Zbog hakerskog napada koji se dogodio rano jutros svi informacioni sistemi u Kliničko-bolničkom centru Zagreb su isključeni, a novonastala situacija neće ugroziti bolesnike, saopćili su iz te zdravstvene ustanove.- Iz navedenog razloga primorani smo da isključimo sve sisteme zbog dodatnih provjera i vraćat ćemo ih u produkciju kada se uvjerimo u njihovu ispravnost. Navedena situacija neće ugroziti bolesnike u KBC Zagreb - poručili su iz te ustanove, prenosi Hina.Hakerski napad na bolnicu izveden je dan nakon što su hakeri u srijedu popodne izveli DDoS napad na nekoliko internet stranica hrvatskih institucija, među kojima su Ministarstvo finansija, Poreska uprava, Hrvatska narodna banka i Zagrebačka berza, koje su proradile sinoć oko 20 sati.

Hakeri su u srijedu popodne izveli DDoS napad na nekoliko internet stranica hrvatskih institucija

Hakerski napad na KBC Zagreb, svi sistemi isključeni

Jedna osoba je poginula, a najmanje dvije su ozlijeđena u olujnom nevremenu, praćenom grmljavinom, jakom kišom i vjetrom, koje je u srijedu tijekom popodneva pogodilo mnoge krajeve Srbije. Muškarac star tridesetak godina stradao je u selu ispod planine Jastrebac na jugoistoku Srbije kada je grom pogodio traktor na kojem se vozio s radnim kolegom poslije šumskih radova. On je u poginuo u prevrtanju traktora, a drugi muškarac je s teškim ozljedama prevezen u bolnicu u Prokuplju.U olujnom nevremenu, praćenom jakom kišom i vjetrom, u Kragujevcu je lakše ozlijeđena jedna žena kad se na nju srušio dio limenog krova koji je pod udarima vjetra pao s jedne od okolnih zgrada.Snažan vjetar lomio je i iz korijena čupao stabla i u pojedinim prigradskim naseljima Beograda, te u Novom Pazaru, a oštećeni su deseci automobila, javila je Radio-televizija Srbije, prenosi Hina.&nbsp;&nbsp;

U olujnom nevremenu, praćenom jakom kišom i vjetrom, u Kragujevcu je lakše ozlijeđena jedna žena kad se na nju srušio dio limenog krova

Nevrijeme u Srbiji, muškarac poginuo od udara groma

Crna Gora se obavezala da osudi sve zločine počinjene na ovim prostorima, saopćio je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić, prenose <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/713222/spajic-crna-gora-se-obavezala-da-osudi-sve-zlocine-pocinjene-na-ovim-prostorima">Vijesti.me.</a>On je to poručio na konferenciji za novinare u Briselu, nakon što je Crna Gora na međuvladinoj konferenciji (IGC) Crne Gore i Evropske unije (EU) dobila pozitivan Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR).Na pitanje novinara iz Hrvatske, zašto Crna Gora, kada joj se otvara evropski put otvara dijalog o Drugom svjetskom ratu i najavljuje usvajanje rezolucije o Jasenovcu, odgovorio da je Crna Gora multietnička, multikonfesionalna država sa svim predstavnicima različitih naroda u parlamantu koji imaju potrebu da izguraju neke rezolucije koje su bitne za njihov politički korpus i narode ili religije kojima pripadaju.Kazao je da u proceduri ima preko 40 rezolucija.- Imamo momentum poslije Rezolucije o Srebrenici. Ušli smo u korpus rezolucija koje nas skreću sa nekih tema – i ekonomije i vladavine prava. Ali glasajući za Rezoluciju o Srebrenici negdje smo se obavezali da osudimo sve zločine počinjene na ovim prostorima - rekao je Spajić.Dodao je da će Crna Gora osuditi zločine u kojima je učestvovala.- Treba da osudimo aktivnosti iz 90-ih i sa Hrvatskom treba da imamo najbolje odnose - rekao je Spajić.Na pitanje da li će rezolucija o Jasenovcu biti na dnevnom redu Skupštine u petak, odgovorio je da za to treba pitati parlament, jer on ne učestvuje u radu parlamenta.

Kazao je da u proceduri ima preko 40 rezolucija

Spajić: Crna Gora se obavezala da osudi sve zločine počinjene na ovim prostorima

Crna Gora je pred ciljem i večeras će svi proslaviti historijski trenutak, poručio je premijer Milojko Spajić, prenose <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/713209/spajic-crna-gora-je-pred-ciljem-svi-ce-proslaviti-istorijski-trenutak">Vijesti.me.</a>- Ovo je historijski prelomni trenutak za Crnu Goru i Evropsku uniju. Prošlo je 11 godina od 2013., kada su prvi put najavljena privremena mjerila. Crnoj Gori je trebalo 11 dugih godina. Poslije početnog entuzijazma, imali smo dug period suše. Srećom, u posljednjih sedam mjeseci smo ubrzali sve procese - rekao je Spajić novinarima uoči Međuvladine konferencije u Briselu na kojoj je Crna Gora dobila pozitivan Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR).Spajić je rekao da su postigli nevjerovatne stvari koje se mogu uporediti sa rezultatima posljednjih sedam godina, za samo sedam mjeseci.<h2>Privremeni kriterijumi</h2>- Veoma smo ponosni na postignuća. Također, za Evropsku uniju (EU), ovo je veliki dan jer smo mi prva zemlja koja je, po novoj metodologiji, "u borbi" testirana za privremene kriterijume. Dakle, mi smo, na neki način, ledolomci za sve druge zemlje zapadnog Balkana i druge kandidatske države. Ako je proteklih sedam mjeseci bilo neki kriterijum, a ne samo privremeni, očekujemo da ćemo postati 28. članica do 2028. godine - poručio je Spajić.Ministrica vanjskih poslova Belgije Adža Labib rekla je da je važno da se koncentrišu na integracioni put Crne Gore ka EU i to je način na koji će Belgija završiti predsjedavanje EU, kao što ga je i počela.Podsjetila je da je na početku belgijskog predsjedavanja u januaru otvorena Međuvladinu konferenciju sa Crnom Gorom.- Ohrabrili smo ih da nastave sa reformama. To je bio jedan izazov da organizujemo još jednu Međuvladinu konferenciju tokom našeg predsjedavanja. I oni su to uspjeli, jer su bili sposobni da usvoje te zakone i definišu strategiju reformi koja je na nivou kako bi smo mogli da nastavimo da napredujemo i da danas imamo novu Međuvladinu konferenciju - kazala je Labib.<h2>Nezavisnost pravosuđa</h2>Od sutra će, kako je rekla, Crna Gora moći da se fokusira na vladavinu prava, nezavisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije.- Svi znamo da je put pridruživanja Evropskoj uniji dug i težak, ali na kraju postoji nada za veću stabilnost i povećanu prosperitet. Takođe, to je poruka nade koju Crna Gora šalje svom stanovništvu, poruka nade za pridruživanje koje je sve bliže i bliže, ali i pozitivna poruka za cijeli region zapadnog Balkana - poručila je.

Poslije početnog entuzijazma, imali smo dug period suše, rekao je Spajić

Spajić: Večeras ćemo proslaviti historijski trenutak

U Briselu je 26. juna održana Međuvladina konferencija Evropske unije (EU) i Crne Gore na kojoj je usvojen Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR), čime su odmrznuti pregovori o EU članstvu te države.<h2>Izašli iz zastoja</h2>Crna Gora, koja je već 12 godina u pregovaračkom procesu za ulazak u evropski blok, usvajanjem IBAR-a je izašla iz višegodišnjeg zastoja u pregovorima.Uz IBAR, crnogorskoj Vladi u Briselu predstavljena su i završna mjerila za zatvaranje poglavlja koja bi vodila kraju pregovaračkog procesa za ulazak u EU.Crnu Goru je na Međunarodnoj konferenciji predstavio premijer Milojko Spajić, dok su ispred evropske strane učestvovali belgijska ministarka inostranih poslova Hađa Labib (Hadja Lahbib) i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji (Varhelyi).<h2>Testiranje mjerila</h2>Spajić je u Briselu, uoči početka međunarodne konferencije, naveo da će Crna Gora biti prva zemlja koja će po novoj metodologiji testirati svoja privremena mjerila.- Na neki način smo probili led za ostale zemlje koji se nadaju da će dostići ovaj nivo - kazao je Spajić.Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) je 25. juna kazala da već želi da čestita Crnoj Gori dobijanje pozitivnog IBAR-a.Ona je, na svečanosti koju je ambasada organizovala povodom Dana nezavisnosti SAD, istakla značaj NATO članstva.- Važnost Alijanse se ne može precijeniti dok svjedočimo brutalnoj invaziji Rusije na Ukrajinu - rekla je ambasadorka i pohvalila je Crnu Goru zbog izdvajanja sredstava za odbranu.<h2>Lider u procesu</h2>Crna Gora se, pored Srbije, smatra liderom u pristupnom procesu.Budući da pregovori o članstvu sa Srbijom ostaju zamrznuti jer ta država nije uvela sankcije Rusiji, Crna Gora se smatra najnaprednijom u procesu pristupanja EU.Održavanju međuvladine konferencije, prethodila je procjena Evropske komisije (EK) koja je konstatovala da je Crna Gora, ispunila privremene standarde, postigla dobar rezultat na nivou usklađenosti i napredovala u primjeni pravnih tekovina i standarda EU u poglavljima 23 i 24.Poglavlje 23 odnosi se na pravosuđe i temeljna prava, dok su poglavljem 24 obuhvaćena pravda, sloboda i bezbjednost.Ta dva poglavlja prva se otvaraju u pregovorima o članstvu a posljednja zatvaraju.Napredak u poglavljima 23 i 24 je neophodan je da bi se otvorilo bilo koje poglavlje, a mogući zastoj može da izazove blokadu u pregovorima ili čak nazadovanje u procesu.<h2>Ispunjavanje uslova</h2>Nakon potvrde IBAR-a, evropske diplomate očekuju da Crna Gora, u drugoj polovini godine, napreduje u zatvaranju novih poglavlja, što će zavisiti od toga koliko će vlasti raditi na ispunjavanju uslova.Crna Gora je 2008. aplicirala za status kandidata za punopravno članstvo u EU.Dobila ga je 2010. a pristupni pregovori su počeli 2012. godine.U pristupnim pregovorima otvorila je sva poglavlja, a privremeno zatvorila samo tri.Očekuje se da će tokom međuvladine konferencije 26. juna, biti identificirana poglavlja koja mogu biti privremeno ili potpuno zatvorena.

Spajić je u Briselu naveo da će Crna Gora biti prva zemlja koja će po novoj metodologiji testirati svoja privremena mjerila

Usvojen IBAR, Crna Gora u novoj fazi EU pregovora

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović potvrdio je da će se ponovo kandidirati na predsjedničkim izborima i rekao da očekuje podršku SDP-a, koja mu treba, između ostalog, i da ga ne pokradu.- Eto sad. Očekujem podršku SDP-a, trebat će mi iz niza razloga, i organizacijskih, dakle da me ne pokradu. Pitali ste me, pa vam kažem, eto sad, bez suvišnih zašto - kazao je Milanović na novinarski upit kad će potvrditi kandidaturu za predsjednika Hrvatske.Milanović je kazao da ima najviše znanja i iskustva od svih kandidata, "ali to nikada nije presudno".&nbsp;- Ne mora biti ni sada, ali eto to su moji aduti - dodao je.

Milanović je kazao da ima najviše znanja i iskustva od svih kandidata, "ali to nikada nije presudno"

Zoran Milanović objavio kandidaturu za predsjednika Hrvatske

U kampusu u Kerestincu kraj Zagreba Mate Rimac danas je predstavio robotaksije, koji će se zvati Verne. Na predstavljanje su došli i premijer Andrej Plenković te ministar prometa Oleg Butković. <h2>Poboljšati sistem</h2>VIako je Rimac obećao da će pokazati robotaksi, ni danas ga niko nije vidio. Tokom predstavljanja je Rimac dvaput pokušao pozvati robotaksi na binu putem aplikacije, ali auto nije niti jednom došao. Rimac je za robotaksije dobio 179,5 miliona eura EU novca.Nakon predstavljanja robotaksija premijer Plenković i Mate Rimac održali su presicu.- Danas smo predstavili Verne, auto, infrastrukturu... Auto je jedan od elemenata ekosistema. Mi sami radimo automobil i gradimo tvornicu u blizini kampusa. Proizvodit ćemo aute za cijeli svijet. Sad smo dvije godine od iduće faze, kad kreće vožnja po Zagrebu.Imali smo problemčić s kočnicom, auto se nije htio pokrenuti. Radi se o potpuno drugačijem autu, dimenzije su poput Golfa, ali unutrašnjost je napravljena da bude udobnija i prostranija. Za svaki problem u prometu i za svaku nesreću odgovaramo mi. Godinama ćemo poboljšavati sistem, ali već sad smo u fazi da je autonomna vožnja naprednija od bilo kojeg vozača. U Zagrebu testiramo, a u drugim gradovima imat ćemo na stotine, pa i na tisuće auta. Cijena će biti manja nego kod Ubera i Bolta. Imamo ugovore s gradovima iz Engleske, Austrije... 30 dodatnih gradova je u planu.<h2>Važna sigurnost</h2>Svaka greška će nam se van proporcija gledati. Nama je najvažnije da smo sigurni. Ako dođe do nesreće, jer smo okruženi vozačima, nama je najvažnije da je auto u tom slučaju najsigurniji mogući. Auto se neće pokrenuti ako se niste zavezali - rekao je Rimac.

Radi se o potpuno drugačijem autu, dimenzije su poput Golfa, ali unutrašnjost je napravljena da bude udobnija i prostranija, kazao je Rimac

Rimac dvaput zvao robotaksi, nijednom nije došao: Imali smo problemčić

Sve je izvjesnije da će crnogorski parlament u petak raspravljati o Rezoluciji o Jasenovcu čijim bi usvajanjem populistički Pokret Europa premijera Milojka Spajića trebao smiriti i zadovoljiti proruski i prosrpski dio vladajuće strukture u Crnoj Gori, nakon što je njegova vlada u UN-u podržala Rezoluciju o Srebrenici. Rezolucija o Jasenovcu nalazi se u parlamentarnoj proceduri od 17. maja kad su je na inicijativu čelnika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića, vođe prosrpske i proruske desnice, podržala 43 od 81 zastupnika u skupštini Crne Gore. Među potpisnicima su zastupnici Spajićeva pokreta "Europa sad".Ipak se Rezolucija o Jasenovcu već mjesec i po nije našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta jer su se u vladajućoj većini usaglasili da se o njoj raspravlja nakon što Crna Gora dobije pozitivno izvješće EU-a o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, što se očekuje u srijedu na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu.Zbog toga crnogorska oproba tvrdi da je Mandić za 28. lipnja zakazao sjednicu crnogorskog parlamenta s namjerom da dnevni red dopuni Rezolucijom o Srebrenici.Hoće li se tvrdnje crnogorske oporbe ostvariti moglo bi se znati u već u srijedu nakon Međuvladine konferencije u Bruxellesu EU-Crna Gora, kada će crnogorski premijer Milojko Spajić izaći pred novinare i odgovarati na njihova pitanja. U najavi oštar odgovor hrvatske diplomacijeU diplomatskim krugovima u Podgorici spekulira se da bi hrvatski odgovor na eventualno crnogorsko usvajanje Rezolucije u Jasenovcu mogao biti “žestok”, te se tvrdi da njezino usvajanje Hrvatskoj ne bi politički i diplomatski štetilo, ali bi Crnoj Gori moglo. Hrvatska do sada nije usporavala put Crne Gore u EU, već je suprotno tome pomagala susjednoj državi da napreduje k punopravnom članstvu. No, nakon što je Rezolucija o Jasenovcu ušla u parlamentarnu proceduru Zagreb je oštro zaprijetio da će njezino usvajanje usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU.Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman tijekom nedavne posjete Tivtu rekao je da je Zagrebu neprihvatljiva i besmislena rezolucija o Jasenovcu te je istaknuo da bi "Crna Gora trebalo da se suoči sa vlastitom povijesti, ako je sklona rezolucijama".Podsjetio je da je Hrvatska ostvarila sve vanjskopolitičke ciljeve i da "može biti uzor zemljama zapadnog Balkana, prije svega Crnoj Gori"."Da nije bilo Hrvatske Crna Gora ne bi ušla u NATO, na primjer. Sve dokumente na hrvatskom jeziku mi smo predali Crnoj Gori. Mi smo joj od samih početaka pomagali i pomagat ćemo njoj. Ali želimo i poštovanje sa crnogorske strane. Sve što ne ide u prilog tomu, ne možemo pozdraviti", rekao je šef hrvatske diplomacije i podsjetio da ulazak Crne Gore u EU ide preko Hrvatske. Što piše u Rezoluciji o Jasenovcu?U prijedlogu rezolucije između ostalog se navodi da su u logoru u Jasenovcu od 1941. do 1945. mučeni i ubijani Srbi, Židovi, Romi, Hrvati i drugi narodi. Predlaže se da 22. travanj, kada je logor 1945. bio rasformiran, postane “Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu” koji bi se obilježavao u Crnoj Gori svake godine.Predlagači kažu da su jedinstveni u osudi svih zločina na tlu Crne Gore i bivše Jugoslavije, ističući da odgovornost može biti isključivo individualna i da se nijedan narod ne može smatrati genocidnim ili zločinačkim.U prijedlogu Rezolucije o Jasenovcu, također je navedeno da “skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma”.Za usvajanje Rezolucije potrebna je podrška od 41 zastupnika od ukupno 81 koliko ih ima u crnogorskom parlamentu.Prijedlog rezolucije potpisala su 43 zastupnika. Osim stranaka rasformiranog proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, potpise su stavili i Demokrati bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, prosrpska Socijalistička narodna partija i "Pokret Europa sad" premijera Milojka Spajića.Prijedlog Rezolucije o Jasenovcu nisu podržali zastupnici albanskih nacionalnih stranaka koje su vladajućoj većini u Crnoj Gori, prenosi Hina.

Rezolucija o Jasenovcu nalazi se u parlamentarnoj proceduri od 17. maja kad na inicijativu čelnika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića

Crnogorski zastupnici u petak o Rezoluciji o Jasenovcu?

Ministar finansija Novica Vuković jučer je ponovo odbio zahtjev Jelene Perović za izuzeće inspektorki Direkcije za budžetsku inspekciju koje su kontrolisale Agenciju za sprečavanje korupcije, pišu crnogorske <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/713125/ministar-finansija-postupio-po-odluci-upravnog-suda-nema-izuzeca-perovic-htjela-da-odugovlaci-postupak">"Vijesti"</a>.Vuković je to uradio nakon što je Upravni sud poništio rješenje Ministarstva od 15. aprila, kojim je direktorici Perović naloženo da otkloni nepravilnosti i opozove svoju odluku da je i u martu zaslužila varijabilu i naknadu za prekovremeni rad.Perović je od 19. aprila u kućnom pritvoru, a Specijalno državno tužilaštvo je sumnjiči da je zloupotrijebila položaj i oštetila državni budžet za više od 100.000 eura.Službenici Specijalnog policijskog odjeljenje (SPO) i juče su izuzimali dokumentaciju iz Agencije. Iz te institucije su ih optužili da su “upali” upravo zbog odluke Upravnog suda - “koju su očigledno ministar finansija i glavni specijalni tužilac (Vladimir Novović) shvatili kao ponižavajuću”, tražeći “javno dostupnu dokumentaciju”.Iz Vrhovnog državnog tužilaštva, na čijem čelu je Milorad Marković, odgovorili su da su te tvrdnje Agencije netačne, da dokumentacija nije javno dostupna i da to “nema apsolutno nikakve veze sa donijetom odlukom bilo kog drugog pravosudnog organa”.Ministar finansija je u jučerašnjem rješenju naglasio da je već odlučio o zahtjevima za izuzeće budžetskih inspektorki, koji su bili zasnovani na istom činjeničnom stanju.- A koje je žaliteljka (Perović) podnijela u kratkom vremenskom intervalu i to: rješenjem ministra br.01-074/24-1886/2 od 20. i 29. marta 2024, kao i da se radi o zahtjevu o kojem je već odlučeno (res iudicata), a koji je istaknut kroz primjedbe na zapisnik o inspekcijskom pregledu… Upravni sud se nije saglasio sa iznijetim stavom u drugostepenom rješenju. Naime, Upravni sud je stava da Zakon o upravnom postupku ne predviđa odbijanje zahtjeva za izuzeće ako je o njemu već odlučivano ili ako zahtjev nije obrazložen, već je drugostepeni organ bio u obavezi da reaguje primjenom odredbe člana 15 Zakona o upravnom postupku - zabrana zloupotrebe prava -&nbsp; navodi se u jučerašnjem rješenju Vukovića.Prema dokumentu koji je Vuković potpisao, uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je ranije odlučivano o zahtjevima za izuzeće budžetskih inspektorki.- …Da su isti odbijeni kao neosnovani, te da predmetni zahtjev kao i prethodna dva zahtjeva, ne sadrže niti jedan dokaz na kojem se zasniva postojanje razloga za izuzeće iz člana 48 ZUP-a, što jasno ukazuje na okolnost da je u pitanju pokušaj odugovlačenja postupka inspekcijskog nadzora od strane žaliteljke (Perović), odnosno zloupotreba procesnih prava od strane žaliteljke. Imajući u vidu da stranka nije priložila dokaze koji upućuju na razloge za izuzeće budžetskih inspektorki iz čl. 48 ZUP-a, kao i da je javnopravni organ dužan da spriječi svaku zloupotrebu prava stranke u upravnom postupku, to su se stekli uslovi da se zahtjev odbije kao neosnovan u smislu zabrane zloupotrebe prava u upravnom postupku - zaključeno je u rješenju.

Perović je od 19. aprila u kućnom pritvoru, a Specijalno državno tužilaštvo je sumnjiči da je zloupotrijebila položaj

Ministar finansija postupio po odluci Upravnog suda: Nema izuzeća, Perović htjela da odugovlači postupak

Šesnaest godina nakon ukidanja, Hrvatska vraća obavezni vojni rok. Vojna obveza za sve mladiće starije od 18 godina trebala bi stupiti na snagu s prvim danom iduće godine, a detalji se još bruse.- Između dva i tri mjeseca se planira provoditi obavezno služenje vojnog roka. Ono što je bitno naglasiti je da smo mi podigli naknade, one su sada 900 eura mjesečno, i ono što će biti i tada u služenju obaveznog vojnog roka, isto će ostati vjerovatno ta naknada - rekao je HRT-u potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Ivan Anušić.<h2>Sigurnosni izazovi</h2>Ideja je da se što više mladih zadrži unutar sistema odbrane, a, prema procjenama, godišnje bi obuku trebalo proći njih 15 hiljada. - Sigurnosni izazovi su takvi da stavljaju pred sve nas obvezu promišljanja, ne samo Hrvatsku, već i mnoge zemlje u svijetu i Europi kako aktivirati taj model - rekao je potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.U Hrvatskoj je obavezno služenje vojnog roka ukinuto 2008. te je uvedeno dobrovoljno.- Ta je odluka u tom razdoblju bila ispravna, a nove okolnosti i novo razdoblje zahtijeva nove odluke, prema tome, više o detaljima kada detalje saznamo - rekao je predsjednik Odbora za odbranu Arsen Bauk (SDP).Tada, prije 16 godina, gotovo 90 posto mladih pozivalo se na priziv savjesti. No za one koji sada odbiju staviti pušku na rame - postoji drugi plan.&nbsp;- Nosit će se grablje i motika, recimo, vreće kada se budu stavljali nasipi od mogućih poplava, nosit će se neke druge stvari - oružje neće morati nositi, ali će svoju dužnost i obvezu prema državi morati odraditi - poručuje Anušić.<h2>Određeni rizik</h2>Taj će dio obuke biti zadaća sistema civilne zaštite. Učit će ih, kako kažu, vještinama za život.- Kada dođe do određenog rizika, do narastanja rizika, kako bi znao prvo izmaknuti se iz rizika, pomoći onom kraj sebe i napraviti samopomoć, znači, samog sebe - rekao je Damir Trut, direktor Ravnateljstva civilne zaštite.U Hrvatskom generalskom zboru naglašavaju i važnost osposobljavanja mladih za samozaštitu.- Od pružanja prve pomoći, reakcije u prirodnim nepogodama, nesrećama i katastrofama pa sve do prepoznavanja različitih oblika nekonvencionalnih prijetnji i izazova - rekao je penzionisani general-pukovnik Mladen Kruljac, potpredsjednik HGZ-a.No za one koji budu civilno služili - obuka će trajati dulje i uz znatno manje povlastice.

Prije 16 godina gotovo 90 posto mladih pozivalo se na priziv savjesti

Ivan Anušić, ministar odbrane Hrvatske: Planiramo uvesti obavezan vojni rok

Srbija je apsolutno spremna da razgovara s Prištinom i da "pravi kompromise" o Kosovu, izjavio je u utorak za AFP premijer Srbije Miloš Vučević dan uoči sastanka o nastavku dijaloga Beograda i Prištine u Briselu. Vučević je rekao da kompromisi znače da nitko potpuno ne dobiva, a nitko potpuno ne gubi, prenosi Nova.rs.- Bolje je sjesti, sresti se, razgovarati, pokušati da razgovaramo. Sve je bolje nego zaoštravanje - kazao je on.Rekao je i da "veliki narodi i velike države, nisu to zbog svog teritorija, već zbog svoje odgovornosti da traže mir".Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti sastaju se sutra u novoj rundi dijaloga na visokoj razini, čiji je domaćin visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Bolje je sjesti, sresti se, razgovarati, pokušati da razgovaramo. Sve je bolje nego zaoštravanje - kazao je on

Vučević: Srbija spremna na kompromis oko Kosova

Evropska unija i Srbija potpisale su u utorak sporazum o operativnoj suradnji u upravljanju granicama s Evropskom agencijom za graničnu i obalnu stražu (Frontex) po kojem će snage Frontexa biti raspoređene ne samo na granicama Srbije s Bugarskom i Mađarskom, već i na granicama s trećim zemljama.<h2>Sporazum&nbsp;</h2>- Sporazum će značajno pridonijeti zajedničkoj borbi protiv kriminala i ilegalnih migracija. Srbija čuva svoje granice, ali time štiti i čuva i sigurnost i stabilnost cijele Europe - rekao je srbijanski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić na zajedničkoj konferenciji s europskom kolegicom Ilvaom Johansonom (Ylvaom Johanssonom) poslije potpisivanja dokumenta koji još trebaju ratificirati parlamenti EU i Srbije, prenosi Hina.Srbija je uz sporazum dobila donaciju koju čini 56 vozila i nadzorna oprema, što je samo jedna u nizu donacija EU.Johanson je navela da je posjetila granice Srbije s Bugarskom i Mađarskom, te da se uvjerila u dobru suradnju srpske policije i Frontexa.Dodala je da će uz pomoć novog sporazuma pripadnici Frontexa moći biti raspoređeni i na granice s Bosnom i Hercegovinom i Sjevernom Makedonijom, ali će se zajedničke aktivnosti realizirati pod zapovjedništvom Srbije.<h2>Borba protiv mreže krijumčara</h2>- U borbi protiv mreže krijumčara migranata pokazali ste i posvećenost i rezultate - ocijenila je Johanson, istaknuvši da je "vidljivo smanjen" broj ilegalnih migranata iz Srbije u EU.Stupanje na snagu ovog sporazuma zavisi od suglasnosti Evropskog parlamenta, Vijeća EU i Skupštine Srbije.Kada sporazum stupi na snagu, na zahtjev Srbije Frontex će moći će provoditi zajedničke operacije i raspoređivati stalni korpus europske granične i obalne straže bilo gdje na teritoriju Srbije, uključujući njezine granice sa susjednim zemljama koje nisu članice EU-a.&nbsp;

Stupanje na snagu ovog sporazuma zavisi od suglasnosti Evropskog parlamenta, Vijeća EU i Skupštine Srbije

Sporazum o saradnji Srbije i Frontex-a u borbi protiv kriminala i ilegalnih migracija


Nakon što je na glavnom pretresu pred Višim sudom u Beogradu, 21. juna 2024. godine, u svojoj odbrani dobrovoljno opozvao lažni iskaz, Više javno tužilaštvo u Beogradu zaključilo je sporazum o priznanju krivičnog djela s okrivljenim Ratkom Ivanovićem, predsjednikom i odgovornim licem sportskog kluba „Partizan practical Shooting“ prema kojem je on priznao da je lažno svjedočio prilikom ispitivanja u Tužilaštvu 14. jula 2023. godine u istrazi koja se pred ovim tužilaštvom vodila protiv okrivljenog Vladimira Kecmanovića, oca dječa ubice Koste, zbog krivičnog djela teška djela protiv opće sigurnosti.<h2>Pet mjeseci zatvora</h2>Okrivljeni je priznao da je izvršio krivično djelo davanje lažnog iskaza, te će na osnovu ovog sporazuma biti osuđen na kaznu od pet mjeseci zatvora koju će izdržati u prostorijama u kojima stanuje (kućni zatvor). Također, prema sporazumu, okrivljeni će platiti troškove krivičnog postupka u iznosu koji odredi sud.Javni tužioci, okrivljeni i njegovi branioci odrekli su se prava na žalbu protiv sudske odluke koja će biti donijeta na osnovu ovog sporazuma.Sporazum će biti predat Višem sudu u Beogradu na odluku o potvrđivanju, <a href="https://www.blic.rs/vesti/hronika/vlasnik-streljane-sklopio-sporazum-sa-visim-javnim-tuzilastvom-zbog-laznog-iskaza-u/gkvn6mm?utm_source=facebook&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=blic-page-post&amp;fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR1Asi3yornw-lCOsMzhCZwRm10wWQsE-I08MJRboPebDEwoZm6ajVfoRuk_aem_HQ4FsHwJiEzv3nh8qdlS5g">piše Blic.rs</a>.Prema ocjeni VJT-a u Beogradu, okrivljeni Ivanović je na glavnom pretresu pred Višim sudom u Beogradu, 21. juna 2024. godine, dao istinit iskaz koji je u skladu s ostalim predloženim dokazima.Ratko Ivanović je u svojoj odbrani naveo da je Miljana Kecmanović bila sa sinom ispred streljane i da je dječak sam ušao u nju.- Vlasnik streljane je rekao da je Vladimir Kecmanović insistirao da njegov sin gađa iz pištolja koji je bio u njegovom vlasništvu - rekao je izvor "Blica" upoznat s dešavanjima u sudnici.Ratko Ivanović, vlasnik streljačkog kluba, kao i instruktor u tom klubu Nemanja Marinković optužnicom su se teretili za krivična djela davanje lažnog iskaza, jer su, kako se sumnja, u Tužilaštvu tvrdili da dječak ubica nije pucao u tom klubu. Ivanović i Marinković su na prethodnom suđenju rekli da se ne osjećaju dobro zbog čega je njihovo izlaganje odgođeno za danas.Majka Miljana i otac Vladimir Kecmanović su na prethodnim suđenjima iznijeli odbranu i odgovarali na pitanja Tužilaštva, suda, branilaca i oštećenih, međutim, oni nisu željeli da odgovaraju na pitanja punomoćnika oštećenih.Kecmanovići od početka ovog postupka negiraju krivicu.<h2>DNK na čahuri</h2>Otac dječaka optužen je da je izvršio krivično djelo teško djelo protiv opće sigurnosti jer je dijete od 13 godina vodio u streljanu i učio da puca, kao i da nije adekvatno čuvao oružje u kući. Majka Miljana Kecmanović je optužena jer je njen DNK pronađen na jednoj čahuri u učionici u kojoj je masakr počinjen.Dječak ubica koji u vrijeme izvršenja ovog zločina nije imao navršenih 14 godina, pa samim tim nije krivično odgovoran, pucao je na svoje drugare iz dva očeva pištolja koja je uzeo 1. maja.Potom ih je kobnog dana stavio u svoj ranac, otišao u školu i tokom prvog časa ubio 10 osoba i ranio još petero djece i nastavnicu historije.

Dječak ubica u vrijeme izvršenja ovog zločina nije imao navršenih 14 godina, pa samim tim nije krivično odgovoran

Vlasnik streljane u kojoj je dječak ubica učio pucati sklopio sporazum: Priznao da je dao lažni iskaz u istrazi masakra u "Ribnikaru"

Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odjeljenju za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina Višeg suda u Podgorici, predalo optužnicu protiv M.B., Z.K., N.N., R.V., N.B. i Z.D. zbog sumnje da su švercovali 2,5 tona kokaina i 59 kilograma metamfetamina, saopštio je specijalni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić.<h2>Pripadnici kriminalne organizacije</h2>Oni se sumnjiče za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.- Osnovano se sumnja da su, kao pripadnici kriminalne organizacije, ostvarujući kriminalni plan, krijumčarili radi prodaje 150 kilograma kokaina i 59 kilograma metamfetamina, morskim putem, od Belgije do blizu Australije, u periodu od septembra do decembra 2020. godine- pojasnio je Radonjić.Istom optužnicom se stavlja na teret M.B. i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, zbog krijumčarenja 380 kilograma kokaina, morskim putem, preko Sjevernog mora do Švedske, u maju 2020. godine, okrivljenima M.B. i Z.K., krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, zbog krijumčarenja radi prodaje 1.834 kilograma kokaina, od Južne Amerike do Španije, u periodu od kraja januara do druge polovine februara 2021. godine.<h2>Traži se produženje pritvora</h2>- Okrivljenima M.B. i N.B. se stavlja na teret i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, zbog krijumčarenja radi prodaje 199 kilograma kokaina, morskim putem, od Belgije do blizu Australije, u periodu od kraja januara do sredine marta 2021. godine- istakao je Radonjić.U optužnici je predloženo da se okrivljenima produži pritvor.

Drogu krijumčarilili mosrskim putem od Belgije do Australije te od Jušne Amerike do Španije

Podignuta optužnica protiv šest osoba zbog šverca 2,5 tone kokaina

U ponedjeljak je granična policija na području Šiljkovače kod Cetingrada zatekla četiri migranta, od kojih je jedan upao u rupu duboku 12 metara, te je uz pomoć Hrvatske gorske službe spašavanja izvučen s dubine od pet metara, izvijestila je u utorak Policijska uprava karlovačka. Riječ je o mlađem muškarcu, kojem je pružena prva pomoć na mjestu događaja, a potom je prevezen na daljnji liječnički pregled u zdravstvenu ustanovu.Ostaloj trojici migranata nije bila potrebna medicinska pomoć i odvedeni su u policijsku postaju, kamo će biti prevezen i ozlijeđeni nakon liječenja.Policija je na mrežnim stranicama objavila video-snimak spašavanja.

Riječ je o mlađem muškarcu, kojem je pružena prva pomoć na mjestu događaja

Migrant upao u jamu duboku 12 metara kod Cetingrada: Spašen je 

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić komentirao je potencijalno otvaranje rudnika litija i naglasio da odluka o tome neće biti brza. Naime, inozemni mediji prenose kako se Srbija sprema dati britansko-australskoj kompaniji "Rio Tinto" zeleno svjetlo za razvoj najvećeg rudnika litija u Evropi dvije godine nakon što je Beograd odustao od projekta.Međutim, tokom obraćanja u Predsjedništvu Vučić je staknuo da se u Srbiji mora otvoriti rasprava o litiju u kojoj će dominirati argumenti. Parole “Ne damo Jadar i Rađevinu” nazvao je praznim pričama.Naglasio je da se neće raditi ništa dok se ne dobiju garancije "svih u Evropi" da neće biti nikakvih štetnih efekata po životnu sredinu.Ponovio je i da je zaustavljanje projekta “Jadar” prije dvije godine djelo zapadnih sigurnosnih službi, a sve u cilju usporavanja razvoja Srbije. Na kraju je objasnio da će se zbog litija u budućnosti voditi ratovi.Vučić je kazao i da je "užasnut načinom" na koji kompaniija "Rio Tinto" vodi svoju kampanju.- Mnogo su uložili, plaćaju razne eksperte u našoj zemlji, a nisu u stanju da se bore nego im je potrebno od pet do 10 sati da reagiraju saopćenjem, zato što niko ne vjeruje. Ja sam pobjeđivao jer vjerujem u stvari koje govorim, a oni koji to rade zbog para, oni nikada ne mogu da vode kampanju koja je potrebna - rekao je.Litij, koji se u EU i SAD smatra kritičnim materijalom, koristi se u baterijama za električna vozila i mobilne uređaje.Prema ranijim Vučićevim riječima, Srbija ima mogućnost da proizvede 58.000 tona litijum karbonata godišnje, čime bi povećala svoj BDP za 0.95 posto (godišnje). Također, ako bi svi uvjeti bili ispuinjeni, rudnik litija bi se otvorio do 2028. godine.Mediji podsjećaju da je Beograd 2022. poništio licence za projekt Jadar u Riju vrijedan 2,4 milijarde dolara nakon masovnih ekoloških protesta.Ako se dovrši, projekt bi mogao zadovoljiti 90 posto trenutnih potreba Evrope za litijem i pomoći da tvrtka postane vodeći proizvođač litija.Tijekom 2021. i 2022. srpski ekolozi prikupili su 30.000 potpisa u peticiji kojom se zahtijevalo da parlament usvoji zakon o zaustavljanju istraživanja litija u Srbiji.

Hakerski napad na KBC Zagreb, svi sistemi isključeni

Nevrijeme u Srbiji, muškarac poginuo od udara groma

Spajić: Crna Gora se obavezala da osudi sve zločine počinjene na ovim prostorima

Spajić: Večeras ćemo proslaviti historijski trenutak

Usvojen IBAR, Crna Gora u novoj fazi EU pregovora

Zoran Milanović objavio kandidaturu za predsjednika Hrvatske

Rimac dvaput zvao robotaksi, nijednom nije došao: Imali smo problemčić

Crnogorski zastupnici u petak o Rezoluciji o Jasenovcu?

Ministar finansija postupio po odluci Upravnog suda: Nema izuzeća, Perović htjela da odugovlači postupak

Ivan Anušić, ministar odbrane Hrvatske: Planiramo uvesti obavezan vojni rok

Vučević: Srbija spremna na kompromis oko Kosova

Sporazum o saradnji Srbije i Frontex-a u borbi protiv kriminala i ilegalnih migracija

Vlasnik streljane u kojoj je dječak ubica učio pucati sklopio sporazum: Priznao da je dao lažni iskaz u istrazi masakra u "Ribnikaru"

Podignuta optužnica protiv šest osoba zbog šverca 2,5 tone kokaina

Migrant upao u jamu duboku 12 metara kod Cetingrada: Spašen je

Vučić o otvaranju rudnika litija u Srbiji: Odluka neće biti brza

Region

Hakerski napad na KBC Zagreb, svi sistemi isključeni

Nevrijeme u Srbiji, muškarac poginuo od udara groma

Spajić: Crna Gora se obavezala da osudi sve zločine počinjene na ovim prostorima

Spajić: Večeras ćemo proslaviti historijski trenutak

Usvojen IBAR, Crna Gora u novoj fazi EU pregovora

Zoran Milanović objavio kandidaturu za predsjednika Hrvatske

Rimac dvaput zvao robotaksi, nijednom nije došao: Imali smo problemčić

Crnogorski zastupnici u petak o Rezoluciji o Jasenovcu?

Ministar finansija postupio po odluci Upravnog suda: Nema izuzeća, Perović htjela da odugovlači postupak

Ivan Anušić, ministar odbrane Hrvatske: Planiramo uvesti obavezan vojni rok

Vučević: Srbija spremna na kompromis oko Kosova

Sporazum o saradnji Srbije i Frontex-a u borbi protiv kriminala i ilegalnih migracija

Vlasnik streljane u kojoj je dječak ubica učio pucati sklopio sporazum: Priznao da je dao lažni iskaz u istrazi masakra u "Ribnikaru"

Podignuta optužnica protiv šest osoba zbog šverca 2,5 tone kokaina

Migrant upao u jamu duboku 12 metara kod Cetingrada: Spašen je

Vučić o otvaranju rudnika litija u Srbiji: Odluka neće biti brza