<p>U mjestu Jevremovac kod Šapca večeras se dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je, prema prvim informacijama, više osoba zadobilo teže tjelesne povrede.</p><p>Na teren su odmah upućene ekipe hitne pomoći, policije i vatrogasaca, koje su pružile pomoć povrijeđenima i obezbijedile mjesto nesreće.</p><p>Iz operativnog centra potvrđeno je da su povrijeđeni prebačeni na ukazivanje ljekarske pomoći u nadležne zdravstvene ustanove.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DYK0EpMiBzZ/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DYK0EpMiBzZ/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DYK0EpMiBzZ/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by 192.RS (@192_rs)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Tokom uviđaja saobraćaj na ovoj dionici bio je potpuno obustavljen, a policija radi na utvrđivanju tačnih okolnosti pod kojima je došlo do nezgode, prenosi <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/hronika/4323646-tezak-udes-kod-sapca-ima-povredjenih">Telegraf.rs</a>. </p>

Na teren su odmah upućene ekipe hitne pomoći, policije i vatrogasaca

Teška saobraćajna nesreća: Više povrijeđenih, saobraćaj obustavljen

Teška saobraćajna nesreća: Više osoba povrijeđeno, saobraćaj obustavljen

<p>Dvojica mladića povrijeđena su u incidentu koji se dogodio u jednom kafiću u Dobropoljskoj ulici u Beogradu, u blizini Autokomande.</p><p>Prema nezvaničnim informacijama, tokom proslave u ugostiteljskom objektu u lokal je upala grupa od oko 15 muškaraca, za koje se sumnja da su navijači, nakon čega je došlo do fizičkog obračuna.</p><p>Navodno su napadači bili naoružani drvenim motkama i palicama, kojima su nasrnuli na mladiće M. K. (20) i J. K. (23).</p><p>Povrijeđeni su nakon napada prevezeni u Urgentni centar, gdje su im konstatovane lakše tjelesne povrede.</p><p>Motiv sukoba za sada nije poznat, a policija radi na rasvjetljavanju svih okolnosti incidenta i identifikaciji učesnika napada, prenosi <a href="Dvojica mladića povrijeđena su u incidentu koji se dogodio u jednom kafiću u Dobropoljskoj ulici u Beogradu, u blizini Autokomande.  Prema nezvaničnim informacijama, tokom proslave u ugostiteljskom objektu u lokal je upala grupa od oko 15 muškaraca, za koje se sumnja da su navijači, nakon čega je došlo do fizičkog obračuna.  Navodno su napadači bili naoružani drvenim motkama i palicama, kojima su nasrnuli na mladiće M. K. (20) i J. K. (23).  Povrijeđeni su nakon napada prevezeni u Urgentni centar, gdje su im konstatovane lakše tjelesne povrede.  Motiv sukoba za sada nije poznat, a policija radi na rasvjetljavanju svih okolnosti incidenta i identifikaciji učesnika napada.">Telegraf.rs</a>.</p>

Dvojica mladića završila u Urgentnom centru nakon napada grupe muškaraca

Jezivi okršaj: Upali s motkama u kafić i pretukli mladiće

<p>U Zagrebu je danas oko 17:15 sati došlo do saobraćajne nezgode na raskrsnici Ulice kralja Zvonimira i Ulice Augusta Harambašića.</p><p>Kako je potvrđeno iz Policijske uprave zagrebačke, vozilo je udarilo u ogradu tramvajske stanice.</p><p>Na mjestu događaja nastala je materijalna šteta, dok, prema dostupnim informacijama, u nezgodi nije bilo povrijeđenih osoba.</p><p>Policija je obavila uviđaj, a okolnosti pod kojima je došlo do nezgode bit će naknadno utvrđene.</p>

U sudaru nastala materijalna šteta, policija obavila uviđaj

Autom se zabio u ogradu tramvajske stanice

<p>U subotu je u rad puštena vjetroelektrana Gvozd, najvažniji i ključni energetski projekt u savremenoj historiji Crne Gore.</p><p>Riječ je o najvećoj vjetroelektrani u Crnoj Gori, kapaciteta 150 gigavat-sati električne energije, što je dovoljno za opskrbljivanje električnom energijom 25 hiljada domaćinstava, javila je Radioteleizija Crne Gore.</p><p>Vrijednost projekta je 82 milona eura, a premijer Crne Gore Milojko Spajić naglasio je da za VE Gvozd građani neće plaćati dodatne subvencije.</p><p>- VE Gvozd je vlasništvo Elektroprivrede i poslovat će se po tržišnim principima. Ulaganja u energetiku su prioritet i tu je naša razvojna šansa. VE Gvozd štitimo okoliš, jer će se smanjiti emisiju štetnih plinova za količinu koju proizvede 60 hiljada automobila - kazao je Spajić.</p><p>Istaknuo je da VE Gvozd jedan od najvažnijih projekata u savremenoj historiji države.</p><p>- VE Gvozd najbolja je potvrda da Elektroprivreda CG ima resurse i kapacitete finalizirati projekte ove veličine i to isključivo na korist države i naših građana - poručio je Spajić.</p><p>Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović poručio je da se ne pušta u rad samo nova vjetroelektrana, nego se otvara novo poglavlje razvoja Crne Gore.</p><p>- Puštanjem u rad VE Gvozd, Crna Gora dobiva prvi veliki državni projekt iz obnovljivih izvora. To nije samo energetski projekat, već simbol jednog novog razvojnog pravca. To je dokaz da je energetska tranzicija stvarnost. Šaljemo poruku da Crna Gora zna kuda ide i da je energija pitanje razvoja i stabilnosti - poručio je Šahmanović.</p><p>Na svečanom puštanju VE Gvozd u probni rad prisutni su bili i ambasador Njemačke u Crnoj Gori&nbsp;Petar Felten (Peter Felten) te predstavnici njemačke kompanije Nordex koja je bila izvođač radova na projektu izgradnje VE Gvozd.</p><p>Projekat je realizovan iz kreditnog aranžmana s Europskom bankom za obnovu i razvoj.</p>

Projekat je realiziran iz kreditnog aranžmana s Europskom bankom za obnovu i razvoj

U rad puštena vjetroelektrana Gvozd, najvažniji i ključni energetski projekt Crne Gore

U rad puštena vjetroelektrana Gvozd, najvažniji i ključni energetski projekat Crne Gore

<p>Kod Svrljiga je otkriven slučaj namjernog trovanja strogo zaštićenog crnog strvinara, jedinke uključene u međunarodni program povratka ove iščezle vrste na Balkan, zbog čega je nakon brze reakcije Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i policijske istrage uhapšen osumnjičeni koji je pokušao da ukloni tragove trovanja i sakrije dokaze.</p><p>U četvrtak, 7. maja Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) je od kolega iz Bugarske dobilo informacije da je u okolini Svrljiga uginuo crni strvinar (Aegypius monachus).&nbsp;</p><p>Ornitolozi DZPPS odmah su izašli na teren u selo Periš kod Svrljiga gdje su pronašli leš ptice tik uz leš teleta.</p><p>Na lokaciji su bili vidljivi dokazi koji su ukazivali na to da je u pitanju namjerno trovanje budući da je leš teleta bio prekriven mrtvim insektima, što je tipično za trovanje jakim insekticidom. Ono što je dodatno pobudilo pažnju ornitologa jeste pronalazak lovačke kamere koja je bila postavljena uz stazu na svega oko 100 metara od pronađenih leševa.</p>

Ornitolozi DZPPS odmah su izašli na teren u selo Periš kod Svrljiga gdje su pronašli leš ptice tik uz leš teleta

Udarac na povratak rijetke vrste ptice: U Srbiji otrovan crni strvinar iz međunarodnog programa

<p>Već dvije se godine u EU, na svim nivoima, govori o proširenju kao glavnom prioritetu i najavljuje se brz ulazak novih članica. Pominje se "novi momentum" za proširenje, rast podrške među građanima za to, stvaranje svijesti da se proširenjem stabilizuje kontinent i jača blagostanje.</p><p>Međutim, pogled na ljestvicu gdje stoji koja zemlja kandidatkinja u postupku integracija u EU daje potpuno drugačiju sliku. Jedino je Crna Gora blizu okončanja postupka, Albanija je učinila jasan napredak, a svi ostali tapkaju u mjestu.</p><p>Crna Gora je otvorila sva pregovaračka poglavlja te zatvorila njih 14. EU je prije desetak dana odlučila da osnuje radnu grupu za izradu nacrta pristupnog ugovora, što je najjasniji znak da bi ova zemlja za nekoliko godina zaista mogla postati članica EU.</p><p>Crna Gora se nalazi otprilike u poziciji u kojoj je Hrvatska bila krajem 2009. godine, koja je pregovore zatvorila početkom ljeta 2011., a u EU ušla 1. jula 2013. Danas, i nakon 13 godina, "najmlađa je članica EU". Ta nam činjenica govori koliko su izjave o proširenju kao velikom prioritetu u kontradikciji s realnim stanjem procesa. U tih 13 godina EU ne samo da se nije proširila nego je ostala bez jedne velike i važne članice - Ujedinjenog Kraljevstva.</p><h2>Brze reforme</h2><p>U ovom se trenutku traže brze unutrašnje reforme EU kako bi se ona pripremila za prijem novih članica. Od zemalja kandidatkinja, s druge strane, očekuje se da ubrzaju proces reformi.</p><p>EU je već započela rasprave o mogućem uticaju proširenja. O tome je Evropska komisija trebalo da pripremi posebno izvještaj u kojem bi konkretno procijenila koristi od proširenja i izazove koje bi to donijelo Evropskoj uniji. Taj je dokument potom trebalo da posluži kao osnova za dalje razgovore u Savjetu.</p><p>No, objavljivanje dokumenta stalno se odgađa, bez pominjanja pravih razloga. Prvo je rečeno da će se objaviti u oktobru 2025. godine zajedno s paketom proširenja. Potom krajem novembra kao posebno izvještaj kako se ne bi "izgubio u šumi brojnih izvještaja". Onda se pominjao kraj 2025., uoči samita EU u decembru, pa početak ove godine, pa onda april uoči neformalnog samita na Kipru. No, tog dokumenta još nema i niko više ne zna koja je njegova sudbina.</p><p>"Nije se odustalo od njega, u jednom će trenutku biti objavljen", rečeno je Jutarnjem listu iz evropskih diplomatskih izvora.</p><p>Jutarnji list imao je uvid u raniju radnu verziju nacrta tog izvještaja u kojem se detaljno analizira uticaj proširenja na svim područjima. Slika koju dobijete nakon čitanja radne verzije nije ni bijela ni crna. Komisija u izvještaju poručuje kako se ne treba bojati proširenja, jer će ono imati pozitivan uticaj, a potom upozorava da će najveći uticaj biti vidljiv u kohezionoj politici, poljoprivredi, zaštiti okoline i slobodi kretanja radnika. Napominje i da taj uticaj neće biti veći nego kada je EU 2004. godine odjednom primila deset novih članica u "velikom prasku" proširenja Unije s 15 na 25 članica.</p><p>U dokumentu se analizira i uticaj proširenja na funkcionalnost institucija EU, koje ionako sve teže djeluju s 27 članica. Razmatraju se razne ideje o reformama koje bi bile moguće i bez promjene postojećih ugovora, za što bi inače bio potreban konsenzus svih članica, što je gotovo nemoguće. Naravno, u dokumentu se ograđuju i uz opasku da će puno toga zavisiti od obima i vremenskog roka proširenja jer je u procesu trenutno deset država, kojima bi se ovo ljeto mogao pridružiti i Island.</p><h2>Strah od gubitka</h2><p>Na početku dokumenta naglasak se stavlja na geopolitički kontekst u kojem bi sada proširenje bilo korisno i poželjno.</p><p>U istoriji procesa evropskih integracija proširenje nikada nije bilo toliko važno kao u sadašnjem geo-globalnom okruženju- stoji u tom dokumentu. Ponavljaju se stalne konstatacije iz različitih zaključaka Evropskog savjeta, rezolucija Evropskog parlamenta i izjava predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen o tome kako je proširenje ulaganje u mir i stabilnost.</p><p>Komisija detaljno analizira i izazove koje bi proširenje, pogotovo ako bi uključilo veći broj kandidata, imalo na sadašnje članice EU i na djelovanje institucija. Elementi koje Evropska komisija analizira u svom nacrtu su i veličina teritorije, broj stanovnika, nivo razvijenosti i potencijal za masovni odlazak radnika u starije, razvijenije zemlje članice.</p><p>Kada bi se EU proširila odjednom s devet novih članica, šest država Zapadnog Balkana plus Ukrajina, Moldavija i Gruzija, populacija EU porasla bi oko 15 odsto, površina teritorije 22 odsto, ali ukupni BDP porastao bi tek skromnih 4 odsto. Najveći efekat bio bi smanjenje BDP-a EU po glavi stanovnika za 9 odsto. To bi svakako značajno uticalo na kohezionu politiku jer bi gotovo sve zemlje članice EU, osim možda Bugarske, imale BDP po stanovniku iznad 75 odsto prosjeka EU, što je neki okvirni kriterijum za koheziona sredstva. Čak i zemlje koje snažno podržavaju Ukrajinu, poput Poljske, baltičkih država, Portugala i Hrvatske, pažljivo će analizirati ovaj element zato što mogu izgubiti dio kohezijskih sredstava jer bi, jednostavno, bile razvijenije u odnosu na prosjek EU. Zato EU mora do sljedećeg proširenja promijeniti kriterijume prema kojima se dodjeljuju fondovi za regionalnu politiku i poljoprivredu.</p><p>Svi ti podaci su zanimljivi, ali ostavljaju prostor i za zloupotrebu od strane EU-skeptičnih populističkih stranaka s jedne strane, ali i interes potrošača s druge strane. Dobar primjer za to je proizvodnja hrane. Komisija smatra da bi se proširenjem povećala i strateška autonomija u proizvodnji hrane. Ako EU želi imati sigurnu opskrbu i dovoljnu količinu hrane, koja bi bila jeftinija za građane, onda će proširenje imati pozitivan učinak i značajno povećati autonomiju EU u proizvodnji hrane. EU bi postala i znatno važniji faktor u svijetu u proizvodnji hrane. Značajno bi se povećala površina obradive zemlje u EU. Proizvodnja soje i suncokreta u EU bi porasla čak 150 posto. Proizvodnja kukuruza gotovo 50 odsto i pšenice 28 odsto, jer je Ukrajina ogroman proizvođač s velikom površinom poljoprivrednog zemljišta. Ali to bi, s druge strane, predstavljalo veliki pritisak na poljoprivrednike u sadašnjim članicama Evropske unije, koji su uvijek osjetljiva tema za sve evropske lidere. Cijena primanja</p><p>S druge strane, vidljiva je razlika između šest država Zapadnog Balkana i Ukrajine, Moldavije i Gruzije. Što se tiče vanjskih granica, primanjem Ukrajine povećala bi se granica prema Rusiji, a region Zapadnog Balkana ionako je okružila EU. Kosovo je jedina od šest država Zapadnog Balkana koja ne graniči s EU. To je važno iz sigurnosnog aspekta.</p><p>I cijena primanja zemalja Zapadnog Balkana bila bi znatno niža. Jedan izvještaj njemačke naklade Konrad Adenauer, ureda u Beogradu, procijenio je da bi svakog sadašnjeg građanina EU primanje svih zapadnobalkanskih država koštalo godišnje otprilike koliko jedna prosječna šolja kafe u kafiću.</p><p>Izazov je svakako i spremnost kandidata za preuzimanje odgovornosti članstva u EU. Većina zemalja kandidatkinja ima ograničene kapacitete i iskustvo u regionalnom razvoju i za upravljanje značajnim iznosima iz kohezionih fondova. Previše područja, uključujući i glavne gradove, u većini kandidatkinja i dalje koristi ugalj i za grijanje i za proizvodnju energije. Daleko su od ispunjavanja standarda EU u zaštiti okoline. I tu će trebati dugo vremena i velikih ulaganja za potpuno usklađivanje tih zemalja sa standardima EU. Zato Komisija smatra da treba mnogo ranije početi s ispunjavanjem uslova kako se ne bi sve ostavilo za rješavanje nakon primanja u članstvo.</p><p>Ključne zemlje članice EU, pogotovo Francuska, Nizozemska i Njemačka, traže i institucionalnu reformu EU kao nužnu za nastavak proširenja. Komisija se u izvještaju bavi i time.</p><p>"Pristupni proces i unutrašnje reforme moraju se odvijati paralelno. EU se mora produbiti dok se širi, a istovremeno osigurati podršku građana i u sadašnjim i u budućim zemljama članicama", kaže se u dokumentu.</p><p>Pominje se kao pozitivan element podrška 56 posto građana EU za primanje novih članica, što je najveći procenat u posljednjih dvadesetak godina. Međutim, i ovdje postoji zamka jer se radi o prosjeku u cijeloj EU, dok je većina u Francuskoj i Njemačkoj i dalje protiv proširenja. Francuska je posebno važna jer će se za primanje novih članica u EU u Francuskoj odlučivati ili većinom od tri petine ili na referendumu. Mogući dolazak krajnje desnice na vlast mogao bi komplikovati i proces proširenja EU.</p><p>"Ključno je da EU bude spremna prihvatiti nove članice, a istovremeno zadržati sposobnost brzog i prikladnog odlučivanja i o unutrašnjim ili vanjskim pitanjima", napominje Evropska komisija.</p><p>Najveći je problem promijeniti sistem glasanja u Savjetu i preći na odlučivanje kvalifikovanom većinom umjesto jednoglasnog odlučivanja. Komisija ipak smatra da i u postojećim ugovorima ima prostora za promjene bez izmjena temeljnih ugovora. Pominju mogućnost korišćenja klauzule premošćivanja (passerelle), prema kojoj bi se odlukom Savjeta ili Evropskog vijeća moglo u nekim područjima preći na odlučivanje kvalifikovanom većinom i ukinuti pravo veta. EU često bude blokirana u odlučivanju, pa i u procesu proširenja, zbog veta jedne članice. Tako je trenutno u slučaju Sjeverne Makedonije, koju blokira Bugarska, i u slučaju Ukrajine, čije je otvaranje poglavlja donedavno blokirala Mađarska. Pominje se barem ukidanje veta u nekim prijelaznim koracima u procesu proširenja.</p><p>Kao mogućnost pominju se i reforme putem pristupnih ugovora, koji imaju snagu ugovora jer ih moraju potpisati i ratifikovati sve države članice.</p><p>Kako je izgledno da će Crna Gora biti sljedeća nova članica EU, njen pristupni ugovor postaje test i uzorak za buduće ugovore. Naravno, ako u ljeto na referendumu Island bude odlučio ponovo zatražiti članstvo, i on može brzo ući u EU. Eventualno zajedno s Crnom Gorom.</p><p>Prijedlog o osnivanju radne grupe za izradu nacrta pristupnog ugovora EU s Crnom Gorom bio je na stolu država članica dugo, ali je bilo otpora tome, ne toliko zbog Crne Gore, već zbog rasprave o unutrašnjim reformama u EU.</p><p>Najviše su skeptične oko ove odluke o osnivanju radne grupe bile Francuska, Njemačka i Holandija, ali sada su na to pristale sve zemlje članice. Jutarnji list je iz diplomatskih izvora EU saznao da su neke zemlje podržale ovu odluku uz razumijevanje da će EU paralelno s izradom nacrta ugovora o članstvu Crne Gore voditi raspravu o svim elementima budućeg proširenja i da će i u ovom ugovoru uvesti takozvane osigurače, kojima bi se nova članica mogla sankcionisati ako bude nazadovala u poštovanju temeljnih vrijednosti EU. Isto tako, neke su zemlje podržale i ideju da se Crnoj Gori, kao prvoj koja bi imala takozvani pristupni ugovor nove generacije, postave neka ograničenja vezana za pravo glasa u EU u nekom prijelaznom razdoblju.</p><p>Članstvo Crne Gore u EU, s tek nešto više od 600 hiljada stanovnika, nije nikakav izazov, ni finansijski ni institucionalni. Zapravo, ulazak Crne Gore može poslužiti kao dokaz da je proširenje moguće i realno.</p><h2>Crna Gora kao presedan</h2><p>Ali diplomate upozoravaju da se korišćenje činjenice da je Crna Gora mala pa se lako može "apsorbovati" u EU kao argument može poslije koristiti protiv Ukrajine, jer je ona gotovo 100 puta veća. No, nema sumnje da se veličina zemlje kandidatkinje ionako već uzima u obzir pri izradi procjena uticaja proširenja na sadašnje članice.</p><p>U međuvremenu se pojavila ideja o "obrnutom procesu proširenja", što znači da bi zemlja bila primljena u EU s brojnim ograničenjima, a uslove bi nastavila ispunjavati nakon primanja u članstvo. To je obrnuto od sadašnjeg procesa u kojem se vrednuje ispunjavanje uslova i, kada se utvrdi da su ispunjeni, kandidat bude primljen. Ova se ideja pojavila zbog Ukrajine u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom. No, ona nije dobila podršku među zemljama članicama. Neke ustraju na nastavku sadašnjeg modaliteta, a druge traže da isti kriterijumi važe za sve kandidate pa da se u slučaju brzog primanja Ukrajine prime i sve druge zemlje. Nešto ozbiljnija je i ideja o "postepenoj integraciji", koja se djelimično i ostvaruje. To je uključivanje kandidatskih država u što više područja u EU i prije članstva. Primjer su učestvovanje u programima EU, sastanci i konsultacije EU s kandidatima na nivou ministara, šefova država ili vlada, uključivanje u zajedničke nabavke, u projekte u energetskom sektoru, transportu itd. No, i dalje, uz sve ideje, proces se nastavlja prema postojećim pravilima dok se ona dogovorom ne promijene.</p><p>Bez obzira na sve izazove, većina u EU smatra da se ona mora uskoro proširiti, za dvije, tri ili četiri godine, barem nekim zemljama kandidatkinjama. Jer ako se to ne dogodi, onda će se izgubiti povjerenje u proces proširenja, i sve lijepe riječi o tome da je to strateški interes, da se time jačaju evropska sigurnost i prosperitet, neće više imati smisla.</p><p>Kako stoje zemlje kandidatkinje?</p><h2>Crna Gora</h2><p>Predvodi u procesu proširenja jer je otvorila sva pregovaračka poglavlja te zatvorila 14. No, da bi se pregovori zaključili, Crna Gora mora ispuniti mjerila za zatvaranje i za sva preostala poglavlja, što je priličan izazov jer je ostalo još 19.</p><h2>Albanija</h2><p>Nakon Crne Gore najviše je napredovala u procesu. Prošle godine otvorila je sva poglavlja, ali još nije zatvorila nijedno. Albanija čeka usvajanje izvješća o ispunjavanju privremenih mjerila s područja vladavine prava kao uvjet za početak zatvaranja poglavlja.</p><h2>Sjeverna Makedonija</h2><p>Nakon Turske ima najdulji staž u statusu kandidata. Godinama je blokirana zbog sporova sa susjedima, prvo s Grčkom zbog imena, a sada s Bugarskom. Prošlo je 17 godina otkako je Evropska komisija preporučila otvaranje poglavlja, ali se to još nije dogodilo zbog blokade u Vijeću.</p><h2>Srbija</h2><p>Bila je ispred Albanije do prošle godine. Ali već dulje od četiri godine nije otvorila nijedno poglavlje. Iako Evropska komisija daje zeleno svjetlo, Srbiju koče neke zemlje u Vijeću, ponajviše zbog odnosa s Rusijom, dijaloga s Kosovom i vladavine prava.</p><h2>Bosna i Hercegovina</h2><p>Dobila je status kandidata i uvjetnu odluku o otvaranju pregovora. Ali još ne ispunjava uvjete za otvaranje pregovora, ponajviše zbog nepostizanja kompromisa između političkih stranaka. Zbog toga i gubi značajna sredstva iz Evropskog plana rasta za Zapadni Balkan.</p><h2>Kosovo</h2><p>Predalo je zahtjev za članstvo u EU, ali on još nije stavljen ni na dnevni red Vijeća. Glavna je prepreka pet država članica EU koje još nisu priznale neovisnost Kosova. EU razmatra pravne mogućnosti kako otvoriti postupak i s Kosovom, koje je jedino bez formalnog statusa kandidata.</p><h2>Ukrajina</h2><p>Dobila je status kandidata nakon početka ruske agresije. Prema ocjeni Evropske komisije, ispunila je uvjete za otvaranje poglavlja, ali je to u Vijeću dosad blokirala Mađarska. Sada se očekuje zeleno svjetlo nakon poraza Viktora Orbána na nedavnim izborima.</p><h2>Moldavija</h2><p>Ima status kandidata, nema prepreka za otvaranje poglavlja, ali EU ne želi otvoriti ta poglavlja dok to ne počne i s Ukrajinom. Kada počne otvarati poglavlja, Moldavija može brzo napredovati u procesu. EU ima poseban interes spriječiti ruski utjecaj u ovoj zemlji.</p><h2>Gruzija</h2><p>Dobila je status kandidata, ali u posljednje dvije godine nazaduje u pitanjima vladavine prava i temeljnih sloboda dok vlast povećava represivne mjere. U Briselu sada govore da je Gruzija "kandidat samo u nazivu", ali ona se sve više udaljava od EU.</p><h2>Turska</h2><p>Otvorila je pregovore isti dan kad i Hrvatska u jesen 2005. godine. No, ti pregovori odavno su zamrznuti. Niko u EU ozbiljno ne vjeruje da bi Turska mogla postati članica, a to sve manje vjeruju i u Turskoj. No, EU želi što bliže odnose s njom jer ju smatra važnim partnerom.</p><h2>Island</h2><p>Bio je u procesu proširenja i očekivalo se da će ući u EU zajedno s Hrvatskom. No, jednostrano je od toga odustao i prekinuo pregovore. Sada bi Islanđani na referendumu mogli odlučiti o obnovi procesa. U tom slučaju, Island može brzo u EU jer je ionako duboko integriran.</p>

Jedino je Crna Gora blizu okončanja postupka, Albanija je učinila jasan napredak, a svi ostali tapkaju u mjestu

Gdje stoji Zapadni Balkan: Crna Gora je jedina pred vratima EU

<p>Potraga za Jovanom T. (29), koji je sinoć nestao u rijeci Savi na području Umke, i dalje traje, a u akciju su uključene i specijalizovane ronilačke jedinice Žandarmerije, prenosi <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/hronika/4323354-drama-na-umci-i-dalje-traje-ronilacke-jedinice-zandarmerije-pretrazuju-savu">Telegraf.rs</a>.</p><p>Od ranih jutarnjih sati ronioci detaljno pretražuju riječno korito, dok pripadnici Riječne policije patroliraju širim dijelom priobalja u potrazi za bilo kakvim tragovima nestalog mladića.</p><h2>Specijalna oprema</h2><p>Prema informacijama sa terena, potraga je dodatno intenzivirana dolaskom specijalnih timova, koji koriste čamce, sonare i ronilačku opremu kako bi pregledali područje na kojem je mladić posljednji put viđen.</p><p>Ronioci se suočavaju s otežanim uslovima zbog slabe vidljivosti i jakih riječnih struja, ali akcija spašavanja i dalje traje bez prekida.</p><p>Prema izjavama očevidaca, tragediji je prethodio verbalni sukob tokom proslave punoljetstva, nakon čega je Jovan T. iznenada ušao u Savu. Nedugo potom izgubio se u mutnoj vodi i od tada mu se gubi svaki trag.</p><p>– Pripadnici Žandarmerije su na terenu i čine sve kako bi pretraga bila što detaljnija – potvrđeno je iz nadležnih službi.</p><h2>Ispitivanje mogućih svjedoka</h2><p>Tokom istrage ispituju se svi koji su prisustvovali proslavi kako bi se utvrdile okolnosti događaja i rekonstruisali posljednji trenuci prije nestanka mladića.</p><p>Na obali Save okupili su se članovi porodice i prijatelji nestalog, koji u tišini čekaju informacije o ishodu potrage.</p><p>Prema pisanju srbijanskih medija, nedaleko od mjesta nestanka ranije je izvučeno i tijelo starijeg muškarca.</p>

Potraga za 29-godišnjim Jovanom T. traje od sinoć nakon što je tokom proslave 18. rođendana nestao u rijeci

Drama na Umci: Ronilačke jedinice Žandarmerije pretražuju Savu zbog nestalog mladića

<p>Izgradnja dionice autoceste Kuzmin–Sremska Rača, sa novim mostom preko rijeke Save, je u završnoj fazi.</p><p>Ukupne dužine oko 18 kilometara, s mostom preko rijeke Save, predstavlja dio projekta izgradnje autoceste E-761, Beograd - Sarajevo.</p><p>Trasa je projektovana kao klasičan autoputni profil, sa dva kolovoza, svaki sa po dvije vozne i jednom zaustavnom trakom, razdvojena središnjim pojasom. Projektovana brzina kretanja iznosi do 130 km/h.</p><p>Početak saobraćajnice predviđen je u blizini postojeće denivelisane raskrsnice Kuzmin na auto-putu Beograd - Zagreb i vodi sve do postojećeg graničnog prijelaza kod Sremske Rače.</p><p>Izgradnja dionice autoputa ima izuzetan geostrateški značaj, jer će povezati Republiku Srbiju i Bosnu i Hercegovinu i omogućiti vezu sa Panevropskim koridorima.</p>

Ukupne dužine oko 18 kilometara, s mostom preko rijeke Save, predstavlja dio projekta izgradnje autoceste E-761, Beograd - Sarajevo

Pogledajte kako teku radovi na izgradnji autoceste Beograd - Sarajevo

<p>U Krapini, u Hrvatskoj jutros je došlo do pucnjave.</p><p>Iz PU krapinsko-zagorske potvrđeno je da je muškarac (52) vatrenim oružjem usmrtio policijskog službenika (52), koji u trenutku događaja nije bio u službi.&nbsp;</p><p>Nakon toga vatrenim oružjem pucao je u sebe te je helikopterom prebačen u KB Dubrava.</p><p>Zasad nije poznato u kakvom je stanju počinitelj.</p>

Zasad nije poznato u kakvom je stanju počinitelj

Ubijen policajac u kafiću, napadač pucao i u sebe, prebačen je helikopterom u bolnicu

<p>Tragedija se dogodila u beogradskom naselju Karaburma, gdje je život izgubila jedanaestogodišnja djevojčica.</p><p>Prema prvim informacijama, sumnja se da je dijete stradalo usljed strujnog udara u stanu u kojem je boravila.</p><p>Nesreća se dogodila oko 14:20 sati, a okolnosti tragedije još uvijek se utvrđuju.</p><p>Na mjesto događaja brzo su stigle ekipe Hitne pomoći, ali uprkos brzoj reakciji ljekari su mogli samo konstatovati smrt djevojčice.</p><p>Policija je obavila uviđaj, a istraga bi trebala pokazati kako je došlo do ove nesreće koja je potresla cijelo naselje.</p>

Policija je obavila uviđaj, a istraga bi trebala pokazati kako je došlo do ove nesreće koja je potresla cijelo naselje

Djevojčica (11) preminula od strujnog udara

<p>Zastupnica u Hrvatskom saboru Dalija Orešković komentirala je održavanje Hoda za život u Zagrebu, na kojem je učestvovao i Marko Perković Thompson, te izjave ministra Josipa Dabre, optuživši premijera Andreja Plenkovića da je "autor haosa koji je rođen iz dvostrukih konotacija, prenosi <a href="https://n1info.hr/vijesti/oreskovic-thompson-i-dp-ovci-su-glavne-zvijezde-ovih-retrogradnih-revizionistickih-i-proustaskih-konotacija/">hrvatski N1.</a></p><p>– Ništa što se danas događa u Zagrebu nije slučajno, kulminacija je razvoja od hipodromskog događaja naovamo. Još jednom ponavljam, to nije bio koncert, već manifestacija sile koja cilja poništiti ustavne temelje naše države – objavila je Orešković.</p><h2>Odvija se sukob</h2><p>Smatra kako se u Zagrebu odvija sukob dviju strana.&nbsp;</p><p>– Danas se u Zagrebu kroz tri događaja odvija sukob između nas koji Hrvatsku volimo i poštujemo na ispravan način, i ovih drugih koji negiraju da je današnja država nastala na temeljima antifašizma, uporno namećući vrijednosti i državnost koja izvire iz ustaške, kvislinške i genocidne NDH – poručila je.</p><p>Orešković se osvrnula na izjave ministra Dabre i na organizatoricu Hoda za život.&nbsp;</p><p>– Josip Dabro kojem je Ante Pavelić vođa svih Hrvata, prijeti da nećemo dugo. Željka Markić u Hodu za život okuplja ljude iz Livna, grada u BiH, da u Zagrebu pametuju kakve bi zakone o pobačaju trebala imati RH – navela je.</p><p>Dodala je kako će – krivo i podobrazovani pripadnici navijačkih skupina BBB i Torcide, organizirani i orkestrirani od strane historijskih revizionista, stvarati buku, nasilje i ozračje straha.</p><p>Kritizirala je i premijera.&nbsp;</p><p>– Premijer, naše anemično sunce, autor haosa koji je rođen iz dvostrukih konotacija, blagoglagoljivo poručuje da moramo smanjiti ideološke podjele i da je za sve kriva histerična ljevica koja izmišlja ustaše, dok je protagonisti ovih opasnih događaja proglašavaju nacionalnim neprijateljima – piše Orešković.</p><h2>Uloga DP-a i Thompsona</h2><p>– Thompson i DP-ovci su zajednički nazivnik i glavne zvijezde ovih retrogradnih, revizionističkih i proustaških konotacija – smatra zastupnica.</p><p>– Za dom spremni, sljedbenici poraženih ideologija iz Drugog svjetskog rata, danas žele postati pobjednička strana – istaknula je.</p><p>Upozorila je da Hrvatska mora ostati vjerna svom ustavnopravnom poretku.&nbsp;</p><p>– Zbog svih nas, zbog opstanka ove naše Hrvatska mora ostati vjerna svom ustavnopravnom poretku i identitetu, inače će doista biti pregažena hipodromskim kopitima – navela je.</p><p>– Poštujući pravo na vjeru, Hrvatska mora ostati sekularna i pluralna država, s pravom svakog čovjeka da o svom tijelu sam odlučuje i bira – zaključila je Orešković i pozvala građane na Trnjanske krijesove.</p>

Thompson i DP-ovci su zajednički nazivnik i glavne zvijezde ovih retrogradnih, revizionističkih i proustaških konotacija

Dalija Orešković: Željka Markić okuplja ljude iz BiH da pametuju u Zagrebu

<p>Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore&nbsp;(MVP)  saopćilo je da je u stalnoj komunikaciji s kolegama iz Nizozemske zbog zdravstvene situacije na kruzeru “MV Hondius”, na kojem je potvrđena zaraza hantavirusom, a među članovima posade nalazi se i jedan državljanin Crne Gore.</p><p>Za sada nije poznato hoće li se posada iskrcati na Kanarskim ostrvima, odnosno Tenerifima (Tenerife), danas ili sutra, ili će brod nastaviti plovidbu prema Nizozemskoj.</p><p>Iz MVP-a su za “Vijesti.me” naveli da Ambasada Crne Gore u Kraljevini Nizozemskoj održava kontakt s nizozemskim Ministarstvom vanjskih poslova zbog ozbiljne zdravstvene situacije na ekspedicionom kruzeru koji plovi pod nizozemskom zastavom.</p><p>Također, Ambasada Crne Gore u kontaktu je i s brodarskom kompanijom kako bi dobila dodatne informacije o statusu putnika i članova posade.</p><p>- Međutim, predstavnici kompanije u ovom trenutku ne mogu dostaviti više detalja od onih koji su već javno saopćeni pozivajući se, između ostalog, na pitanja zaštite privatnosti i ograničenja u vezi sa razmjenom podataka - naveli su iz MVP-a.</p><p>Dodali su kako još nije poznato kakav će biti status članova posade, među kojima je i crnogorski državljanin, odnosno hoće li ostati na brodu i nastaviti plovidbu prema Nizozemskoj ili će biti iskrcani i vraćeni u svoje države.</p><p>Novinska agencija “Beta” jučer je objavila da se španske vlasti pripremaju za prijem više od 140 putnika i članova posade s kruzera pogođenog hantavirusom, dok zdravstvene službe planiraju pažljivo provesti evakuaciju.</p><p>Očekuje se da brod danas ili sutra stigne do španskog ostrva Tenerife, kod obale Zapadne Afrike.</p><h2>Stalni kontakt&nbsp;</h2><p>Kruzer “MV Hondius” plovi pod holandskom zastavom, a nizozemski zvaničnici naveli su da su u stalnom kontaktu s vlasnikom broda i državama čiji se državljani nalaze na njemu.</p><p>Sjedinjene Američke Države (SAD) već su prihvatile slanje aviona na Kanarska ostrva radi evakuacije svojih 17 državljana, dok je Vlada Velike Britanije (United Kingdom) također najavila da će organizovati avion za povratak više od 20 britanskih državljana.</p><h2>Nije zaražena žena</h2><p>Na kruzeru se nalazi i jedna državljanka Crne Gore, a iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore saopćeno je da se ona osjeća dobro i da nije zaražena.</p><p>Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization) jučer je saopćila da su tri osobe preminule od posljedica zaraze, dok je osam osoba zaraženo. Za pet slučajeva laboratorijski je potvrđeno da je riječ o hantavirusu. Iz SZO-a su naveli da je rizik od šire javne zaraze nizak.</p><p>Hantavirus se uglavnom prenosi udisanjem kontaminiranog izmeta glodara i ne prenosi se lako među ljudima. Simptomi se obično javljaju između jedne i osam sedmica nakon izlaganja virusu.</p><h2>Bez simptoma</h2><p>Kompanija Oceanwide Expeditions, sa sjedištem u Holandiji, saopćila je da za sada niko od preostalih putnika i članova posade ne pokazuje simptome zaraze.</p><p>Zdravstvene vlasti na četiri kontinenta pokušavaju utvrditi identitet putnika koji su napustili brod prije nego što je otkrivena zaraza, kao i pronaći osobe koje su s njima bile u kontaktu.</p><p>Gotovo dvije sedmice nakon smrti prvog putnika na brodu, 24. aprila, više od 20 osoba iz najmanje 12 država napustilo je kruzer bez nadzora njihovih kontakata, naveli su operater i nizozemski zvaničnici.</p><p>SZO je danas potvrdila i da je stjuardesa iz aviona u kojem je kratko boravila zaražena putnica sa kruzera u Južnoj Africi bila negativna na hantavirus.</p><p>Stjuardesa je radila na letu iz Johanesburga (Johannesburg) prema Amsterdamu 25. aprila, a kasnije se razboljela te je prekjučer smještena u izolaciju u bolnici u Amsterdamu.</p>

Haos na luksuznom kruzeru: Više od 100 ljudi zaraženo opasnim virusom

<p>Putnica s kruzera, državljanka Nizozemske čiji je suprug preminuo na brodu, kratko je bila u avionu, ali je izvedena jer je bila previše bolesna za nastavak leta prema Evropi. Kasnije je preminula u Johanesburgu.</p><p>Nizozemska služba za javno zdravstvo trenutno prati kontakte putnika s tog leta koji su bili u kontaktu sa zaraženom ženom prije nego što je napustila avion.</p><p>Britanske zdravstvene vlasti objavile su i da se sumnja da je treći britanski državljanin zaražen hantavirusom. Ta osoba nalazi se na ostrvu Tristan da Kunja (Tristan da Cunha), udaljenoj britanskoj prekomorskoj teritoriji u južnom Atlantiku, gdje je brod pristao u aprilu.</p><p>Za još dvoje Britanaca potvrđeno je prisustvo virusa. Jedan se nalazi u bolnici u Nizozemskoj, a drugi u Južnoj Africi.</p><p>Vlasti Južne Afrike također pokušavaju pronaći kontakte svih putnika koji su ranije napustili brod, s posebnim fokusom na let od ostrva Sveta Helena (Saint Helena) do Johanesburga 25. aprila, dan nakon što su putnici iskrcani na to ostrvo.</p>

Međutim, predstavnici kompanije u ovom trenutku ne mogu dostaviti više detalja od onih koji su već javno saopćeni pozivajući se, između ostalog, na pitanja zaštite privatnosti i ograničenja u vezi sa razmjenom podataka, naveli su iz MVP-a

Crnogorski državljanin na brodu pogođenom hantavirusom član posade, ne zna se hoće li se oni iskrcati na Tenerife

<p>Žena (53) iz Bistrice, stradala je u napadu medvjeda kada je izašla iz kuće da nahrani stoku. Tragedija se dogodila u četvrtak, nedugo nakon što se nesretna žena (53) čula sa svojim bližnjima.&nbsp;</p><p>Ona je rođacima u telefonskom razgovoru rekla da se sprema da izađe da nahrani stoku. Čitav dan nakon toga nisu uspjeli da stupe u kontakt sa njom, zbog čega su se uspaničili.&nbsp;</p><p>Kada su stigli na imanje, zatekao ih je jeziv prizor, piše <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/svet/4322872-medved-ubio-zenu-u-bistrici-izasla-da-nahrani-stoku-i-stradala-u-kandzama-zveri" style="background-color: rgb(249, 249, 249);">Telegraf.rs</a>.</p><p>Kako navode, prvih nekoliko sati nisu dizali paniku jer su znali da domet u ovom dijelu Rumunije zna da bude slab.&nbsp;</p><p>Međutim, kada se uvečer nije vratila u porodičnu kuću, pozvali su policiju.</p><p>- Prvo sam vidio mrtvu kravu, a onda i nju. Bila je na oko 50 metara od kuće, dole u dolini... Prizor je bio stravičan - svjedoći čovjek koji je pronašao tijelo.</p><p>Mještani kažu da u kraju ima mnogo medvjeda, ali da ne pamti da je bilo napada na ljude. Ističe da su ljudi koji žive u ovom dijelu Bistrice znaju da medvjeda ima, zbog čega su stalno na oprezu.</p><p>- Imamo problema zbog broja medvjeda. Mislim da je ona shvatila da joj jedna krava fali, pa da je izašla da je potraži. Mislim da je medvjeda prvo ubio kravu, pa nju - rekao je jedan mještanin.</p><p>Lokalne vlasti kažu da intenzivno rade na rješenju kako bi medvjede sklonili iz ovog područja.</p><p>U 2025. godini, u okrugu Bistrica-Nasaud je zabilježeno preko 1.000 medvjeda. U odsustvu jasnih mjera, oni se iz godine u godinu množe i napuštaju svoje stanište da bi se hranili. A opasnost je na svakom koraku.</p>

Mještani kažu da u kraju ima mnogo medvjeda, ali da ne pamti da je bilo napada na ljude

U okrugu Bistrica - Nasaud zabilježeno 1000 medvjeda

Medvjed ubio ženu: Išla da nahrani stoku i pala u kandže zvijeri

<p>Dramatičan napad pasa dogodio se u Podstrani kod Splita, gdje je, jedan pas pred šokiranom djecom brutalno napao manjeg psa i teško ga povrijedio.</p><p>Incident se dogodio pred više svjedoka, među kojima su bila i djeca koja su u panici posmatrala krvavi prizor, prenose Nezavisne novine. </p><p>Prema navodima očevidaca, agresivni pas je "rastrgao malo tijelo" drugog psa, dok je vlasnica pokušavala da ga zaštiti vlastitim tijelom, prema pisanju "Slobodne Dalmacije".</p><h2>Vlasnica pokušala da spasi ljubimca</h2><p>Svjedoci navode da se žena bacila preko svog psa pokušavajući da ga odbrani od napada. Uprkos pokušajima prisutnih da razdvoje životinje, napad je trajao nekoliko trenutaka i izazvao veliku paniku među prolaznicima. Djeca koja su se zatekla na mjestu događaja bila su vidno potresena, a pojedini svjedoci opisali su scene kao "strašne i uznemirujuće".</p><p>Prema pisanju hrvatskih medija, napadnuti pas zadobio je teške povrede, a još nije poznato u kakvom je stanju nakon incidenta. Nije objavljeno ni da li je žena povrijeđena dok je pokušavala da zaštiti svog ljubimca.</p><h2>Sve više napada pasa u regionu</h2><p>Napad u Podstrani ponovo je otvorio pitanje kontrole opasnih i agresivnih pasa, posebno nakon više sličnih slučajeva zabilježenih posljednjih mjeseci u Hrvatskoj i regionu. Hrvatski mediji podsjećaju da su nedavno zabilježeni i napadi pasa na djecu u Zagrebu, Trogiru i drugim gradovima, nakon čega su pokretane istrage i uključivane veterinarske inspekcije.</p><p>Stručnjaci upozoravaju da vlasnici pasa moraju voditi računa o socijalizaciji i kontroli životinja, naročito kada je riječ o snažnim pasminama koje mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za druge životinje i ljude. Veterinari navode da su neadekvatan nadzor, loša obuka i nepravilno držanje najčešći uzroci ovakvih incidenata.</p><h2>Očekuje se reakcija nadležnih</h2><p>Za sada nema zvaničnih informacija da li je policija pokrenula istragu povodom incidenta u Podstrani, niti da li će biti uključena veterinarska inspekcija. Mještani su nakon napada izrazili zabrinutost zbog sigurnosti djece i kućnih ljubimaca na javnim površinama.</p><p>Napad je izazvao burne reakcije na društvenim mrežama, gdje brojni građani traže strože kazne za vlasnike agresivnih pasa i veću kontrolu njihovog kretanja na javnim mjestima.</p>

Napad je izazvao burne reakcije na društvenim mrežama

Pas pred djecom raskomadao manjeg psa, vlasnica ga tijelom pokušala spasiti

<p>U Kruševcu je sinoć ubijen 22-godišnji Aleksandar G., a ovaj stravičan zločin dogodio se u naselju Bare, piše Telegraf.rs.</p><p>RTS je sinoć objavio da je mladić preminuo od zadobijenih povreda nanijetih hladnim oružjem.</p><p>Prema nezvaničnim saznanjima, uhapšene su dvije osobe osumnjičene za ubistvo.</p><p>Kako otkriva izvor Telegrafa, Aleksandar je izboden na ulici i ostavljen. Prolaznici su ga tu zatekli i odmah alarmirali policiju. Poslije obračuna, zadobio je teške povrede, prevezen je u bolnicu, gdje je ubrzo preminuo.</p><p>Kako Telegraf nezvanično saznaje, Aleksandra je ubio muškarac koji mu je dugovao novac.&nbsp;</p><p>Oni su se našli na ulici, ali ubrzo je došlo do sukoba, a dužnik mu je nanio smrtonosne rane nožem.</p>

Oni su se našli na ulici, ali ubrzo je došlo do sukoba, a dužnik mu je nanio smrtonosne rane nožem

Aleksandra je poznanik usmrtio zbog novčanog duga

Otkriveni detalji brutalnog ubistva: Mladića izbo jer mu je bio dužan novac

<p>Albanska policija u Tirani u petak navečer upotrijebila je suzavac i vodene topove kako bi rastjerala demonstrante iz opozicije koji su tokom marša prema Ministarstvu unutrašnjih poslova bacali molotovljeve koktele i pirotehnička sredstva na policijske snage.</p><h2>Sukobi s policijom</h2><p>Protest koji je organizovala opoziciona Demokratska stranka brzo je eskalirao u nasilne sukobe s policijom. Demonstranti su zatražili ostavku premijera Edija Rame, optužujući ga za zaštitu korumpiranih zvaničnika.</p><p>Okupljanje je prvo održano ispred ureda premijera Rame, nakon čega se masa uputila prema zgradi Ministarstva unutrašnjih poslova. Tamo ih je dočekao policijski kordon sa štitovima, koji je uz pomoć vodenih topova spriječio prilazak zgradi, dok su ulicama odjekivale eksplozije petardi i plamen od bačenih zapaljivih sredstava.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="et" dir="ltr">🚨Partia Demokratike e Shqipërisë (PD), me mbështetjen edhe të partive të tjera opozitare, ka organizuar protestën kombëtare me kërkesën për dorëheqjen e kryeministrit Edi Rama.<br><br>🔗<a href="https://t.co/k6cdIuFTb5">https://t.co/k6cdIuFTb5</a><br>📽️Olsi Shehu<br>🎞️Sejhan Ramani <a href="https://t.co/kg4XVrdkro">pic.twitter.com/kg4XVrdkro</a></p>&mdash; Anadolu Shqip (@aa_albanian) <a href="https://twitter.com/aa_albanian/status/2052854703264784430?ref_src=twsrc%5Etfw">May 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Građani okupljeni na protestu nisu krili nezadovoljstvo stanjem u zemlji. Arti Drevataj, jedan od učesnika, poručio je da se bore za osnovna prava:</p><p>- Protestujemo za našu budućnost. Za naša prava. Ovdje nemamo nikakva prava. Situacija u zemlji nije normalna.</p><p>Drugi učesnik, Šićiri Mirtolari, optužio je vlast za povezanost s kriminalom:</p><p>- Ova vlada je preuzela kriminal i integrisala ga u vlast. Dovoljno je da se vratimo unazad i vidimo koliko je gradonačelnika moralo napustiti svoje funkcije, koliko je poslanika i ministara sada osuđeno. Ne treba nam više dokaza da kažemo da je kriminal integrisan unutar vladajuće Socijalističke partije.</p><h2>Rast tenzija</h2><p>Političke tenzije u Albaniji rastu od decembra, kada je specijalno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv zamjenice premijera Belinde Baluku (Belinda Balluku). Ona se tereti za navodno miješanje u javne tendere i favorizovanje određenih kompanija, što ona odbacuje, ali je pod pritiskom podnijela ostavku.</p><p>Situaciju je dodatno zaoštrila odluka parlamenta, u kojem stranka premijera Rame ima većinu, da ne ukine imunitet Baluku, čime je onemogućeno njeno hapšenje.</p><p>Albanija ima cilj da postane punopravna članica Evropske unije do 2030. godine, ali Brisel više puta upozorava da borba protiv korupcije i organizovanog kriminala mora biti znatno odlučnija, što ovakvi događaji dodatno dovode u pitanje.</p>

Teška saobraćajna nesreća: Više osoba povrijeđeno, saobraćaj obustavljen

Jezivi okršaj: Upali s motkama u kafić i pretukli mladiće

Autom se zabio u ogradu tramvajske stanice

U rad puštena vjetroelektrana Gvozd, najvažniji i ključni energetski projekat Crne Gore

Udarac na povratak rijetke vrste ptice: U Srbiji otrovan crni strvinar iz međunarodnog programa

Gdje stoji Zapadni Balkan: Crna Gora je jedina pred vratima EU

Drama na Umci: Ronilačke jedinice Žandarmerije pretražuju Savu zbog nestalog mladića

Pogledajte kako teku radovi na izgradnji autoceste Beograd - Sarajevo

Ubijen policajac u kafiću, napadač pucao i u sebe, prebačen je helikopterom u bolnicu

Djevojčica (11) preminula od strujnog udara

Dalija Orešković: Željka Markić okuplja ljude iz BiH da pametuju u Zagrebu

Crnogorski državljanin na brodu pogođenom hantavirusom član posade, ne zna se hoće li se oni iskrcati na Tenerife

Medvjed ubio ženu: Išla da nahrani stoku i pala u kandže zvijeri

Pas pred djecom raskomadao manjeg psa, vlasnica ga tijelom pokušala spasiti

Otkriveni detalji brutalnog ubistva: Mladića izbo jer mu je bio dužan novac

Haos na protestima u Tirani: Demonstranti bacali molotovljeve koktele, policija uzvratila vodenim topovima

Region

Teška saobraćajna nesreća: Više osoba povrijeđeno, saobraćaj obustavljen

Jezivi okršaj: Upali s motkama u kafić i pretukli mladiće

Autom se zabio u ogradu tramvajske stanice

U rad puštena vjetroelektrana Gvozd, najvažniji i ključni energetski projekat Crne Gore

Udarac na povratak rijetke vrste ptice: U Srbiji otrovan crni strvinar iz međunarodnog programa

Gdje stoji Zapadni Balkan: Crna Gora je jedina pred vratima EU

Drama na Umci: Ronilačke jedinice Žandarmerije pretražuju Savu zbog nestalog mladića

Pogledajte kako teku radovi na izgradnji autoceste Beograd - Sarajevo

Ubijen policajac u kafiću, napadač pucao i u sebe, prebačen je helikopterom u bolnicu

Djevojčica (11) preminula od strujnog udara

Dalija Orešković: Željka Markić okuplja ljude iz BiH da pametuju u Zagrebu

Crnogorski državljanin na brodu pogođenom hantavirusom član posade, ne zna se hoće li se oni iskrcati na Tenerife

Medvjed ubio ženu: Išla da nahrani stoku i pala u kandže zvijeri

Pas pred djecom raskomadao manjeg psa, vlasnica ga tijelom pokušala spasiti

Otkriveni detalji brutalnog ubistva: Mladića izbo jer mu je bio dužan novac

Haos na protestima u Tirani: Demonstranti bacali molotovljeve koktele, policija uzvratila vodenim topovima