Mlada bh. glumica Emina Topolović ostvarila je svoju prvu glavnu ulogu u predstavi „Princeza i žabac“ roditelja Adisa Bakrača, u Pozorištu mladih Sarajevo. Topolović je za „Dnevni avaz“ otkrila da je, iako je studirala na Mašinskom fakultetu, oduvijek znala da je gluma njen poziv.<h2>Prijemni ispit</h2>- Kao mala sam voljela da plešem, pjevam, imitiram i to sve snimam digitalnom kamerom. Trenutak u kojem sam vidjela da zabavljam rodbinu, njihov osmijeh i pohvale su negdje duboko čučali u podsvijesti i bockali me na Mašinskom fakultetu gdje sam u velikom amfiteatru i pločom ispisanom matematičkim zadacima shvatila da moj poziv nije matematika i da ne želim ili ne mogu biti inžinjer. Mada to nikada nećemo saznati. Baš u tom momentu spoznaje mi je jedna kolegica dobacila: „Ti k'o prava glumica“ i ohrabrila me da odem na prijemni ispit za glumu na Akademiji scenskih umjetnosti gdje sam, na veliko iznenađenje, primljena – kazala je Topolović. Istakla je da u svakom poslu dajemo sve ili ništa, ali da je gluma specifičnija zbog nestalnih angažmana. - Upornost i istrajnost uvijek daju rezultat, a podrška rodbine i prijatelja je bitna, naravno. Od njihovih afirmacija i osmijeha je sve počelo – rekla je Topolović. U Pozorištu mladih je do sada radila dvije alternacije kolegicama u predstavama, te jednu samostalnu ulogu.- Za razliku od ove dvije predstave gdje sam mijenjala svoje kolegice koje su napravile predivne i kompleksne uloge, u predstavi „Princeza i žabac“ imala sam priliku biti sam svoj majstor i kreirati ulogu onako kako ja želim u okvirima koje lik postavlja. Ova prilika mi je otkrila šta znači glumiti pred djecom i slušati njihove reakcije – neprocjenjivo. Biti princeza je san koji se ostvario. Upoznati kolege koji su u ovom poslu dosta duže i učiti od njih bilo je uzbudljivo – dodala je Topolović.<h2>Čudan period</h2>Smatra da dječije predstave zahtijevaju odgovornost očuvanja pažnje.- Odgovornost je velika, nikad više stvari nisam preispitivala kod sebe i smatram da i odraslima trebaju dječije predstave kako bi se vratili istinskim vrijednostima. Smatram da živimo u jako čudnom periodu gdje se djeci nudi mnogo sadržaja koji baš nisu prikladni njihovom uzrastu i na taj način se gube empatija i stid, a to je ključno za normalnost i funkcionisanje u društvu – poručila je Topolović.<h2>Put sudbine</h2>Svaki lik izazov je kao i svaka predstava, smatra. - Doživljaj mene režiserima je možda drugačiji od onoga što ja osjećam i vidim unutar svog bića. Svako pronađe ono što ga sljeduje – kazala je Topolović.

U velikom amfiteatru i pločom ispisanom matematičkim zadacima shvatila sam da ne želim ili ne mogu biti inžinjer

Emina Topolović za "Avaz": Upornost uvijek daje rezultat

Samostalna izložba fotografija Rikarda Larme pod nazivom “Svjetlopis”, u organizaciji Asocijacije za umjetničku fotografiju Bosne i Hercegovine i Centra za kulturu Tuzla, otvorena je večeras u ateljeu Ismeta Mujezinovića Tuzla.Riikard Larma je rođen u Bosni i Hercegovini, živi i radi na relaciji SAD (Sjedinjenih Američkih država) i Bosne i Hercegovine. Njegovo veliko profesionalno iskustvo obuhvata široku lepezu djelovanja od aktuelne novinske, revijalne, teatarske, filmske, televizijske, sportske fotografije do neprevaziđenih dokumentarnih fotografija iz Sarajeva pod opsadom.“Do rata u Bosni i Hecegovini, Larma je fotografisao aktuelne događaje, prestižne manifestacije, filmske, televizijske, teatarske i estradne zvijezde, sportiste itd..Ali, kada je počeo rat i opsada Sarajeva, čak i kada je bio ranjen i sa štakama fokus Rikarda Larme bile su sudbine grada Sarajeva i Sarajlija.Život Larmu dalje vodi u Ameriku gdje živi, a gdje se jedno vrijeme, uz dnevni posao u lokalnim novinama u Filadelfiji, vraćao umjetničkoj fotografiji sa njegovim originalnim slikanjem svjetlom, Larminim svjetlopisom. Osim na društvenim mrežama, američka publika imala je priliku vidjeti njegove radove svejtlopisa i na njegovim izložbama u Filadelfiji.Rikard Larma je dugogodišnji član Foto saveza BiH, današnje Asocijacije za Umjetničku fotografiju i dugogodišnji je član ULUPUBiH-a".

Osim na društvenim mrežama, američka publika imala je priliku vidjeti njegove radove svejtlopisa i na njegovim izložbama u Filadelfiji

Otvorena izložba fotografija Rikarda Larme "Svjetlopis" u ateljeu Ismeta Mujezinovića

U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, u srijedu, 15. januara 2025. godine, s početkom u 13 sati, bit će organizirana svečanost u povodu 488. godišnjice rada i postojanja ove kulturno-naučne institucije. U sklopu svečanosti premijerno će biti prikazan dokumentarni film „Sarajevski Divan - Putovanje jednog rukopisa“ autorice Amele Jordamović, u produkciji Media centra Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Film prati fascinantno putovanje unikatnog rukopisa Divan Hafiza Širazija iz 16. stoljeća, koji se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, na restauraciju u inostranstvo. Uz priču o restauraciji i konzervaciji ovog vrijednog dijela rukopisnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, film istražuje kulturni i umjetnički utjecaj Hafiza, jednog od najvećih pjesnika svih vremena, čiji su stihovi oblikovali ne samo perzijsku književnost, već su inspirirali i mnoge svjetske i domaće književnike i velikane. Hafizov Divan, sa svojom izuzetnom poviješću, predstavlja most između različitih kultura, povijesnih epoha i umjetničkih tradicija.Poseban fokus filma stavljen je na Bosnu i Hercegovinu i Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu koja čuva pisano naslijeđe svijeta, svjedočeći o bogatoj kulturnoj i intelektualnoj baštini ovih prostora.Dokumentovanjem ovog rukopisa i njegovog putovanja, film ističe važnost očuvanja svjetske baštine i ulogu Bosne i Hercegovine, odnosno Gazi Husrev-begove biblioteke kao njenog čuvara. U okviru svečanosti obilježavanja 488. godišnjice Gazi Husrev-begova biblioteka će dodijeliti nekoliko zahvalnica organizacijama i pojedincima za podršku u radu, a plaketa za poseban doprinos u radu i razvoju Gazi Husrev-begove biblioteke će biti uručena dr. Mustafi Ceriću.

Film prati fascinantno putovanje unikatnog rukopisa Divan Hafiza Širazija iz 16. stoljeća

Godišnjica Gazi Husrev-begove biblioteke: Premijera dokumentarnog filma "Sarajevski Divan - Putovanje jednog rukopisa" 

Nakon što je objelodanjena tužna vijest da Damir Salkić preminuo u 36. godini, nakon borbe s multipla sklerozom, oglasio se Sarajevski ratni teatar (SARTR) u kojem je Salkić 2023. otvorio izložbu pod nazivom "Moj put".Sastojala se od fotografija nastalih 2013. godine koje ilustriraju jedan dan u pokretu - od kuće do škole - jednog od najpoznatijih bosanskohercegovačkih komičara Jasmina Džemidžića, koji je preminuo 2020.- Sinoć nas je napustio Damir Salkić, naš prijatelj, naša najvjernija publika. Damir kao svestrani stvaralac, fotograf, umjetnik promišljao je pozorište na specifičan način i sanjao.Njegova predanost, empatija i neiscrpna energija za borbu za ljudska prava ostavili su neizbrišiv trag u našem društvu i našem pozorištu. Bio je osoba koja nije samo posmatrala svijet, već je aktivno djelovao, poticao promjene i inspirisao nas da budemo bolji.

Njegova ideja, koja se rodila na predstavi "Moj sin samo malo sporije hoda", nas je fascinirala i opčinila da zajedno realizujemo izložbu "Moj put". Izložba je pokazala dubinu njegove brige za osobe s invaliditetom i njegovu želju za stvaranjem inkluzivnijeg društva.Iako nas je fizički napustio, Damirov duh, ideje i misija ostaju s nama. Njegova strast prema pravdi i jednakosti nastavit će nas nadahnjivati da stvaramo pozorište i zajednicu u kojoj se svaka posebna duša osjeća prihvaćeno i poštovano.S ljubavlju i zahvalnošću, nastavit ćemo čuvati i širiti Damirovu viziju. Počivaj u miru, prijatelju - poručeno je iz SARTR-a.

Salkić je 2023. u SARTR-u otvorio izložbu pod nazivom "Moj put"

Emotivna objava SARTR-a povodom smrti Damira Salkića: "Damirov duh, ideje i misija ostaju s nama"

Višestruko nagrađivana dramska predstava "Orestija" rađena prema tragediji dramatičara Eshila, u režiji Slobodana Unkovskog, jednog od najuspješnijih reditelja u regiji, biće izvedena u petak, 10. januara sa početkom u 19:30 sati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.U predstavi igraju: Vedran Đekić, Mediha Musliović, Izudin Bajrović, Ermin Sijamija, Ejla Bavčić, Amina Begović, Maja Izetbegović, Merima Lepić Redžepović, Mona Muratović, Sanela Krsmanović Bistrivoda, Irfan Ribić, Alen Konjicija, Pavle Novaković, Faruk Hajdarević, Sara Seksan, Vedad Čano i Alisa Čajić.- Svako vrijeme treba svoju Orestiju, naše, čini se više nego ijedno drugo, bez obzira što nas i historija i literature opominju da "svako vrijeme nosi svoje breme" i što kroz vjekove pluta rečenica da takvih strahota nikad nije bilo. I naše vrijeme vapi za odgovorima na pitanje gdje je pravda. I šta će društvo sa ubicom u svojim redovima. I gdje je mjesto nasilju i osveti, i kako se zločin, osim zločinom samim, iskupljuje. I, možda najvažnije od svega, kakav je to čovjek, po svemu sličan nama, koji nalazi način, najčasniji mogući, da svojim delanjem, svojim izborima i svojim življenjem ponudi odgovore na ova pitanja, omogućavajući nama da nastavimo sa svojim životima ne nastavljajući lanac zločina, koliko toliko čistih ruku, od grijehova opranih na nekom od čistilišta – izjavila je dramaturginja Jelena Mijović.Ostatak autorskog tima čine: dramaturginja Jelena Mijović, scenografkinja Adisa Vatreš Selimović, kostimografkinje Vanja Ciraj Džudža i Irma Saje, te kompozitorica Irena Popović Dragović.Ulaznice se mogu kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, putem platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Svako vrijeme treba svoju Orestiju, naše, čini se više nego ijedno drugo, izjavila je dramaturginja Jelena Mijović

Višestruko nagrađivana predstava "Orestija" u petak na repertoaru Narodnog pozorišta Sarajevo

Tamara Miličević-Stilić ljubav prema glumi razvila je sa sedam godina, kada je postala članica Dječije, omladinske i lutkarske scene Bosanskog narodnog pozorišta (DOLS BNP) u Zenici. Ona je za „Avaz” rekla da je DOL scena BNP-a Zenica simbol njenog djetinjstva.<h2>Vjetar u leđa</h2>- Mjesto koje me odgajalo i oblikovalo u osobu kakva sam. To je zaista bio jedan magičan period pun zaigranosti i prijateljstava koja traju i danas. Za to je, naravno, zaslužan direktor Miroljub Mijatović koji nam je pružio sve ono što jedno dijete treba da doživi i nauči kroz taj period odrastanja, te mi je, pored porodice, bio najveći vjetar u leđa da mi gluma postane ne samo hobi nego i profesija – otkrila je Miličević-Stilić.Prva velika uloga bila je u predstavi „Sakati Billy sa Inišmana“, koja je prati sve do danas.- Interesantno je kako me mnoge uspomene, razgovori, pa evo i ovaj intervju vraćaju na tu ulogu. Mislim da sam velika sretnica što je to bio moj prvi proces na pripravničkom radu. Uz reditelja kakav je Predrag Štrbac i ansambl od kojeg sam imala podršku od prvog dana, nemoguće je ne doživjeti profesionalni i lični rast. Taj mi je proces bio odlična odskočna daska, te mi je dao motivaciju da u novim procesima budem još bolja i da još više cijenim kuću u kojoj radim – dodala je.Naglasila je da ima neostvarenih ciljeva, ali i da je još na početku svoje karijere.- Voljela bih igrati u nekoj komediji, vodvilju, i voljela bih se okušati u mjuziklu, naročito ako je neki klasik poput „Mamma Mia“, „Briljantin“ i slično – kazala je Miličević-Stilić.<h2>Velika podrška</h2>Balansiranje privatnog i poslovnog života ide joj od ruke, ali najveći fokus je na glumačkom radu.- Svoj privatni život dijelim sa divnim partnerom koji mi je velika podrška. Također sam beskrajno zahvalna na porodici i prijateljima koji mi svojom podrškom i razumijevanjem mnogo olakšavaju taj privatno-poslovni balans – kazala je Miličević-Stilić.<h2>Dinamična godina</h2>Otkrila je da je u 2025. godini očekuje dosta rada. - Ne smijem mnogo govoriti o projektima, ali mogu reći da će biti jako dinamična godina i da se radujem svemu što me čeka u narednom periodu – poručila je Miličević-Stilić.

Gluma mi je postala ne samo hobi nego i profesija

Miličević-Stilić: Voljela bih se okušati i u mjuziklu

Glumica Tamara Miličević-Stilić za "Avaz": Voljela bih igrati u komediji

Dvije predstave Bosanskog narodnog pozorištu Zenica do kraja sedmice će biti izvedene i to na matičnoj sceni BNP-a i u Ilijašu.Rado gledana komedija „Žiranti“ prema tekstu Marija Ćuluma, u režiji Muhameda Bahonjića i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica bit će izvedena u petak, 10. januara u 19 sati u Kulturno-sportskom centru Ilijaš. Prema riječima dramaturga: „Dramski tekst 'Žiranti' je, inače, komedija situacije, laka, neprentenciozna, sa umjerenim prisustvom komike, prije svega one situacijske, vodviljske, a onda i one verbalne, koja proističe iz dijaloga likova. U tekstu, tu i tamo, ima i elemenata crnog i lascivnog humora, farse, parodije, pa i satire, ali autor nije satiričkom oštricom dublje zasijecao „tkivo“ bosanskohercegovačke frankenštajnovske stvarnosti. Njegove ambicije ostale su na nivou blagog kritiziranja negativnih društvenih pojava, kao što su korupcija ili snobizam, naprimjer. Stiče se dojam da ga je više zanimalo urušavanje morala u sferama porodičnog i društvenog života.“U predstavi igraju: Tamara Miličević-Stilić, Zlatan Školjić, Adna Kaknjo, Adem Smailhodžić, Ermina Nišić i Muhameda Bahonjić. Dramaturgiju predstave potpisao je Hasan Džafić. Scenograf je Mensur Begičević, a kostimografkinja Ena Begičević-Čeliković. Za muziku je bio zadužen Igor Kasapović, a za koreografiju Semir Šerić.

Dan kasnije, u subotu, 11. januara u 11 sati na matičnoj sceni u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica bit će izvedena predstava za djecu „Crvenkapica i dobri vuk“ autora i reditelja Željka Miloševića (po motivima dramskog teksta „Crvenkapica i zbunjeni vuk“ autora Radeta Pavelkića“) u koprodukciji Dječije, omladinske i lutkarske scene Bosanskog narodnog pozorišta Zenica sa Kulturno-sportskim centrom Kakanj.Prema riječima reditelja Željka Miloševića: „Naša priča ‘Crvenkapica i dobri vuk’ je preoblika svima već dobro poznate bajke o Crvenkapici. Kao olakšicu u osavremenjavanju, ona nastaje koristeći motive već postojeće preoblikovane bajke ‘Crvenkapica i zbunjeni vuk’ Radeta Pavelkića. Bez obzira na razvoj tehnologija apsolutno vjerujem da je pozorište medij preko koga i dalje, na najljepši način, djeca, ali i svi ostali, mogu osjetiti i doživjeti, upiti u svoje biće emocije, spoznavati okolnosti, uočavati razlike između dobrog i lošeg, učiti, a to su upravo istinske vrijednosti koje im se neposredno i nesebično nude i poklanjaju pod svjetlima teatra. Nastojali smo da upravo tako i u ovoj našoj priči o usamljenosti, odnosno potrebi za druženjem, ljubavi i nježnosti, poslije prepreka i zanimljivih obrta, ozbiljnih i smješnih situacija, pobjedi dobro i ljubav.“U predstavi igraju: Anđela Ilić, Tamara Miličević-Stilić, Selma Ćosić, Mirza Bajramović i Amer Javoraš. Za scenografiju i kostimografiju predstave je bila zadužena Ena Begičević-Čeliković, a za muziku Nebojša Buha. Koreografiju predstave potpisuje Semir Šerić. Jezičku adaptaciju i lekturu teksta potpisuje Merima Handanović.

U subotu, 11. januara u 11 sati na matičnoj sceni u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica bit će izvedena predstava za djecu „Crvenkapica i dobri vuk“

Predstave zeničkog BNP-a na matičnoj sceni i u Ilijašu

Glumac Nedim Džinović oduševljava publiku u predstavi „Malograđanska svadba“ gdje je utjelovio ulogu Brehta. U razgovoru za „Dnevni avaz“ istakao da mu predstava nosi poseban osjećaj jer mu je prva u članstvu Kamernog Teatra 55. <h2>Rad s Mađelijem</h2> - Moja uloga ne postoji u originalnom tekstu, već je dopisana od režisera predstave Paola Mađelija (Magelli) i mene zajedno. Izuzetna je čast i zadovoljstvo što mi je ukazana takva prilika i sloboda da predlažem ideje, nudim materijal i budem kreator i teksta, pored same glumačke igre. Rad s Paolom kao i sa svim kolegama i saradnicima na ovoj predstavi je nešto što ću dugo pamtiti. Predstava je uzbudljiva, duhovita, provokativna, energična, te na pametan način govori o malograđanštini. Zaista je je vrijedna gledanja – kazao je Džinović.Istaknuo je da na svaku ulogu koju je do sada odigrao gleda kao jednak izazov. - Vjerujem da je podjednak izazov kada čovjek bilo šta što radi, radi čitavim bićem. Posebno iskustvo kojeg se sjećam je kada sam za 15 dana odigrao 44 predstave za djecu u Pozorištu mladih. To je bio poseban trening – izdvojio je Džinović. <h2>Čari igranja</h2> Podjednako uživa i u pozorištu i na filmskim odnosno serijskim setovima.- Sve ima svoje čari. Nažalost se ne snima tako često, ali mi je drago vidjeti moje kolege, posebno mlade, vršnjake, koji postaju sve zastupljeniji u raznim projektima i dobijaju prilike, na čemu treba apsolutno insistirati. Uvijek se osjećam ugodno dok radim, nebitno koji je projekt, jer na glumu ne gledam kao na posao već sastavni dio mog bića, i mislim da je bit u tome da sa strašću volimo ono što radimo – poručio je Džinović. <h2>Živim u trenutku </h2> Kada je riječ o nekim novim projektima, Džinović o njima ne govori dok se ne počnu zvanično raditi i realizirati. - Planova i želja, naravno, uvijek ima, ali i nastojim maksimalno živjeti u trenutku, sada i ovdje – kazao je Džinović.

Izuzetna je čast i zadovoljstvo što mi je ukazana prilika da radim s Paolom Mađelijem

Nedim Džinović za "Avaz": Gluma je sastavni dio mog bića

Festival "Zimska čarolija na Skenderiji", bit će otvorena sutra u dvorani "Mirza Delibašić", a organizatori su osigurali i besplatno klizanje za sve od 17.30 do 18.30 sati."Zimska čarolija" je festival radosti, zabave i kulturnog bogatstva, namijenjen svima koji žele upotpuniti svoje zimske dane posebnim trenucima.Ovaj zimski spektakl donosi najveće zatvoreno klizalište u Bosni i Hercegovini, površine 1800 m², gdje će ljubitelji klizanja svih uzrasta moći uživati u sigurnom i ugodnom okruženju.Proteklih pet godina, "Zimska čarolija na Skenderiji" privukla je desetine hiljada posjetilaca i postala je simbol zimskih radosti u Sarajevu.Samo tokom prošle sezone, festival je posjetilo 70.000 ljudi, a ove godine se očekuje još veći broj zadovoljnih gostiju, saopćeno je iz KJP "Centar Skenderija".

Proteklih pet godina, "Zimska čarolija na Skenderiji" privukla je desetine hiljada posjetilaca i postala je simbol zimskih radosti u Sarajevu

Sutra otvaranje Festivala "Zimska čarolija na Skenderiji"

Depandans Muzeja Sarajeva - Despića kuća je, nakon obnove i restauracije koja je trajala godinu, konačno otvorena na pravoslavno božićno jutro.Ulaz u tu muzej-kuću, koja prikazuje kulturu stanovanja bogate trgovačke srpske pravoslavne porodice Despić, besplatan je danas za sve posjetitelje.Direktorica Javne ustanove Muzej Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč kazala je da su cijelu godinu vrijedno radili te da je inicijativu dao Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskih spomenika Sarajevo.- Sanirali smo cijeli objekt, restaurirali podove, zatim smo okrečili gornji i donji sprat, uradili smo konzervatorsko-restauratorske radove na stilskom namještaju, ali i preparatorske radove na svim tekstilima ovdje u kući - kazala je.Također je naglasila da su osvježili izgled cijele kuće te da su retuširali stalnu postavku koju je uradila etnologinja Ljiljana Beljkašić Hadžidedić.Zahvaljujući njenim instrukcijama, podacima o načinu na koji je živjela porodica Despić, dodala je, dobili su dovoljan broj informacija da restauriraju kuću.- Despića kuća je simbol građanske kulture Sarajeva, kulture življenja visokog sloja, imućnog građanskog sloja, srpsko-pravoslavne porodice Despić i u ovom divnom času, na božićno jutro poklanjamo ovaj divni objekt građanima Sarajeva – kazala je.Direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturnog, historijskog, prirodnog naslijeđa Sarajevo Boris Trapara kazao je da Despića kuća predstavlja reprezentativan primjer razvoja arhitekture od osmanskog i austrougarskog perioda, gdje se mogu vidjeti različiti stilovi razvoja arhitekture u Sarajevu.Dodao je da je druga faza projekta obnova fasade za koju je i izrađen projekt, a koja će biti realizovana u 2025. godini.Despića kuću, čiji je najstariji dio izgrađen još u 17. stoljeću, poklonio je gradu Sarajevu krajem 60-tih godina prošlog stoljeća Pero Despić.Ovaj potomak ugledne sarajevske srpske porodice želio je da se u Despića kući, danas depandansu Muzeja Sarajeva, postavi izložba posvećena temi stanovanja stare srpske porodice, te se na taj način očuva sjećanje na porodicu Despić koja je ostavila velikog traga u jednoj epohi postojanja Sarajeva.Despići, koji su veliko bogatstvo stekli kao zanatlije i trgovci, predstavljali su elitu Sarajeva krajem 19. i početkom 20. stoljeća.U primaćoj sobi Despića kuće organizirana su i izvođenja prvih pozorišnih predstava, pa se ovaj objekt smatra pretečom savremenog pozorišta u Sarajevu.

Sanirali smo cijeli objekt, restaurirali podove, zatim smo okrečili gornji i donji sprat, kazala je Kučuk-Sorguč

Despića kuća nakon godinu otvorena na pravoslavni Božić 

Otvaranje izložbe "Contemporary Bosnia" najavljeno je za 8. februar u Njujorškoj galeriji Jutta. Izložba okuplja radove sedam bosanskohercegovačkih savremenih umjetnica i umjetnika: Alise Teletović, Rebeke Abdagić, Denisa Haračića, Amera Hadžića, Lee Jerlagić, Rikarda Druškića i Azre Subašić.Prema riječima Lamije Neimarlije, koja je pisala tekst za postavku, "izložba 'Contemporary Bosnia' okuplja recentne radove bosanskohercegovačkih umjetnica i umjetnika, koji su se istakli na bosanskohercegovačkoj, ali i široj umjetničkoj sceni, ispisujući nove trase kulturnog života jezikom likovnosti".Po njenim riječima, iako je riječ o raznolikim likovnim poetikama i postupcima, zajednički imenitelj kreativaca čiji su radovi okupljeni ovom izložbom jeste ispitivanje pretpostavki kulture i doprinos bogatijoj slici postojanja od one koja se promoviše sredstvima masovnih komunikacija.- Autori/ce nas izmještaju u svjetove mašte, suvereno i hrabro se služeći likovnim medijem u promicanju istine o vladajućem sistemu vrijednosti. Ponikli na tlu heterogenih kulturnih, tradicijskih i historijskih utjecaja, radovi okupljeni na izložbi “Contemporary Bosnia” svjedoci su duha pluraliteta, otvorenosti za različitosti, priznavanja drugog i drugačijeg, njegovanja tradicije, promišljanja budućnosti, u nastojanju da se bolje razumiju egzistencijalne pretpostavke u sadašnjosti - navela je Neimarlija.Predstavljanje ovih vrijednih ostvarenja bh. umjetnica i umjetnika njujorškoj publici omogućio je Amin Kujović, iz ljubavi prema bh. talentu i stvaralaštvu, u želji da dašak svog nekadašnjeg doma donese u novi dom - Njujrok (New York).

Autori/ce nas izmještaju u svjetove mašte, suvereno i hrabro se služeći likovnim medijem u promicanju istine, navela je Neimarlija

Izložba okuplja radove sedam bosanskohercegovačkih savremenih umjetnica i umjetnika

U Njujorškoj galeriji Jutta najavljena grupna izložba bosanskohercegovačkih savremenih umjetnika

Višestruko nagrađivana dramska predstava "Sve se nekako preživi, osim smrti" rađena po tekstu Ljubice Ostojić, u režijskoj postavci Dine Mustafića, koja govori o Sarajevu i njegovom ironičnom pogledu na sebe, bit će izvedena u četvrtak, 9. januara sa početkom u 19:30 sati, u Narodnom pozorištu Sarajevo.Glavni protagonist predstave je Sarajevo u pozadini jedne sarajevske porodice koja živi svoj život, koja ima svoje gubitke, vijek trajanja, dok jedni dolaze drugi odlaze. Predstava otvara niz političkih, socijalnih i egzistencijalnih problema na univerzalan način.U predstavi "Sve se nekako preživi, osim smrti" igraju Ejla Bavčić, Izudin Bajrović, Kaća Dorić, Aleksandar Seksan, Emina Muftić, Amila Terzimehić, Dina Mušanović, Vedran Đekić, muzičar Toni Toplan, članovi Baleta i članovi Hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo.- Preferiram teatar koji pruža otpor svim pokušajima da se komercijalizira kroz lakše i pitke komade. Zanimaju me dramski tekstovi koji se daju postaviti u kritičkom odnosu prema društvenim temama. Vidjeti vlastiti nakazni odraz u vremenu u kojem živimo, nije nimalo jednostavan scenski zadatak. Dramski tekst Ljubice Ostojić nudi mogućnost za otvoreno pozorište, nešto novo i rubno, istraživačko u propitivanju scenske forme i izraza – izjavio je reditelj predstave Dino Mustafić.Dramaturgiju je uradila Ljubica Ostojić, scenografkinja je Mirna Ler, kostimografiju potpisuje Lejla Hodžić, koreografiju je uradio Gjergji Prevazi, dok je kompozitor Damir Imamović.Ulaznice za predstavu „Sve se nekako preživi, osim smrti“ mogu se kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, putem platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Predstava otvara niz političkih, socijalnih i egzistencijalnih problema na univerzalan način

"Sve se nekako preživi, osim smrti": 9. januara uživajte u predstavi koja nosi priču o Sarajevu

Udruženje "Dignitet" pozvalo je mlade iz Mostara, uzrasta od 15 do 30 godina, da se pridruže nizu kreativnih i edukativnih radionica u okviru projekta "Kreativni iskorak".Cilj je radionica omogućiti mladima da otkriju svoje talente, razviju nove vještine i nauče kako na kvalitetan način provoditi slobodno vrijeme, priopćili su iz Udruženja.Radionice se organiziraju u tri oblasti: kreativno pisanje, likovna umjetnost i upravljanje slobodnim vremenom s fokusom na volonterizam.Kroz radionice, sudionici će imati priliku izraziti svoju kreativnost, steći praktična znanja i upoznati vršnjake sa sličnim interesima.Svaka radionica trajat će po 120 minuta i održat će se u Hotelu "Tere"M (Trg Ivana Krndelja bb) u Mostaru, u terminu od 10 do 13 sati. Nakon radionica, za sudionike je organiziran zajednički ručak i druženje.Kako je najavljeno, radionice će se održavati od 9. do 17. siječnja, a svaka od njih ima ograničen broj sudionika – maksimalno 12 po radionici, zbog čega su prijave obvezne.Link za prijavu dostupan je putem linka Prijavni obrazac i skeniranjem Q-koda na plakatu.U eri ubrzanog tehnološkog razvoja, sve više mladih provodi vrijeme na internetu, što ih čini izloženijima cyberbullyingu i drugim opasnostima. Projekt "Kreativni iskorak" je osmišljen da odgovori na te izazove, koristeći umjetnost kao alat za podizanje svijesti o sigurnosti na internetu i negativnim efektima nasilja u digitalnom okruženju, podsjećaju iz Digniteta.Projekt je osmišljen kako bi mladima pružio podršku, inspiraciju i priliku za kreativni izražaj, a podržan je od strane Grada Mostara.

Radionice se organiziraju u tri oblasti: kreativno pisanje, likovna umjetnost i upravljanje slobodnim vremenom s fokusom na volonterizam

Kreativne i edukativne radionice za mlade Mostarce

Na današnji dan 2007. godine, u 43. godini života u Mostaru je preminuo bosanskohercegovački književnik i novinar Dragan Šimović.Priče, pjesme i kolumne objavljivao je u mnogim listovima i časopisima. Priče su mu adaptirane za radio i televiziju, a dio njih je preveden na njemački, engleski, slovenski i makedonski jezik.Prvu knjigu priča "Misterij stolne lampe" objavio je 1990. godine u sarajevskoj Svjetlosti, nakon čega je knjiga "Prolaznik" objavljena 1997. godine u nakladi Matice hrvatske Sarajevo i Zirala iz Mostara. Godine 2003. Šimović je objavio knjigu priča pod nazivom "Učili smo za pjesnike". Iste godine s Josipom Mlakićem i Robertom Mlinarcem objavljuje knjigu "Triangulacija".Dobitnik je prve nagrade za priču "Zijo Dizdarević" 1988. godine, a uvrštavan je i u izbore i antologije.Šimović je rođen 14. lipnja 1964. godine u Gabeli, kod Čapljine. Jedno vrijeme je radio u Sarajevu, te uređivao mjesečnik za kulturu i društvena pitanja Stećak, a veći dio života je proveo u Mostaru.Bio je prvi direktor izdavaštva i urednik u nakladničkoj kući Hercegtisak, a jedan je od urednika prvog leksikona legendarne grupe Indexi.Također je bio član Društva književnika BiH i Hrvatske, te aktivni član HKD Napredak i Matice Hrvatske. Pokrenuo je brojne radionice za mlade, među kojima je ''Škola Kreativnog Pisanja'' iz koje su ponikli brojni umjetnici i projekti, kako književni i likovni tako i kazališni.U Mostaru je pokrenuo vlastitu antikvarnicu "Škrinja", koja je okupljala brojne umjetnike i motivirala mlade da sa svojim stvaralaštvima izađu iz anonimnosti, a među njima su i sada već zvučna imena u BiH i okruženju.Nakon smrti koja je Dragana Šimovića zadesila u punoj snazi stvaralaštva ostala je nikada objavljena njegova posljednja knjiga "Učili smo za pjesnike II", koja je u čast njegovog života i djela iste godine 2007. kada je preminuo, javnosti predstavljena u časopisu Motrišta.U povodu osamnaeste godišnjice smrti, za pokojnog Šimovića danas će biti služena sveta misa zadušnica u crkvi sv. Stjepana u Gabeli s početkom u 18 sati, uz posjet groblju i evociranje sjećanja na život i djelo ovog bh. književnika i novinara.

Na današnji dan 2007. godine, u 43. godini života u Mostaru je preminuo bosanskohercegovački književnik i novinar Dragan Šimović

Osamnaesta godišnjica smrti Dragana Šimovića

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u srijedu, 8. januara sa početkom u 19:30 sati, bit će izvedena dramska predstava „Konačari“ autora Nenada Veličkovića, u režiji Marka Misirače.Devetočlanu glumačku podjelu čine: Izudin Bajrović, Kaća Dorić, Sanela Pepeljak, Sara Seksan, Vedran Đekić, Merima Lepić Redžepović, Edhem Husić, Semir Krivić i Emina Muftić.Prema riječima reditelja predstave Marka Misirače „Konačari“ je priča je priča o nastojanju da se kroz čuvanje Muzeja koji baštini historiju multikulturalnosti jednog grada i sredine, sačuva i historija naroda koji su tu živjeli i žive, bogatstva onoga što je Bosna bila i što bi mogla ponovo da bude.- Radeći ovu predstavu, poigravajući se formom scenskog dnevnika i radio drame, trudili smo se da sačuvamo toplinu i duhovitost koju nose Veličkovićevi karakteri, da zlo rata bude zapravo samo „okvir“ u kome se iskazuju raznorodne i složene ljudske sudbine – dodao je Misirača.Dramatizaciju teksta i dramaturgiju potpisuje Mirza Skenderagić. Scenograf je Gorčin Stojanović, kostimografkinja Lejla Hodžić. Igor Motl je autor muzike, saradnica za scenski pokret Amila Terzimehić, dizajn svjetla potpisuje Moamer Šaković. Audio dizajn uradio je Mirza Skenderagić, dok tonsku obradu potpisuju Senad Ćesko i Dženita Fakić.Predstava je rađena uz podršku Fondacije Friedrich Ebert Stiftung BiH i u saradnji sa BHRT-om.Ulaznice za predstavu „Konačari“ mogu se kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, putem platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Predstava je rađena uz podršku Fondacije Friedrich Ebert Stiftung BiH i u saradnji sa BHRT-om

Hit predstava za koju se traži karta više: "Konačari" 8. januara na repertoaru Narodnog pozorišta

Mihnea Ignat, rumunski dirigent, smatra se jednim od vodećih dirigenata svoje generacije koji je stekao svjetsku slavu. Tokom svoje karijere, Ignat je dirigirao brojnim prestižnim orkestrima, uključujući Kraljevsku simfonijsku orkestru Sevilje.<h2>Osjećaji i iskustva</h2>Ignat je za „Dnevni avaz“ rekao da je muzika univerzalni jezik koji ne samo da spaja ljude već im omogućava i komunikaciju bez potrebe za riječima. - Naravno, postoje kulturne razlike između zemalja, ali moram vam reći da, kada je riječ o muzici, ljudi obično reagiraju na vrlo sličan način. Muzika govori našim dušama i umovima o ljudskim osjećajima, ljudskim iskustvima s kojima se svi možemo poistovjetiti. Ako neko uspije prenijeti tu poruku orkestru ispred sebe, sve postaje mnogo lakše – kazao je Ignat.U novoj 2025. godini prihvatio je ulogu šefa dirigenta Sarajevske filharmonije, kojom je prvi put dirigirao prije 12 godina. - Odmah sam osjetio povezanost s ljudima u Sarajevu, možda zato što dolazim iz istog balkanskog regiona i dijelimo određene tradicije i način života. Kada su mi ponudili poziciju šefa dirigenta, osjetio sam priliku da budem važan dio procesa rasta ovog ansambla. Također, bogata historija Sarajevske filharmonije bila je važan argument u prilog toj odluci. Sada sam zaista ponosan što mogu reći da sam šef dirigent orkestra kojim su prošle sezone dirigovali Rikardo Muti (Riccardo) i Zubin Mehta. Malo je orkestara u svijetu koji se mogu pohvaliti time, a za sve to zaslužan je izuzetan rad gospodina Vedrana Tucea i njegovog sjajnog tima – poručio je Ignat.<h2>Različiti izazovi</h2>Istakao je da svaki projekt nosi svoje različite izazove i iz svakog možete mnogo naučiti. - Slažem se s mišljenjem da se nikada ne uči iz uspjeha, već samo iz neuspjeha. Ono što bih želio reći jeste da uvijek postoji nešto što se može poboljšati u svakom projektu koji preuzmete. Samo trebate održati radoznalost živom. Bez radoznalosti, mislim da čovjek ne može napredovati i usavršavati se – poručio je Ignat.<h2>Tradicionalni koncert</h2>Za kraj 2024. godine održan je tradicionalni koncert Sarajevske filharmonije na čijem je čelu bio Ignat.- Program novogodišnjeg koncerta zapravo je izraz mog života kao osobe. Kao što znate, ja sam Rumun, ali i Španac. Zaista sam sretan što sam sarajevskoj publici predstavio muziku koja mi je toliko draga, rumunsku i špansku. To je vrlo zahtjevan program s mnogo virtuoznih kompozicija, punih popularnih melodija – rekao je Ignat.

Prihvatio je ulogu šefa dirigenta Sarajevske filharmonije, kojom je prvi put dirigirao prije 12 godina

Ignat: Uvijek postoji nešto što se može poboljšati

Emina Topolović za "Avaz": Upornost uvijek daje rezultat

Otvorena izložba fotografija Rikarda Larme "Svjetlopis" u ateljeu Ismeta Mujezinovića

Godišnjica Gazi Husrev-begove biblioteke: Premijera dokumentarnog filma "Sarajevski Divan - Putovanje jednog rukopisa"

Emotivna objava SARTR-a povodom smrti Damira Salkića: "Damirov duh, ideje i misija ostaju s nama"

Višestruko nagrađivana predstava "Orestija" u petak na repertoaru Narodnog pozorišta Sarajevo

Glumica Tamara Miličević-Stilić za "Avaz": Voljela bih igrati u komediji

Predstave zeničkog BNP-a na matičnoj sceni i u Ilijašu

Nedim Džinović za "Avaz": Gluma je sastavni dio mog bića

Sutra otvaranje Festivala "Zimska čarolija na Skenderiji"

Despića kuća nakon godinu otvorena na pravoslavni Božić

U Njujorškoj galeriji Jutta najavljena grupna izložba bosanskohercegovačkih savremenih umjetnika

"Sve se nekako preživi, osim smrti": 9. januara uživajte u predstavi koja nosi priču o Sarajevu

Kreativne i edukativne radionice za mlade Mostarce

Osamnaesta godišnjica smrti Dragana Šimovića

Hit predstava za koju se traži karta više: "Konačari" 8. januara na repertoaru Narodnog pozorišta

Dirigent Mihnea Ignat za "Avaz": Uči se samo iz neuspjeha

Kultura

Emina Topolović za "Avaz": Upornost uvijek daje rezultat

Otvorena izložba fotografija Rikarda Larme "Svjetlopis" u ateljeu Ismeta Mujezinovića

Godišnjica Gazi Husrev-begove biblioteke: Premijera dokumentarnog filma "Sarajevski Divan - Putovanje jednog rukopisa"

Emotivna objava SARTR-a povodom smrti Damira Salkića: "Damirov duh, ideje i misija ostaju s nama"

Višestruko nagrađivana predstava "Orestija" u petak na repertoaru Narodnog pozorišta Sarajevo

Glumica Tamara Miličević-Stilić za "Avaz": Voljela bih igrati u komediji

Predstave zeničkog BNP-a na matičnoj sceni i u Ilijašu

Nedim Džinović za "Avaz": Gluma je sastavni dio mog bića

Sutra otvaranje Festivala "Zimska čarolija na Skenderiji"

Despića kuća nakon godinu otvorena na pravoslavni Božić

U Njujorškoj galeriji Jutta najavljena grupna izložba bosanskohercegovačkih savremenih umjetnika

"Sve se nekako preživi, osim smrti": 9. januara uživajte u predstavi koja nosi priču o Sarajevu

Kreativne i edukativne radionice za mlade Mostarce

Osamnaesta godišnjica smrti Dragana Šimovića

Hit predstava za koju se traži karta više: "Konačari" 8. januara na repertoaru Narodnog pozorišta

Dirigent Mihnea Ignat za "Avaz": Uči se samo iz neuspjeha