Aleksandar Karadakoski, menadžer u diskoteci "Puls" u Kočanima, koji je poslat na liječenje u Litvaniju nakon požara, preminuo je.On je 60. žrtva tragedije nakon velikog požara u diskoteci u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji, <a href="https://telma.com.mk/2025/04/04/pochina-aleksandar-karadakoski-upravitel-na-diskotekata-puls-pozharot-vo-kochani-ja-odnese-60-ta-zhrtva/">prenosi Telma</a>.Karadakovski, koji je radio kao barmen u diskoteci, teško je povrijeđen u požaru.Ministar zdravlja Arben Taravari potvrdio je ovu tužnu vijest.Pacijent je bio na liječenju u Litvaniji, a prema informacijama bio je jedan od najkritičnijih. Imao je 40 posto opekotina po tijelu i stavljen je na dijalizu zbog otkazivanja bubrega.- Jutros smo dobili vijest da je pacijent koji se liječio u Litvaniji preminuo. On je 1. aprila stavljen na dijalizu zbog otkazivanja bubrega i imao je 40 posto opekotina po tijelu. Dugo je bio u kritičnom stanju. Imao je infekciju zbog ogromne površine ​​rana na tijelu - rekao je ministar Taravari.Dodao je da ima još tri do četiri pacijenta koji su u izuzetno teškom zdravstvenom stanju i da se njihovo stanje pomno prati.- Nadamo se da se ostali neće završiti fatalnim ishodom - rekao je Taravari.Podsjećamo, do stravičnog požara u diskoteci u Kočanima došlo je u noći između 15. i 16. marta. U diskoteci je nastupao bend DNK, kada je došlo do požara koji se brzo proširio.Najmlađa žrtva imala je 14 godina.

Aleksandar Karadakoski bio poslat na liječenje u Litvaniju nakon požara, a imao je 40 posto opekotina po tijelu

Preminuo menadžer diskoteke smrti u Kočanima: On je 60. žrtva stravičnog požara

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je razgovore sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom i američkim partnerima o novim tarifama za Srbiju, javlja Anadolu.U izjavi novinarima u Sofiji, gdje je doputovao kako bi prisustvovao sastanku šefova država Akaba procesa, kazao da su Trampove tarife za Srbiju izračunate "po čudnoj formuli" dodavši kako "mi imamo drugačije brojeve". Izrazio je uvjerenje da će to biti riješeno u naredna tri mjeseca, možda i prije.- Iz mnogo razloga je to čudno, ali da se ne bi ljudi brinuli, rešićemo, postaraćemo se za to. Siguran sam da ćemo moći da razgovaramo sa našim američkim partnerima i sa predsednikom Trampom - rekao je Vučić, prenosi Tanjug.Tramp je u srijedu potpisao izvršnu naredbu o uvođenju recipročnih carina za zemlje širom svijeta, među kojima su i zemlje Zapadnog Balkana. Prema toj odluci, Srbiji su uvedene carine od 37 posto.Vučić je rekao kako je ovo pitanje važno za kompanije poput Jugoimport, Prvog partizana i proizvođače guma, posebno za kamione i autobuse.- I zato ćemo gledati kako i na koji način to da rešimo. I uveren sam da ćemo u narednih, možda i kraće, ali u naredna tri meseca taj problem rešiti. Ne mogu da garantujem, ali sam siguran i verujem u to da ćemo to pitanje da rešimo - rekao je Vučić.Shodno naredbi, kako je objavila Bijela kuća na platformi X, u regiji Zapadnog Balkana najniže carine od deset posto uvedene su za robu koja se iz Kosova, Albanije i Crne Gore izvozi u SAD. Za robu iz Sjeverne Makedonije uvedene su carine od 33 posto, a za onu iz Bosne i Hercegovine carine će iznositi 35 posto.

Predsjednik Srbije izrazio je nadu da će se pitanje novih američkih tarifa za Srbiju, koje iznose 37 posto, riješiti za tri mjeseca

Vučić: Tužilaštvo i sudovi nisu reagovali

Vučić najavio razgovore s Trampom i američkim partnerima o novim tarifama za Srbiju

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je od Vlade ove zemlje da suspenduje uvozne carine na sve američke proizvode jer je "Kosovo spremno za snažnije odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD)", javlja Anadolu.<h2>"Važan korak"</h2>- Danas sam zvanično zatražila od Vlade Kosova da suspenduje uvozne carine na sve američke proizvode – važan korak ka produbljivanju ekonomskih veza sa našim najbližim saveznikom - kazala je Osmani nakon što je američki predsjednik Donald Tramp uveo carine za određene zemlje među kojima na robu s Kosova od deset posto.- Kosovo je spremno za snažnije odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, sa jasnom vizijom koja će obje naše zemlje učiniti jačima, sigurnijim i prosperitetnijim - napisala je Osmani na mreži X.Uvjerena je da će ovaj potez otvoriti nove mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta, razmjenu tehnologije i dugoročni ekonomski rast.- Više od samo ekonomskog poteza, ovo je vanjskopolitički cilj, koji potvrđuje našu trajnu posvećenost kosovsko-američkim odnosima, savezu, izgrađenom na zajedničkim vrijednostima slobode i decenijama nepokolebljive podrške - dodala je.<h2>Trampove carine</h2>Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp donio je u srijedu novu izvršnu naredbu o uvođenju recipročnih carina za zemlje širom svijeta, među kojima i zemljama Zapadnog Balkana.Shodno naredbi, kako je objavila Bijela kuća na nalogu na platformi X, najniže carine od deset posto uvedene su za robu koja se iz Kosova, Albanije i Crne Gore izvozi u SAD.Za robu iz Sjeverne Makedonije uvedene su carine od 33 posto, a za onu iz Bosne i Hercegovine carine će iznositi 35 posto.Za robu iz Srbije izvršnom naredbom američkog predsjednika uvedena je carina od 37 posto.

Kosovo je spremno za snažnije odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, kazala je predsjednica te zemlje

Osmani zatražila od Vlade Kosova da suspenduje uvozne carine na američke proizvode

Podgorički Interpol nije ostvarivao komunikaciju s Glavnim sekretarijatom Interpola u slučaju predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika, jer na to ima pravo samo u slučajevima koji se tiču državljana Crne Gore.To su "Vijestima" rekli iz Interpola Podgorica, odgovarajući na pitanje – je li Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) upućivalo prigovor Interpolu na zahtjev da za Dodikom bude raspisana tjeralica ili se na bilo koji drugi način angažiralo u tom slučaju.Iz Interpola Podgorica su kazali da navedena pitanja nisu u njihovoj nadležnosti.- Imajući u vidu da Milorad Dodik nije državljanin Crne Gore. Uz to, Crna Gora trenutno nema Časnika za vezu pri Glavnom sekretarijatu Interpola u Lionu. NCB Interpol Podgorica nije ostvarivao komunikaciju s Glavnim sekretarijatom Interpola u konkretnom slučaju, jer na to ima pravo samo u slučajevima koji se tiču državljana Crne Gore - piše u odgovoru "Vijestima".

Iz Interpola Podgorica su kazali da navedena pitanja nisu u njihovoj nadležnosti

Interpol Podgorica: Nismo reagirali vezano za potjernicu Dodiku, to možemo samo kada je riječ o crnogorskim državljanima

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u Briselu da je skrenuo pažnju kolegama iz NATO-a na situaciju na zapadnom Balkanu, s fokusom na Bosnu i Hercegovinu.- Upozorio sam na stanje u tom području s posebnim težištem na situaciju u Bosni i Hercegovini kako bismo spriječili destabilizaciju i dezintegraciju zemlje jer postoje neki političari koji raspiruju takvu retoriku - rekao je Grlić Radman, koji je u Briselu prisustvovao dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a.Sastanak je počeo radnim ručkom na kojem su razmatrane različite teme, uključujući i zapadni Balkan.- Upozorio sam na neravnopravan položaj hrvatskog naroda - istakao je Grlić Radman, naglašavajući potrebu za očuvanjem jedinstva i teritorijalne cjelovitosti BiH, uz upozorenje na diskriminaciju Hrvata.Pozvao je na daljnje korake u BiH kako bi se izmijenio izborni zakon, osiguravajući legitimno predstavljanje Hrvata i sprečavajući njihovo preglasavanje kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.Napomenuo je da Hrvatska, zbog najduže zajedničke granice s BiH i statusa Hrvata kao konstitutivnog naroda, ima pravo i dužnost upozoriti saveznike, jer je stabilnost BiH u njenom nacionalnom interesu.Upitan o navodima da je Interpol odbio izdati potjernicu za predsjednika Republike Srpske Miloradom Dodikom, Grlić Radman je rekao da nema službenih informacija, osim onih iz medija, te da to ne može komentarisati.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u Briselu da je skrenuo pažnju kolegama iz NATO-a na situaciju na zapadnom Balkanu

Grlić-Radman: Upozorio sam kolege iz NATO na krizu u BiH i na neravnopravan položaj Hrvata 

Premijer Srbije u tehničkom mandatu Miloš Vučević i predsednik vladajućeg SNS-a izjavio je u četvrtak, nakon razgovora sa predsednikom Aleksandrom Vučićem o izboru novog premijera, da koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke smatra da postoje svi uslovi za formiranje nove vlade, javlja Anadolu.- Postoji skupštinska većina, postoje legalni ali i legitimni uslovi da se izabere nova vlada Republike Srbije do 18. aprila ove godine, odnosno do isteka zakonom definisanog roka nakon konstatacije ostavke vlade, odnosno predsednika vlade - rekao je Vučević.<h2>Dva imena</h2>Dodaje da je izbor mandatara sveden na dva imena i da će SNS na stranačkim organima doneti konačnu odluku, koja će biti saopštena predsedniku u narednih 24 sata.- Ime mandatara očekujte u narednih dan ili dva kada sve to što treba da bude potvrđeno na stranačkim organima prođe i kada predsednika republike obavestimo, onda je to zvanično - saopćio je VučevićPored predstavnika Srpske napredne stranke, na konsultacijama sa predsednikom došli su i pedstavnici liste "Ivica Dačić - premijer Srbije" na kojoj su Socijalistička partija Srbije, Jedinstvena Srbija i Zeleni Srbije.<h2>Stabilna parlamentarna većina</h2>Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić rekao je nakon sastanka sa Vučićem da je stav koalicije oko SPS-a da treba izabrati vladu jer, kako kaže, postoji stabilna parlamentarna većina, a nema osnova za prelaznu vladu.- Nema nikakvog razloga da se ide na izbore ili da se formira neka vlast koja bi značila dolazak na vlast putem ulice odnosno putem nasilja. Mi smo za formiranje vlade u skladu sa ustavom i zakonom - izjavio je on.Pozvao je na mirno ponašanje i povratak redovnom životu i osudivši navodne pokušaje da se uspostavi institut prelaznih vlada, koje nisu rezultat izbora jer je "narod jedni i vrhovni politički subjekt".

Lideri stranaka koje čine vladajuću koaliciju na konsultacijama kod predsednika Srbije

Srbija: Uskoro ime mandatara, predstavnici vladajuće koalicije najavili novu vladu do 18. aprila

Ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon izjavila je danas u Briselu da će na sastanku šefova diplomacije članica NATO-a upozoriti saveznike na situaciju na zapadnom Balkanu, navodeći da pažljivo prati događanja u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu.<h2>Slovenija prati situaciju u BiH</h2>Fajon je kazala da Slovenija "veoma pažljivo" prati situaciju u BiH i dodala kako želi da Bosna i Hercegovina ostane na evropskom putu i da bude zemlja bez tenzija.- Želimo vidjeti zemlju koja je stabilna i čije je vodstvo posvećeno europskim reformama. Slovenija nudi podršku BiH i želi da ona ostane na europskom putu, da ostane jedna zemlja bez tenzija jer živimo u vrijeme kada trebamo vidjeti snažno vodstvo posvećeno sigurnosti i dobrobiti građana - dodala je Fajon.Po dolasku na dvodnevni ministarski sastanak u središtu NATO-a, Fajon je novinarima rekla da alijansa ne smije zanemariti zapadni Balkan, već se nastaviti angažirati u toj politički nestabilnoj regiji.- Ja ću se fokusirati i na zapadni Balkan, koji je Sloveniji neposredan susjed. Pratimo događanja u Srbiji i BiH, kao i na Kosovu poslije izbora - kazala je Fajon.<h2>Stabilnost Balkana</h2>Generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) izjavio je u četvrtak u Briselu da zapadni Balkan nije eksplicitno na dnevnom redu sastanka šefova diplomatija članica NATO-a, ali kako bi mogao biti tema jer su saveznici veoma fokusirani na tu regiju.- Bio sam nedavno u Sarajevu i Prištini, razgovarao sam s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Briselu 19. marta. NATO je veoma angažiran na tome kako bi osigurao da zapadni Balkan ostane stabilan i siguran - kazao je Rute novinarima, prenosi Beta.

Fajon je kazala da Slovenija "veoma pažljivo" prati situaciju u BiH i dodala kako želi da Bosna i Hercegovina ostane na evropskom putu

Fajon: Slovenija želi da Bosna i Hercegovina ostane na evropskom putu

Predsjednica kosovske Socijaldemokratske unije (SDU) Duda Balje iznijela je u četvrtak zahtjev za formiranje bošnjačke općine na Kosovu tijekom razgovora s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem o formiranju nove vlade.- Danas smo imali prvi sastanak i zapravo sam izašla pred premijera sa zahtjevima koje mi kao Bošnjaci imamo. Nikakvu potvrdu nismo dobili, niti smo dali potvrdu, znači ovo je prvi sastanak, za sada smo u fazi pregovora - kazala je Balje, te dodala kako je od Kurtija zatražila formiranje bošnjačke općine te prezentirala i druge zahtjeve kao što je reforma obrazovanja te ravnopravan tretman svih zastupnika u kosovskoj Skupštini.Tokom predizborne kampanje Balje je isticala kako je riječ o nacionalno najvažnijem pitanju za Bošnjake na Kosovu, a u toj zemlji prema posljednjem popisu, je 26.841 Bošnjak ili 1,69 posto od ukupnog broja stanovnika Kosova. Najviše Bošnjaka živi u Prizrenu, Peći i Dragašu.<h2>Formiranje vlade</h2>Kosovski premijer Albin Kurti započeo je u srijedu konsultacije s predstavnicima kosovskih političkih strankama o formiranju nove vlade nakon što je njegov pokreta Samoopredjeljenje (Vetevendosje) odnio pobjedu na parlamentarnim izborima 9. februara.No u noći izbora već je bilo jasno kako Kurti neće moći samostalno formirati vladu, iako je Samoopredjeljenje osvojilo većinu odnosno 41,10 posto glasova građana Kosova.Od 120 mjesta u Skupštini Kosova 20 pripada manjinama i to 10 Srbima, a 10 ostalim manjinskim zajednicama.<h2>Konstituirajuća sjednica</h2>Srpska lista, najveća stranka kosovskih Srba koju podržava službeni Beograd i sestrinska je stranka vladajućeg SNS-a u Srbiji, osvojila je 4,2 posto glasova imat će devet mandata u kosovskoj Skupštini.Predsjednica Vjosa Osmani u srijedu je zakazala održavanje konstituirajuće sjednice Skupštine Kosova za 15. aprila tokom koje bi trebali biti izabrani predsjednik i dopredsjednik Skupštine.Predsjednika Skupštine predlaže najveća parlamentarna skupina, u ovom slučaju Pokret Vetëvendosje, podsjećaju Reportteri.net.

Danas smo imali prvi sastanak i zapravo sam izašla pred premijera sa zahtjevima koje mi kao Bošnjaci imamo, kazala je

Balje zatražila formiranje bošnjačke općine na Kosovu

Hrvatska mora da ojača vlastitu odbrambenu industriju i ne može samo da "kupuje naoružanje i opremu", izjavio je u srijedu hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić na marginama ministarskog sastanka u Varšavi i najavio da će zvanični Zagreb povećati dio ulaganja u odbranu na 2,5 posto BDP do 2027. godine, javlja Anadolija.Anušić je to rekao na marginama sastanka s kolegama iz zemalja članica Evropske unije u Varšavi i dodao da su izdvajanja Hrvatske za odbranu ove godine dostigla cilj NATO-a od dva posto BDP-a.- Moramo razvijati procese koji će moći da apsorbuju ta sredstva s najboljim učinkom, jer Hrvatska ne može samo kupovati naoružanje i opremu već mora i da proizvodi - rekao je Anušić, prenosi Hina.<h2>Razvoj odbrambene industrije</h2>U Varšavi je u srijedu održan sigurnosni forum i neformalni sastanak ministara odbrane Evropske unije, a Anušić je rekao da raspravljaju o mogućnostima trošenja 150 milijardi eura koje su na raspolaganju državama članicama EU.Hrvatska će, kazao je Anušić, naći način kako najbolje da iskoristiti sredstva za razvoj svoje odbrambene industrije.- Uprkos ulaganjima, Hrvatska ne može sve naoružanje i opremu proizvesti sama - rekao je Anušić i dodao da stoga i dalje zavisi od saradnje za kupovinu određene opreme.<h2>Borbeni avioni</h2>Hrvatska je prošle godine nabavila francuske borbene avione Rafale, ali i potpisala ugovor za nabavku borbenih dronova Bayraktar TB-2 s turskim proizvođačem Baykar.Prva četiri borbena vozila "Bradley" u januaru su isporučena Hrvatskoj, a do 2028. planirana je kupnja korveta, tenkova, raketnih sistema HIMARS i samohodne artiljerije, borbenih jurišnih helikoptera, protuzračnih projektila i kamikaza dronova.

U Varšavi je u srijedu održan sigurnosni forum i neformalni sastanak ministara odbrane Evropske unije

Anušić: Hrvatska ne može samo kupovati naoružanje, mora i da proizvodi

Studenti i članovi akademske zajednice Srbije krenuli su u srijedu biciklima iz Novog Sada u akciji "Tour de Strasbourg" u namjeri da evropskim zvaničnicima dodatno ukažu na situaciju u Srbiji, suočenoj s krizom u valu protesta poslije tragedije na novosadskoj željezničkoj stanici u novembru prošle godine. S njima su krenuli i reporteri pojedinih beogradskih medija, a studenti će na društvenim mrežama izvještavati o putu.Pogibija 16 pretežno mladih ljudi nakon pada nadstrešnice 1. novembra na nedavno renoviranoj željezničkoj stanici u Novom Sadu potaknula je val protesta kojima se vlast optužuje za koruptivne poslove i traljavo izvedene radove. Studenti su započeli blokadu više od 60 fakulteta sva četiri državna sveučilišta nakon što su ih pristaše vladajuće stranke napale tijekom komemorativne blokade dok su šutnjom odavali počast poginulima.<h2>Studentski pokret</h2>Blokade su u međuvremenu prerasle u studentski pokret, popraćen brojnim svakodnevnim akcijama, marševima od po nekoliko stotina kilometara na masovne prosvjede diljem Srbije i akcijama, koji su dobili neočekivano veliku potporu šire društvene zajednice, podsjeća Hina.Studenti su istaknuli četiri zahtjeva, a ključni je istjerivanje na čistac odgovornih za novosadsku tragediju i razobličavanje koruptivne hobotnice u politici i društvu. Vlast studentski pokret, za koji tvrdi da je politički instruiran i da ga podržavaju strane organizacije, naziva "obojenom revolucijom".<h2>Emotivan ispraćaj</h2>U novoj akciji "Tour de Strasbourg" 80 studenata vozit će do Strazbura kako bi se obratili zvaničnicima Vijeća Evrope, Evropske unije, Evropskog parlamenta i Evropske komisije.Mnoštvo građana priredilo je jutros emotiavan ispraćaj studentima koji će prvu dionicu voziti do Subotice, a potom preko Budimpešte, Bratislave, Beča, Linca i Ulma planiraju stići u Strazbur 17. aprila.&nbsp;

S njima su krenuli i reporteri pojedinih beogradskih medija, a studenti će na društvenim mrežama izvještavati o putu

Srbija: Studenti krenuli biciklima u Strazbur obratiti se zvaničnicima EU

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je u srijedu da je važno da zemlja što prije dobije novu vladu, a da očekuje da će u konsultacijama predsjednika Aleksandra Vučića sa Srpskom naprednom strankom (SNS) sutra biti predložena nova lica za mandatara i da će biti iznenađenja.- Nova lica, nova energija, mislim da je to sve dobro, kao što bi bilo dobro da nakon toga dobijemo pozitivniji odgovor od blokadera da li žele dijalog ili ne - rekla je Brnabić za B92 govoreći o konsultacijama o formiranju nove vlade koje je Vučić u srijedu započeo sa nosiocima lista i poslaničkim grupama u Skupštini.<h2>Kratki rokovi</h2>Brnabić je rekla da su rokovi kratki i da će se uskoro znati da li će Srbija dobiti novu vladu ili će se ići na izbore i dodala da će, ukoliko vlada ne bude izabrana do ponoći 18. aprila, biti raspisani novi izbori koji bi bili održani početkom juna.- Uskoro ćemo imati jasnu sliku kako dalje - rekla je.Ona je naglasila da je razgovor neophodan i jedini način za izlazak iz neke krize. Naglasila je i da je za dijalog potrebna odgovornost, da su potrebni hrabri ljudi i ljudi sa integritetom.- Dijalog ne možete voditi ukoliko imate ljude koji se skrivaju iza svoje anonimnosti. Mislim da je to velika prepreka dijalogu, ali pretpostavljam da ćemo u novoj vladi imati ljude koji će moći da nađu rješenja i za takva pitanja, što je važno - rekla je Brnabić.Istakla je da je Vučić uvijek otvoren za dijalog i da je pozivao na dijalog, kao i da je ona nebrojeno puta pozivala i akademsku zajednicu i blokadere na razgovor.<h2>Novi izbori</h2>- Ali kada imate stranu koja se vječito skriva iza anonimnosti, onda ne možete govoriti o tome da težite društvu koja je transparentno, pravedno, koja počiva na odgovornosti, zato što je anonimnost sve što je suprotno tome. Navikli smo se da funkcionišemo i bez dijaloga, ali mislim da bi za našu zemlju bilo dobro da druga strana pokaže nešto više odgovornosti - navela je Brnabić.Ona je ocijenila i da su za razrješenje političke situacije neophodni novi izbori, kada god da budu.- Čitav taj haos koji imamo u posljednja četiri mjeseca, u velikoj mjeri prouzrokovan je time što ti ljudi koji su na ulicama, pa prije svega studenti blokaderi, ali i svi ostali koji ih podržavaju, nemaju svoje predstavnike u institucijama, odnosno u parlamentu. Zato imamo vaninstitucionalnu borbu - rekla je Brnabić i zaključila:- Tako da, plašim se da će za to biti potrebni izbori, kad god budu bili, i kad god budu došli, zato što u parlamentu, kao najvišem predstavničkom tijelu, vi ipak morate da imate ljude koji predstavljaju neke građane i koji sa tim imaju neki legitimitet. U ovom trenutku, plašim se da građani koji su na ulicama nemaju svoje predstavnike u parlamentu i to je veliki problem.Miloš Vučević je podnio ostavku na mjesto premijera 28. januara u jeku blokada i protesta u Srbiji pokrenutih nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošle godine. Skupština Srbije je ostavku premijera konstatovala 19. marta, nakon čega je počeo teći rok od 30 dana za formiranje nove vlade.

 Predsjednica srbijanske Skupštine smatra da su za razrješenje političke situacije neophodni novi izbori, kada god da budu

Brnabić: Sutra na konsultacijama sa SNS-om prijedlozi novih lica za mandatara


Srbija i Mađarska potpisale su sporazum o saradnji u području odbrane, što je odgovor Beograda na nedavno potpisani sporazum o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova, piše <a href="https://www.dw.com/bs/vojni-sporazum-srbije-i-ma%C4%91arske-jo%C5%A1-zveckanja-oru%C5%BEjem/a-72113385">Deutsche Welle</a>.Potpisan je dokument kojim se operacionalizira i konkretizira sporazum o strateškoj saradnji Srbije i Mađarske u području odbrane, postignut 2023. godine, izjavio je nakon potpisivanja predsjednik Aleksandar Vučić.On je naglasio da je ključni element tih odnosa vojna saradnja, koja se ogleda kroz realizaciju bilateralnih i multinacionalnih vježbi, vojno-vojnu i vojno-tehničku saradnju u području nabavke naoružanja. Predsjednik Srbije vjeruje da je to korak bliže vojnom savezu dviju zemalja, ali da se o tome trebaju izjasniti i mađarska strana, kao i mađarski i srbijanski parlament. Vjerovatno se o tome pita i NATO, budući da je Mađarska njegova članica.<h2>Odgovor Hrvatskoj, Albaniji i Kosovu</h2>Sporazum, dakle, nije neki preveliki novitet, ali dolazi nakon deklaracije o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova, koja je u Beogradu ocijenjena kao provokativna. Potpisivanje dokumenta s Mađarskom stoga se vidi i kao odgovor Beograda na tu inicijativu, koja se može posmatrati i kao nastavak Vučićeva nadmetanja s Hrvatskom.Praktična vrijednost tog sporazuma nije previše značajna za dobrobit građana Srbije ili njihovu sigurnost. Kako za <a href="https://www.dw.com/bs/vojni-sporazum-srbije-i-ma%C4%91arske-jo%C5%A1-zveckanja-oru%C5%BEjem/a-72113385">DW</a> ističe direktor Instituta za europske poslove Naim Leo Beširi, "kada se analiziraju svi strateški ugovori koje Srbija potpisuje, ona takve ugovore nema jedino s Burkinom Faso".- Taj sporazum usmjeren je isključivo na ekonomske dobitke za firme koje su bliske dvojici autoritarnih lidera, Viktoru Orbanu i Aleksandru Vučiću. Tako da ovaj sporazum može imati taj PR efekt, kao nekakva protuteža dogovoru koji je postigla Hrvatska, ali suštinski on nema velike važnosti - kaže Beširi.<h2>Učvršćivanje autoritarnog prijateljstva</h2>Potpisivanje vojnog sporazuma s Mađarskom svakako jest nekakav odgovor na trojni sporazum Hrvatske, Albanije i Kosova, smatra Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam. On ujedno podsjeća i na inicijative koje stižu iz Crne Gore.- Vidimo da Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije, traži da Crna Gora potpiše vojno-tehnički sporazum sa Srbijom, Mađarskom i Slovačkom. Dodatni motiv tog sporazuma jest da se još više učvrsti to autoritarno prijateljstvo dvaju lidera, Orbana i Vučića, i savezništvo s Mađarskom, koja je sigurno jedan od glavnih zagovornika Srbije u Evropskoj uniji. Ono što je ovdje zabrinjavajuće jest što, umjesto diplomatskih inicijativa, imamo zveckanje oružjem u regiji - smatra Popov, piše <a href="https://www.dw.com/bs/vojni-sporazum-srbije-i-ma%C4%91arske-jo%C5%A1-zveckanja-oru%C5%BEjem/a-72113385">Deutsche Welle</a>.

Sporazum nije neki preveliki novitet, ali dolazi nakon deklaracije o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova

Reakcije na vojni sporazum Vučića i Orbana: "Srbija takav pakt nema još jedino sa Burkinom Faso"

Osnovni sud u Prištini kaznio je premijera Kosova Albina Kurtija sa 250 eura jer se nije pojavio pred Specijalnim tužilaštvom (STK) da svjedoči u vezi sa slučajem državnih rezervi, saznaje portal “Betimi per drejtesi” (Zakletva za pravdu), prenosi Beta.Sud u Prištini je 4. marta izdao nalog da se Kurti pojavi pred Tužilaštvom i svjedoči u predmetu državnih rezervi, međutim on nije ispoštovao odluku suda.Tužilaštvo je tri puta pozivalo Kurtija da svjedoči, ali se on nije odazvao, pa su se obratili Sudu.Tužilaštvo je zatražilo od Suda da donese rješenje kojim se svjedoku Albinu Kurtiju nalaže da se pojavi u prostorijama Specijalnog tužilaštva da svjedoči u vezi sa slučajem državnih rezervi.Sud je prihvatio zahtjev Tužilaštva, ali Kurti nije ispoštovao odluku suda, te je zbog toga kažnjen sa 250 eura.Dalje nepoštovanje odluke suda može dovesti do ponovnog kažnjavanja Kurtija i ukoliko se ni tada ne pojavi pred tužilaštvom prijeti mu mjera prinudnog privođenja.Ukoliko i tada ne bude odgovarao na pitanja tužilaštva može biti kažnjem zatvorom od 30 dana.&nbsp;

Tužilaštvo je tri puta pozivalo Kurtija da svjedoči, ali se on nije odazvao, pa su se obratili Sudu

Kurti može završiti u zatvoru

Vodostaji svih rijeka u Sjevernoj Makedoniji su visoki a zbog obilnih padalina došlo je do izlijevanja Markove rijeke, priopćio je Centar za upravljanje kriznim situacijama Sjeverne Makedonije."Tijekom dana očekuje se postupno opadanje vodostaja, stabilizacija stanja vodostaja i postupno povlačenje vode. Vodostaj rijeke Vardar je značajno visok duž cijelog njenog toka, od gornjeg dijela u dolini Polog, u gradu Skopju i preko Vodna prema Velesu u srednjem i donjem dijelu sliva u Demir Kapiji i Gevgeliji“, stoji u priopećnju.Također tijekom dana očekuje se postupna stagnacija vodostaja Treske, ali će i dalje biti visok. Također, vodostaj rijeke Strumice je visok duž cijelog toka, prvenstveno zbog padalina na Kosovu, a bilježi se i povećan vodostaj rijeke Lepenec, prenosi MIA.Vodostaj većine rijeka u Sjevernoj Makedoniji porastao je u odnosu na travanjski prosjek tako mjerenja Uprave za hidrogeološke radove (DHMR) jutros pokazuju da je razina Vardara porasla kod Jegunovca, Skopskog željezničkog mosta, Lepenca, Velesa i Demir Kapije.Tijekom dana, prema podacima Centra za upravljanje kriznim situacijama, očekuje se postupno opadanje vodostaja, stabilizacija stanja vodostaja i postupno povlačenje vode, prenosi MIA.

Također tijekom dana očekuje se postupna stagnacija vodostaja Treske

Vodostaj većine rijeka u Sjevernoj Makedoniji porastao je u odnosu na aprilski prosjek

HRT su do 31. ožujka napustilo 333 zaposlenika koji su potpisali sporazumni raskid ugovora o radu na temelju Odluke o uvjetima i visini otpremnine koju je u siječnju donio glavni ravnatelj Robert Šveb, a primjenjivala se do posljednjeg dana ožujka. Najviše zaposlenika HRT-a napustilo je poslovnu jedinicu (PJ) program – njih čak 123, a slijedi PJ tehnologija gdje je ponuđeni sporazumni raskid ugovora o radu s isplatom otpremnina prihvatilo 122 zaposlenika.Produkciju Hrvatske radiotelevizije napustilo je 56 zaposlenika od kojih je devet iz zbora i orkestara HRT-a, iz poslovanja je s otpremninama otišlo 26 HRT-ovaca, a iz podrške upravljanju njih šest.Odlukom o uvjetima i visini otpremnina koju je glavni ravnatelj Robert Šveb donio početkom siječnja, bili utvrđeni su uvjeti i visina otpremnina za radnike HRT-a, u slučaju "prestanka ugovora o radu u periodu do 31. ožujka 2025. godine, a u cilju optimizacije poslovanja HRT-a".Kako se isticalo u tom dokumentu, maksimalan iznos otpremnina nije mogao biti više od 90.000 eura bruto II po radniku, a radnike koji ostvaruju uvjete za stjecanje prava na otpremninu odredio je poslodavac. Kriteriji za to su bili da radnika nije potrebno zamijeniti zapošljavanjem drugog radnika izvan HRT-a, minimalni staž na HRT-u od pet godina te da nema manje od 24 mjeseci do navršenih 65 godina života.U obrazloženju odluke navodi se i kako je "u cilju racionalizacije troškova poslovanja Hrvatske radiotelevizije, Vlada RH u državnom proračunu osigurala HRT-u financijska sredstva u iznosu od 28 milijuna eura te je HRT odlučila osigurati otpremnine za radnike koji ispunjavaju uvjete".Tri dana prije isteka roka za sklapanje sporazumnog raskida ugovora o radu uz ponuđene otpremnine u zgradi HRT-a na Prisavlju su sindikati HRT-a i ogranci HND-a održali skup radnika poručivši da se protive provođenju plana konsolidacije te da su spremni stati u obranu javnog servisa, prenosi Hina."Danas smo ovdje da se oprostimo s više od 300 ljudi koji su otišli, ne zato što imaju kamo ili imaju neki bolji posao, nego zato što više ne mogu izdržati ovu neizvjesnost, ovo mrcvarenje, izostanak vizije što bi javni medijski servis trebao biti", rekla je tada novinarka HRT-a i predsjednica Europske federacije novinara (EFJ) i Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Maja Sever.Osvrnula se i na Plan konsolidacije rada i poslovanja HRT-a koji je hrvatska Vlada usvojila prošlog mjeseca i koji, između ostalog, uključuje otpuštanje između 700 i 800 zaposlenika. U trenutku usvajanja plana konsolidacije, na HRT-u je bilo zaposleno oko 2700 radnika, a prihvaćanjem otpremnina hrvatski javni medijski servis do sada su napustila 333 radnika ili oko 12 posto ukupno zaposlenih."Dok smo upozoravali da plan konsolidacije ne ide u dobrom smjeru, saborski je Odbor za medije dao još malo snage Robertu Švebu da nastavi konsolidaciju po modelu autocesta. Uz poštivanje svakoga tko radi na autocestama, mi nismo autoceste, mi smo kreativci i znamo napraviti program koji publika voli", naglasila je Sever.Pozvala je i radnike da ostanu na okupu i da nastave konstruktivno raditi na zahtjevima koje će uputiti upravi HRT-a, hrvatskoj vladi i Saboru. "Ostajemo zbog toga što vjerujemo u javni medijski servis. Ne drži nas ni plaća ni sigurnost niti smo uhljebi kako se često etiketiraju ljudi s HRT-a. Ovdje su ljudi koji znaju čemu služi javni medijski servis, za razliku od našeg menadžmenta i uprave", zaključila je Sever.

Najviše zaposlenika HRT-a napustilo je poslovnu jedinicu (PJ) program – njih čak 123

HRT napustilo 333 zaposlenika, čak 123 iz programa

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy susreo se u Prištini s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem koji je tijekom sastanka podsjetio kako bi Milan Radiočić trebao biti izručen Kosovu gdje bi se suočio s pravičnim suđenjem za svoja djela."Premijer Kurti istaknuo je činjenicu da još uvijek nema pravde i odgovornosti za teroristički napad u Banjskoj, dok Milan Radoičić slobodno šeta i štiti ga srbijanski državni aparat“, priopćeno je u srijedu iz kosovske Vlade. Milan Radoičić preuzeo je odgovornost za oružni napad u selu Banjska na sjeveru Kosova u kojem je poginuo jedan kosovski policajac te tri srpska napadača a ostali napadači pobjegli su u Srbiju, ostavljajući iza sebe automobile natovarene oružjem, streljivom i eksplozivom.No u Srbiji protiv Radočića, jednog od dotadašnjih vođa Srpske liste, sestrinske stranke Srpske napredne stranke, nije pokrenut nikakav kazneni postupak.Kosovske vlasti su taj napad okarakterizirale kao teroristički a najnasilniji je incident otkako je Kosovo 2008. godine proglasilo neovisnost i doveo je do produbljenja napetosti u ionako narušenim odnosima između Prištine i Beograda.Lammy boravi u službenom posjetu Kosovu, u sklopu svoje turneje po zapadnom Balkanu koja ima za cilj jačanje suradnje u borbi protiv neregularne imigracije i ozbiljnog organiziranog kriminala.Kosovska ministrica vanjskih poslova i dijaspore Donika Gervalla-Schwarz izvijestila je britanskog ministra vanjskih poslova o "sigurnosnim izazovima na Balkanu, uključujući destabilizirajuće akcije Srbije i ruski utjecaj, koji nastavljaju ugrožavati regionalnu stabilnost", priopćeno je iz kosovsokog Ministarstva vanjskih poslova.Nakon posjeta Kosovu Lammy odlazi u Srbiju, gdje bi trebao biti potpisan novi sporazum o suradnji u borbi protiv kriminalnih grupa u središtu krize s ilegalnim migracijama i osiguravanju granica Ujedinjenog Kraljevstva.U Londonu će ove jeseni biti organiziran sastanak čelnika zapadnog Balkana u okviru summita Berlinskog procesa koji, između ostalog, ima za cilj podržati stabilnost, sigurnost i gospodarsku suradnju između zemalja regije.

Preminuo menadžer diskoteke smrti u Kočanima: On je 60. žrtva stravičnog požara

Vučić najavio razgovore s Trampom i američkim partnerima o novim tarifama za Srbiju

Osmani zatražila od Vlade Kosova da suspenduje uvozne carine na američke proizvode

Interpol Podgorica: Nismo reagirali vezano za potjernicu Dodiku, to možemo samo kada je riječ o crnogorskim državljanima

Grlić-Radman: Upozorio sam kolege iz NATO na krizu u BiH i na neravnopravan položaj Hrvata

Srbija: Uskoro ime mandatara, predstavnici vladajuće koalicije najavili novu vladu do 18. aprila

Fajon: Slovenija želi da Bosna i Hercegovina ostane na evropskom putu

Balje zatražila formiranje bošnjačke općine na Kosovu

Anušić: Hrvatska ne može samo kupovati naoružanje, mora i da proizvodi

Srbija: Studenti krenuli biciklima u Strazbur obratiti se zvaničnicima EU

Brnabić: Sutra na konsultacijama sa SNS-om prijedlozi novih lica za mandatara

Reakcije na vojni sporazum Vučića i Orbana: "Srbija takav pakt nema još jedino sa Burkinom Faso"

Kurti može završiti u zatvoru

Vodostaj većine rijeka u Sjevernoj Makedoniji porastao je u odnosu na aprilski prosjek

HRT napustilo 333 zaposlenika, čak 123 iz programa

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy u posjeti Kosovu

Region

Preminuo menadžer diskoteke smrti u Kočanima: On je 60. žrtva stravičnog požara

Vučić najavio razgovore s Trampom i američkim partnerima o novim tarifama za Srbiju

Osmani zatražila od Vlade Kosova da suspenduje uvozne carine na američke proizvode

Interpol Podgorica: Nismo reagirali vezano za potjernicu Dodiku, to možemo samo kada je riječ o crnogorskim državljanima

Grlić-Radman: Upozorio sam kolege iz NATO na krizu u BiH i na neravnopravan položaj Hrvata

Srbija: Uskoro ime mandatara, predstavnici vladajuće koalicije najavili novu vladu do 18. aprila

Fajon: Slovenija želi da Bosna i Hercegovina ostane na evropskom putu

Balje zatražila formiranje bošnjačke općine na Kosovu

Anušić: Hrvatska ne može samo kupovati naoružanje, mora i da proizvodi

Srbija: Studenti krenuli biciklima u Strazbur obratiti se zvaničnicima EU

Brnabić: Sutra na konsultacijama sa SNS-om prijedlozi novih lica za mandatara

Reakcije na vojni sporazum Vučića i Orbana: "Srbija takav pakt nema još jedino sa Burkinom Faso"

Kurti može završiti u zatvoru

Vodostaj većine rijeka u Sjevernoj Makedoniji porastao je u odnosu na aprilski prosjek

HRT napustilo 333 zaposlenika, čak 123 iz programa

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy u posjeti Kosovu