Ambasador Irana u Hrvatskoj Saeid Khatibzadeh za N1 komentirao je sukob na Bliskom istoku između Izraela i više zemalja u okruženju, s naglaskom na Iran.Cijeli svijet pomno prati što se događa, a podosta ovisi o tome kakve poteze će vući Iran. Pa je ključno pitanje postoji li dovoljno političke mudrosti u toj zemlji da se spriječi sukob širih razmjera.“Iran pokušava izbjeći sukob, bez obzira na brojne provokacije Izraela. Dosad smo učinili sve kako bismo izbjegli opći rat. Naša sinoćnja reakcija uslijedila je nakon višemjesečnog suzdržavanja. Ako pogledate slijed događaja unazad nekoliko mjeseci, pokušali smo dati prostora diplomaciji, sve kako bismo postigli mir i stabilnost. Nakon izraelskog atentata i ubistva čelnika političkog ureda Hamasa na iranskom tlu, na dan inauguracije predsjednika, to se ne može ignorirati. Tad smo dobili poruke Europljana, Amerikanaca i naših prijatelja u regiji da će pokušati doći do sporazuma. Svi su oni vidjeli da Netanyahu i Izrael ne žele primirje. Imali su šansu za razgovor, ali izbjegli su to”, kazao je Khatibzadeh pa dodao:“Smatraju da kolektivnim kažnjavanjem Palestinaca i kolektivnom agresijom na Libanon mogu postići mir. No, to je iluzija. Što god da je Iran učinio ili izbjegavao učiniti, do sinoć, jest suzdržavanje. Naše su akcije bile odmjerene i limitirane. Ciljali smo samo vojne i obavještajne centre, nismo gađali civile. Htjeli smo poručiti da što je previše je previše. Učinili smo to u cilju zaštite naših građana.”Zapad tvrdi da se Izrael ima pravo braniti.“Ubistvom 41.000 nedužnih Palestinaca, od toga 20.000 djece? Što je učinio premijer Izraela, u zgradi Ujedinjenih naroda poderao je Povelju UN-a i Izrael je glavnog tajnika UN-a proglasio nepoželjnim na svom teritoriju. Nemamo posla s običnim nego neobuzdanim režimom, koji gura agendu činjenjem zločina i ubijanjem.”“Da nema okupacije ne bi bilo ni Hezbolaha”Netanyahu krivi Iran da je pogurao Bliski istok u rat i smatra da pobjeđuje u ovom sukobu.“Pobjeda je nešto što se tek treba definirati. Ako je to dobiti etiketu ubice, tad je on definitivno pobjednik. Tvrdi da njegova vlast želi pobijediti Hamas i Hezbolah, ali prvog dana kad je 2006. Hamas pobijedio na izborima, uvedene su sankcije kojima se pokušalo dehumanizirati njih, ali i Palestince. Što se Hezbolaha tiče, to je legitimna organizacija koja se bori protiv okupacije. Da nema okupacije i da nije bilo invazije 1982., ne bi bilo ni Hezbolaha.”Ipak, Izrael ih smatra terorističkom grupom.“Imamo međunarodno pravo. Ako nema okupacije i ako izraelski režim danas odluči zaustaviti je, pokret otpora bio bi nepotreban. Kad bi se vratili poštivanju međunarodnih zakona i libanonskih granica, sve bi završilo. Oni su napravili invaziju na sve zemlje u okruženju. Znamo što je legitimno, a što nije, ali nemamo posla s normalnim režimom.”U isti mah, brojne analize ovih događaja ukazuju da se Izrael našao u ratu zahvaljujući Netanyahuovim potezima, koji bi mogli uvući u sukob i Amerikance.“On čini sve da regija reagira. Sve zemlje u regiji postavljene su u poziciju gdje im je reakcija neizbježna. Sve se uvlači u krug haosa. Trebamo diplomaciju kako bi se izbjegao sukob. No, čini se da Amerikanci i Izraelci ne razgovaraju, dio su ratnih zločina. Bombe dolaze iz SAD-a, oni su dio tog rata”, komentirao je Khatibzadeh.Ne vjeruje da UN ima ikakvu snagu u ovoj priči, baš kao ni europske zemlje.“Nemaju moć ili volje. Stoga, mislim da ćemo ili morati imati konkretni kolektivni odgovor, odnosno, poruku Izraelcima da se zaustave krvoproliće i ubijanje nevinih, ili ćemo svi biti uvučeni novu rundu napetosti.”Predsjednik Irana poručio je da se ne ulazi u sukob s Iranom.“Najprije je rekao da ne želimo niti ne tražimo rat. To svijet mora znati, ali što je previše je previše. Mi smo sidro sigurnosti u regiji i Iran je najstarija civilizacija na svijetu. Rat je protiv volje građana regije, a korijen problema više od 70 godina je izraelski režim. Želimo mir, želimo da diplomacija profunkcionira. Ne smije biti krivog proračuna u vezi Irana jer on ima pravo zaštititi se. Ne daj Bože, ako se tako preračunaju i pomisle da mogu činiti zlodjela u Iranu, doći će do žestokog odgovora. Vjerujemo da je jedini jezik koji Netanyahu i njegov pokvareni režim razumiju, legitimni odgovor samoobrane.”Ambasador je naglasio da Iran želi pravedno rješenje za Palestinu, što uključuje Jevreje, kršćane i muslimane.“Tražimo demokratsko glasanje o političkoj budućnosti Palestina. To bi donijelo pravdu svim pripadnicima lokalnog stanovništva. Sve drugo nije održivo. Ali, Netanyahu je odbio sve prijedloge i misli da je Izrael iznad zakona, misli da apartheidski režim može opstati. On predstavlja egzistencijalnu krizu. Prijete svima taktičkim nuklearnim oružjem, možete li to zamisliti?”Što se saveznika tiče, kaže da su uz Iran su svi susjedi.“Imamo dobre odnose sa svim susjedima, Saudijskom Arabijom, Katarom, Afganistanom, Turskom, Irakom… Zašto? Jer smo zemlja koja prirodno pripada Bliskom istoku. Oduvijek smo tamo i želimo biti tamo. Nismo neka ad hoc tvorevina koja se ne ponaša odgovorno. Imamo dobre odnose sa svima, bez obzira na uspone i padove. Sve zemlje imaju uspone i padove. No, kad imate aktere koji se ponašaju neodgovorno, imate probleme u regiji. Mislim da će nam dobri odnosi svih zemalja u regiji pomoći prebroditi sve padove.”Uloga Ujedinjenih naroda mu je teška za utvrditi.“Čujemo razne stavove. Neke zemlje članice imaju iskustva na Bliskom istoku, neke nemaju. Važno je da vide što je tamo neuspjeh. Moramo usvojiti pošten i pravičan pristup za budućnost Bliskog istoka i tu govorim o onome što se događa na Levantu i palestinskom teritoriju. Trebamo reviziju neuspjelih strategija i odriješenih ruku za izraelski režim. Neki su pak skloni pratiti ono što kažu u Washingtonu.”I u Hrvatskoj se čini da imamo dvije različite politike ili pogleda na poziciju Palestine. Predsjednik je za njeno priznanje, premijer i Vlada podržavaju dvodržavno rješenje, ali žele pričekati s istupanjem oko toga.“Razgovaram sa svima u Hrvatskoj, predsjednikom i Vladom. Poštujem hrvatsku vanjsku politiku i smatram da je jedna od razumnijih. Imate društva u kojima se vode brojne debate i rasprave. To je slično kao situacija u Iranu. Važno mi je sljedeće, to poimanje da Hrvatska daje prioritet diplomaciji i miru. Sviđa mi se taj pristup”, zaključio je Saeid Khatibzadeh.

Cijeli svijet pomno prati što se događa, a podosta ovisi o tome kakve poteze će vući Iran

Ambasador Irana u Hrvatskoj: Do sad smo učinili sve kako bismo izbjegli opći rat

Čaršijska džamija je najstariji objekat kulturnog naslijeđa u Prištini. Ujedno i jedna od najstarijih džamija na Balkanu.Nekada je ona bila centar grada odnosno oko nje su građeni objekti.

Večeras smo se zatekli u trenutku kada je hodža s munare učio ezan za akšam. Besplatno se pretplatite na YouTube kanal <a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV">Avaz TV</a>.

Nekada je ona bila centar grada odnosno oko nje su građeni objekti

Video / Jedna od najstarijih na Balkanu: Čaršijska džamija u Prištini za vrijeme akšama

Premijer Republike Kosovo Albin Kurti na svom X profilu osvrnuo se na sinoćnje bombardiranje Izraela od Irana.- Duboko smo zabrinuti zbog današnjeg raketnog napada Irana na Izrael, u kojem je lansirano oko 200 projektila, te se pridružujemo ostalim vladama u osudi ove agresije. Godinu dana nakon Hamasovih terorističkih napada 7. oktobra, stalni porast nasilja je alarmantan. Podržavamo pravo Izraela da se brani i sve napore za postizanje trenutnog prekida vatre.

<blockquote class="twitter-tweet">We are deeply concerned about today&#39;s missile attack by Iran on Israel, in which around 200 missiles were launched, and join other governments in condemning this aggression. A year after the October 7th Hamas terrorist attacks, the ongoing rise in violence is alarming. We support…&mdash; Albin Kurti (@albinkurti) <a href="https://twitter.com/albinkurti/status/1841218953160319440?ref_src=twsrc%5Etfw">October 1, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Godinu dana nakon Hamasovih terorističkih napada 7. oktobra, stalni porast nasilja je alarmantan - napisao je Kurti

Kurti: Podržavamo pravo Izraela da se brani

Predsjednica srbijanske Skupštine Ana Brnabić drži kako srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ne bi trebao nazočiti sjednici parlamenta o litiju a nakon što je Vučić u ponedjeljak demantirao da je o rudarenju litija razgovarao s njemačkim kancelarem Olafom Scholzom. Sjednica srbijanske Skupštine na kojoj će biti riječi o rudarenju litija bit će održana 7. listopada nakon što je otkazana izvanredna sjednica parlamenta koja je na zahtjev srbijanske oporbe trebala biti održana u ponedjeljak. Brnabić je kazala kako je prijedlog zakona o rudarenju pun paušalnih informacija, lažnih vijesti, citata iz žutog tiska, 'Trećeg oka', 'Zone sumraka", što pokazuje "neodgovornost oporbe" koja je takav zakon predložila."Želim, kao i SNS, razgovarati o tom prijedlogu zakona što prije", rekla je Brnabić, za TV Prva te dodala da je odmah po završetku izvanredne sjednice zakazala sjednicu o litiju u redovitom zasjedanju.Prema njezinim riječima, oporba se ne može dogovoriti treba li Vučić treba doći ili ne na sjednicu, a također se nemaju "hrabrosti suočiti se s njim jer nemaju argumente kako bi mu parirali inače bi došli na razgovore koje je imao nedavno s građanima u Malom Zvorniku i Loznici".Istodobno s održavanjem sjednice u ponedjeljak ispred skupštine Srbije prosvjedovali su predstavnici ekoloških udruga i organizacija koji su tijekom prosvjeda izrazili negodovanje zbog odgađanja izvanredne sjednice o litiju.Srbijanske vlasti suočavaju se sa sve žešćim otporom rudarenju litija nakon što je Beograd s Europskom unijom potpisao memorandum o strateškom partnerstvu u održivim sirovinama.Članovi ekološki udruga kao i građani koji ih podržavaju prosvjednika drže kako bi rudarenje litija u poljoprivredno razvijenoj regiji na zapadu Srbije prouzročilo nemjerljive štete okolišu i lokalnoj zajednici, te poručuju da ne žele žrtvovati zdravlje i životnu sredinu radi kratkoročnih i nejasnih ekonomskih koristi.

Želim, kao i SNS, razgovarati o tom prijedlogu zakona što prijem, rekla je Brnabić

Brnabić: Vučić ne bi trebao nazočiti sjednici srbijanske Skupštine o rudarenju litija

Aleksandar Vučić je prošlog mjeseca odbio poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina da prisustvuje na samitu BRICS-a, koji će se održati u Kazanu od 22. do 24. oktobra, a sada je jasno i zašto.&nbsp;Naime, kako saznaje "<a href="https://nova.rs/vesti/politika/ovo-je-politicar-zbog-kojeg-je-vucic-odbio-poziv-vladimira-putina/">Nova.rs</a>", premijer Poljske Donald Tusk će boraviti 23. i 24. oktobra i on je "vrlo važna posjeta" koju je Vučić istakao kada je odbio poziv koji mu je javno uputio Putin.&nbsp;Podsjećamo, on ga je početkom septembra, tokom sastanka na marginama Istočnog foruma sa potpredsjednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vulinom, pozvao da prisustvuje:&nbsp;- Prenesite pozdrave predsjedniku Vučiću. Čekamo ga na događajima u sklopu sastanka lidera BRICS-a u Kazanu u BRICS "outreach" formatu. Poslali smo vam poziv, nadam se da će ga gospodin predsjednik prihvatiti - kazao je Putin.Dan kasnije Aleksandar Vučić je glatko odbio poziv, piše "Nova.rs".

Putin ga je početkom septembra javno pozvao da prisustvuje, ali predsjednik Srbije neće prisustvovati samitu

Vučić odbio poziv Putina da dođe na samit BRICS-a: Sada je jasno i zašto

Muškarac je napao i povrijedio troje male djece koja su išla u vrtić u Cirihu, izvijestila je švicarska policija.&nbsp;Policija je primila dojavu o napadu u okrugu Erlikon (Oerlikon), jednom od najvećih dijelova ovog švicarskog grada. Prema službenom saopćenju, djeca su bila na putu prema vrtiću sa ženom koja radi u toj ustanovi kada ih je muškarac iznenada napao nožem.&nbsp;Uposlenica vrtića uspjela je svladati napadača uz pomoć još jednog prolaznika i zadržati ga do dolaska policije. Osumnjičeni je 23-godišnji kineski državljanin, piše Associated Press.Troje petogodišnjih dječaka prevezeno je u bolnicu, pri čemu je jedan od njih zadobio teže povrede, dok su ostala dvojica prošla sa lakšim povredama.&nbsp;Policija nije objavila detalje o mogućem motivu napada.

Prema službenom saopćenju, djeca su bila na putu prema vrtiću sa ženom koja radi u toj ustanovi kada ih je muškarac iznenada napao nožem

Napad u Švicarskoj: Tri dječaka povrijeđena, napadač uhapšen

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović odbio se suglasiti sa sudjelovanjem pripadnika hrvatskih oružanih snaga u NATO-ovoj misiji sigurnosne pomoći i obuke Ukrajini (NSATU), rekavši da time štiti Hrvatsku od sukoba jer se ratu u Ukrajini „ne nazire kraj”.- Mnogi veliki ratovi započeli su nepromišljenim logističkim i savjetničkim misijama koje su se kasnije pretvarale u otvorene vojne intervencije i sukobe, a onda i ratove - započinje Milanović svoju videoporuku u kojoj objašnjava zašto se usprotivio sudjelovanju hrvatskih vojnika u misiji NSATU.Riječ je o NATO-ovoj aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini, dogovorenoj na sastanku na vrhu u Washingtonu u srpnju ove godine. Misija će se sastojati od oko 700 pripadnika iz NATO članica i njihovih partnerskih država, a cijela operacija koordinirat će se u njemačkom Wiesbadenu, stoji na stranicama tog saveza. Njome bi se trebala koordinirati isporuka naoružanja u Ukrajinu i uvježbavanje ukrajinskih vojnika, podsjeća Hina.Milanović je u utorak rekao kako je dao suglasnost za 12 od 13 odluka o sudjelovanju hrvatskih vojnika u misijama NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda u Europi i svijetu, no ne i u NSATU-u.- Neću dopustiti sudjelovanje naših pripadnika oružanih snaga u takvoj misiji koja može potencijalno štetno djelovati na naše nacionalne interese - naglasio je.Milanović je rekao da je vlada „svojevoljno” preuzela tu obavezu u ime Hrvatske, znajući da nema njegovu suglasnost i da „tako krši i siluje” Ustav.Vladi RH bez predsjednikove suglasnosti ostaje opcija glasanja u Saboru koji tu odluku mora prihvatiti s dvije trećine zastupnika, što će Milanović, ako se dogodi, „poštovati”, stoji u priopćenju objavljenom paralelno s predsjednikovim govorom.Milanović upozorava da se "ne nazire" kraj rata u Ukrajini te da postoji opasnost da se on proširi izvan granica Ukrajine.- Moja zadaća kao predsjednika, a to je po meni i zadaća svih hrvatskih državnih institucija, jest zaštiti Hrvatsku od rata, poduzeti sve mjere kako bi Hrvatska ostala izvan ratnih sukoba - rekao je Milanović, pa dodao da „upravo zato” nije dao suglasnost na odluku o NSATU-u.Naglasio je da ne dovodi u pitanje sudjelovanje Hrvatske u misijama NATO-a, što pokazuje njegova suglasnost na 12 od 13 odluka, te rekao kako se nije usprotivio odluci o pokretanju NSATU-a na samom skupu u Washingtonu jer „države članice same odlučuju” hoće li biti dio te misije.Milanović je u obraćanju osudio rusku agresiju, nazvavši ju „nedopustivom” i „kršenjem međunarodnog prava”.Istaknuo je da je Ukrajina žrtva i da joj treba pružiti svu potrebnu humanitarnu pomoć, što će Hrvatska činiti i dalje, ali „bez sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga”.

Mnogi veliki ratovi započeli su nepromišljenim logističkim i savjetničkim misijama

Milanović odbio sudjelovanje hrvatskih vojnika u podršci Ukrajini, tvrdi da tako štiti zemlju


Svjetska organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International je saopštila da Crna Gora i Slovenija moraju spriječiti da u njihove luke pristane brod "Katrin", koji plovi pod portugalskom zastavom, a za koji se vjeruje da nosi eksplozive za Izrael, s obzirom na jasan rizik da bi takav teret doprinio činjenju ratnih zločina u Gazi, prenose <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/726571/amnesti-internesnal-crna-gora-ne-smije-pomoci-brodu-katrin-u-isporuci-eksploziva-izraelu?utm_campaign=vijesti_share_counter&amp;utm_medium=app_ios&amp;utm_source=vijesti_ios" style="background-color: rgb(249, 249, 249);">Vijesti.me</a>. <h2>Osam kontejnera</h2>- Prema namibijskoj vladi i portugalskom ministru vanjskih poslova, teret broda 'Katrin' uključuje eksploziv namijenjen Izraelu. Vlasti Namibije odbile su da dozvole brodu da uđe u njihovu glavnu luku u avgustu, pozivajući se na informaciju brodskog operatera da teret broda uključuje osam kontejnera RDKS Hekogen eksploziva za Izrael. Saopštenja kabineta slovenačkog premijera i portugalskog ministra spoljnih poslova ukazuju da brod ide ka Crnoj Gori i slovenačkoj luci Kopar, gdje će iskrcati svoj teret. Nejasno je kako će tovar nakon toga stići do Izraela - saopštio je AI.Nataša Posel, šefica slovenačkog ogranka Amnesty International kazal je da smrtonosni teret za koji se vjeruje da se nalazi na brodu MV Katrin ne smije stići do Izraela, jer postoji jasan rizik da bi takav teret doprinio činjenju ratnih zločina nad palestinskim civilima.- Namibija je s pravom ispunila svoje međunarodne obaveze tako što je osigurala da MV Katrin ne prenese vojni teret u Izrael kroz luku te države. Sada je na Sloveniji, Crnoj Gori i svim drugim državama da učine isto i izbjegnu omogućavanje nezakonitog transfera - dodala je. <h2>Ratni zločini</h2>AI napominje da međunarodno humanitarno pravo (MHP) zabranjuje svim državama da prenose oružje strani u oružanom sukobu kada postoji jasan rizik da bi to doprinijelo činjenju ratnih zločina ili drugih teških kršenja MHP-a.Kažu i da je AI dokumentovao opsežne dokaze o ratnim zločinima koje su počinile sve strane "u posljednjoj eskalaciji sukoba u Izraelu i na okupiranoj palestinskoj teritoriji koristeći širok spektar oružja". Istraživanje Amnesty Internationala, dodaju, pokazuje da je izraelska vojska koristila eksplozive za direktne napade na civile i civilne objekte i neselektivne napade u Gazi, blokirala humanitarnu pomoć i kolektivno kažnjavala Palestince tokom prošle godine.- Države koje nastavljaju da prenose oružje Izraelu stoga djeluju suprotno svojim obavezama prema zajedničkom članu 1 Ženevskih konvencija i moraju hitno da spriječe sve takve transfere. Štaviše, kao države potpisnice Ugovora o trgovini oružjem, Crna Gora, Portugal i Slovenija su se obavezale na uspostavljanje najviših mogućih zajedničkih međunarodnih standarda za regulisanje međunarodne trgovine konvencionalnim oružjem u cilju smanjenja ljudske patnje - ističe AI.<h2>Ukloniti zastavu</h2>Dodaju i da Portugal, kao država pod čijom zastavom brod plovi, ne smije da koristi svoje plovilo za prenošenje eksploziva ili mora ukloniti svoju zastavu kako ne bi pomogao u transferu.- Amnesty International poziva na hitan embargo na oružje Izraelu i palestinskim naoružanim grupama u Gazi zbog njihove upotrebe oružja za izvršenje ratnih zločina i drugih teških kršenja. Svaka država koja svjesno prenosi oružje stranama u ovom tekućem sukobu, uključujući tranzit brodova koji prevoze oružje i eksploziv, rizikuje da prekrši svoju obavezu da ne podstiče ili pomaže u kršenju Ženevskih konvencija. Portugal, Slovenija i Crna Gora ne smiju da omoguće takav transfer oružja Izraelu - poručila je Nataša Posel.AI podsjeća da je brod "Katrin" 21. jula sa teretom napustio vijetnamsku luku Hai Pong.- Namibijske vlasti su 24. avgusta povukle prethodno datu dozvolu da MV Katrin uđe u glavnu luku Namibije, pozivajući se na informaciju operatera broda da je neki od eksploziva na brodu bio namijenjen Izraelu. Ova odluka je zasnovana na zabrinutosti za potencijalno saučesništvo u ratnim zločinima u Gazi. MV Katrin je trebalo da pristane u namibijski Valvis Bej 25. avgusta. Dana 31. avgusta, specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija za okupirane palestinske teritorije Frančeska Albaneze rekla je da je osam kontejnera eksploziva na brodu MV Katrin čini 'navodno ključne komponente u avionskim bombama i projektilima' koje Izrael koristi protiv Palestinaca. Albaneze je pozvala druge države da blokiraju pristajanje broda u njihovim lukama. Države moraju poštovati svoje zakonske obaveze prema zajedničkom članu 1 Ženevskih konvencija i treba odmah da zaustave sve transfere oružja Izraelu - zaključuje AI.

AI je dokumentovao opsežne dokaze o ratnim zločinima koje su počinile sve strane u eskalaciji sukoba između Izraela i okupirane Palestine

Amnesty International: Crna Gora ne smije pomoći brodu "Katrin" u isporuci eksploziva Izraelu

Pred Bosnom i Hercegovinom je velika prilika da uhvati korak, sustigne ostale kandidate za članstvo u Evropsku uniju. Razdoblje pred nama treba iskoristi za značajan iskorak ka punopravnom članstvu u Uniji, izjavio je za Fenu novoizabrani predsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom, Davor Ivo Stier.Hrvatski europarlamentarac ističe da se u Evropi promijenila klima prema proširenju i da BiH tu šansu treba iskoristiti.- Paradoksalno je da je upravo ruska agresija na Ukrajinu ponovno vratila pitanje proširenja na dnevni red i postoji sada doista jedna dobra volja što se tiče uspjeha tog procesa. Naravno da puno toga ovisi i od BiH koja mora provesti sve potrebe reforme na tom putu, ali naše izaslanstvo će dati svoj doprinos kako bi ovdje u europskim institucijama stalno držali na agendi pitanje kandidature BiH i zajedno s kolegama parlamentarcima iz BiH radili na uspjehu tog procesa, najavljuje Stier.Po njegovim riječima, raste svijest u Uniji kako proširenje ima jednu važnu geopolitičku dimenziju.- Ono se odnosi na pitanje kandidature Ukrajine, ali i na nedovršen posao na zapadu Balkana koji ne smije postati jedna rupa u kontinentu, nego se mora integrirati u EU. Danas po hodnicima Europskog parlamenta, Europskog vijeća i Europske komisije možete osjetiti kako raste svijest da je to potrebno učiniti. Očekuje se da svaka od zemalja kandidata učini svoj dio posla. To mora biti partnerstvo, ali sasvim sigurno postoji probuđena svijest da je proširenje itekako važan alat koji EU ima kako bi sagradila jednu novu infrastrukturu mira, stabilnosti i prosperiteta na zapadnom Balkanu - zaključio je u izjavi za Fenu predsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom, Davor Ivo Stier.On najavljuje dolazak promatračke misije Europskog parlamenta u BiH kako bi pratili predstojeće lokalne izbore dok bi već krajem oktobra trebao biti održan i sastanak zajedničkog odbora Europskog parlamenta i Parlamentarne skupštine BiH.Davor Ivo Stier iskusni je hrvatski političar i diplomat. U Evropski parlament je izabran na listi HDZ-a, a u svojoj bogatoj političkoj karijeri obnašao je i dužnost ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske.

On najavljuje dolazak promatračke misije Europskog parlamenta u BiH kako bi pratili predstojeće lokalne izbore

Stier: U Evropi se promijenila klima prema proširenju i BiH tu šansu treba iskoristiti

Izborna komisija Glavnog grada Crne Gore objavila je koliko je koja lista osvojila glasova na lokalnim izborima u Podgorici.Pravo glasa je iskoristilo 81.176 birača od ukupno upisanih 147.524 birača.Broj osvojenih glasova po listama:&nbsp;“Vrijeme je za red – Stranka evropskog progresa – Duško Marković” – 2.504 ili dva mandata“Dr Vuk Kadić – Pokret naprijed – Za Podgoricu i porodicu” – 2.233 (bez mandata)“Evropski savez – Podgorica za primjer – Boris Mugoša” – 4.411 ili tri mandata“DPS – I riječju i djelom – dr Nermin Abdić” – 24.310 ili 19 mandata“Preokret – Ovako više ne može Srđan Perić” – 2.704 ili dva mandata“Evropa sad – Demokrate – Još jače – prof. dr Saša Mujović” – 17.672 ili 14 mandata“Podgorička lista – Andrej Milović” – 515 (bez mandata)“Crnogorska evropska partija – Novak Adžić” – 573 (bez mandata)“Za budućnost Podgorice – Grad svih nas” – 16.362 ili 13 mandata“Jakov Milatović – Za bolju Podgoricu” – 8.537 ili šest mandata“Pokret podstanara Podgorica” – 226 (bez mandata)“U akciju, budi svoj, biraj CGA” – 174 (bez mandata)“Podgorica svih nas, BS” – 955 (bez mandata)Pobjedu u ovom gradu je odnio Nermin Abdić, kandidat opozicije, s osvojenih 24.310 glasova, što je dovoljno za 19 mandata.&nbsp;Nosilac liste DPS-a kazao je da je njegova lista ubjedljivo najjača.&nbsp;- Dobri moji, ovo je dobro. DPS je ubjedljivo najjača politička partija u Podgorici. Osvojila je 50 odsto glasova više u odnosu na prvu narednu listu i bit će stožer naredne lokalne uprave – rekao je Abdić. Istakao je da su partije opozicije ubjedljivo trijumfovale u odnosu na partije vlasti.

Nosilac liste DPS-a kazao je da je njegova lista ubjedljivo najjača

Dominantno slavio na izborima u Podgorici: Evo koliko je Nermin Abdić dobio glasova

Mladić iz Zagreba poginuo je jutros u naletu voza u zagrebačkom Buzinu.&nbsp;Kako su potvrdili iz PU zagrebačke, dojavu o nesreći imali su oko 8:50 sati te su naveli kako se radi o maloljetniku, piše <a href="https://www.24sata.hr/news/mladic-poginuo-u-naletu-vlaka-u-zagrebu-hodao-je-na-trening-1007285?24sata_ref=frontpage-home">24sata</a>.- Zasad sve vodimo kao nesretan slučaj. Istraga je u toku te se utvrđuju sve okolnosti - rekli su kratko iz PU zagrebačke.Kako neslužbeno saznaje 24sata, radi se o mladiću koji je išao na trening te je prelazio preko pruge. Šta ga je tačno omelo da ne vidi ili ne čuje voz, pokazat će uviđaj.Iz Hrvatskih željeznica su potvrdili kako je zbog incidenta zatvorena ta pruga.

Radi se o mladiću koji je navodno išao na trening te je prelazio preko pruge

Užasna nesreća u komšiluku: Dječak poginuo u naletu voza

Demokratska partija socijalista pobjednik je izbora u Podgorici, ali za formiranje vlasti bit će potreban dogovor sa drugim strankama.&nbsp;Rezultate izbora za “Avaz” komentira profesor Fakulteta političkih nauka u Podgorici Zlatka Vujovića, koji kaže da glasovi birača u Podgorici i Kotoru pokazuju značajne promjene trenda nakon parlamentarnih izbora 2020. godine. <h2>Ogroman pad</h2>- Ovaj rezultat u Podgorici, ali i u Kotoru, gdje je DPS osvojio 30 posto podrške, a stranke nekadašnjeg crnogorskog bloka gotovo 40 posto, predstavlja značajno povećanje.&nbsp;Tu su i neke druge partije koje su sada u opoziciji na nacionalnom nivou, tako da je vladajuća koalicija ubjedljivo poražena. Iako ima nevjerovatnih 2/3 poslanika u Parlamentu Crne Gore, dvotrećinsku podršku u Parlamentu Podgorice, pod kontrolom sve institucije vlasti na nacionalnom i lokalnom nivou, vladajuća koalicija u Crnoj Gori doživjela je ogroman pad podrške.&nbsp;Sa nekih 40 posto podrške koju je dobila sada svakako je doživjela težak udarac vladajućim partijama, a posebno pokretu Evropa sad – kaže profesor Vujović.Pojašnjava da je "Evropa sad“, koji je vrhunac popularnosti doživio na parlamentarnim izborima 2023. godine, izgubio zamah, dok se opozicija poprilično oporavila. Ako se desi da učestvuje u vlasti u Podgorici to će joj dati snažan vjetar u leđa pred naredne opće izbore, ali bez obzira na ishod takvih pregovora, smatra Vujović, sve ide u korist opozicije. - Političke partije Jakova Milatovića i Dritana Abazovića su bile u vlasti u Podgorici. Odbornici nekadašnjeg PES-a, koji su otkazali poslušnost Milojku Spajiću, pregovarali oko uslova za nastavak vlasti. I URA je bila u vlasti.&nbsp;Svjesno su izazvali krizu i srušili tu vlast u Podgorici zato što su smatrali da je loša i da se s njima ne može funkcionisati. Ako je bilo tako onda se postavlja pitanje zašto bi vlast ponovo pravili s onima koje ste srušili. Tu logike nema, osim ako nemate uticaj sa strane koji vas je primorao da idete u istu koaliciju – ističe profesor Zlatko Vujović.<h2>Crvena lampica</h2>U slučaju da DPS i lista Jakova Milatovića, aktuelnog predsjednika Crne Gore, formiraju vlast u Podgorici, to bi mogao biti uvod za raspad koalicije na državnom nivou. Vujović važnim smatra i rezultat Bošnjačke stranke.- BS je prepolovljena u Podgorici, sa nekih 2.000 oni su osvojili oko 1.000. Partija koja ima šest poslanika, nešto manje ministara u Vladi, koja ima ogromne državne resurse doživi da joj se prepolovi biračko tijelo, prije svega zbog koalicije sa Demokratskim frontom.&nbsp;To će i BS-u biti crvena lampica. Dakle, puno faktora će uticati na destabilizaciju Vlade Crne Gore. Ako Milatović i Abazović žele promjenu vlasti na nacionalnom nivou, a trudili su se da to svakom prilikom istaknu, onda se to ne radi tako što ćete sa istima napraviti vlast na nivou Podgorice.&nbsp;Međutim, u Crnoj Gori postoji dosta veto igrača, spoljnih prije svega, a mislim na Srbiju i SPC, tako da treba kalkulisati i njihov uticaj i miješanje u taj proces – ističe profesor Zlatko Vujović.&nbsp;

Glasovi birača u Podgorici i Kotoru pokazuju značajne promjene trenda nakon parlamentarnih izbora 2020. godine

Profesor Zlatko Vujović za "Avaz": Opozicija se oporavila, vladajuća koalicija ubjedljivo poražena

Više osoba uhapšeno je na području Splitsko-dalmatinske županije zbog sumnje da su počinile kaznena djela protiv pravosuđa, izvijestili su Uskok i policija.Uskok je izvijestio da su uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji poput pretresa i prikupljanja drugih dokaza rezultat kriminalističkog istraživanja koje po nalogu Uskoka provodi Policijska uprava splitsko-dalmatinska. "Navedene radnje provode se na području Splitsko-dalmatinske županije u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su počinile kaznena djela protiv pravosuđa", priopćio je Uskok.Dodaju da će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o "daljnjem postupanju", odnosno hoće li protiv osumnjičenih pokrenuti istragu. U policiji kažu da će tijekom dana provoditi hitne dokazne radnje, a po dovršetku kriminalističkog istraživanja će podnijeti kaznenu prijavu Uskoku.Kako neslužbeno doznaje RTL, uhićenja su povezana sa sprječavanjem dokazivanja vezanog za nasilan događaj u Kaštelima. Riječ je o ubojstvu Marija Boljata.

Navedene radnje provode se na području Splitsko-dalmatinske županije zbog osnovano sumnja da su počinile kaznena djela protiv pravosuđa

Hapšenja u Dalmaciji zbog brutalnog ubistva u Kaštelima

Od liste "Za bolju Podgoricu" iza koje je stao šef države Jakov Milatović, zavisiće ko će formirati vlast u glavnom gradu.To je epilog jučerašnjih vanrednih izbora u Podgorici, čiji je najveći pobjednik opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS), dok su vladajuće stranke s državnog nivoa ostale bez većine u glavnom gradu. One u državnoj skupštini imaju gotovo dvotrećinsku većinu, a u podgoričkoj od sinoć nešto preko 45 posto, pišu <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/726368/milatovic-i-ura-tas-na-vagi-vlada-pala">Vijesti</a>.Prema preliminarnim rezultatima Centra za demokratsku tranziciju (CDT), DPS je osvojio 19 mandata u gradskom parlamentu (29,95 posto ili 24.309 glasova), PES i Demokrate 14 (21,77 posto ili 17.672 glasova), koalicija okupljena oko partija nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) 13 (20,16 posto ili 16.361 glasova), "Za bolju Podgoricu" šest (10,52 posto ili 8.538 glasova), Evropski savez tri (5,43 posto ili 4.411), a Preokret i Stranka evropskog progresa (SEP) po dva (3,33 ili 2.705 glasova i 3,08 posto ili 2.504).Ispod cenzusa ostalo je šest lista - pokret "Naprijed" (2,75 posto ili 2.233 glasa), Podgorička lista (0,63 posto ili 515 glasova), Crnogorska evropska partija (0,71 posto ili 573 glasa), Pokret podstanara (0,28 posto ili 226 glasova), Crnogorska građanska akcija (0,21 posto ili 174 glasa) i Bošnjačka stranka (1,17 posto ili 953 glasa).Imajući u vidu da Skupština Glavnog grada ima 59 odbornika, za konstituisanje vlasti potrebno je obezbijediti podršku najmanje 30 njih. Vladajuće partije s državnog nivoa i opozicioni DPS do tog broja mogu doći isključivo savezništvom s Milatovićevom listom, koju čine Građanski pokret (GP) URA, predsjedniku države blizak Pokret za Podgoricu (PzPG) i Pokret za promjene (PzP).Ako bi savez PES-Demokrate i koalicija oko DF-a obezbijedili podršku te liste, imali bi 33 mjesta u parlamentu. S druge strane, DPS bi uz podršku Evropskog saveza, SEP-a nekadašnjeg premijera Duška Markovića i liste "Za bolju Podgoricu" došao do minimuma potrebnog za formiranje vlasti.Koalicija PES-Demokrate imaće u novom sazivu podgoričkog parlamenta dva više odbornika (14) nego u odlazećem (12). Oni su juče osvojili 17.672 glasa, dok je PES u junu prošle godine, na prijevremenim parlamentarnim izborima, imao u Podgorici s manjim koalicionim partnerima 27.620 - gotovo deset hiljada više, što najbolje govori o razmjerama njihovog jučerašnjeg kraha. Partija premijera Milojka Spajića sama je na prethodnim izborima u glavnom gradu, održanim u oktobru 2022. godine, imala skoro četiri hiljade glasova više nego juče u koaliciji - 21.388. U tim izbornim ciklusima dio PES-a bio je Milatović, koji je napustio partiju krajem februara. To je ubrzo nakon njega učinilo i pet (od 13) odbornika te stranke, koji su oformili PzPG.Demokrate su na prošlim podgoričkim izborima u savezu s Ujedinjenom Crnom Gorom i Demosom imale 10.628 glasova, a na parlamentarnim u koaliciji s GP URA - 11.021.DPS je juče osvojio 24.309 glasova, prije godinu je na parlamentarnim u savezu sa Socijaldemokratama (SD), Liberalnom partijom (LP) i Demokratskom unijom Albanaca imao 19.274, a prije dvije godine u Podgorici u koaliciji s tim strankama, Socijaldemokratskom partijom (SDP), BS-om, Građanskom inicijativom "21. maj", Novom ljevicom i Demokratskom romskom partijom - 37.518.SDP, SD i LP na jučerašnjim izborima nastupili su kao Evropski savez i osvojili 4.411 glasova, a BS samostalno dobivši 953 glasa - 970 manje nego prošle godine.

Kad se saberu jučerašnji glasovi partnera iz 2022. (DPS-a, Evropskog saveza, SEP-a i BS-a), vidi se da su oni osvojili preko pet hiljada glasova manje nego tada. Međutim, kad se saberu njihovi mandati, imaće isti broj kao i do sada - 24.Kad je riječ o partijama bivšeg DF-a, Novoj srpskoj demokratiji (NSD) Andrije Mandića i Demokratskoj narodnoj partiji (DNP) Milana Kneževića, one su juče sa Socijalističkom narodnom partijom (SNP), Ujedinjenom, Pravom Crnom Gorom i Slobodnom Crnom Gorom dobile 16.361 glas. Ti politički akteri (ne računajući Ujedinjenu i Demos) su u odnosu na prošlogodišnje izbore, na kojima su nastupili u tri kolone, osvojili u zbiru oko dvije i po hiljade glasova više nego tada, dok su u poređenju s izborima 2022. u "minusu" oko 4.300 glasova. Međutim, te stranke sad imaju 13 mandata - dva više nego u odlazećem sazivu podgoričkog parlamenta.Lista GP URA, PzPG i PzP-a osvojila je 8.538 glasova - 2.273 glasa više nego što je GP URA osvojio 2022. sa Savezom građana CIVIS i Albanskom alternativom, i gotovo dvije i po hiljade glasova manje nego GP URA prošle godine s Demokratama. Lista "Za bolju Podgoricu" imaće dva odbornika više nego GP URA s dosadašnjim partnerima. Međutim, ta lista će imati pet odbornika manje nego što su do sada imali GP URA, PzPG i PzP, koji su u podgoričkom parlamentu nastupali kao "Blok 11".Pokret Preokret ušao je iz drugog pokušaja u podgorički parlament, osvojivši 2.705 glasova. Prošle godine su imali 2.973, a godinu ranije 1.807.

Nosilac liste "Za bolju Podgoricu" Luka Rakčević (GP), saopštio je sinoć da im rezultat koji su ostvarili omogućava da "odrede politički pravac nove uprave glavnog grada"."Jako je važno ukazati na činjenicu da su partije koje na državnom nivou imaju dvije trećine parlamentarne većine, u Podgorici potpuno delegitimisane, da su izgubile svako povjerenje građana i da nemaju većinu", rekao je.Rakčević je naveo da zasad ne bi da otkrivao strategiju njihove liste u pregovorima, ali da može sa sigurnošću reći da će ih voditi isključivo brinući o interesima Podgorice i njenih građana.Nosilac liste PES-a Saša Mujović, rekao je da se zahvaljuje građanima koji su, kako je rekao, prepoznali njihovu želju da Podgorica bude "bastion slobode" i da ne dozvole povratak DPS-a na vlast. On je rekao kako se nadaju da će lista PES-a i Demorkata dati gradonačelnika Podgorice. On je istakao da, ako se budu poštovali "demokratski principi i tekovine 30. avgusta 2020 godine", neće biti dileme koja će lista dati kandidata za gradonačelnika".Lider Demokrata Aleksa Bečić, izjavio je da vjeruje da će se u Podgorici i Kotoru "poštovati demokratski principi" i da će novi gradonačelnici u ta dva grada biti Mujović i Vladimir Jokić, a DPS ostati u opoziciji.Lider PES-a Spajić kazao je da su izbori izazvani zbog "rezultata programa 'Evropa sad 2', te da će "onolika kampanja laži pasti u vodu za manje od mjesec...". On je, odgovarajući na pitanje novinara da li će pregovarati s Milatovićem i GP URA o formiranju vlasti, rekao da će o tome odlučiti partijski organi PES-a i Demokrata posebno, te nakon toga usaglasiti zajednički stav.Nosilac liste DPS-a Nermin Abdić, rekao je da su oni ubjedljivo najjača partija u glavnom gradu i da će biti stožer naredne lokalne uprave. Šef te stranke Danijel Živković čestitao je "novu vlast", rekavši:"Poštovani građani, srećni vam vanredni parlamentarni izbori... Vlada je noćas pala, pozivamo Milojka Spajića da ujutro podnese ostavku. Vrijeme je za vraćanje DPS-a u vlast", poručio je.Nositeljka liste "Za budućnost Podgorice" Jelena Borovinić Bojović, kazala je da je koalicija koja je trijumfovala na državnim izborima 2020. ostvarila jučer veliku pobjedu i "odbranila slobodu u Podgorici". Najavila je da će pozvati na razgovor Mujovića i Rakčevića, dodajući da joj je cilj - jaka i stabilna Podgorica.Lider DNP-a Knežević, poručio je da je rezultat DPS-a direktna posljedica svađa pojedinih političkih subjekata koji su nastali iz većine od 30. avgusta 2020."To treba da bude upozorenje za sve koji se kunu u tu većinu i neophodnost demontaže DPS-a i da, koliko večeras, i premijer Spajić i predsjednik Milatović, zajedno s kolegom Mandićem, sa mnom i svima koji su nosili izbornu pobjedu 30. avgusta - sjednu, obave razgovore, kako bi trasirali put koji neće značiti povratak DPS-a na vlast ni u jednom obliku, ni u jednom gradu", rekao je.Čelnik NSD-a Mandić kazao je da oni zastupaju politiku pomirenja i da njihova koalicija ima planove kako da "prevaziđe probleme"."Prvi korak je da formiramo vlast u Podgorici. Želim sreću Jeleni Borovinić Bojović, Luki Rakčeviću, Saši Mujoviću. Dali smo obećanja, moraju da se ispune. Naša politika je jasna - naša politika je politika za sve", dodao je.Nosilac liste Evropskog saveza Boris Mugoša, ocijenio je da su na oni na izborima ostvarili sjajan rezultat, a da je parlamentarna "podmirena većina" doživjela debakl."Pozivam ih da, ako vole Crnu Goru, vrate mandat građanima i da idemo na vanredne parlamentarne izbore", poručio je.Nosilac liste Preokreta Srđan Perić, naveo je da im je Podgorica "dala snagu da iz nje krene borba protiv partijskog zarobljavanja države". Saopštio je da svaka vlast radi isto i da nema razlike, te da će građani narednih dana "imati priliku da gledaju razobličavanje političe klase"."Kreće efektivan talas borbe protiv partitokratije i Preokret da neće biti dio političkih dilova za koje vjerujem da će se sklopiti", podvukao je.Nosilac liste Stranke evropskog progresa (SEP) Ilija Mugoša, kazao je da smatra su ostvarili sjajan rezultat u "neravnomjernoj političkoj borbi" i da su ostvarili cilj koji su zacrtali prije 60 dana, kad su oformljeni."... Napravili smo taj prvi korak i drago mi je da su građani prepoznali naš trud", konstatovao je.Prema podacima CDT-a, izlaznost na jučerašnjim izborima iznosila je 56,34 odsto. Direktor te nevladine organizacije Dragan Koprivica je ukazao da su to podaci sa 208 od 212 birališta, te nedostaju brojke iz ustanova gdje se izvršavaju krivične sankcije.Iz CDT-a podsjećaju da je na lokalnim izborima 2022. glasalo 69,36 odsto birača, da je izlaznost 2018. bila 64,43 odsto, a na parlamentarnim izborima 2023. ukupna izlaznost iznosila je 58,68 odsto.Bešić: Jedino DPS može biti zadovoljanProfesor Fakulteta političkih nauka (FPN) u Beogradu Miloš Bešić, rekao je sinoć u emisiji "Izborna noć" na Televiziji "Vijesti" da bi se "u demokratskom duhu" prvo DPS-u trebalo dati šansa da formira vlast u glavnom gradu."Na to imaju legitimno pravo kao partija koja je osvojila najviše glasova. Kako stvari stoje, teško da to i mogu. Ako to DPS ne uspije, onda se daje drugom po redosljedu - to su PES-Demokrate, pa ako oni to ne mogu, onda se ide dalje", rekao je Bešić.On je ocijenio da su rezultati u Podgorici signal i indikator da je DPS stabilan i da raste. Dodao je je DPS pokazao da je dobro organizovana partija."Nakon gubitka vlasti sačuvali su organizaciju i nastavili ozbiljan partijski rad. Njihova kampanja se svodila na terenski rad i to je dalo rezultata. Jedina partija koja ima zadovoljstvo izbornim rezultatom je DPS. Niko drugi ne može biti zadovoljan...", rekao je Bešić.Profesor je saopštio da će koalicija "Za bolju Podgoricu" biti "tas na vagi", i da misli da će prvo ponuditi koalicijama PES-Demokrate i "Za budućnost Podgorice" da podrže Rakčevića za gradonačelnika."Isto mi govori da ako to ne uspije, da će to oni ponuditi i tražiti da dobiju tu vrstu podrške od DPS-a. Mnogo je puta eksplicitno pitano da li ćete ići u koaliciju s DPS-om ili tražiti podršku iz te koalicije, i nikad nije dobijen odgovor. Mislim da će s anti-DPS argumentom to da ponude, ali će 'Za bolju Podgoricu' tražiti mjesto gradonačelnika", smatra Bešić.Komentarišući nisku izlaznost, Bešić je kazao to treba da se pripiše neprijatnoj kampanji."Kampanji koja je bila puna negativnih tonova. Kad se šalju takve poruke - šaljete poruke i podižete motivacije kod vlastitih birača, ali kod 'običnih' građana postižete negativan efekat", konstatovao je.Lista "Za budućnost Podgorice" najjača u UIKS-uKoalicija "Za budućnost Podgorice" ostvarila je najbolji rezultat u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) - pokazuju preliminarni podaci CDT-a.Savez okupljen oko nekadašnjeg DF-a, u UIKS-u je dobio 36 glasova ili 30,77 odsto.Na drugom mjestu je DPS-a koji je osvojio 24,79 posto (29 glasova), a na trećem koalicija "Za bolju Podgoricu" sa 14,53 posto (17 glasova).Osam glasova (6,84 posto) osvojila je lista PES-a i Demokrata, po šest (5,13 posto) Pokret "Naprijed" i Evropski savez (5,13), pet glasova (4,27 posto) SEP, a po tri Podgorička lista (2,56 odsto) i CEP (2,56 posto).Preokret je osvojio dva glasa (1,71 posto), dok su po jedan dobili Pokret podstanara i BS, (0,85 posto), dok CGA nije imao glasova.U prvobitnoj verziji teksta pisalo je da će PES i Demokrate u novom sazivu podgoričkog parlamenta imati pet odbornika manje nego u odlazećem. Izvinjavamo se čitaocima i koaliciji PES-Demokrate, prenose <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/726368/milatovic-i-ura-tas-na-vagi-vlada-pala">Vijesti</a>.

To je epilog jučerašnjih vanrednih izbora u Podgorici

Milatović i URA tas na vagi, Vlada "pala"

Demokratska stranka socijalista (DPS) na lokalnim izborima u Podgorici u nedjelju osvojila je 29,9 posto glasova ili 19 zastupničkih mandata i uvjerljivo je najjača politička stranka u parlamentu glavnog grada Crne Gore, ali neće moći sama formirati vlast. S druge strane koalicija Pokreta Europa sad premijera Milojka Spajića i Demokratske Crne Gore Alekse Bečića s osvojenih 21,8 posto glasova ima 14 mandata, prosrpska koalicija Za budućnost Podgorice Andrije Mandića osvojila je 20,2 posto glasova glasova ili 13 mandata, dok je koalicija predsjednika Jakova Milatovića i nekadašnjeg premijera Dritana Abazovića Za bolju Podgoricu osvojila 10,5 posto podrške, odnosno šest mandata.Na vanrednim izborima u Podgorici glasalo je 56,4 posto birača, značajno manje nego 2022. kada je na birališta izašlo gotovo 70 posto birača.Za vlast u Podgorici potrebna je većina od 30 zastupnika u parlamentu glavnog grada.Politički analitičar Miloš Bešić rekao je za TV Vijesti da jedino Demokratska stranka socijalista bivšeg predsjednika Mila Đukanovića nakon lokalnih izbora u Podgorici ima razloga za zadovoljstvo."Nakon gubitka vlasti 2020. sačuvali su organizaciju i nastavili ozbiljan stranački rad. Njihova kampanja se svodila na terenski rad i to je dalo rezultata. Jedina stranka koja može biti zadovoljna izbornim rezultatom je DPS", rekao je Bešić.Ipak, istaknuo je da će koalicija Jakova Milatovića i Dritana Abazovića Za bolju Podgoricu imati poziciju „utega na vagi“.Bešić vjeruje da će ta koalicija tražiti mjesto gradonačelnika Podgorice i da će taj dogovor prvo ponuditi Spajiću i Mandiću, ali ne isključuje i mogućnost dogovora i s DPS-om.Drugi analitičari ukazuju da su u Podgorici stranke koje na državnom nivou imaju vlast osvojile samo 43 posto podrške što, kako smatraju, može voditi ka vanrednim parlamentarnim izborima.U tom kontekstu govorio je nakon objave rezultata predsjednik DPS-a Danijel Živković koji je biračima čestitao "novu vlast", ali i najavio vanredne izbore na državnom nivou."Vlada je noćas pala, pozivamo Milojka Spajića da ujutro podnese ostavku. Vrijeme je za vraćanje DPS-a u vlast", poručio je Živković.Vanredni izbori u Podgorici raspisani su krajem jula, nakon što je prethodno skraćen mandat lokalnom parlamentu, prenosi Hina

Za vlast u Podgorici potrebna je većina od 30 zastupnika u parlamentu glavnog grada

Izbori u Podgorici pokazali da Đukanovićev DPS ponovno jača

Dva broda sudarila su se u Baru, najvjerovatnije, usljed jakog sjevernog vjetra, saopćili su iz Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.Sudar se dogodio sinoć u 21:08 sati na sidrištu Luke Bar, naveli su iz Uprave.U sudaru nisu bili ugroženi ljudski životi i nije prijavljeno zagađenje mora.Na brodovima će nakon ovog sudara biti obavljena inspekcija.

Ambasador Irana u Hrvatskoj: Do sad smo učinili sve kako bismo izbjegli opći rat

Video / Jedna od najstarijih na Balkanu: Čaršijska džamija u Prištini za vrijeme akšama

Kurti: Podržavamo pravo Izraela da se brani

Brnabić: Vučić ne bi trebao nazočiti sjednici srbijanske Skupštine o rudarenju litija

Vučić odbio poziv Putina da dođe na samit BRICS-a: Sada je jasno i zašto

Napad u Švicarskoj: Tri dječaka povrijeđena, napadač uhapšen

Milanović odbio sudjelovanje hrvatskih vojnika u podršci Ukrajini, tvrdi da tako štiti zemlju

Amnesty International: Crna Gora ne smije pomoći brodu "Katrin" u isporuci eksploziva Izraelu

Stier: U Evropi se promijenila klima prema proširenju i BiH tu šansu treba iskoristiti

Dominantno slavio na izborima u Podgorici: Evo koliko je Nermin Abdić dobio glasova

Užasna nesreća u komšiluku: Dječak poginuo u naletu voza

Profesor Zlatko Vujović za "Avaz": Opozicija se oporavila, vladajuća koalicija ubjedljivo poražena

Hapšenja u Dalmaciji zbog brutalnog ubistva u Kaštelima

Milatović i URA tas na vagi, Vlada "pala"

Izbori u Podgorici pokazali da Đukanovićev DPS ponovno jača

Dva broda se sudarila u Crnoj Gori

Region

Ambasador Irana u Hrvatskoj: Do sad smo učinili sve kako bismo izbjegli opći rat

Video / Jedna od najstarijih na Balkanu: Čaršijska džamija u Prištini za vrijeme akšama

Kurti: Podržavamo pravo Izraela da se brani

Brnabić: Vučić ne bi trebao nazočiti sjednici srbijanske Skupštine o rudarenju litija

Vučić odbio poziv Putina da dođe na samit BRICS-a: Sada je jasno i zašto

Napad u Švicarskoj: Tri dječaka povrijeđena, napadač uhapšen

Milanović odbio sudjelovanje hrvatskih vojnika u podršci Ukrajini, tvrdi da tako štiti zemlju

Amnesty International: Crna Gora ne smije pomoći brodu "Katrin" u isporuci eksploziva Izraelu

Stier: U Evropi se promijenila klima prema proširenju i BiH tu šansu treba iskoristiti

Dominantno slavio na izborima u Podgorici: Evo koliko je Nermin Abdić dobio glasova

Užasna nesreća u komšiluku: Dječak poginuo u naletu voza

Profesor Zlatko Vujović za "Avaz": Opozicija se oporavila, vladajuća koalicija ubjedljivo poražena

Hapšenja u Dalmaciji zbog brutalnog ubistva u Kaštelima

Milatović i URA tas na vagi, Vlada "pala"

Izbori u Podgorici pokazali da Đukanovićev DPS ponovno jača

Dva broda se sudarila u Crnoj Gori