<p>Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu započet će nastavu 2. juna, dok će Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu početi 3. juna, saopštio je Skonus na sjednicama Nastavno-naučnog vijeća, prenosi <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/srbija/4116322-dva-najveca-fakulteta-u-srbiji-donela-odluku-koja-se-dugo-cekala">Telegraf</a>.</p><p>- Pozivamo studente da se na sajtovima svojih fakulteta informišu o daljim nastavnim aktivnostima koje će se izvoditi - navode iz Skonusa.</p><p>Odluka o početku nastave dolazi usred višemjesečnih studentskih protesta i blokada fakulteta u Srbiji, izazvanih kolapsom betonske nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024., kada je poginulo 16 ljudi.&nbsp;</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DKMpPaEsDjN/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DKMpPaEsDjN/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DKMpPaEsDjN/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by СКОНУС | SKONUS | SCSU (@skonus.scsu)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Studenti, uz podršku profesora, traže odgovornost za nesreću, ukidanje optužbi protiv uhapšenih demonstranata i reformu obrazovnih zakona, optužujući vlast za korupciju i ugrožavanje autonomije univerziteta. </p><p>Protesti su uključivali blokade fakulteta, ulica i javnog emitera RTS, dok su studenti organizovali i biciklističke marševe do Strasbura i trčanje do Brisela kako bi skrenuli pažnju EU.&nbsp;</p>

Pozivamo studente da se na sajtovima svojih fakulteta informišu o daljim nastavnim aktivnostima koje će se izvoditi, navode iz Skonusa

Dva najveća fakulteta u Srbiji donijela odluku da počnu s radom

<p>Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u srijedu u Beogradu s ambasadorom Rusije Aleksandrom Bocan-Harčenkom, a tema razgovora bila je bilateralna saradnja, uključujući i aranžmane iz oblasti energetike.</p><p>Vučić je u objavi na Instagramu naveo da je imao veoma dobar sastanak s ambasadorom Bocan-Harčenkom.</p><p>- Razgovarali smo o svim ključnim pitanjima naše bilateralne saradnje, uključujući i izuzetno značajne aranžmane iz oblasti energetike - istakao je Vučić.</p><p>Vučić je naveo da je uvjeren da će saradnja Srbije i Ruske Federacije, bez obzira na brojne prepreke, ići uzlaznom putanjom.</p>

U objavi na Instagramu naveo je da je imao veoma dobar sastanak s ambasadorom Bocan-Harčenkom

Vučić uvjeren da će saradnja Srbije i Rusije ići uzlaznom putanjom

<p>Početkom maja iz Bosne i Hercegovine stigla su četiri nova optužna akta protiv hrvatskih časnika, objavio je Zoran Milanović na obilježavanju Dana hrvatske vojske.</p><p>General Ljubo Ćesić Rojs potvrdio je na istom događaju da se radi o četiri optužnice.&nbsp;</p><p>- Riječ je o četiri nove optužnice, stigle su 2. maja. Dio bosanske Posavine, odnosno zapovjedništvo hrvatskih snaga koje su bile tamo kad je pala. Hrvatska mora presjeći – s jedne strane pomažemo BiH da uđe u EU i NATO, a s druge strane nam ovako podmeću klipove - izjavio je Rojs.</p><p>- Treba jednom zauvijek raščistiti s njima. Ako dižemo optužnice, onda i mi treba protiv njihovih najviših dužnosnika u BiH. Hrvatska im je nahranila izbjeglice, smjestila ih, naoružala ih, a danas nam se ovako osvećuju. Sramota - dodao je Rojs, prenosi N1.</p>

Prijetnje iz Hrvatske zbog optužnica generalima HVO-a: Pomažemo BiH da uđu u EU i NATO, treba to presjeći

<p>Izrazio je i punu podršku Milanoviću, rekavši da se "300 posto slaže" s njim da se o ovome mora javno govoriti.</p><p>Na svečanoj akademiji povodom 34. obljetnice ustroja OSRH-a, predsjednik Milanović upozorio je na "zadah optužnica" i kritizirao međunarodna sudišta, nazvavši ih prije svega "političkim sudovima".</p>

Ako ćemo dizati optužnice, onda trebamo i mi, od svih njihovih najviših dužnosnika u BiH, izjavio je Rojs

Ljubo Ćesić Rojs ogorčen zbog opužnica iz BiH: "Hrvatska im pomogla, a oni nam se osvećuju"


<p>Kopredsjedavajuća srpskom kokusu u Predstavničkom domu Kongresa SAD Klaudija Teni izjavila je danas, nakon što joj je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uručio Orden srpske zastave prvog stepena, da joj je predsjednik SAD Donald Tramp u telefonskom razgovoru rekao da prenese pozdrave Srbiji i da se nada da će posjetiti Srbiju, prenosi <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/politika/4116075-tramp-poslao-poruku-srbiji">Telegraf</a>.</p><p>Teni je navela da joj je sinoć, dok je sjedila u jednom restoranu, zazvonio telefon i da je to bio predsednik SAD Donald Tramp.</p><p>- Govorio mi je o nečemu drugom i pitao me, pa gdje si? Ja sam rekla da sam u Srbiji i sada citiram šta je on meni rekao: 'Baš volim Srbiju, prenesite moje pozdrave i recite da se nadam da ću doći da je posjetim jednog dana, nadam se sada kada bude došao novi ambasador - prenijela je Teni.</p>

<p>Ona je rekla da joj je drago što se poslije skoro 40 godina vratila u Srbiju i što vidi brojne promjene na bolje.</p><p>- Hvala svima u Srbiji, predsjedniku Vučiću, za velike promjene koje primjećujemo u odnosu na prije 40 godina, počevši od aerodroma do divnih zgrada i svega onoga što ranije nije postojalo - dodala je kongresmenka.</p><p>Ona je navela da je prvi put u Beograd došla 1981. kao studentica, kao i da je nekada radila u konzulatu bivše Jugoslavije u Njujorku.</p><p>- Radila sam za bivši konzulat Jugoslavije u Njujorku, kao i za sportsku redakciju, pratila sam Olimpijske igre u Sarajevu. Vezana sam za sve ljude u bivšoj Jugoslaviji. Jedan dio mog posla u konzulatu bio je da vodim računa o svim ljudima koji su dolazili u sportskom smislu iz Jugoslavije - rekla je Teni.</p>

Kongresmenka Teni je navela da joj je sinoć, dok je sjedila u jednom restoranu, zazvonio telefon i da je to bio predsednik SAD Donald Tramp

Tramp poslao poruku Srbiji

<p>Hrvatska vojska je oslobodila Bosnu i Hercegovinu, bez Hrvatske vojske nema Dejtona, on ne postoji ni u teoriji, poručio je u srijedu hrvatski predsjednik Zoran Milanović na svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana Hrvatske vojske, Dana Hrvatske kopnene vojske i 34. godišnjice ustrojavanja Hrvatske vojske.</p><p>U svom govoru, on je optužnice Tužilaštva BiH za hrvatske ratne komandante nazvao "čistom političkom igrom i čistom političkom zloupotrebom, kazavši da to mora prestati".</p><p>- Takve stvari se više nikada ne smiju događati. Ne vidim koji je sljedeći cilj koji nas može kompromitirati, ili ustegnuti našu akciju kako nam iz susjednih država, prvenstveno iz Bosne i Hercegovine, ne bi dolazile te optužnice za naše ratne komandante nakon 30 godina. Sve optužnice koje dolaze iz BiH za navodna krivična djela, navodno počinjena u borbi protiv bošnjačkih ili srpskih snaga, dolaze preko sarajevskog tužilaštva. To su sve optužnice za kolektivnu komandnu odgovornost čija je osnova presuda šestorici zvaničnika hrvatskog naroda u BiH. Koja je tu uloga hrvatske države? To mora prestati, to je čista politička igra, čista politička zloupotreba - rekao je Milanović.</p><p>Kako je saopćeno iz njegovog ureda, Milanović je istakao "da je vrijeme da se kaže - dosta, a posebno za ovo što se radi prema Hrvatskoj, da se optužuje vojska koja je oslobodila BiH".</p><p>- Hrvatska vojska je oslobodila BiH, bez Hrvatske vojske nema Dejtona, on ne postoji ni u teoriji - poručio je Milanović.</p>

U svom govoru, on je optužnice Tužilaštva BiH za hrvatske ratne komandante nazvao "čistom političkom igrom i čistom političkom zloupotrebom"

Milanović: Hrvatska vojska je oslobodila BiH

<p>Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović otkrio je u svom govoru na svečanoj akademiji povodom Dana Oružanih snaga da su početkom maja u Hrvatsku stigle nove optužnice iz Bosne i Hercegovine protiv četiri generala HVO-a.</p><p>- Nakon 30 godina dolaze nove optužnice, a koje se temelje na presudi šestorici iz BiH. To je politička zloupotreba - rekao je Milanović.&nbsp;</p><p>Pitao se kako Hrvatska može podržavati evropske integracije BiH, a istovremeno se protiv hrvatskih oficira iz tog razdoblja vode procesi.&nbsp;</p><p>- Ne moraš biti trgovac da shvatiš da to tako ne ide. Dosta je - zaključio je Milanović, prenosi HRT.</p><p>Da je riječ o četiri optužnice potvrdio je, na istom događaju, general Ljubo Ćesić Rojs.</p><p>- Riječ je o četiri nove optužnice, stigle su 2. maja. Dio bosanske Posavine, znači komanda hrvatskih snaga koje su bile tamo kad je pala. Hrvatska treba presjeći - s jedne strane pomažemo BiH da uđu u EU i NATO, a s druge strane nam tako podmeću klipove - rekao je Rojs za hrvatski N1.</p>

Ne moraš biti trgovac da shvatiš da to tako ne ide. Dosta je, zaključio je Milanović

<p>Predsjednica srbijanskog parlamenta Ana Brnabić kazala je u srijedu kako Srbija trenutno ima važnija pitanja od izbora, kao što je "ekonomski razvoj, kako bi se nadoknadilo sve izgubljeno zbog prosvjeda koji potresaju Srbiju šest mjeseci.</p><p>- Izborima se ne bavim, jer se zna koja je mjerodavna institucija za raspisivanje izbora. To je predsjednik Srbije. U ovom trenutku mislim da Srbija ima mnogo važnija pitanja, a to je ekonomski rast i razvoj, kako bi nadoknadili sve ono što smo izgubili i što je propušteno u posljednjih šest mjeseci - kazala je Brnabić</p><h2>Društveni dijalog</h2><p>Brnabić je istakla kako je potrebno uspostaviti dijalog u društvu, jer građani ne bi trebali biti taoci bilo kakvih razmirica te dodala kako će uputiti poziv svim organizacijama civilnog društva kako bi zajedno završili posao koji je pred Srbijom.</p><p>- Nemamo povjerenje jedni u druge, to nije samo problem jedne strane, to je problem obje strane, ali mi to moramo kao ozbiljni i odgovorni ljudi pokušati staviti po strani i razgovarati kako ne bi držali sve naše građane i zemlju kao taoce različitih razmirica - rekla je Brnabić u intervjuu za Radioteleviziju Srbije.</p><p>Brnabić je kazala kako očekuje da će se početkom juna održati sjednica parlamenta na kojoj će biti raspravljano o tri medijska zakona, a na kojoj će također biti riječi o konačnoj listi kandidata za članove Regulatornog tijela za elektroničke medije (REM).</p><p>Prema njenim riječima, proces za izbor članova REM-a u potpunosti je transparentan i inkluzivan, a za izbor devet članova 177 organizacija dostavilo je 45 kandidata.</p><p>- Apelovala bih još jednom da politika nema upliv u to, žao mi je što je Zeleno-lijevi front prvi izašao kritizirati neke kandidate potpuno netemeljeno - rekla je Brnabić.</p><h2>Medijski zakoni</h2><p>Iz Evropske unije također su upozorili Srbiju da usvoji medijske zakone te izabere nove članove Regulatornog tijela za elektroničke medije kako bi na djelu pokazali da članstvo u Uniji "ostaje strateški cilj Srbije".</p><p>Srbija bi tako trebala provesti reforme potrebne za otvaranje pregovaračkog poglavlja 3, a riječ je o mjerama na koje se Beograd obvezao još u studenom prošle godine u neformalnom dokumentu dostavljenom zemljama članicama EU-a. </p><p> </p><p>U tom dokumentu Srbija je još za kraj prošle godine najavila usvajanje tri medijska zakona, rad na zakonu o popisu birača, te imenovanje novih članova Regulatornog tijela za elektroničke medije. </p><p> </p><p>Naredni rok za otvaranje poglavlja bio je kraj januara ili početak februara, ali najavljene reforme nisu provedene ni u tom razdoblju. </p><p>Srbija se već mjesecima, od pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenog prošle godine, suočava s društvenom i političkom krizom i valom studentskih i građanskih protesta.</p>

Izborima se ne bavim, jer se zna koja je mjerodavna institucija za raspisivanje izbora. To je predsjednik Srbije, poručila je

Brnabić: Imamo važnija pitanja od izbora kao bi nadoknadili sve što smo izgubili zbog blokada

<p>Potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić kazao je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova obećalo nagradu od milion eura za informacije o ubistvu urednika "Dana" Duška Jovanovića, javljaju <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/760194/becic-nagrada-od-milion-eura-za-informacije-o-ubistvu-jovanovica">Vijesti</a>.</p><p>On je to rekao tokom polaganja vijenaca povodom 21. godišnjice ubistva Jovanovića.</p><h2>Novčana nagrada</h2><p>- Ministarstvo unutrašnjih poslova javno obećava novčanu nagradu u iznosu od 1.000.000,00 eura (slovima: jedan milion eura) za obavještenja koja vjerodostojno i odlučujuće doprinesu identifikaciji osoba, izvršioca/laca, saizvršioca/laca, organizatora i/ili nalogodavca/aca ubistva glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista "Dan", Duška Jovanovića, izvršenog 27. maja 2004. godine u Podgorici", piše u dokumentu koji potpisuje resorni ministar Danilo Šaranović, u koji "Vijesti" imaju uvid.</p><p>Odluka je donesena na prijedlog v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.</p><p>- Obavještenje se smatra vjerodostojnim ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi, i to ako: sadrži tačne podatke koji dovode do identifikacije i/ili lišenja slobode osoba koja su neposredno izvršila, učestvovala u izvršenju, organizovala i/ili naredila izvršenje krivičnog djela; neposredno doprinosi pokretanju i vođenju krivičnog postupka; i ima ključni značaj za donošenje osuđujuće presude - dodaje se.</p><h2>Borba protiv kriminala</h2><p>Obavještenje se, kako prenose Vijesti, može dati lično direktoru Uprave policije ili pomoćniku direktora nadležnom za borbu protiv kriminala.</p><p>Osoba koja dostavi obavještenje može ostvariti pravo na zaštitu, u skladu sa propisima kojima se uređuje obezbjeđenje ličnosti, kao i zaštita svjedoka, ističe Šaranović.</p><p>Podsjetimo, nakon 21 godine i dalje bez odgovora na pitanja ko je organizovao, naredio i počinio ubistvo Jovanovića.</p>

Nakon 21 godine i dalje bez odgovora na pitanja ko je organizovao, naredio i počinio ubistvo Jovanovića

Crna Gora obećala nagradu od milion eura za informacije o ubistvu Duška Jovanovića 

<p>Zastupnica u Skupštini Crne Gore Kenana Strujić-Harbić oglasila se povodom izjave predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, koju je iznio tokom govora u američkom Daytonu, na završnoj sesiji Parlamentarne skupštine NATO-a.</p><p>Podsjećamo, Milatović je tom prilikom rat u Bosni i Hercegovini nazvao "građanskim", što je izazvalo burne reakcije u Bosni i Hercegovini i šire u regionu.</p><p>Zastupnica Strujić-Harbić ocijenila je da takve izjave ne priliče predsjedniku države koja teži članstvu u Evropskoj uniji i NATO savezu.</p><p>— Ovakve nesmotrene izjave, bile one namjerne ili nenamjerne, ne dolikuju predsjedniku države koja se nalazi na evropskom i evroatlantskom putu. Posebno ne na samitu ovako visokog nivoa, gdje se očekuje jasan i nedvosmislen civilizacijski stav prema utvrđenim historijskim činjenicama — poručila je.</p><p>Ona je istakla da je rat u Bosni i Hercegovini potrebno nazvati pravim imenom — agresijom, jer je vođen protiv međunarodno priznate i suverene države.</p><p>— Bosna i Hercegovina je 1. marta 1992. godine, nakon demokratskog referenduma, proglasila nezavisnost, a već 6. aprila iste godine priznala ju je Evropska unija, a potom i Ujedinjene nacije. To nije bio unutrašnji sukob. Oružane snage iz druge države, sa teritorije tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, ušle su u Bosnu i Hercegovinu s ciljem podjele njene teritorije i protjerivanja nesrpskog stanovništva. Zbog toga je međunarodna zajednica, uključujući i Haški tribunal, ovaj rat tretirala kao međunarodni sukob i jasno razdvojila agresore od žrtava — naglasila je Strujić-Harbić.</p><p>Dodala je da je dužnost odgovornih državnika da govore istinu i poštuju međunarodno utvrđene činjenice:</p><p>— Negiranje onoga što je međunarodno utvrđeno ne doprinosi pomirenju, već relativizaciji zločina. To nijedna odgovorna država ne smije podržavati, a posebno ne kroz javne istupe najviših državnih zvaničnika — zaključila je zastupnica.</p><p>Podsjećamo, predsjednik Jakov Milatović je u Dejtonu izjavio da je "građanski rat u Bosni i Hercegovini" okončan Dejtonskim mirovnim sporazumom, što je izazvalo osude brojnih javnih ličnosti i političara u BiH i regionu, koji smatraju da se time relativizira istina o agresiji na Bosnu i Hercegovinu.</p>

Dodala je da je dužnost odgovornih državnika da govore istinu i poštuju međunarodno utvrđene činjenice

Nakon izjave Milatovića o "građanskom ratu u BiH" reagirala Strujić-Harbić: Negiranje agresije ne doprinosi pomirenju

<p>Miloš Pavlović, student Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu i vođa ćacija, najavio je da će "studenti koji samo žele da uče" ostati u Pionirskom parku i da će pozvati sve kolege da 1. juna krenu u štrajk glađu ukoliko svi fakulteti u Srbiji do tog datuma ne započnu s nastavom.</p><p>- Gladovat ćemo dok svi ne obrate pažnju na nas - poručio je Pavlović na konferenciji za medije, prenosi <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/politika/4115002-student-milos-pavlovic-ukoliko-svi-fakulteti-ne-pocnu-s-radom-do-1-juna-krecemo-u-strajk-gladju">Telegraf</a>.</p>

<p>Kako je rekao, njihovi zahtjevi su jasni i konkretni.</p><p>- Prvi zahtjev je da svi fakulteti u našoj zemlji započnu s radom do nedjelje, 1. juna. Drugi zahtjev je hitno pokretanje moralne, disciplinske i krivične odgovornosti protiv osoba koje su nas spriječile u ostvarivanju ustavom zagarantiranih prava, počevši od prava na obrazovanje pa do slobode kretanja - izjavio je Pavlović.</p><p>- Treći zahtjev je da se odmah prestane s fašističkim napadima i prijetnjama da će nas skloniti, ukloniti, istrijebiti. Želimo da prestanu da nas nazivaju psihički oboljelim osobama. Ponavljam, ovdje smo potpuno legitimno i legalno, u jednom parku našeg grada - naglasio je.</p>

Pozvat će sve kolege da 1. juna krenu u štrajk glađu ukoliko svi fakulteti u Srbiji do tog datuma ne započnu s nastavom

Vođa "ćacija" poručio: Gladovat ćemo dok svi ne obrate pažnju na nas

<p>Policijski službenici Policijske stanice Metković tokom vikenda su zatekli 58-godišnjeg hrvatskog državljanina u nezakonitom posjedovanju dvije žute PVC kesice koje su sadržavale heroin.</p><p>Droga, ukupne mase 21,3 grama, bila je skrivena u hljebu.</p><p>Policija je zaplijenila navedene predmete uz izdavanje zapisnika i potvrde o privremenom oduzimanju.</p><p>Muškarac je uhapšen zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo "neovlaštena proizvodnja i promet drogama".</p>

Muškarac je uhapšen zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo "neovlaštena proizvodnja i promet drogama"

Nesvakidašnja zapljena kod Metkovića: Heroin sakrio u hljeb

<p>Zapadni Balkan je na istorijskoj prekretnici, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u ponedjeljak na Plenarnoj sjednici NATO Parlamentarne skupštine koja se održava u Dejtonu.</p><p>Milatović je govorio o lekcijama koje se, trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, mogu izvući iz "tragičnog perioda naše zajedničke istorije - razarajućeg rata u Bosni i Hercegovini."</p><p>Istakao je da “diplomatija ne smije ostati poslednje sredstvo za rješavanje sukoba, kojem se pribjegava nakon što se otkrije besmislenost oružanog sukoba, već da ona mora biti najvažniji instrument za rješavanje sukoba, pogotovo u situacijama kada se razlike čine nepremostive".</p><p>- Ako je mir u Bosni i Hercegovini bio dostižan 1995., čvrsto sam uvjeren da je bio dostižan i 1992. godine, da su politički lideri tada pokazali mudrost, dalekovidost i pravi osjećaj odgovornosti - poručio je Milatović.</p><p>Naglasio je da ga ohrabruje uvjerenje, da poučeno bolnim lekcijama iz prošlosti, sadašnje liderstvo na Balkanu pristupa otvorenim pitanjima sa demokratskom mudrošću i nepokolebljivom posvećenošću njihovom mirnom rješavanju.</p><p>- Upravo iz tog razloga moramo ponovo potvrditi trajni značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne samo kao temelja mira u Bosni i Hercegovini, već i kao prelomnog trenutka za širu stabilnost našeg regiona - naveo je Milatović.</p><h2>Širi globalni kontekst</h2><p>Poručio je da posmatrajući širi globalni kontekst, svjedočimo pojavi novih izazova koji prijete da destabilizuju međunarodni poredak kojem smo svi posvećeni.</p><p>- Ruska agresija na Ukrajinu predstavlja upozorenje koje nas obavezuje na obnovljenu budnost, pojačanu posvećenost i zajednički osjećaj moralne odgovornosti. Uspostavljanje trajnog i pravednog mira u Ukrajini, nije samo strateška nužnost, već i moralna obaveza. Ovdje i sada želim izraziti svoju snažnu podršku svim naporima usmjerenim ka što bržem postizanju takvog mira - rekao je Milatović</p><h2>Značaj NATO-a</h2><p>Osvrnuo se i na značaj NATO saveza u trenutnim izazovnim vremenima koji, kako je kazao, služi kao garant mira, stabilnosti i bezbjednosti za svaku svoju članic, temelja bez kojih nije moguće ostvariti istinski i trajni napredak, bilo ekonomski ili bilo koje druge prirode.</p><p>- NATO je, prije svega, odbrambena arhitektura zajedničkih vrijednosti, demokratije, vladavine prava i ljudskih prava. U svjetlu dubokih transformacija u globalnoj bezbjednosnoj arhitekturi, od suštinskog je značaja da nastavimo jačati naše jedinstvo unutar Alijanse - unapređujući njenu operativnu efikasnost i osiguravajući spremnost za suočavanje sa novim i sve složenijim izazovima - poručio je predsjednik Milatovicć</p><h2>Pristupanje Crne Gore NATO savezu</h2><p>Ocijenio je da je pristupanje Crne Gore NATO savezu 2017. godine bila važna odluka koja je učinila region Zapadnog Balkana stabilnijim i bezbjednijim.</p><p>- U tom kontekstu, ostajemo čvrsto posvećeni jačanju naših odbrambenih kapaciteta – kroz povećanje izdvajanja za bezbjednost i modernizaciju naših oružanih snaga. Potpuno smo svjesni da time ne samo da jačamo kredibilitet našeg članstva u NATO-u, već direktno ulažemo i u sopstvenu bezbjednost i budućnost. Od presudne važnosti je da stojimo zajedno, da vodimo otvoreni dijalog i zajednički radimo za bolju, mirniju i svjetliju zajedničku budućnost svih nas. Zapadni Balkan se nalazi na istorijskoj prekretnici, sa jedinstvenom prilikom da se pridruži klubu progresivnih demokratija Evropske unije. Kao predvodnik, Crna Gora teži da bude primjer, a kao dobar susjed, da utaba put za čitav region. Jer samo kroz jedinstvo možemo izgraditi obećavajuće sjutra za sve nas - zaključio je Milatović.</p>

Diplomatija mora biti najvažniji instrument za rješavanje sukoba, pogotovo u situacijama kada se razlike čine nepremostive, poručio je Milatović

Milatović u Dejtonu: Zapadni Balkan na historijskoj prekretnici

<p>Mir postignut u Dejtonu nije konačno riješio sve izazove regije, ali je otvorio vrata boljoj budućnosti, rekao je u ponedjeljak u Dejtonu hrvatski premijer Andrej Plenković.</p><p>Povodom obilježavanja 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma, predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u američkom gradu Dejtonu, mjestu gdje je 1995. godine okončan dotad najteži rat u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.</p><p>- Velika mi je čast biti ovdje, u gradu koji je postao simbol mira. Dejtonski sporazum označio je kraj dotad najrazornijeg sukoba u Europi od 1945. godine - kazao je Plenković, izražavajući ujedno sućut povodom smrti kongresmena Džeralda Konolija, bivšeg predsjednika NATO-ove Parlamentarne skupštine.</p><p>Plenković se osvrnuo i na aktualni rat u Ukrajini, koji je nazvao brutalnom ruskom invazijom i najoštrije ga osudio. Istaknuo je kako Hrvatska dobro zna što znači boriti se za slobodu i mir jer je i sama devedesetih godina bila žrtva agresije, ali i aktivni akter u uspostavi mira u regiji.</p><p>- Govorim vam kao premijer zemlje koja je tijekom 1990-ih obranila svoj teritorij, ali i igrala ključnu ulogu u izgradnji mira izvan svojih granica. Hrvatska je bila prvi saveznik Bosne i Hercegovine na njenom putu prema neovisnosti - istaknuo je Plenković.&nbsp;</p><h2>Tragični sukob</h2><p>Podsjetio je da su Hrvati u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda, podržali referendum o neovisnosti 1992. godine, unatoč bojkotu srpskog stanovništva. Hrvatska je već 7. aprila te godine, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, priznala BiH i otvorila veleposlanstvo u opkoljenom Sarajevu, čak dok je i sama imala okupirane dijelove teritorija.</p><p>- Tijekom rata pružili smo utočište za gotovo 700.000 izbjeglica iz BiH, uz istodobnu skrb za pola milijuna raseljenih osoba unutar Hrvatske - rekao je Plenković te podsjetio da je sva vojna i humanitarna pomoć za BiH stizala isključivo preko hrvatskog teritorija.&nbsp;</p><p>Govoreći o tragičnom unutarnjem sukobu Hrvata i Bošnjaka 1993. godine, Plenković je naglasio kako je Hrvatska unatoč tome nastavila pružati pomoć i radila na obnovi savezništva.</p><p>- Zajedno s Vašingtonom i Ankarom, pomogli smo da se prekine sukob i da se u martu 1994. potpiše Vašingtonski sporazum, kojim je stvoren zajednički politički i vojni front za obranu BiH - rekao je.</p><h2>Zajedničke operacije 1995.</h2><p>Plenković je podsjetio na ključne zajedničke vojne operacije Hrvatske vojske, Armije BiH i HVO-a tijekom 1995. godine koje su promijenile tijek rata, uključujući oslobađanje Bihaća i druge operacije koje su prisilile tadašnje srbijansko vodstvo na mirovne pregovore.</p><p>- Taj preokret omogućio je da se u decembru 1995. potpiše Dejtonski mirovni sporazum. No ne smijemo zaboraviti ni strateški ustupak Hrvatske, koja se, u dogovoru s Vašingtonom, povukla s više od 2.500 km kvadratnih oslobođenog teritorija u zapadnoj Bosni, kako bi se postigla teritorijalna ravnoteža i omogućio mir - rekao je Plenković i zaključio: "Hrvatska ostaje u potpunosti predana očuvanju dejtonskog okvira i stabilnosti BiH. Znamo da se jednom postignut mir mora štititi odlučnošću, dijalogom i partnerstvom."</p>

Hrvatska ostaje u potpunosti predana očuvanju dejtonskog okvira i stabilnosti BiH, poručio je Plenković

Plenković: Dejton nije riješio sve izazove regije, ali je otvorio vrata boljoj budućnosti

<p>Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je na dan obilježavanja godišnjice zločina deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz 1992. godine apelovao na nadležne institucije da ne odustane od utvrđivanja odgovornosti počinilaca za ovaj zločin i pronalaska posmrtnih ostataka stradalih, javlja Anadolu.</p><p>- Na dan kada se memorijalnim okupljanjem u Herceg Novom obilježavaju 33 godine od zločina deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica, sjećamo se ne samo žrtava, već i odgovornosti koju nosimo kao društvo. Kao predsjednik Crne Gore, uputio sam izvinjenje svim porodicama koje su, zbog drugačijeg imena, etničke i vjerske pripadnosti, izgubile svoje najbliže, koji su u našoj zemlji tražili spas od rata - objavio je Milatović.</p><h2>Apel državnim organima</h2><p>Dodao je da pozdravlja važne institucionalne korake koji su u međuvremenu preduzeti, a to su priznavanje statusa civilnih žrtava rata i odluku Vlade o isplati obeštećenja njihovim porodicama, kao početak ispravljanja dugogodišnje nepravde.</p><p>- Svjestan činjenice da je time ispunjena samo jedna od moralnih obaveza koje dugujemo žrtvama i njihovim porodicama, apelujem na nadležne državne organe da ne odustanu od utvrđivanja odgovornosti počinilaca za ovaj zločin i pronalaska posmrtnih ostataka stradalih - saopćio je crnogorski predsjednik.</p><h2>Tijela nisu pronađena</h2><p>Crnogorska policija je u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila, starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini, i predala ih vojsci Republike Srpske.</p><p>Od 66 civila, među kojima su bili najbrojniji Bošnjaci, iz sabirnog centra u Herceg-Novom je preživjelo samo njih 12, saopštili su ranije iz nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA).</p><p>Do danas nisu pronađena tijela svih žrtava deportovanih iz Herceg Novog, niti se pouzdano zna mjesto na kome su stradali.</p><p>Krajem maja 2012. godine je Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je oslobađajuće presude devetorici nekadašnjih pripadnika crnogorske policije koji su bili optuženi za deportaciju bh. vlastima Republike Srpske.</p><p>Crna Gora je platila naknadu štete porodicama žrtava zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragičnih posljedica.</p>

Crnogorska policija je u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u BIH i predala ih vojsci RS

Milatović pozvao na utvrđivanje odgovornosti zbog deportacije Bošnjaka iz Herceg Novog

<p>Srbija će nastaviti podržavati teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i snažno se zalaže za očuvanje "ustavnih nadležnosti RS kako je to zagarantovano Dejtonskim sporazumom", kazao je srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić u ponedjeljak u Dejtonu.</p><p>Đurić je to kazao tokom razgovora s članicom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Cvijenović, te istakao kako je Srbija protiv pokušaja majorizacije i nametnutih rješenja te da je potpuno posvećena demokratskim načelima.</p><p>- Uvijek prijatan, srdačan i konstruktivan razgovor sa srpskom članicom i predsjedavajućom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dragom Željkom Cvijanović, o političkim prilikama u našoj regiji. Potpuno smo složni u protivljenju pokušajima majorizacije i nametnutim rješenjima i potpuno smo složni u posvećenosti demokratskim načelima - napisao je Đurić na društvenoj mreži X.</p><p>Srbijanski ministar vanjskih poslova ponedjeljak je u Dejtonu  također razgovarao s hrvatskim šefom diplomatije Gordanom Grlićem Radmanom i šefom grčke delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Dimitrisom Kairidisom.</p><p>- Na marginama skupa u Dejtonu u povodu obilježavanja 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, imao sam sadržajan i otvoren razgovor s hrvatskim ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom - napisao je Đurić na Instagramu.</p><p>Grlić Radman učestvovao je na zasjedanju parlamentarne skupštine NATO-a koje je djelom posvećeno 30. godišnjici sporazuma iz 1995. godine potpisanog upravo u Dejtonu u Ohaju i kojim je okončan troipogodišnji rat u Bosni i Hercgovini.</p>

Srbija će se snažno se zalagati za očuvanje "ustavnih nadležnosti RS kako je to zagarantovano Dejtonskim sporazumom", kazao je

Đurić: Srbija podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine

<p>Zastupnici Skupštine Kosova ni u nedjelju, po 21. put zaredom, nisu uspjeli konstituirati deveti parlamentarni saziv, proizašao iz izbora održanih u februaru ove godine.</p><p>Politički zastoj traje više od tri mjeseca. Ni nedavni apel šefice diplomacije Evropske unije Kaje Kalas (Kallas), koja je 22. maja posjetila Prištinu i pozvala parlamentarne stranke na saradnju i otklanjanje blokade, nije donio napredak, javlja Radio Slobodna Evropa.</p><p>Zakonodavci su i ovoga puta, trinaesti put zaredom, odbili formirati komisiju za nadgledanje tajnog glasanja za izbor predsjednika Skupštine. Prijedlog tajnog glasanja uslijedio je 1. maja, kada kandidatkinja Pokreta Samoopredjeljenje (LVV) Albulena Haxhiu nije uspjela osigurati potrebnih 61 glas u nekoliko krugova glasanja.</p><p>Opozicione stranke – Demokratska partija Kosova (PDK), Demokratski savez Kosova (LDK), Alijansa za budućnost Kosova (AAK) i Srpska lista – osporile su zakonitost tajnog glasanja, podnijevši Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti i privremenu mjeru kojom bi se spriječilo održavanje daljnjih sjednica dok se predmet ne razmotri.</p><p>Na nastavku konstitutivne sjednice, održane 25. maja, iste stranke ponovno su odbile predložiti člana komisije za tajno glasanje, čime je još jednom izostao korak prema formiranju parlamenta.</p><p>Sljedeći nastavak konstitutivne sjednice zakazan je za utorak, 27. maja.</p>

Dva najveća fakulteta u Srbiji donijela odluku da počnu s radom

Vučić uvjeren da će saradnja Srbije i Rusije ići uzlaznom putanjom

Ljubo Ćesić Rojs ogorčen zbog opužnica iz BiH: "Hrvatska im pomogla, a oni nam se osvećuju"

Tramp poslao poruku Srbiji

Milanović: Hrvatska vojska je oslobodila BiH

Prijetnje iz Hrvatske zbog optužnica generalima HVO-a: Pomažemo BiH da uđu u EU i NATO, treba to presjeći

Brnabić: Imamo važnija pitanja od izbora kao bi nadoknadili sve što smo izgubili zbog blokada

Crna Gora obećala nagradu od milion eura za informacije o ubistvu Duška Jovanovića

Nakon izjave Milatovića o "građanskom ratu u BiH" reagirala Strujić-Harbić: Negiranje agresije ne doprinosi pomirenju

Vođa "ćacija" poručio: Gladovat ćemo dok svi ne obrate pažnju na nas

Nesvakidašnja zapljena kod Metkovića: Heroin sakrio u hljeb

Milatović u Dejtonu: Zapadni Balkan na historijskoj prekretnici

Plenković: Dejton nije riješio sve izazove regije, ali je otvorio vrata boljoj budućnosti

Milatović pozvao na utvrđivanje odgovornosti zbog deportacije Bošnjaka iz Herceg Novog

Đurić: Srbija podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine

Dvadeset i prvi neuspjeli pokušaj konstituiranja Skupštine Kosova

Region

Dva najveća fakulteta u Srbiji donijela odluku da počnu s radom

Vučić uvjeren da će saradnja Srbije i Rusije ići uzlaznom putanjom

Ljubo Ćesić Rojs ogorčen zbog opužnica iz BiH: "Hrvatska im pomogla, a oni nam se osvećuju"

Tramp poslao poruku Srbiji

Milanović: Hrvatska vojska je oslobodila BiH

Prijetnje iz Hrvatske zbog optužnica generalima HVO-a: Pomažemo BiH da uđu u EU i NATO, treba to presjeći

Brnabić: Imamo važnija pitanja od izbora kao bi nadoknadili sve što smo izgubili zbog blokada

Crna Gora obećala nagradu od milion eura za informacije o ubistvu Duška Jovanovića

Nakon izjave Milatovića o "građanskom ratu u BiH" reagirala Strujić-Harbić: Negiranje agresije ne doprinosi pomirenju

Vođa "ćacija" poručio: Gladovat ćemo dok svi ne obrate pažnju na nas

Nesvakidašnja zapljena kod Metkovića: Heroin sakrio u hljeb

Milatović u Dejtonu: Zapadni Balkan na historijskoj prekretnici

Plenković: Dejton nije riješio sve izazove regije, ali je otvorio vrata boljoj budućnosti

Milatović pozvao na utvrđivanje odgovornosti zbog deportacije Bošnjaka iz Herceg Novog

Đurić: Srbija podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine

Dvadeset i prvi neuspjeli pokušaj konstituiranja Skupštine Kosova