<p>Snažno nevrijeme pogodilo je danas dubrovačko područje, a grad je zabijelio ulice.&nbsp;</p><p>Stradun je prekriven debelim slojem leda, a nanosi leda na najpoznatijoj ulici u gradu imaju čak 30 centimetara, javlja <a href="https://www.24sata.hr/news/video-tuca-prekrila-dubrovnik-pred-gradom-je-bila-i-pijavica-a-na-stradunu-je-30-cm-leda-1020998?24sata_ref=article-feed-video">24sata</a>.</p><p>U Župskoj ulici su snimljeni "slapovi Niagare". Naime, "vodopad" je toliko snažan da se teško izboriti s njim jer prolaznici riskiraju da ih odnese. Ulica, kojom prolaze i učenici iz obližnje škole, trenutno je neupotrebljiva.</p><p>Kao da ni to nije dovoljno, na horizontu se pojavila i pijavica, koju je snimio čitatelj <a href="https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/dubrovnik/stradun-kao-ledenjak-nevjerojatni-prizori-i-snimke-sa-straduna-jednu-objavio-i-gradonacelnik-1439415">Dubrovačkog vjesnika</a>.</p>

<p>Velika količina kiše i grad izazvali su probleme u nekim ustanovama poput Kazališta Marina Držića.</p><p>Iz Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci kažu kako su na terenu, ispumpavaju vodu iz zgrade kazališta u povijesnoj jezgri.</p>

Stradun je prekriven debelim slojem leda, a nanosi leda na najpoznatijoj ulici u gradu imaju čak 30 centimetara

Nevjerovatni prizori iz Dubrovnika: Stradun prekriven ledom

<p>Do utorka u ponoć, kada je istekao rok za predaju, 11 potencijalnih predsjedničkih kandidata predalo je Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) RH svoje kandidature, ali prema informacijama koje nisu službene, samo osam kandidata ima potrebnih najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa.</p><p>Ko su oni, odnosno čija će se imena u konačnici naći na listi kandidata, trebalo bi se znati u srijedu poslijepodne kada će DIP objaviti spomenutu listu, a tim činom počet će službena izborna promidžba za osme predsjedničke izbore u Hrvatskoj od stjecanja neovisnosti.</p><p>DIP je zaprimio kandidature Zorana Milanovića, aktuelnog predsjednika koji uz podršku SDP-a i partnera želi izboriti drugi mandat, Dragana Primorca, iza kojeg stoji HDZ s partnerima, Mostova Mira Bulja, nezavisnih Marije Selak Raspudić, Nike Tokića Kartela, Slobodana Midžića, Tomislava Jonjića.</p><p>Zaprimio je i kandidature Dražena Keleminca (Autohtona Hrvatska stranka prava), Ivane Kekin (Možemo), Branke Lozo (Dom i nacionalno okupljanje) i Karoline Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost) koja je u utorak posljednja stigla u DIP, piše Hina.</p><h2>Prikupljanje potpisa</h2><p>Da bi od potencijalnih, postali "pravi"' kandidati za predsjednika RH, DIP mora utvrditi da je svaki od njih prikupio najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa birača.</p><p>Za to ima rok od 48 sati, no taj će posao obaviti prije, pa će već u srijedu poslijepodne objaviti listu kandidata, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do ponoći, 27. decembra (petak).  Izbori za predsjednika Republike Hrvatske su u nedjelju, 29. decembra.</p><h2>Provjera potpisa</h2><p>Provjera potpisa traje oko tri sata, a kako se saznaje, u tom se poslu otkrije popriličan broj dvostrukih potpisa, što upućuje da su neki birači potpisali za više potencijalnih kandidata. U takvim slučajevima, potpis se priznaje onom kandidatu koji ih je prvi predao DIP-u.</p><p>Do prije 12 dana, kada je počelo prikupljanje potrebnih potpisa, 14 potencijalnih kandidata najavljivalo je ulazak u izbornu utakmicu, no u konačnici su neki odustali, pokazalo se da prikupiti 10.000 potpisa i nije baš lako, posebno onima bez stranačke infrastrukture.</p><p>Prvi je odustao Anton Filić, bivši novinar Večernjeg lista, pa nezavisna Aurora Weiss, a u konačnici s potpisima u DIP nije stigao ni Mislav Kolakušić, bivši europarlamentarac i predsjednik stranke Pravo i pravda. Klubu onih koji su odustali priključio se i nezavisni Pavle Perović koji u javnosti i nije oglašavao svoje ambicije.</p><p>Pokaže li se tačnom informacija da u izbornu utrku ide samo osam kandidata, bit će ih manje nego prije pet godina kada ih je bilo 11.</p>

Ko su oni, odnosno čija će se imena u konačnici naći na listi kandidata, trebalo bi se znati u srijedu poslijepodne 

Izbori za predsjednika RH: Zaprimljeno 11 kandidatura, osam ima dovoljno potpisa

<p>Od januara do septembra ove godine, 3.905 građana Kosova je podnijelo zahtjev za azil u zemljama EU, navodi se u izvještaju Evropske komisije o mehanizmima za suspenziju vizne liberalizacije, prenosi Kosovo online.</p><p> </p><p>Prema ovom izvještaju, to je povećanje od čak 108 posto u odnosu na isti period prošle godine.</p><p>Dok diplomate Evropske unije kažu da ukupan broj nije tako veliki u poređenju s nekim drugim zemljama, to je ipak pokazatelj da građani Kosova zloupotrebljavaju viznu liberalizaciju. Neke zemlje počinju da izražavaju zabrinutost u vezi s tim.</p><p>Evropska komisija je u izvještaju zaključila da Kosovo nastavlja da ispunjava kriterije za liberalizaciju viznog režima, ali da zahtjeva budnost i u budućnosti.</p><p>Evropska komisija traži od kosovskih vlasti da nastave kampanju informisanja građana o pravima i obvezama bezviznog putovanja u zemlje EU.</p><p>Komisija je također pozvala i druge zemlje Zapadnog Balkana da prilagode vizni režim onom u EU. To znači da građani zemalja za koje EU zahtjeva vize imaju vizni režim i na Kosovu. Do sada građani 16 zemalja kojima su potrebne vize za ulazak u EU putuju na Kosovo bez vize.</p><p>Građani Kosova mogu da putuju u EU bez viza od 1. januara ove godine.</p>

Evropska komisija je u izvještaju zaključila da Kosovo nastavlja da ispunjava kriterije za liberalizaciju viznog režima

Sve veći broj građana Kosova koji traže azil, neke zemlje EU zabrinute

<p>Djevojčica stara 11 godina, stradala je sinoć u ulici Đurđa Brankovića u novosadskom naselju Rotkvarija nakon pada sa prozora, piše Telegraf.</p><p>Sve se dogodilo oko 21 sat, a dijete je na pločniku u dvorištu zgrade pronašla prolaznica koja je pozvala policiju.</p><p>Pretpostavlja se da je djevojčica izašla kroz krovni prozor i pala ili skočila na pločnik.</p><p>Radi se o porodici ruskih državljana, a kako saznajemo od dobro obaveštenog izvora, majka je rekla da je djevojčica navodno imala psihičke probleme. Naređena je obudkcija tijela.</p>

 Dijete je na pločniku u dvorištu zgrade pronašla prolaznica

Tragedija u Novom Sadu: Djevojčica poginula nakon pada s prozora

<p>Europol je uz listu najtraženijih evropskih bjegunac objavio bazu pod imenom "Krv je na njihovim rukama", a među njima se našao i vođa kavačkog klana Radoje Zvicer.</p><p><a href="https://eumostwanted.eu/#/zvicer-radoje">Na internet stranici Europola</a>, gdje su među objavljenim fotografijama nalazi i i fotografija Radoja Zvicera, navodi se da su su označene osobe "uzele živote i da imaju krv na rukama".</p><h2>"Uzeli su živote"</h2><p>- Imaju krv na rukama. Možete li nam pomoći da ove opasne bjegunce privedemo pravdi? Novi profili ubica i osumnjičenih za pokušaje ubistava dodati su platformi "EU Most Vanted".&nbsp;</p><p>Ove osobe su izazvale ili pokušale da izazovu smrt druge osobe i moguće je da su među nama. Uzeli su živote, hajde da ih pronađemo. Sve što je potrebno je brz pogled. Ako provedete samo nekoliko sekundi gledajući njihove profile, možete pomoći da se privedu pravdi i spasite više potencijalnih žrtava - piše na internet stranici Europola.</p><p>Uz tri fotografije vođe kavačkog klana istaknuto je da je moguće da je opasan i naoružan, godina rođenja i porijeklo kao i to da za njim traga Austrija zbog trgovine drogom.</p><p>- Koristi imena Josip Babić, Dragan Gojković, David Grepo, Ferenc Karoli, navodi se na sajtu i dodaje da ima plave oči, da je riječ o mišićavom bijelcu "koji ima rane na tijelu".</p><h2>Potjernica od 2021. godine</h2><p>Podsjetimo, potjernica za Zvicerom raspisana je 2021. godine. Osim Austrije i Crne Gore, za njim traga i Srbija koja ga tereti da je planirao ubistvo saradnika klana u zatvoru u Bjelom Polju, pošto je posumnjao da je pristao na saradnju sa policijom.</p><p>Tokom suđenja kriminalnoj grupi Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, svjedoci saradnicu su ispričali da je ova kriminalna grupa ubijala po njegovom nalogu, sve one za koju je sumnjao da se dovode u vezu sa pokušajem njegove likvidacije u Ukrajini 2020., prenosi <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/hronika/4016631-evropol-objavio-fotografije-radoja-zvicera-sa-uznemirujucim-sadrzajem-krv-je-na-njihovim-rukama">Telegraf</a>.</p>

Ako provedete samo nekoliko sekundi gledajući njihove profile, možete pomoći da se privedu pravdi i spasite više potencijalnih žrtava

Europol objavio listu najtraženijih bjegunaca, među njima i vođa Kavačkog klana

<p>Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas će boraviti u Njemačkoj, gdje će s njemačkim kancelarom Olafom Šolcom (Scholz) razgovarati o eksploataciji litija.</p><p>Vučić i Šolc posjetit će pokrajinu Sasku, a u mjestu Freiberg prisustvovat će prezentaciji plana iskopavanja litija u okviru projekta Cinvald lithium GmbH, saopćeno je iz Vučićevog ureda.</p><h2>Višemjesečni protesti građana</h2><p>Ugledni Politico podsjeća da je Vučić sa Šolcom u Beogradu dogovorio sklapanje ugovora o snabdijeveniju Evropske unije litijom iz Srbije za električna vozila.</p><p>Predstavnici Srbije i EU-a potpisali su 19. jula u Beogradu, na Samitu o kritičnim sirovinama, Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu u oblasti održivih sirovina, lanaca vrijednosti baterija i električnih vozila, u prisustvu Vučića i Šolca. Uslijedili su višemjesečni protesti brojnih građana Srbije koji se protive eksploataciji litija, jedne od kritičnih (održivih) sirovina.</p><p>Današnji susret Šolca s Vučićem njemački mediji opisuju kao dio predizborne kampanje socijaldemokratskog kancelara, uoči očekivanih izvanrednih izbora u februaru.</p><h2>Berlin mijenja stav</h2><p>Njemačka je u posljednjih nekoliko sedmica dva puta promijenila stav o otvaranju Klastera 3 (Konkurentnost i inkluzivni rast) u pregovorima Srbije s EU o članstvu - prvo se protivila, pa je bila suzdržana, da bi prošle sedmice podržala otvaranje tog klastera s osam poglavlja.</p><p>Zbog dolaska Vučića u Njemačku, Šolc se suočio s kritikama u medijima koji nisu naklonjeni njegovoj Socijaldemokratskoj partiji Njemačke (SPD), ali i od predstavnika političkih stranaka, i to ne samo opozicionih, prenosi agencija Beta.</p>

Vučić i Šolc posjetit će pokrajinu Sasku, a u mjestu Freiberg prisustvovat će prezentaciji plana iskopavanja litija u okviru projekta Cinvald lithium 

Vučić se sastaje sa Šolcom, razgovarat će o eksploataciji litija

<p>Zemljotres magnitude 3,6 prema Rihteru zabilježen je rano jutros u Sloveniji, prema informacijama Euromediteranskog seizmološkog centra (EMSC), a epicentar potresa bio je 13 kilometara udaljen od Kranja, te 24 kilometra od Ljubljane, a zabiljžen je u 3:37 sati.</p><p>"Probudio nas je", "Čulo se drmanje čaša", "Kratak, ali jak", "Zgrada se tresla nekoliko sekundi", neki su od komentara građana koji su osjetili zemljotres.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">❗Update: <a href="https://twitter.com/hashtag/Earthquake?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Earthquake</a> (<a href="https://twitter.com/hashtag/potres?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#potres</a>) M3.5 occurred 24 km NW of <a href="https://twitter.com/hashtag/Ljubljana?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Ljubljana</a> (<a href="https://twitter.com/hashtag/Slovenia?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Slovenia</a>) 20 min ago (local time 03:37:54). Info at:<br>📱<a href="https://t.co/QMSpuj6Z2H">https://t.co/QMSpuj6Z2H</a><br>🌐<a href="https://t.co/xhNoMADART">https://t.co/xhNoMADART</a><br>🖥<a href="https://t.co/E93jpcQVma">https://t.co/E93jpcQVma</a> <a href="https://t.co/v0b6HdqqTl">pic.twitter.com/v0b6HdqqTl</a></p>&mdash; EMSC (@LastQuake) <a href="https://twitter.com/LastQuake/status/1865954071514906782?ref_src=twsrc%5Etfw">December 9, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Na stranici EMSC-a komentar je ostavilo i nekoliko Hrvata. Naprimjer, osoba iz Rijeke navela je kako je osjetila potres te napisala: "Blagi udar". Uz to, iz Škrljeva je neko napisao: "Podrhtavanje".</p>

Na stranici EMSC-a komentar je ostavilo i nekoliko Hrvata

Zemljotres pogodio Sloveniju, osjetio se i u Hrvatskoj: "Zgrada se tresla nekoliko sekundi"

<p>Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posjetio je večeras predsjednika RS Milorada Dodika koji je hitno hospitaliziran u Beogradu zbog zdravstvenih problema.</p><p>- Posjetio sam predsjednika Milorada Dodika pred sutrašnju intervenciju i poželio mu brz oporavak i dobro zdravlje. Radujem se nastavku saradnje i novim susretima s rukovodstvom RS. Mnogo zajedničkog posla je pred nama - napisao je Vučić na svom nalogu na Instagramu.</p><p>Predsjednik RS Milorad Dodik zbog akutnih bolova pregledan je danas u poslijepodnevnim satima u Beogradu nakon čega je hospitaliziran. Prema prvoj dijagnozi nakon potrebnih priprema slijedi operativni zahvat na jednjaku i želucu Dodika.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DDVQ8y6R7d8/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DDVQ8y6R7d8/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DDVQ8y6R7d8/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

Mnogo zajedničkog posla je pred nama

Vučić posjetio Dodika u bolnici: Poželio sam mu brz oporavak

<p>Premijer Slovačke Robert Fico u intervjuu za televiziju STVR, kazao je da Rusija vojno pobjeđuje u sukobu u Ukrajini i da će zadržati sve teritorije koje kontroliše.</p><p>-	Što se tiče rusko-ukrajinskog vojnog sukoba, vojnog rješenja nema. Cijeli problem je u tome što Rusija vojno pobjeđuje i Ukrajina nikada neće vojno pobijediti u ovom ratu – istakao je Fico dodavši da će regrutovanje 18-godišnjih ukrajinskih omladinaca nije rješenje.</p><p>Naime, navodi da će Rusija zadržati teritorije koje trenutno kontroliše - Lugansk, Donjeck i Krim, a za Ukrajinu će se tražiti neke garancije. </p><p>-	Ali to će biti izuzetno bolno za Ukrajinu – ističe Fico. </p><p>Fico je potvrdio da će u maju 2025. godine otići u Moskvu na 80. godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata, a kako ističe, to smatra znakom poštovanja i pijeteta prema onome što se dogodilo prije 80 godina.</p><p>-	Odakle sloboda u Slovačkoj? Na kraju krajeva, jasno je da je stigla sa istoka, a svi narodi koji su činili Crvenu armiju su nevjerovatno stradali - rekao je Fico.</p>

Ali to će biti izuzetno bolno za Ukrajinu, ističe Fico

Fico: Rusija vojno pobjeđuje i zadržat će sve teritorije

<p>Biračka mjesta za lokalne izbore u Beranama otvorena su jutros u sedam sati, a predsjednik Općinske izborne komisije Admir Zejnilović rekao je agenciji MINA da je otvoreno 55 od 57 biračkih mjesta.</p><p>Kako je kazao, dva biračka mjesta nisu još otvorena zato što mora biti uklonjen propagandni materijal u blizini birališta i radi se na tome.</p><p>Na izborima u Beranama učestvuje deset lista, a biračko pravo ima 23.645 građana.</p><p>Biračka mjesta bit će zatvorena u 20 sati.</p>

Na izborima u Beranama učestvuje deset lista, a biračko pravo ima 23.645 građana

Lokalni izbori u Beranama: Otvorena biračka mjesta

<p>Prije 33 godine, u noći sa 7. na 8. decembra 1991., pripadnici jedinice Tomislava Merčepa ubili su porodicu Zec.</p><p>Zagrebačka porodica Zec - otac Mihajlo, supruga Marija i njihova 12-godišnja kći Aleksandra - likvidirana je vatrenim oružjem u noći na 8. decembra 1991.</p><p>Imućni zagrebački mesar Mihajlo Zec ubijen je kada je pokušao pobjeći iz svoje kuće na Trešnjevci, u koju su oko 23 sata upale naoružane osobe, a njegovu suprugu i maloljetnu kćer ubice su odveli do planinarskog doma Adolfovac na Sljemenu te ih ondje pogubili. Nakon smaknuća njihova su tijela prekrili smećem.</p><p><br></p><h2>Priznali ubistva pa oslobođeni</h2><p>Nedugo nakon što je policija pronašla tijela, uhapšeni su pripadnici Merčepove jedinice - Munib Suljić, Igor Mikola, Siniša Rimac, Nebojša Hodak i Snežana Živanović - od kojih su neki pred istražnim sucem priznali ubistva, no na suđenju je utvrđeno da pred istražnim sucem nisu imali advokata, što su po zakonu za toliko teško djelo morali imati, pa su njihovi raniji iskazi odbačeni te su oslobođeni.</p><p>Pravosuđe nije procesuiralo počinitelje zločina, a isplata jednokratne novčane pomoći Dušanu i Gordani Zec 30. aprila 2004. ostala je jedini čin podrške preživjelima s hrvatske strane.</p><p>Aleksandra, Marija i Mihajlo pokopani su u Gornjoj Dragotinji pokraj Prijedora, rodnog mjesta Mihajla Zeca.</p><p><br></p><h2>Merčep se 2019. brčkao u toplicama o našem trošku</h2><p>Gdje je završio ratni zločinac Tomislav Merčep, čija je jedinica počinila stravično ubistvo 12-godišnje djevojčice i njene porodica? Dobar dio ljeta i jeseni 2019. godine proveo je u - toplicama. </p><p>Index je otkrio da je Merčep, koji je pravomoćno osuđen na sedam godina zatvora zbog ubistva 43 civila koje su ubile njegove trupe, umjesto u zatvoru, kaznu izdržavao u Krapinskim toplicama. </p><p>Omogućilo mu je to Ministarstvo branitelja na čelu s ministrom Tomom Medvedom, ali i Ministarstvo pravosuđa. </p><p>&nbsp;Index je kasnije objavio i fotografije Merčepa u toplicama, na kojima se vidi da vrijeme provodi kao bilo koji drugi slobodan čovjek. Nije imao čak ni pratnju pravosudne policije.</p><p>Tomislav Merčep 2015. je bio i uvažen gost na inauguraciji hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.</p><p>Početkom 2017. godine Vrhovni sud Merčepu je pravomoćno povećao kaznu za ratne zločine na sedam godina zatvora.</p><p>U maju 2017. godine zagrebački Županijski sud ga je nepravomoćno osudio na pet i pol godina zatvora jer kao zapovjednik jedinice, poznate kao merčepovci, nije spriječio zločine nad srpskim civilima.</p><h2>HRT: Tragedija porodica Zec medijski je prenapuhana</h2><p>Podsjetimo, HRT je prije nekoliko godina u emisiji TV kalendar ustvrdio da je slučaj Aleksandre Zec "medijski prenapuhan".</p><p>"Zbog površnosti hrvatskog pravosuđa tragedija porodice Zec nanijela je veliku štetu Hrvatskoj. Taj tragični slučaj medijski je predimenzioniran do te mjere da je u sjeni ostao podatak da je, osim Aleksandre Zec, još preko 400 djece poginulo tokom velikosrpske agresije, za što također nikad niko nije odgovarao", rečeno je u TV kalendaru prošle godine.</p><p>HRT se izvinio zbog te sramotne izjave, ali baš kao ni za ubistvo obitelji Zec, ni za tu izjavu niko nije snosio sankcije osim izrečenih opomena "svima koji su sudjelovali u proizvodno-uredničkom lancu".</p><h2>Merčep umro krajem 2020. godine</h2><p>Tomislav Merčep, čija je jedinica počinila ovaj zločin, umro je 17. novembra 2020.</p><p>Godine 2016. na Županijskom sudu proglašen je krivim za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva te mu je dosuđena zatvorska kazna od 5 godina i 6 mjeseci. Merčepu je utvrđena krivnja za ubostvo 43 civila koje su ubile njegove jedinice. Vrhovni je sud godinu kasnije povećao kaznu na sedam godina zatvora.</p><p>"Znao je da njegovi podređeni muče, pljačkaju i ubijaju u Pakračkoj Poljani i nije poduzeo nikakve mjere da ih u tome spriječi, čime im je dao prešutno odobrenje da to čine", zaključio je, između ostalog, predsjednik sudskog vijeća Zdravko Majerović u prvostupanjskoj presudi Merčepu.</p>

Zagrebačka porodica Zec - otac Mihajlo, supruga Marija i njihova 12-godišnja kći Aleksandra - likvidirana je vatrenim oružjem 1991.

Prije 33 godine ubijena je zagrebačka porodica Zec: Aleksandra je imala samo 12 godina

<p>Advent u Zagrebu počeo je 30. novembra ove godine i trajat će do 07. januara 2025., a ekipa „Avaza“ odlučila je posjetiti ovaj događaj, te podijeliti utiske sa svojim čitaocima i pratiocima.</p><p>Kako smo mogli vidjeti, puno je građana i turista koji uživaju na ovom događaju. </p><p>U sklopu Adventa u Zagrebu, od 2. do 7. decembra održava se i Food Truck na Britancu.&nbsp;</p>

<p>Britanac se na šest dana, svaki dan od 12 do 23 sati , „pretvorio“ u urbanu gastro tržnicu na kojoj će i veliki i mali probuditi sva svoja čula – posjetioci će imati priliku kušati raznovrsnu domaću i internacionalnu street food kuhinju na jedinstvenim food truck-ovima.</p>

Kako smo mogli vidjeti, puno je građana i turista koji uživaju na ovom događaju

Posjetili smo Advent u Zagrebu: Pogledajte šta smo zabilježili 

<p>Nedavno su dvije informacije privukle pažnju javnosti u Hrvatskoj, naizgled marginalne i naizgled nepovezane, piše <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hoce-li-hrvatska-postati-jedina-zemlja-europske-unije-bez-novina-na-kioscima-15530409">Jutarnji list.</a></p><p>Jedna je vijest da najveći distributer tiskovina Tisak više neće distribuirati štampane novine i magazine (po kojima je Tisak i dobio ime!) na oko 3000 tuđih prodajnih mjesta u Hrvatskoj. To su prije, sjetit ćete se, bile one plastične kućice u kojima se pred tridesetak godina prodavalo samo novine i magazine, a zatim su se polako ušuljali mentol bomboni i papirnate maramice, pa sokovi i čokoladice, prezervativi i baloni i svakakve druge sitnice koje život čine veselijim - za razliku od novina. I sad je Tisak objavio da će ih, doduše, oni prodavati, valjda iz milosrđa, ali neće razvoziti taj slabo prodavani, neprofitni "proizvod" koji se sastoji od tiskanih listova u druge dućane.</p><p>Usput, u anketi koju je tim povodom objavio Index, na pitanje kupujete li novine na kiosku, 78% anketiranih odgovorilo je da ne kupuju. Naravno, razlog bi mogao biti nestanak velikog broja kioska. Ali za pretpostaviti je da su učesnici ankete ipak mlađi jer je Index samo online. Rezultat je vjerovatno realistično porazan, u smislu da je upitno kupuju li novine uopće.</p><p>Lako je zamisliti koliki je to udarac hiljadama uposlenika koji žive od ispisivanja tih nesretnih listova papira. Tim je povodom predsjednik HND-a upozorio da bi ovaj potez Tiska značio da će "... dogodine Hrvatska postati jedina zemlja EU bez novina na kioscima, građani bez pristupa opće informativnim tiskanim izdanjima, a brojni novinari i novinarke bez posla". Izgleda da smo u tome napredniji čak i od potpuno kompjuterizirane Švedske, gdje kioska odavno nema odnosno pretvorili su se u obične trgovine kao i Tisak, ali u njima se negdje u kutu pored izlaza ipak mogu pronaći tri-četiri tiskovine, piše <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hoce-li-hrvatska-postati-jedina-zemlja-europske-unije-bez-novina-na-kioscima-15530409">Jutarnji list.</a></p><h2>Male tiraže</h2><p>Očigledno, okorjeli čitači novina morat će promijeniti navike ili trgovinu. Teško će se odreći užitka da subotu ujutro provode listajući uz kafu dnevne novine izdanja s magazinskim prilogom, makar novine kupovali samo subotom i to u kvartovskoj samoposluzi. Dok ih još ima. Naime, u tome je stvar, odbijanje distribucije novina potkopava i slabi sam "proizvod", to jest same novine u papirnatom obliku čija je tiraža ionako drastično pala u zadnjih desetak godina. Male tiraže pa još i ukidanje prodajnih mjesta siguran su put u propast.</p><p>Druga zanimljivost je izjava jedne poznanice, profesorice na fakultetu, da njeni studenti generacija mahom dvadesetogodišnjaka, uopće nisu pročitali niti jedne papirnate novine, to jest otisnutu tiskovinu.</p><p>Moja generacija pamti stotine hiljada primjeraka dnevnih listova. Što se u međuvremenu dogodilo da ih čitatelji ne kupuju? Previše toga za nabrojiti u ovako kratkom tekstu, jer odgovor na ovo jednostavno pitanje je sve prije nego jednostavan. Ali možda je za ovu priliku najvažnije istaknuti da se dogodila tehnološka revolucija koja je dotakla i hrvatsko tržište (iako su ovdje ekonomski i drugi razlozi vjerojatno odlučujući). Novine su promijenile oblik i sada su online, čitaju se na raznim platformama preko interneta, ako se uopće čitaju.</p><p>Samo što se s online formatom promijenilo i mnogo toga drugoga. Na primjer, čak će se i oni mlađi prisjetiti da su online novine u početku sve bile besplatne! Da, besplatne kako bi privukle čitatelje svom novom obliku. No uskoro je postalo jasno da je to neodrživo, jer neko treba platiti proizvodnju novina odnosno vijesti. Duh je bilo teško zatvoriti u bocu i ponovo početi naplaćivati sadržaj, no najbolje su novine u tome uspjele i održale se.</p><p>Kako novine inače ne žive od pretplate i kupovine, sve važniji su, kao i u tiskanima, postali oglašivači. Međutim, da bi zadržale oglašivače, novine moraju biti profitabilne (ne i čitane!), a to se postiže klikovima. I s tim se i priroda i važnost medija dnevne novine bitno mijenja. Jer mijenja se sadržaj koji mora biti što privlačniji. S promjenom sadržaja mijenjaju se ne samo kriteriji za objavljivanje, nego i vrijednosti koje zastupaju.</p><p>Privlačnost novine nema veze s važnošću, povjerenjem i ugledom toga medija u društvu i s prijašnjom funkcijom informiranja, ali i obrazovanja publike.</p><h2>Rangiranje informacija</h2><p>Bitna razlika otisnutih novina u odnosu na online verziju nije samo u sadržaju, nego u tome kako taj model funkcionira. Naime, iza naslovnice s najnovijim vijestima i najavama, slijede stalne rubrike unutrašnje i vanjske politike, ekonomije, kulture, sporta i zabave. Dok čitatelj dođe do kulture ili sporta, pročitat će barem naslove (Bačena atomska bomba na Hirošimu, Prvi čovjek na mjesecu, Ubijen predsjednik Kennedy, Umro drug Tito). Danas više nije sigurno da će čitatelj to pročitati, jer je hijerarhija drugačija i u tzv. ozbiljnoj štampi, pa je vijest o prekidu turneje Tejlor Svift jednako rangirana kao ona o ratu u Ukrajini. Osim toga, izvori informacija su se umnožili, nisu to više samo online novine, nego brojne socijalne platforme.</p><p>Ako je internet uništio ovaj model informiranja, zašto onda kupovati nešto što nužno ne podrazumijeva ni važnost niti istinitost a nudi se i u drugim medijima? Dodatno je pitanje koliko povjerenje uživaju novine danas. Stari model predstavljao je neupitan izvor, ali s druge strane postojala je opasnost od centralizacija informacija, pogotovo u totalitarnim režimima. Nezavisna štampa bila je i još je najpouzdaniji lijek za to, kao i za novi fenomen lažnih vijesti tzv. fake news koje su uvijek postojale, ali čiju su masovnu pojavu omogućile tek nove tehnologije, piše <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hoce-li-hrvatska-postati-jedina-zemlja-europske-unije-bez-novina-na-kioscima-15530409">Jutarnji list.</a></p><h2>Vrijeme balona</h2><p>Mainstream mediji još postoje, čak i u tiskanom obliku, ali je pitanje koja je i kolika publika. Zato je zanimljiv podatak o onim studentima odnosno mladima koji u životu nisu pročitali papirne novine. Pretpostavimo za potrebe teksta da su oni reprezentativni. Pitanje je odakle uopće preuzimaju informacije i vijesti o svijetu, koliko su one provjerene i istinite. I je li to njima uopće važno sada, kada imaju priliku kreirati vlastiti balon, zonu udobnosti iz koje ne moraju izlaziti? U principu nekog koga zanima samo sport ili moda, samo kuhanje ili muzika, može živjeti tako da mimoiđe ili tek rubno registrira vijest o ratu u Ukrajini ili bombardiranju Gaze.</p><p>No informirali se oni o svijetu ili ne, u pitanju je njihova budućnost u kojoj mreže i platforme, algoritmi i AI već mijenjaju život njihove generacije, bilo da se radi o odlučujućem utjecaju Tik Toka na rumunjske predsjedničke izbore ili o ulozi socijalnih mreža u ponovnom osvajanju vlasti Donalda Trampa.</p><p>Što je više takvih balona i što su zatvoreniji, to je veći prostor utjecaja novih tehnologija na odluke koje svima mijenjaju život.</p><p>I da se vratimo na Tisak, istiskivanje tiskanica iz distribucije nije nimalo marginalna vijest u ovim uslovima. Dapače, dio je vrlo pojednostavnjeno opisanog scenarija kraja jednog modela informiranja, piše <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hoce-li-hrvatska-postati-jedina-zemlja-europske-unije-bez-novina-na-kioscima-15530409">Jutarnji list.</a></p>

Najveći distributer Tisak više neće distribuirati štampane novine i magazine na oko 3000 tuđih prodajnih mjesta u Hrvatskoj

Da li će Hrvatska postati jedina zemlja Evropske unije bez novina na kioscima

<p>Za ovu zemlju bivše Jugoslavije kažu da je “obećana”. Stopa nezaposlenosti iznosi 4,5 posto (podaci za 2023. godinu), a kvalitet života je među najboljima u svijetu.</p><h2>Godinama napuštaju svoju zemlju</h2><p>Hrvati već godinama napuštaju svoju zemlju i odlaze u Njemačku, Irsku pa čak i na skandinavsko poluostrvo u potrazi za boljim životom, životnim uslovima i platama. Ali, prema novim podacima, “obećana zemlja” im je puno bliže. Naime, slovenska Vlada i sindikati potpisali su granski kolektivni ugovor koji predviđa povećanje plata koji se tiče osnovice plata u javnom sektoru sve do 2028. godine.</p><p>Sistem plata javnog sektora primjenjuje se na cijeli javni sektor, a povećanje plata odnosi se na oko 190.000 zaposlenih u javnog sektoru. Procjene su da će osnovne plate javnih službenika prosječno rasti za 19 posto, što u prosjeku znači povećanje za 380 evra bruto, piše RTVSlo, a prenosi Večernji list.</p><p>Prema novom ugovoru, nova ljestvica plata sastoji se od 67 razreda, pri čemu je razlika između razreda smanjena s četiri posto na tri posto, a razmjera između najviše i najniže plaće biće 1:7.</p><p>Osnovna plata u prvom razredu biće jednaka minimalnoj plati za 2024. godinu, koja iznosi 1.253,90 eura bruto, dok je predviđena osnovna plata u najvišem razredu 8.821,04 eira bruto, navode slovenski mediji. Sindikati i Vlada dogovorili su se da će svake četiri godine procjenjivati učinak rasta minimalne plate i plata u javnom sektoru te preduzimati potrebne mjere.</p><h2>U svjetskom vrhu</h2><p>Poznati su iznosi koje će imati neki od zaposlenih u javnom sektoru. Početna plata policajca iznosit će 1.636 eura bruto, što je povećanje od 34 posto u odnosu na dosadašnji iznos. Početna plata profesionalnog vojnika iznosiće 1.636 eura.</p><p>Plata carinika, pravosudnog policajca i vatrogasca iznosiće 1.685 eura, što je porast od 38 posto.</p><p>Učitelji će dobiti porast plate od 28 posto, što znači da će primati 2.135 eura bruto. Početna plata medicinske sestre primalje iznosiće 1.736 eura bruto, a medicinska sestra na odeljenju intenzivne nege dobiće 1.897 eura. Lekari specijalisti imaće platu od 4.890 eura bruto.</p><p>Slovenija je jedna i od najuspješnijih ekonomija u tranziciji u centralnoj Evropi. Zemlja je to koja se redovno rangira među one s najvišim kvalitetom života u svijetu, ima kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, visoku stopu obrazovanja, kao i snažnu socijalnu politiku.</p>

Sistem plata javnog sektora primjenjuje se na cijeli javni sektor, a povećanje plata odnosi se na oko 190.000 zaposlenih 

Za ovu zemlju bivše Juge kažu da je “obećana”: Minimalac 1.200 eura, stopa nezaposlenosti ekstremno niska

<p>Dan nakon posjete premijera Kosova Albina Kurtija reakcije u Bosni i Hercegovini i dalje se ne smiruju, a posljednji koji je reagovao bio je i ministar sigurnosti BiH te predsjednik DNS-a Nenad Nešić.</p><p>U saopćenju za javnost, Nešić je dolazak Kurtija i sastanke u glavnom gradu BiH opisao kao "sarajevsko sijelo i farsu finansiranu iz duboke države".</p><h2><br>Princip suvereniteta i teritorijalnog integriteta</h2><p>Također, postavio je dva pitanja članovima Predsjedništva BiH Željku Komšiću i Denisu Bećiroviću.</p><p>- Da li zagovarate princip teritorijalnog integriteta i suvereniteta država članica UN-a? Da li živite i budućnost BiH mislite graditi sa Kurtijem ili sa konstitutivnim narodima koji žive u BiH - pitao je Nešić.</p><p>Ovaj sastanak, ističe Nešić, nije mogao biti zvaničan jer njegova suština i karakter odudaraju od interesa BiH.</p><p>- To je mogao biti samo sastanak nekih, iz duboke države finansiranih NVO poput 'Ljubitelja odsustva legitimiteta' ili 'Iskrenih mrzitelja Srba'. Jer šta uopšte spaja Komšića i Kurtija osim odsustva legitimiteta? Broj Srba u BiH koji priznaju otimanje Kosova jednak je broju Hrvata koji priznaju Komšića za svog člana Predsjedništva - dakle, niko - rekao je.</p><p>Što se tiče Denisa Bećirovića, kaže Nešić, jedina zajednička tačka sa Kurtijem je potvrđena mržnja prema Srbima.</p><p>- Ta mržnja predstavlja njihovu jedinu aktivnost i politički program. Nikakva vizija, nikakva budućnost - samo politika produbljivanja sukoba - mišljenja je.</p><h2>"Sarajevsko sijelo"</h2><p>Nešić dodaje da je "sarajevsko sijelo" sa Kurtijem bilo štetno za BiH i da predstavlja još jedan čin populizma i provokacije.</p><p>- Granice i teritorijalni integritet BiH mogu se sačuvati samo čuvanjem granica Republike Srbije. Nikada na Balkanu nije srušena jedna granica, a da se lančano nisu srušile druge. Da imaju trunku političke odgovornosti prema BiH, Komšić i Bećirović bi žešće branili teritorijalni integritet Srbije od nje same - naglašava on.</p><p>Nešić je podsjetio i na riječi nekadašnjeg istaknutog političara Raifa Dizdarevića.</p><p>- Srbija je najvažniji komšija BiH, i bilo bi mudro čekati na njen stav o pitanju Kosova. Razlika između državnika i današnjih populista je upravo u tome - državnik misli na budućnost zemlje, dok populista gura prst u oko i pravi štetu - ističe predsjednik DNS-a.</p><p>Na kraju, Nešić je Kosovo nazvao kvazi državom</p><p>- Sastankom sa Kurtijem nisu napravili ni korak bliže priznanju kvazi države, ali su napravili veliki korak ka destabilizaciji i produbljivanju nepovjerenja u BiH. Čestitam im na uspješnom radu protiv BiH - zaključio je.</p>

Da li živite i budućnost BiH mislite graditi sa Kurtijem ili sa konstitutivnim narodima koji žive u BiH, pitao je Nešić

Nešić napao Komšića i Bećirovića: "Granice i teritorijalni integritet BiH mogu se sačuvati samo čuvanjem granica Republike Srbije"

<p>Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić poručio je sinoć u HTV-ovom Dnevniku kako su Hrvati u BiH, bez obzira na svoju brojnost, konstitutivan narod koji će sva svoja prava tražiti i ispunjavati kroz institucije svoje domovine BiH.</p><h2>Protestne note</h2><p>Brkić je komentirao izjave zbog kojih su prije sedam dana Hrvatska i BiH razmijenile protestne diplomatske note. Prvu je uputila BiH, zbog izjave predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da ta zemlja ne može opstati ako nestanu tri konstitutivna naroda. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković poručio je da takvo stajalište ne pridonosi izgradnji povjerenja i daljnjem jačanju prijateljskih odnosa. Svoje neslaganje s takvim zaključkom izrazilo je, potom, hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova, ali i Hrvatski narodni sabor BiH koji je ocijenio da je riječ o privatnom mišljenju ministra, a ne stajalište Bosne i Hercegovine.</p><p>- Pitanje konstitutivnosti je natkrovljujuće načelo u BiH i ono je jednostavno dio našeg ustava, tako da bilo tko tko se poziva na ustav, bio domaći ili strani dužnosnik, mislim da je prijatelj BiH, poručio je Brkić.</p><p>Naglasio je da je Hrvatska Bosni i Hercegovini dobrosusjedska zemlja.</p><p>- Najbolje odnose imamo s RH, rekao je Brkić, dodajući da je Hrvatska BiH najbolji odvjetnik na europskom i euroatlantskom putu.</p><p>- Ministar je iznio svoje stavove, za koje sam ja osobno uvjeren da su prouzročene ili tim unutarbošnjačkim pozicioniranjem ili pozicioniranjem unutar same stranke i rekao sam da se takvi stavovi ne smiju reflektirati na vanjskopolitičke pozicije BiH, rekao je Brkić.</p><h2>Dobra saradnja s Konakovićem</h2><p>Brkić je također rekao da s Konakovićem jako dobro surađuje po svim vanjskopolitičkim pitanjima, istaknuvši da je sad već treći mandat na mjestu zamjenika ministra vanjskih poslova.</p><p>- Razumijemo se u mnogo vanjskopolitičkih stajališta. Rekao bih da ovo zrcali unutarpolitičku poziciju, gdje mi imamo malo drugačije stavove, a to je normalno, rekao je.</p><p>Brkić je rekao i da je pitanje konstitutivnosti kao natkrovljujuće ustavno načelo potvrdio i ustavni sud BiH, dodajući da im treba "ustavni patriotizam" kako bi zastupali no što je ustavni sud potvrdio kao temeljno načelo.</p><p>- Naravno, što se tiče unutarnjeg uređenja BiH, imamo drugačije vizije i mišljenja, ali konstitutivnost se nikada ne smije mjeriti brojnošću, poručio je Brkić.</p><p>Dodao je da su Hrvati bez obzira na brojnost konstitutivan narod koji će sva svoja prava tražiti i ispunjavati kroz institucije domovine - BiH.</p>

Nevjerovatni prizori iz Dubrovnika: Stradun prekriven ledom

Izbori za predsjednika RH: Zaprimljeno 11 kandidatura, osam ima dovoljno potpisa

Sve veći broj građana Kosova koji traže azil, neke zemlje EU zabrinute

Tragedija u Novom Sadu: Djevojčica poginula nakon pada s prozora

Europol objavio listu najtraženijih bjegunaca, među njima i vođa Kavačkog klana

Vučić se sastaje sa Šolcom, razgovarat će o eksploataciji litija

Zemljotres pogodio Sloveniju, osjetio se i u Hrvatskoj: "Zgrada se tresla nekoliko sekundi"

Vučić posjetio Dodika u bolnici: Poželio sam mu brz oporavak

Fico: Rusija vojno pobjeđuje i zadržat će sve teritorije

Lokalni izbori u Beranama: Otvorena biračka mjesta

Prije 33 godine ubijena je zagrebačka porodica Zec: Aleksandra je imala samo 12 godina

Posjetili smo Advent u Zagrebu: Pogledajte šta smo zabilježili

Da li će Hrvatska postati jedina zemlja Evropske unije bez novina na kioscima

Za ovu zemlju bivše Juge kažu da je “obećana”: Minimalac 1.200 eura, stopa nezaposlenosti ekstremno niska

Nešić napao Komšića i Bećirovića: "Granice i teritorijalni integritet BiH mogu se sačuvati samo čuvanjem granica Republike Srbije"

Brkić komentirao izjave Konakovića: Konstitutivnost se nikada ne smije mjeriti brojnošću

Region

Nevjerovatni prizori iz Dubrovnika: Stradun prekriven ledom

Izbori za predsjednika RH: Zaprimljeno 11 kandidatura, osam ima dovoljno potpisa

Sve veći broj građana Kosova koji traže azil, neke zemlje EU zabrinute

Tragedija u Novom Sadu: Djevojčica poginula nakon pada s prozora

Europol objavio listu najtraženijih bjegunaca, među njima i vođa Kavačkog klana

Vučić se sastaje sa Šolcom, razgovarat će o eksploataciji litija

Zemljotres pogodio Sloveniju, osjetio se i u Hrvatskoj: "Zgrada se tresla nekoliko sekundi"

Vučić posjetio Dodika u bolnici: Poželio sam mu brz oporavak

Fico: Rusija vojno pobjeđuje i zadržat će sve teritorije

Lokalni izbori u Beranama: Otvorena biračka mjesta

Prije 33 godine ubijena je zagrebačka porodica Zec: Aleksandra je imala samo 12 godina

Posjetili smo Advent u Zagrebu: Pogledajte šta smo zabilježili

Da li će Hrvatska postati jedina zemlja Evropske unije bez novina na kioscima

Za ovu zemlju bivše Juge kažu da je “obećana”: Minimalac 1.200 eura, stopa nezaposlenosti ekstremno niska

Nešić napao Komšića i Bećirovića: "Granice i teritorijalni integritet BiH mogu se sačuvati samo čuvanjem granica Republike Srbije"

Brkić komentirao izjave Konakovića: Konstitutivnost se nikada ne smije mjeriti brojnošću