Marija Selak Raspudić (42), nestranačka kandidatkinja za predsjednicu Republike Hrvatske, privukla je pozornost javnosti ne samo svojim akademskim i političkim postignućima, već i svojom imovinskom karticom.Selak Raspudić je nakon završetka Klasične gimnazije diplomirala filozofiju, hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Daljnje obrazovanje nastavila je na istom fakultetu, gdje je 2013. godine stekla titulu doktorice znanosti iz područja humanističkih znanosti, polje filozofije. Danas radi kao izvanredna profesorica na matičnom fakultetu, čime nastavlja doprinositi akademskoj zajednici.<h2>Prihodi i imovina</h2>Kao saborska zastupnica, Selak Raspudić prima mjesečnu neto plaću od 2435,52 eura. Uz to, ostvaruje prihod od 926,06 eura kao konzultantica na međunarodnom projektu "New Horizons for Science and Religion in Central and Eastern Europe", gdje ujedno vodi i projekt "New generation research exchange". Na ove prihode dodaje se zastupnički paušal u iznosu od 199,10 eura, koji je neoporeziv.Njen suprug, Nino Raspudić, također je saborski zastupnik s mjesečnom neto plaćom od 2119,32 eura. Obitelj Raspudić više nema kreditnih zaduženja, što je rijetkost u današnje vrijeme. <h2>Nekretnine i pokretnine</h2>Marija i njezin suprug suvlasnici su stana u Zagrebu površine 115 kvadrata, čija je procijenjena tržišna vrijednost 199 tisuća eura. Stan je kupljen na kredit koji je u međuvremenu isplaćen pa više ne stoji u imovinskoj kartici.Porodica posjeduje i automobil Volvo V50 proizveden 2009. godine, čija je vrijednost procijenjena na 6.600 eura. Osim toga, Nino Raspudić je suvlasnik kuće s okućnicom u općini Čitluk, Bosna i Hercegovina, površine 104.300 kvadratnih metara, koju je naslijedio i dijeli s trećim osobama.

Nino Raspudić je suvlasnik kuće s okućnicom u općini Čitluk

Imovinska kartica Nine i Marije Selak-Raspudić iznenadila Hrvatsku: Evo u kolikom stanu žive i kakvu imovinu imaju

Centralna izborna komisija Kosova zaključila je danas birački spisak prema koJeM na parlamentarnim izborima 9. februara pravo glasa ima 2.075.868 građana, objavili su kosovski mediji, prenosi Anadolu.Na Kosovu biračko pravo ima 1.979.944 birača, a u inostranstvu 104.924 građana.Predsjednik Savjeta za izborne radnje Arianit Elshani saopštio je da je broj birača po biračkom mjestu u ruralnim sredinama 999, dok je ta brojka u urbanim sredinama - 950 za jedno izborno mjesto, prenosi portal “Kosovo-online“.- Svaki birač može da glasa za 10 kandidata, zato ne želimo da pređemo broj od 1.000 birača - pojasnio je Elshani.Iz CIK-a su istakli da je uslovno glasanje definisano samo u jednom biračkom centru u opštini i da nije moguće glasati u svim centrima.S obzirom na mali broj birača registrovanih u Tirani i Podgorici, po osam, CIK neće organizovati fizičko glasanje u diplomatskim predstavništvima u tim gradovima, već će oni moći da glasaju poštom.Proces glasanja će se odvijati u 17 ambasada i 15 konzulata, u 19 zemalja.Izbori 9. februara biće prvi redovni parlamentarni izbori koji će biti održani na Kosovu od njegovog proglašenja nezavisnosti 2008. godine.

Svaki birač može da glasa za 10 kandidata, zato ne želimo da pređemo broj od 1.000 birača - pojasnio je Elshani

Pravo glasa na izborima na Kosovu ima 2.075.868 građana

Vlada Srbije na današnjoj sjednici izglasala je da nedjelja, 5. januar u toj državi bude Dan žalosti zbog tragedije koja se desila na Cetinju, a sjednica je počela minutom šutnje.Premijer Srbije Miloš Vučević još jednom je uputio saučešće porodicama stradalih i "cijelom narodu u Crnoj Gori, u želji da se povrijeđeni oporave".Podsjetimo, Cetinjanin Aco Martinović 1. januara je iz vatrenog oružja usmrtio 12 osoba, a potom i počinio samoubistvo. Četiri osobe su na liječenju u Kliničkom centru.Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je sjednici prisustvovao na poziv premijera, rekao je da su razmjeri tragedije na Cetinju veliki, imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora "desetostruko manja od Srbije".-	Onda vam je potpuno jasno koliko je teško ljudima u Crnoj Gori i naše je da kažemo da smo uz njih, u bolu, tuzi i ako bilo šta možemo da pomognemo, da to učinimo - rekao je Vučić.Kaže da je ovo i za Srbiju "još jedna pouka da moramo da radimo brže i snažnije".-	Zato bih zamolio da preko Ministarstva unutrašnjih poslova i Bezbjednosno-informativne agencije dalje izvršite provjeru svih bezbjednosno interesantnih lica i utičete na ubrzano oduzimanje nelegalnog oružja, dodatne provjere legalnog naoružanja i da mi spustimo rizike takvih incidenata na minimum – kaže Vučić.Dodao je da će se takve stvari "uvijek događati u svakoj zemlji na svijetu, u najrazvijenijim zemljama najčešće". Poručio je da akcije oduzimanja oružja ne treba da budu "kampanjske i jednokratne", već da se stalno obnavljaju.-	Sa oduzimanjem više stotina hiljada komada oružja i municije od 700 do 800 hiljada komada, ko zna koliko smo života spasili. To se i ne mjeri, ali je važno da ta akcija bude stalna - rekao je Vučić.

Onda vam je potpuno jasno koliko je teško ljudima u Crnoj Gori i naše je da kažemo da smo uz njih, u bolu, tuzi, rekao je Vučić

Sutra Dan žalosti u Srbiji povodom tragedije na Cetinju, oglasio se i Vučić

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je da hrvatski vojnici neće učestvovati u ratu u Ukrajini i da će biti protivnik svakome ko to ne shvata."Rat u Ukrajini nije naš rat. Onaj ko to ne shvata u meni će imati protivnika", rekao je Milanović, koji je i kandidat SDP-a na predsjedničkim izborima.On je ocijenio da je svijet danas nesigurniji nego ikada."SAD i Rusija ne razgovaraju. Čak ni u vrijeme najveće mržnje nije bilo tako", rekao je Milanović na predizbornom skupu u Koprivnici.Komentirišući rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora u kojem je ostvario ubjedljivu pobjedu nad kandidatom HDZ-a, Milanović je rekao da je dobio veliko povjerenje, jer je građanima očigledno "dosta koruptivnog načina života"."Žele nekoga ko će to držati pod kontrolom", rekao je Milanović i dodao da ljudi žele sigurnost i predvidivost.

Onaj ko to ne shvata u meni će imati protivnika, kazao je Milanović

Milanović dao kontroverznu izjavu: Rat u Ukrajini nije naš

Prva je subota u mjesecu pa se diljem Hrvatske na glavnim trgovima gradova, tradicionalno održavaju javne molitve krunice. Iako prethodnih subota nije bilo incidenata, danas je ipak eskaliralo između molitelja i demonstranata, te je došlo do fizičkog sukoba, prenosi <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/sukobili-se-prosvjednici-i-klecavci-na-trgu/2629800.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d">index.hr</a>.Uoči početka molitve na Trgu bana Jelačića u Zagrebu došlo je do incidenta te je morala intervenirati policija koja osigurava događaj. Dio demonstranata protiv javne molitve nekako je završio unutar ograđenog prostora u kojem molitelji mole. Nakon toga je došlo do naguravanja te je morala intervenirati i policija.- Bilo je naguravanja, fizičkih obračuna. Netko je nekoga i šutnuo nogom dok su demonstrante izbacivali van iz ograđenog prostora. Totalni je cirkus - rekao je svjedok s Trga za <a href="https://www.zagreb.info/vijesti/padali-vukli-ih-po-podu-ovo-su-trenuci-sukoba-izmedu-molitelja-i-prosvjednika-u-zagrebu/696114/">zagreb.info</a>.Na snimkama se vidi kako je tu bilo svega, naguravanja, udaranja. Neki demonstranti su završili na podu. Redari molitelja su ih izguravali iz kruga molitve. Neki demonstranti su se objesili pa su ih morali vući van iz kruga. Na kraju se ipak sve smirilo. Intervneirala je i policija koja je razdvojila demonstrante i molitelje pa su tokom same molitve bili na sigurnoj udaljenosti.Klečanje i molitvu na javnim mjestima po Hrvatskoj mjestu organiziraju tzv. Vitezovi Bezgrešnog Srca Marijina, koji tvrde da se radi o "miroljubivom i apolitičnom događaju". Na javno moljenje krunice pozivaju samo muškarce, a, između ostalog, mole "za život u predbračnoj čistoći, čednost u odijevanju i ponašanju, obnovu katoličkih brakova" te "za muškarce – da postanu duhovni autoriteti u porodici". S druge strane je bila skupna performativna akcija “Tiha misa”, Arijane Lekić-Fridrih koja je pokrenuta kao odgovor na javnu molitvu.Demonstranti su nosili transparente s natpisima ''Pobacit ćemo i crkvu i državu'', ''Ne tuči cure'', ''Patrijarhat ubija'', ''Silovanje nikad nije opravdano'', ''Rađat ću kad i ako želim'', ''Tjelesna autonomija, ne crkvena hegemonija''.&nbsp;

Iako prethodnih subota nije bilo incidenata, danas je ipak eskaliralo između molitelja i demonstranata, te je došlo do fizičkog sukoba

Sukob molitelja i demonstranata na Trgu bana Jelačića


Povodom masakra koji se 1. januara dogodio na Cetinju, kada je ubijeno 12 osoba, danas je u Vladinom domu u ovom crnogorskom gradu održana Komemorativna sjednica žrtvama, javlja Anadolija.Komemoracija je počela minutom ćutanja za žrtve, a poručeno je da je ovo jedan od najvećih izazova koji su zadesili Cetinje i Crnu Goru.Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković kazao je da su sa tugom koja je sve ujedinila “okupili pred jednim od najtežih izazova koji nas je kao zajednicu pogodio“.- Još jedna tragedija nezapamćenih razmjera pogodila je Cetinje i Crnu Goru. Gubitak 12 života ostavio nas je u šoku i nevjerici. Posebno boli gubitak dva anđela koji su bili simbol nevinosti. Ostavili su prazninu u našim srcima. Jedino što možemo je da uputimo najiskrenije saučešće porodicama i da im pomognemo u njihovom bolu - kazao je Đurašković.Dodao je da ovo nije samo gubitak za porodice, već za cijelo društvo.- Svi da se zapitamo - zašto se ovako nešto ponovo dogodilo i zašto smo kao društvo ovo dozvolili. Država mora sistemski reagovati. To dugujemo žrtvama i njihovim porodicama. Odgovornost moramo i želimo jasno da tražimo - naglasio je Đurašković.Komemoraciji su prisustvovali predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović, brojni ministri u Vladi Crne Gore, predstavnici lokalne vlasti, kao i članovi porodica tragično stradalih.U pucnjavi koja se dogodila 1. januara na Cetinju ubijeno je 12 osoba, dok je šest povrijeđeno. Napadač Aco Martinović (45) je nakon krvavog pira izvršio samoubistvo.Život su izgubili Mirko Vuletić, Dragana Drašković, Branislav Mudreša, Radivoje Marković, Joša Otašević, Zorica Vuletić, Radovan Martinović, Radmila Martinović, Miloš Martinović, Marko Martinović te maloljetni J. V. i V. V.Povodom tragedije na Cetinju, u Crnoj Gori je proglašena trodnevna žalost, 2, 3. i 4. januara.

Država mora sistemski reagovati, naglasio je Đurašković

Komemoracija na Cetinju: Gubitak 12 života ostavio prazninu u srcima

Entry/Exit sistem (EES) koji će podrazumijevati uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na graničnim prelazima tehnički je već uspostavljen i spreman za primjenu, a njegovo aktiviranje na nivou schengenskog prostora predviđeno je prema najavama Evropske komisije, krajem 2025. godine.Ovo je za Agenciju Anadolu potvrđeno iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.Naime, početkom primjene EES-a za zemlje schengenskog prostora bitno će se promijeniti način ulaska državljana prvenstveno Zapadnog Balkana kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija, ali i Moldavije i Ukrajine kada je u pitanju evropski kontinent.- Što se tiče faznog uvođenja sistema, implementacija ovisi o odluci Evropske komisije. Plan faznog uvođenja biti će usklađen s evropskim smjernicama, a precizna dinamika još nije formalno objavljena - naglasili su iz MUP-a Hrvatske.Naglašavaju da je sistem ulazaka i izlazaka testiran na graničnim prelazima Republike Hrvatske kako bi se osiguralo da svi tehnički aspekti i proceduralni protokoli budu u potpunosti operativni prije početka primjene.<h2>Detaljna obuka</h2>MUP Hrvatske navodi kako su policijski službenici za graničnu kontrolu prošli detaljnu obuku o korištenju sistema, uključujući tehničke i operativne aspekte novog načina obavljanja granične kontrole koji uključuje i obradu biometrijskih podataka.- Hrvatska je stoga potpuno spremna za početak rada EES-a, ali konačan početak i način rada ovisi o koordiniranoj odluci na razini Europske unije - stav je MUP-a Hrvatske.Iz MUP-a Hrvatske ističu kako će implementacija ovog sistema na svim vanjskim granicama Evropske unije, uključujući kopnene, morske i zračne prijelaze, imati ključnu ulogu u praćenju ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja, čime će se značajno unaprijediti sigurnosni standardi, te osigurati učinkovitija regulacija kratkotrajnog boravka.Kako se navodi, svaki putnik iz zemalja van Schengena morat će dati svoje lične podatke svaki put kada dođe do vanjskih granica evropskih zemalja koristeći EES.EES prikuplja, bilježi i pohranjuje podatke navedene u putnim ispravama (puno ime, datum rođenja...), datum i mjesto svakog ulaska i izlaska, sliku lica i otiske prstiju (zvani "biometrijski podaci"), kao i da li je putniku odbijen ulazak.<h2>Biometrijski predlošci</h2>Na temelju prikupljenih biometrijskih podataka izradit će se biometrijski predlošci i pohraniti u zajednički Biometric Matching Service.Državljanima zemalja koji imaju vizu za kratkoročni boravak za ulazak u schengensko područje, će otisci prstiju već biti pohranjeni u viznom informacijskom sustavu (VIS) i neće se ponovno pohraniti u EES.Svaki putnik koji stigne na vanjsku granicu EU-a, odnosno schengenskog prostora morat će dati svoje lične podatke kako je naveo. Službenici za kontrolu pasoša skenirat će otiske prstiju i fotografirati osobe. Ove informacije bit će zabilježene u digitalnoj datoteci.Pri tome, pasoš putnika (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti ovjeren.Ovaj proces na granici može biti brži ako putnik unaprijed registrira neke svoje podatke. To prvenstveno zavisi od toga da li postoji namjenska oprema (“samoposlužni sistem”), ako je dostupan na graničnom prijelazu ili postoji mobilna aplikacija - ako je dostupna u zemlji dolaska ili odlaska.<h2>Službenik za&nbsp;kontrolu pasoša</h2>No, u bilo kojem od gore navedenih slučajeva putnik će susresti službenika za kontrolu pasoša na granici.Bitno je navesti da ako se odbiju dati biometrijski podaci, putniku će biti uskraćen ulazak na područje evropskih zemalja koje koriste EES.Također, sistem će bilježiti koliko dana će još putnik smjeti boraviti na teritoriju europskih država. To će se moći provjeriti pomoću EES-a, odnosno putem EES online alata.

Plan faznog uvođenja biti će usklađen s evropskim smjernicama, navode iz MUP-a Hrvatske

Uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na granicama pri ulasku u EU krajem 2025.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje sjednici Vlade Srbije koja se održava u Palači Srbija, a po pozivu premijera te zemlje Miloša Vučevića.Sjednica je počela minutom šutnje za stradale u masakru na Cetinju.Vučić je danas rekao da mu je podsekretar Sjedinjenih Američkih Država za ekonomski rast, energetiku i životnu sredinu Hose Fernandez (Jose) potvrdio da će ta zemlja uvesti direktne sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS).-	Uvest će sankcije ne neke generalne, opće, ne samo finansijske, već sveukupne sankcije našoj kompaniji NIS. To neće biti sankcije protiv kompanija koje imaju rusko vlasništvo ili onih koje finansiraju ruske banke, nego će to biti direktne sankcije našoj firmi NIS - rekao je Vučić na sjednici Vlade Srbije.On je kazao da će sankcije izazvati probleme sa snabdijevanjem nafte, rafinerijom i petrohemijom.Vučić je kazao da mu je Fernandez kazao da će Srbija imati rok od 30 dana da sagleda mogućnosti i pokrene akciju, a da za 60 dana treba da završi cijeli proces.-	Oni (SAD) će prije 15. januara izaći sa tom odlukom. Do 15. marta mora da završimo sve. Do 15. februara mi mora da znamo šta radimo - rekao je Vučić.<h2>Verbalna polemika</h2>Kazao je da će danas o tome razgovarati sa ambasadorom SAD-a u Srbiji Kristoferom Hilom (Cristopherom Hillom).Priča o rokovima vezanim za NIS, izazvala je i verbalnu polemiku na sjednici. Vučiću je u riječ „upao“ ministar finansija Siniša Mali tvrdnjom da su rokovi previše kratki i da se mora raditi još brže kako ne bi bila dovedena u pitanje isplata penzija i plata.Na te riječi je reagovao Vučić, koji je od premijera Vučevića zatražio da govori samo onaj ko je dobio riječ i da bez obzira što on njega (ministra Malog) voli, mora da se zna red i da oni koji su prethodnih dana odmarali i skijali, ne mogu da govore dok ne dobiju riječ od premijera.Vučić je kazao danas i da “protesti padaju zahvaljujući njihovim greškama, ali će zato njihova nervoza, agresija i histerija rasti”.-	Ne smijemo da napravimo ni jednu grešku, nikakvi sukobi i intervencija. Ako hoće da studiraju – nek studiraju, ako neće – neće - rekao je Vučić.<h2>Mjere sigurnosti</h2>On je članovima vlade poručio da rade “sam mirno” i dodao da su svi zahtjevi studentskog protesta ispunjeni.Vučić je izjavio da su, nakon tragičnih događaja u Crnoj Gori, i u Srbiji potrebne dodatne mjere sigurnosti.On je također rekao da vlada treba danas da odnese odluku o proglašenju dana žalosti u Srbiji zbog velike tragedije u Crnoj Gori, navodeći da će tako pokazati da je uz građane Crne Goru u bolu i da će učiniti sve da pomogne. -	Ovo je i pouka za nas da sve učinimo da spustimo rizike na minimun od mogućnost da se tako nešto desi i u Srbiji - rekao je Vučić.<h2>Uputio apel</h2>Pozvao je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije i Bezbjednosno informativnu agenciju da izvrše dodatnu provjeru sigurnosno interesantnih osoba, da se ubrza oduzimanje ilegalnog oružja, ali i provjera oružja u legalnom posjedu.Prema njegovim riječima, to ne smije da bude kampanjska akcija, navodeći da je mnogo oružja oduzeto poslije masovnog ubistva u osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”.

Sjednica je počela minutom šutnje za stradale u masakru na Cetinju

Vučić: SAD su nam uvele sankcije, imamo prvi rok od 30 dana

Od osmero kandidata, koliko ih je učestvovalo u prvom krugu izbora za predsjednika Hrvatske, 29. decembra, država će samo dvojici, Zoranu Milanoviću i Draganu Primorcu, nadoknaditi dio troškova izbornih troškova.Rezultat je to zakonske odredbe koja kaže da pravo na naknadu izbornih troškova imaju samo kandidati koji dobiju najmanje 10 posto važećih glasova birača, a u ovom slučaju to su Milanović (kandidat SDP-a i partnera) i Primorac (kandidat HDZ-a i partnera).Najbliža tom postotku bila je nezavisna Marija Selak Raspudić koja je osvojila 150.435 glasova, odnosno 9,25 posto, nedovoljno da bi učestvovala u podjeli 580.000 eura, koliko je država osigurala za „pokriće“ dijela izbornih troškova.Milanoviću, koji je osvojio 797.938 glasova (49,09 posto) pripada naknada od 133.000 eura, a Primorcu za osvojena 314.663 glasa (19,35 posto) naknada od 52.447,90 eura.Naknada se raspoređuje razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora, s tim da se ne smije isplatiti u iznosu većem od ostvarenih izbornih troškova.Pogledaju li se troškovi koje su dvojica kandidata ostvarila u prvom djelu izborne kampanje, do 21. decembra, jasno je da su njihovi izborni troškovi veći, kod Primorca iznose 774.000 eura, a kod Milanovića 167.000 eura i izvjesno je da su do okončanja izborne kampanje još „narasli“.Kandidati i u drugom izbornom krugu imaju pravo na naknadu izbornih troškova, ali u manjem iznosu. Tako će pobjedniku, odnosno kandidatu koji osvoji veći broj glasova, država isplatiti naknadu od 26. 600 eura, a drugoplasiranom razmjerno broju glasova koje je dobio.Ali, isplata naknade neće biti tako skoro, ne prije marta. Naime, naknada se isplaćuje u roku od 15 dana od dana objave izvještaja Državnog izbornog povjerenstva (DIP) o tome kako su kandidati poštivali pravila iz Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne kampanje i referenduma.U prvom izbornom krugu svaki od osmero kandidata mogao je na kampanju potrošiti najviše 1.061.782,47 eura. U drugom krugu, taj se iznos po kandidatu može povećati najviše do 20 posto, dakle za 200-tinjak hiljada eura, prenosi Hina.

Naknada se raspoređuje razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora

Primorcu i Milanoviću će Hrvatska pokriti dio izbornih troškova

Premijer Crne Gore Milojko Spajić obratio se medijima nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost te zemlje, rekavši da je "tragedija na Cetinju veliko breme za našu državu i bitno je da se ujedinimo kao nacija".Spajić je naveo kako je ovo bila jedna od najtežih sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost kojoj je prisustvovao.<h2>Analiza stanja</h2>- Zahvalio bih se i lično ime crnogorskim medijima koji su radili jako profesionalno. Stvarno sam ponosan sa te strane na medije. Razumijem i u ovakvim trenucima mislim da je prvenstveno bitno da se ujedinimo kao nacija u tuzi i bolu - rekao je Spajić.Spajić je izjavio da kao roditelj, brat, razumije različita osjećanja i da je ovo veliko breme za državu.- Poslije analize stanja, imali smo više zaključaka šta treba da se uradi u sljedećem periodu. Radi se o medicinskom fenomenu, o čovjeku koji je imao psihijatrijske probleme.&nbsp;Jedan tragični događaj koji je imao zdravstvenu komponentu. Neko ko je imao srca da ubije rođenu sestru, dvoje male djece. Želim i da opovrgnemo neke priče - tučnjava nije imala religijski ili etnički razlog - istakao je on.<h2>Rigorozne kontrole</h2>Dodao je kako je na licu mjesta bilo više od 150 policajaca, a da zbog reakcije medicinskog sektora imaju šansu spasiti četiri života.Spajić je, također, rekao da "imamo zaključke da ćemo usvojiti novi zakon o oružju".- Ljudi koji imaju dozvole će imati rok do 1. januara 2026. da prođu nove provjere, mnogo rigoroznije - poručio je Spajić na obraćanju medijima nakon sjednice&nbsp;Vijeća za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.

Želim i da opovrgnemo neke priče - tučnjava nije imala religijski ili etnički razlog

Spajić: Tragedija na Cetinju veliko breme za državu, usvojit ćemo novi zakon o oružju

Ministar pravde Crne Gore Bojan Božović rekao je kako očekuje da Srbija najkasnije do kraja marta izruči Crnoj Gori Aliju Balijagića, osumnjičenog za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.Božović u razgovoru za Televiziju Vijesti nije isključio mogućnost novih obračuna na ulicama jer bi se još neki optuženi za najteža krivična djela mogli brzo naći na slobodi.On je najavio i da bi dugonajavljivani veting u pravosuđu, u ovoj godini konačno mogao postati realnost, prenose <a href="https://www.vijesti.me/tv/emisije/739543/bozovic-ocekuje-da-srbija-najkasnije-do-kraja-marta-izruci-balijagica">Vijesti</a>.Podsjetimo, Alija Balijagić je sedmicama bio u bijegu nakon što je u Bijelom Polju ubio dvoje ljudi. On je 25. oktobra u selu Sokolac kod Bijelog Polja ubio Jovana i Milenku Madžgalj, brata i sestru.Uhapšen je 21. novembra u selu Pribojska Goleša u akciji policije Srbije izvršenoj rano ujutro.

Alija Balijagić je sedmicama bio u bijegu nakon što je u Bijelom Polju ubio dvoje ljudi

Božović: Crna Gora čeka izručenje Balijagića

Ministar pravde Crne Gore očekuje da Srbija najkasnije do kraja marta izruči Balijagića

Nad gradom Cetinjem magla, na ulicama pusto, a na groblju zapaljene svijeće.Ispred kapele na Novom groblju na Cetinju porodice i prijatelji preminulih, kao i sugrađani okupili su se da isprate nevine žrtve koje su prije dva dana stradale na Cetinju, pišu <a href="https://www.vijesti.me/tv/emisije/739542/cetinje-je-ponovo-postalo-grad-tuge-danas-sahranjeno-sedam-od-12-zrtava-tragedije">Vijesti.me.</a>Danas je sahranjeno sedam od 12 osoba, koliko ih je ukupno ubio pokojni Aco Martinović.Sahranjeni su devetogodišnji dječak i njegov pet godina starijiji brat, njihov amidža Mirko Vuletić, Jošo Otašević, Branislav Mudreša, Radivoje Marković i Dragana Drašković.Četvoročlana porodica Martinović i Zorica Vuletić bit će sahranjeni sutra.

Četvoročlana porodica Martinović i Zorica Vuletić bit će sahranjeni sutra

Sahranjeno sedam od 12 žrtava monstruma s Cetinja

Više stotina građana Podgorice zatražilo je večeras na protestu ispred Vlade Crne Gore ostavke kompletnog političkog rukovodstva sistema bezbjednosti, nakon masakra koji se 1. januara dogodio na Cetinju, kada je Aco Martinović usmrtio 12 svojih sugrađana, javlja Anadolija.Građani su nosili transparente na kojima je pisalo “Ruke su vam krvave”, “Sistem vam je truo” i “12 minuta tišine”.Ispred Vlade su se čuli i povici "ubice, izađite napolje" i "ostavke".Jedna od prisutnih na današnjem protestu Jelena Doderović kazala je kroz suze da je danas na protestu u ime svoje djece i svih ljudi."Svi smo meta. Sram neka bude sistem", kazala je Doderović.Nikola Milić, jedan od učesnika protesta, kazao je da je masakr na Cetinju mnogo pogodio crnogorski narod i društvo u Crnoj Gori.- Ali, to je samo povod ovog okupljanja. Kap koja je prelila čašu je okupaciona vlast koja je zadesila Crnu Goru, a koju personifikuju premijer Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić - istakao je Milić.U vrijeme održavanja protesta, počela je i sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost Crne Gore, na kojoj se razmatra uvođenje novih mjera u cilju podizanja bezbjednosti.

Ispred Vlade su se čuli i povici "ubice, izađite napolje" i "ostavke"

Na protestu ispred Vlade Crne Gore zatražene ostavke zbog masakra na Cetinju

Građani se okupljaju večeras u Podgorici ispred zgrade Vlade Crne Gore na protestu povodom tragedije koja se dogodila 1. januara na Cetinju.Oni su na zaštitnu ogradu stavili ruže.Poručili su kako su razočarani reakcijom nadležnih u slučaju tragedije na Cetinju, u kojoj je Aco Martinović ubio 12 ljudi, među kojima i dvoje djece, pa počinio samoubojstvo. Prosvjed je počeo u tišini. Nakon toga, građani su počeli koristiti zviždaljke te su skandirali "ubojice", kao i imena najmlađih žrtava tragedije na Cetinju Jovana i Vukana, javlja RTCG.Građani nose transparente na kojima piše “Ruke su vam krvave”, “Sistem vam je truo” i “12 minuta tišine”. Izlazak više desetina policajaca ispred zgrade Vlade, izrevoltirao je građane koji su ih počeli prozivati i pitati "gdje ste bili 1. siječnja".U zgradi Vlade u tijeku je sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, povodom tragedije na Cetinju.Građani su prethodno na društvenim mrežama najavili prosvjed na kojem će tražiti odgovornost i smjenu kompletnog političkog rukovodstva sustava sigurnosti.Danas je u Crnoj Gori drugi dan žalosti.

Danas je u Crnoj Gori drugi dan žalosti

U Podgorici protesti ispred zgrade Vlade Crne Gore

Svi poreski dužnici u Crnoj Gori od 1. januara ove godine imaju mogućnost da im država otpiše kamatu ako plate osnovni dug i ova olakšica se odnosi na sve dospjele poreske obaveze (porezi, takse, doprinosi, naknade i druga novčana davanja...) koja su dospjele za plaćanje zaključno sa krajem decembra 2024. godine.To je definisano Zakonom o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze koji je usvojen u septembru prošle godine, a čija je primjena počela zvanično od ove godine.Iz Poreske uprave Crne Gore su <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/ekonomija/739512/ko-plati-poreski-dug-otpisuju-mu-kamatu-od-1-januara-stupila-na-snagu-nova-poreska-olaksica">“Vijestima” </a>kazali da su preduzete sve mjere kako bi Zakon o otpisu kamata počeo sa primjenom u predviđenom roku.<h2>Procenat naplativosti</h2>- Pravilnik o obrascu zahtjeva za otpis kamate na dospjele poreske obaveze objavljen je u “Službenom listu” 25. 10. 2024. Pravilnik je stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja, a primjenjuje se od 1. januara 2025. godine. Sastavni dio ovog pravilnika je i obrazac zahtjeva za otpis kamate koji će biti objavljen na sajtu poreske uprave - kazali su iz PU Crne Gore.Ukupni poreski dug u Crnoj Gori iznosi 655 miliona eura, od čega se 398 miliona odnosi na neto osnovni dug, a ostalih 257 miliona na kamatu.- Što se tiče duga, vrlo je teško procijeniti procenat naplativosti. Sektor za operativu u oblasti naplate redovno analizira dug, otpisuje dugovanja kod kojih je u skladu sa zakonom nastupila apsolutna zastara, ali takođe sprovodi aktivnosti kako bi izbjegli eventualne buduće zastare. Pojedini dužnici su pod dugogodišnjom blokadom, takođe u prethodnom periodu nijesu naplaćivanje hipoteke upisane na poreske dužnike čime će se u narednom periodu baviti Odsjek za prodaju imovine koji će procjenjivati i prodavati imovinu kod onih poreskih dužnika koji nemaju likvidna sredstva. Kada se iskoriste sve mjere naplate, bićemo u mogućnosti da damo precizniju informaciju o tome koliki iznos duga je nenaplativ - naveli su iz Poreske uprave Crne Gore.Zakonom je definisano da se zahtjev za otpis kamate podnosi područnoj jedinici Poreske uprave prema mjestu registracije poreskog dužnika, u roku od 45 dana od dana početka primjene ovog zakona.- Obrazac zahtjeva propisuje Ministarstvo finansija. O zahtjevu za otpis kamate odlučuje rješenjem Poreska uprava koja može odbiti zahtjev ako poreske obaveze nijesu plaćene u cjelini u rokovima i na način utvrđen zakonom. Protiv rješenja Poreske uprave kojim se odlučuje po zahtjevu za otpis kamate može se izjaviti žalba. Na postupak po žalbi shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje poreski postupak - precizirano je u zakonu.<h2>Otpis kamate</h2>Poreska uprava Crne Gore će voditi evidenciju o podnijetim zahtjevima za otpis kamate, vrsti i iznosu plaćenih poreskih obaveza i iznosu kamate otpisane u skladu sa ovim zakonom i te podatke će objavljivati na svojoj internet stranici. Zakonom je precizirano da nadležni organ lokalne samouprave može, u skladu sa ovim zakonom, propisati pravo na otpis kamate za dospjele poreske obaveze nastale po osnovu lokalnih poreza, taksi i naknada koje uvodi lokalna samouprava.- To je moguće uz saglasnost Ministarstva finansija - piše u zakonu.Iz Poreske uprave Crne Gore su naveli da su i pored ovog zakona nastavili sa prinudnom naplatom poreskog duga.- Imajući u vidu da ne znamo koji će poreski obveznici biti zainteresovani za otpis kamate i podnijeti zahtjev, uz uslov da moraju podnijeti sve nepodnesene poreske prijave sa rokom dospijeća 31. 12. 2024. godine i uplatiti iznos osnovnog duga dospjelog na 31. decembar 2024. godine, Poreska uprava je sprovodila mjere prinudne naplate u kontinuitetu shodno Zakonu o poreskoj administraciji. Zakon o otpisu kamate ne ograničava primjenu Zakona o poreskoj administraciji za poreske obveznike koji ne poštuju zakonske odredbe i ne uplaćuju svoje poreske obaveze u zakonski predviđenim rokovima do stupanja zakona na snagu i datuma u primjeni istog - pojasnili su iz PU.Kako su naveli za poreske obveznike koji podnesu zahtjev, a ne uplate iznos osnovnog duga i samim tim ne ispoštuju odredbe Zakona o otpisu kamate, biće primjenjivane mjere prinudne naplate.

To je definisano Zakonom o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze koji je usvojen u septembru prošle godine

U Crnoj Gori stupila na snagu nova olakšica: Ko plati poreski dug, otpisuje mu se kamata

Odluka Vlade FBiH da minimalna plata bude 1.000 KM izazvala je burne reakcije. Oglašavaju se sindikati, poslodavci i radnici. Jedni su zadovoljni, drugi nisu, a o posljedicama odluke govorili su i ekonomski stručnjaci.Porezi i doprinosi na plate značajno utječu na neto primanja zaposlenih, kao i na troškove koje poslodavaca.<h2>Drugačiji tretman</h2>U Bosni i Hercegovini, osim direktnih poreza i doprinosa, određene dodatne naknade imaju drugačiji tretman u odnosu na zemlje u regionu.Federacija BiH ima najveće opterećenje na plate. U FBiH je zbirna stopa doprinosa 41,5 posto - 23 posto na PIO/MIO, 16,5 na zdravstvo i dva posto na nezaposlenost, a porez na dohodak je fiksan (deset posto).Manji bh. entitet RS ima zbirnu stopu doprinosa od 33 posto - 17 posto na PIO/MIO, 12,5 na zdravstvo i 1,7 posto na ostale doprinose uz porez na dohodak od deset posto.Kada pogledamo zemlje regiona, najnižu zbirnu stopu ima Crna Gora od 32,5 posto. U ovoj zemlji je niži i porez na dohodak (devet posto).U Hrvatskoj je zbirna stopa doprinosa od 37,2 posto, a u ovoj zemlji je porez na dohodak progresivan. Naime, za dohodak do 4.000 eura porez je 24 posto, a za iznose iznad toga 36.Kada je riječ o Srbiji, zbirna stopa doprinosa je 37,8 posto, dok je porez na dohodak u ovoj državi deset posto.<h2>Naknada za topli obrok</h2>Po zemljama se razlikuje i porezni tretman naknade za topli obrok.Tako u FBiH i Hrvatskoj topli obrok ne podliježe oporezivanju kao u RS, Srbiji i Crnoj Gori.Neoporezivanje toplog obroka ide u prilog poslodavcima, jer to smanjuje ukupne troškove radne snage.Kada se sve uporedi i "stavi na papir", očigledno je kako su zbirne stope doprinosa u Federaciji BiH najviše u regionu.Srbija i RS imaju više stope doprinosa, dok Crna Gora nudi najmanje opterećenje na platu.

Imovinska kartica Nine i Marije Selak-Raspudić iznenadila Hrvatsku: Evo u kolikom stanu žive i kakvu imovinu imaju

Pravo glasa na izborima na Kosovu ima 2.075.868 građana

Sutra Dan žalosti u Srbiji povodom tragedije na Cetinju, oglasio se i Vučić

Milanović dao kontroverznu izjavu: Rat u Ukrajini nije naš

Sukob molitelja i demonstranata na Trgu bana Jelačića

Komemoracija na Cetinju: Gubitak 12 života ostavio prazninu u srcima

Uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na granicama pri ulasku u EU krajem 2025.

Vučić: SAD su nam uvele sankcije, imamo prvi rok od 30 dana

Primorcu i Milanoviću će Hrvatska pokriti dio izbornih troškova

Spajić: Tragedija na Cetinju veliko breme za državu, usvojit ćemo novi zakon o oružju

Ministar pravde Crne Gore očekuje da Srbija najkasnije do kraja marta izruči Balijagića

Sahranjeno sedam od 12 žrtava monstruma s Cetinja

Na protestu ispred Vlade Crne Gore zatražene ostavke zbog masakra na Cetinju

U Podgorici protesti ispred zgrade Vlade Crne Gore

U Crnoj Gori stupila na snagu nova olakšica: Ko plati poreski dug, otpisuje mu se kamata

Poređenje sa zemljama u regionu: Najveći porezi i doprinosi na plate su u Federaciji BiH

Region

Imovinska kartica Nine i Marije Selak-Raspudić iznenadila Hrvatsku: Evo u kolikom stanu žive i kakvu imovinu imaju

Pravo glasa na izborima na Kosovu ima 2.075.868 građana

Sutra Dan žalosti u Srbiji povodom tragedije na Cetinju, oglasio se i Vučić

Milanović dao kontroverznu izjavu: Rat u Ukrajini nije naš

Sukob molitelja i demonstranata na Trgu bana Jelačića

Komemoracija na Cetinju: Gubitak 12 života ostavio prazninu u srcima

Uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na granicama pri ulasku u EU krajem 2025.

Vučić: SAD su nam uvele sankcije, imamo prvi rok od 30 dana

Primorcu i Milanoviću će Hrvatska pokriti dio izbornih troškova

Spajić: Tragedija na Cetinju veliko breme za državu, usvojit ćemo novi zakon o oružju

Ministar pravde Crne Gore očekuje da Srbija najkasnije do kraja marta izruči Balijagića

Sahranjeno sedam od 12 žrtava monstruma s Cetinja

Na protestu ispred Vlade Crne Gore zatražene ostavke zbog masakra na Cetinju

U Podgorici protesti ispred zgrade Vlade Crne Gore

U Crnoj Gori stupila na snagu nova olakšica: Ko plati poreski dug, otpisuje mu se kamata

Poređenje sa zemljama u regionu: Najveći porezi i doprinosi na plate su u Federaciji BiH