Iz Općine Medulin obavijestili su mještane da je u ranim jutarnjim satima u kampu Stupice u Premanturi uočena plutajuća materija koja mirisom i svojstvom podsjeća na naftni derivat, prenio je <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/naftna-mrlja-u-moru-kod-premanture/2572115.aspx">Index.hr</a>.- Općina Medulin i Javna ustanova Kamenjak odmah su uputili sve službe na teren, obavijestili sve nadležne službe, te pristupili postavljanju upijajućih brana i čišćenju područja. Nakon detaljne analize objavit ćemo više informacija - saopštila je Općina.Čitaoci portala Istra24 koji borave u autokampu Stupice rekli su da je riječ o ekološkoj katastrofi.Isti portal nezvanično saznaje da je mrlja otkrivena jutros, te da je vidljiva na nekoliko stotina metara obale Premanture. Općina Medulin je obaviještenje o mrlji objavila u 15 sati.Navodno je sinoć viđen veliki tanker kako prolazi veoma blizu medulinske obale.Na terenu su sve nadležne opštinske, županijske i državne službe.Čitalac Istarskog javlja da se mrlja protezala od Bodulaša do Levanića i po Kvarneru.

Na terenu su sve nadležne opštinske, županijske i državne službe

Naftna mrlja se pojavila na Jadranu: "Ovo je ekološka katastrofa"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopćio je da je donio ukaze o proglašenju deset zakona koji su u prethodnim danima usvojeni od strane Skupštine Crne Gore.Skupština je ranije ove sedmice Milatoviću uputila svih 12 usvojenih zakona, a on je dva dokumenta vratio na ponovno odlučivanje - Zakon o nacionalnom javnom emiteru – Javnom medijskom servisu Crne Gore i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudovima.<h2>Značaj javnog servisa</h2>- Kao što sam ranije najavio, iz razloga poznatih javnosti, vratio sam na ponovno odlučivanje Skupštini Zakon o nacionalnom javnom emiteru – Javnom medijskom servisu Crne Gore, kojim se smanjuje kriterijum za izbor direktora RTCG-a sa važećih 10 na 5 godina radnog iskustva.&nbsp;Smatram da se usvojenim rješenjem zanemaruje značaj javnog servisa i dovodi u pitanje njegova uredjivačka nezavisnost, posebno cijeneći stavove stručne javnosti o predmetnom pitanju. Takođe, mišljenja sam da usvojene izmjene predstavljaju korak unazad u odnosu na važeće rješenje, te da su u suprotnosti sa uporednom praksom i konceptom jačanja upravljačke odgovornosti i profesionalizma - saopćio je Milatović.Na ponovno odlučivanje Skupštini je vratio i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudovima.- Naime, usvojenim Zakonom predviđa se da predsjednik i članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, kojima prestaje mandat usljed isteka vremena na koje su birani, nastavljaju da vrše dužnost do izbora novih članova, a najduže do dvije godine.&nbsp;Ukazao sam da je navedeno rješenje upitno u kontekstu usaglašenosti sa Amandmanom VIII stav 7 Ustava Crne Gore kojim je utvrdjeno da mandat Sudskog savjeta traje četiri godine. Primjenom usvojenog rješenja, članstvo u Sudskom savjetu za ugledne pravnike, de facto, moglo bi se produžiti do šest godina, što je duže od granice propisane Ustavom. Takodje, članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, na ovaj način stavljaju se u drugačiji pravni položaj u odnosu na ostale članove Savjeta.&nbsp;Dodatno, ukazao sam da se u dijelu cjelishodnosti, ovakvim rješenjem unaprijed relativizuje obaveza nadležnih institucija da, u skladu sa ustavnim obavezama, pravovremeno preduzimaju aktivnosti u cilju popune upražnjenih mjesta u Sudskom savjetu - naveo je on.<h2>Najvažniji stub djelovanja</h2>Poručio je da je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, u proteklih godinu dana mandata, bilo jedan od najvažnijih stubova njegovog djelovanja, a da je ideju o učlanjenju u EU 2028. godine promovisao u zemlji i inostranstvu, "uprkos brojnim skepsama".- Stoga se nadam da će u vremenu ispred nas, politiku štrikova zamijeniti nastojanje svih institucionalnih aktera u Crnoj Gori da, svojim djelovanjem, rade na suštinskom napretku našeg društva, zasnovanog na punoj vladavinu prava i poštovanju Ustava i zakona.&nbsp;U konačnom, važno je konstatovati da je, bez obzira na kvalitativno upitan zakonodavni proces, koji je pratio usvajanje ovih zakona, odrađen značajan posao u cilju ispunjavanja privremenih mjerila i dobijanja pozitivnog IBAR-a. Stoga, svim državnim službenicima i drugim akterima u prethodnim i sadašnjoj Vladi, kao i u prethodnim i sadašnjem sazivu Skupštine Crne Gore, koji su dali doprinos okončanju ove važne etape našeg EU puta želim da čestitam na ostvarenom rezultatu - saopćio je Milatović.

Skupština je ranije ove sedmice Milatoviću uputila svih 12 usvojenih zakona, a on je dva dokumenta vratio na ponovno odlučivanje

Milatović potpisao deset "IBAR zakona", vratio dva

U Evropskoj uniji danas je posljednji dan glasanja na izborima za Evropski parlament, na kojima građani biraju 720 novih poslanika, koji će u narednih pet godina oblikovati politiku EU.Pravo glasa na izborima za Evropski parlament ima oko 370 miliona građana EU, a danas će na birališta izaći državljani 20 država članica EU, nakon čega će uvečer biti poznati rezultati glasanja.Na izborima, koji su počeli u četvrtak 6. juna, prethodno su glasali građani Nizozemske, Irske, Češke, Slovačke, Latvije i Malte, dok je u Italiji glasanje počelo jučer, a nastavlja se i danas.Izbori za Evropski parlament izazivaju veliku pažnju javnosti prije svega jer se očekuje da će u novom sazivu doći do zaokreta udesno imajući u vidu da su desničarske i krajnje desničarske partije ostvarile značajne uspjehe proteklih godina širom EU.<h2>Transnacionalne političke grupacije</h2>Na izborima učestvuju nacionalne političke stranke, ali kada se izaberu poslanici, većina se odlučuje da postane dio transnacionalnih političkih grupacija, kojih trenutno ima sedam: Evropska narodna partija (EPP), Progresivni savez socijalista i demokrata (S&amp;D), Obnovimo Evropu, Evropski konzervativci i reformisti (ECR), Identitet i demokratija (ID), Zeleni-Evropski slobodarski savez i Evropska ujedinjena ljevica-Nordijska zelena ljevica.Pored njih, postoje poslanici i partije koji nisu povezane ni sa jednom većom političkom grupacijom.Od početka godine brojne ankete ukazuju da bi ID kao politička grupacija stranaka desnice i krajnje desnice, kojoj pripadaju i Nacionalno okupljanje Marin Le Pen i Liga Matea Salvinija, kao i ECR, u kojoj su dominantne stranke Braća Italije italijanske premijerke Đorđe Meloni, poljska Pravo i pravda i španski Voks, mogle da značajno povećaju broj poslaničkih mjesta i "popnu" se sa šestog i petog, na četvrto i treće mjesto u EP.Iako se očekuje da će tradicionalno dvije najveće političke grupacije u Evropskom parlamentu desnog i lijevog centra - Evropska narodna partija (EPP) i Progresivni savez socijalista i demokrata (S&amp;D) osvojiti najviše glasova i ostati na prvom i drugom mjestu, one bi mogle da imaju manje poslanika u novom sazivu Evropskog parlamenta.<h2>Pad liberala</h2>Najveće gubitke, prema projekcijama, pretrpjet će liberalne grupacije Obnovimo Evropu, koja uključuje stranku Preporod francuskog predsednika Emanuela Makrona, kao i Zeleni.Iako je Evropski parlament jedina demokratski izabrana institucija EU, glasanjem na izborima građani indirektno utiču i na sastav ostalih tijela EU.Tako će jedan od prvih zadataka poslanika u Evropskom parlamentu, nakon što izaberu predsjednika parlamenta na prvoj plenarnoj sjednici, biti da izaberu novog predsjednika Evropske komisije, kojeg imenuju države članice.Najveća politička grupacija nakon izbora ima najveći mandat da predloži kandidata za predsjednika EK, kojeg Evropski parlament bira apsolutnom većinom nakon izbora, na prijedlog država članica.Ako kandidat ne dobije dovoljno glasova, zemlje članice EU moraju da predlože drugog kandidata.EP odobrava i 27 komesara, po jednog iz svake države članice EU, koji će voditi EU u narednih pet godina, kao i visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Izbori za Evropski parlament izazivaju veliku pažnju javnosti prije svega jer se očekuje da će u novom sazivu doći do zaokreta udesno

Posljednji dan glasanja na izborima za Evropski parlament: Otvorena biračka mjesta i u Hrvatskoj

Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke izrazila je u intervjuu za Glas Amerike optimizam u pogledu napretka zemlje na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, posle odluke Evropske komisije da uputi pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR) koji je uslov za dalji nastavak pregovora.O IBAR-u će konačnu odluku donijeti Savjet EU.Rajnke je međutim poručila da crnogorskoj vladi predstoji još teži posao - da ostvari konkretne rezultate u oblasti vladavine prava.Istakla je i da pomno prati najave rekonstrukcije vlade u koju bi, prema koalicionom sporazumu ušli predstavnici bivšeg Demokratskog fronta, i navela da su Sjedinjene Države usredsređene na to da li su crnogorski lideri posvećeni ciljevima na koje su se obavezali.Glas Amerike: Aktuelna crnogorska vlada izabrana je prije sedam mjeseci. Kada je izabrana, Amerika je imala jasna očekivanja od nje – da bude posvećena članstvu u Evropskoj uniji, aktivnom i kredibilnom članstvu u NATO-u i dobrosusjedskim odnosima. Da li aktuelna vlada ispunjava ta očekivanja za sada?Ambasadorka Rajnke: Očekivanja američke vlade su usklađena sa očekivanjima crnogorskih građana. I od toga treba početi, zato što to zaista ima veze sa budućnošću zemlje. Očekivanje da će Crna Gora biti članica Evropske unije, što će se dogoditi, i kredibilan NATO saveznik. I to je svakako nešto na šta bi Crna Gora trebalo da bude ponosna. Sve što radim na terenu sa mojim izvanrednim timom iz ambasade i sa našim partnerima u Crnoj Gori usklađeno je sa onim što vlada kaže da su joj ciljevi i očekivanja. I postižemo napredak, naročito kada je riječ o članstvu u Evropskoj uniji. Vidimo napredak što je veoma zadovoljavajuće. I zaista mi je drago što je Crna Gora sada na ivici tog velikog koraka.Glas Amerike: Da li vidite bilo kakav nesklad ili dvosmislenost u onome što vlada govori, i onome što konkretno radi, naročito kada je riječ o spoljnoj politici?Ambasadorka Rajnke: Za nas postoji širi nacionalno bezbjednosni cilj, a to je da imamo saveznika i partnera na kojeg možemo uvijek računati, saveznika i prijatelja koji je stabilan i prosperitetan. I ja Crnu Goru vidim u tom svijetlu. Riječ je o zemlji koja postiže napredak. Crna Gora je usvojila najnoviji paket EU sankcija, i dalje je 100 odsto usklađena sa spoljnopolitičkom i bezbjednosnom platformom EU i to su važne stvari koje treba uzeti u obzir. Šire gledano, smatram da su Crna Gora i Sjedinjene Države na istom putu kada je riječ o spoljnoj politici i nacionalnoj bezbjednosti. To je važno. Kada radite sa saveznikom, morate da znate da ste saglasni u pogledu prijetnji i prilika.Glas Amerike: Crna Gora, kao što znamo, željno iščekuje Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila (IBAR) u poglavljima 23 i 24 i očekuje da će biti pozitivan kako bi nastavila pregovore. Evropska komisija, kako prenose crnogorski mediji, dala je zeleno svjetlo za pozitivan IBAR i ocijenila da je Crna Gora ispunila privremene standarde u ključnim poglavljima i postigla napredak u vladavini prava. Kako to komentarišete i da li vjerujete da je opravdan optimizam Crne Gore da bi mogla da postane članica Evropske unije 2028. godine?Ambasadorka Rajnke: Da, vjerujem. Veliki sam optimista. I mislim da to odražava stav cijele američke vlade. Optimisti smo da je nova vlada gospodina Spajića, koja je na položaju kratko vrijeme, veoma usredsređena na taj cilj. I potezi u vladi, podržani potezima u parlamentu, su se zaista uskladili da se postigne taj veliki korak. A riječ je velikom koraku, malo birokratskom na neki način, ali je taj Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila ili IBAR kako je poznat, je nešto zaista važno zato što pokazuje da je vlada osnažila poglavlja koja se tiču vladavine prava. Vladavina prava znači da su pravosuđe, tužilaštvo i programi za sprovođenja zakona dovoljno snažni da počnu da se rešavaju i zaista suzbiju korupcija u društvu i grupe za organizovani kriminal koje zaista moraju da se razbiju.I da, optimista sam, zato što vidimo da se očekuje potencijalno dobijanje IBAR-a u junu kada ćemo znati da li će zemlje članice EU glasati da je Crna Gora ispunila privremena mjerila. Međutim, onda slijedi težak posao. U stvari, dio posle dobijanja IBAR-a je čak teži zato što onda moraju da se rešavaju sva poglavlja u procesu pristupanja EU, bez obzira da li je riječ o zakonu o konkurenciji, životnoj sredini i mnogim drugim. I da se zaista pokaže napredak i konkretni rezultati u oblasti vladavine prava. Tako da želim da vam kažem da sam optimista. Kao što se čini da je vlada podjednako optimista.Glas Amerike: Da li SAD vjeruju da je Crna Gora napravila značajan napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije? I da li vidite bilo kakve elemente političke odmazde u toj borbi, kako tvrde neke opozicione stranke?Rajnke: Veoma je teško boriti se protiv korupcije koja je podmukla. Kada je u sistemu, potreban je zaista težak rad veoma ozbiljnih aktera da bi se riješila. Postizanje napretka u borbi protiv korupcije širom svijeta je jedan od globalnih prioriteta Amerike. I naš rad u Crnoj Gori, regionu i šire je povezan sa našim spoljnopolitičkim ciljevima. Građani zaslužuju vladu kojoj mogu da vjeruju. Da, ima napretka, apsolutno. I potreban je težak rad da se osigura da nema odmazde, već da se rešavaju problemi vezano za aktere i sumnjive organizacije koje pokušavaju da utiču i izvrnu odluke vlade i njene programe. To je težak rad koji nastupa jednom kada se dobije IBAR.Glas Amerike: Kada je vlada formirana, Sjedinjene Države bile su zabrinute zbog toga što je u vladajućoj većini proruska, anti-zapadna koalicija. Sedam mjeseci nakon formiranja vlade, da li vas to i dalje brine?Ambasadorka Rajnke: Usredsređeni smo na to da svi lideri, koji su u poziciji da utiču na budućnost Crne Gore, budu fokusirani na ciljeve na koje su se obavezali. Ako bilo koja od tih stranaka ili frakcija imaju različite istorijske ciljeve i nisu prepoznale da je ova Crna Gora posvećena pristupanju EU i kredibilnom učešću u NATO-u, kao i dobrosusjedskim odnosima sa svim priznatim zemljama u susjedstvu i obavezama prema multilateralnim organizacijama, ako bilo koja frakcija ne djeluje po tim ciljevima i u njih istinski ne vjeruje, mogla bi da odvrati od postizanja ciljeva o kojima smo ovdje govorili.Glas Amerike: Da li smatrate da bilo koja stranka u parlamentarnoj većini predstavlja preprepku tom napretku?Ambasadorka Rajnke: To ostaje da se vidi. Napredak koji smo vidjeli nedavno i kada je u parlamentu usvojen niz zakona povezanih sa ispunjavanjem mjerila o kojima smo govorili je dobar znak. Ali kao što sam rekla, to je samo jedan korak. Ja i Sjedinjene Države i dalje pratimo da svi članovi same vlade ostanu posvećeni sprovođenju ta četiri cilja.Glas Amerike: Najavljuje se i rekonstrukcija vlade i očekuje se da u njoj budu ministri iz koalicije Za budućnost Crne Gore. Da li to zabrinjava Ameriku?Ambasadorka Rajnke: Pomno to pratim. Interesuje me da vidim šta će premijer preduzeti kada je riječ o tom pozivu na rekonstrukciju posle odluke Evropske unije krajem juna. Znam da postoje drugi politički entiteti koji bi voljeli da se pridruže vladi, tako da će možda biti razgovora o tome kako će vlada izgledati posle kraja juna.Glas Amerike: A da li postoje neke crvene linije kada je riječ o američkoj podršci?Ambasadorka Rajnke: Ja ne govorim o crvenim linijama. Pratim same poteze Vlade Crne Gore. Oni govore glasnije od riječi.Glas Amerike: Jedno od pitanja koje je izazvalo mnoge reakcija u Crnoj Gori i regionu, možda i dezinformacija, bila je rezolucija UN o Srebrenici. Kao što znamo, Crna Gora je podržala tu rezoluciju. Dva crnogorska amandmana na rezoluciju su usvojena, ali se Crna Gora zbog toga našla na udaru srpskih zvaničnika. Čak su i djelovi crnogorske vlade, uključujući i predsednika parlamenta, istupili protiv rezolucije UN, a onda su u isto vrijeme predložili i rezoluciju o Jasenovcu. Ta rezolucija je izazvala mnogo protesta Hrvatske, koja je članica EU. Da li podržavate rezoluciju o Jasenovcu koju je predložila većina u parlamentu?Ambasadorka Rajnke: Uvek je važno i bitno sjećati se žrtava, to jesu bili ratni zločini. Bilo je to užasno mjesto u strašno vrijeme i prikladno je razgovarati i obrazovati sledeću generaciju o zaista, nečemu što jednostavno više nikada ne možemo vidjeti. I nije loša stvar govoriti o Jasenovcu. To je važna stvar. To je suštinska stvar. Dakle, kada je u pitanju Jasenovac, vidim obrazovanje i dijalog kao način da se zaista ukaže na zločine i da se pomogne budućim generacijama da poštuju žrtve i da osiguraju da se to nikada više ne ponovi.Glas Amerike: Ali da li podržavate da ona bude usvojena u crnogorskom parlamentu? Protivnici ističu da je ta rezolucija predložena da bi se relativizovala rezolucija UN o Srebrenici.Ambasadorka Rajnke: Nemam komentar o rezoluciji. To je na Crnoj Gori i njenom parlamentu da raspravljaju i da vode javnu raspravu. Reći ću da što se tiče ratnih zločina iz prošlosti i zvjerstava, narodi moraju da rade zajedno da bi izliječili traume. Ovo nije stvar jedne države. Ovo je zajednica ljudi koji treba da poštuju sve one koji su stradali u prošlosti i pod strašnim, nehumanim situacijama i okolnostima. Dakle, da, mislim da je važno da razgovor o zločinima pomogne građanima Crne Gore i u regionu da zacijele rane.Glas Amerike: Protivnici takođe navode da je rezolucija predložena pod uticajem Beograda, te da Srbija utiče na crnogorsku vladu, preko prosprskih stranaka u skupštinskoj većini. Da li vi vidite taj uticaj Srbije? I ako postoji, gde ga primjećujete?Ambasadorka Rajnke: Ja sam na mandatu u Crnoj Gori... Ne mogu da kažem šta konkretno bilo koji akter iz Srbije možda radi, ali mogu da kažem da je važno da svi susjedi na Zapadnom Balkanu traže načine da prevaziđu prošlost i rade zajedno da budu međusobno povezaniji, jer su međusobno zavisni, zbog svoje istorije, zbog mnoštva divnih kultura koje postoje širom Zapadnog Balkana. Oni su ekonomski međusobno zavisni. Tako da mislim da je odgovor u pogledu srpskog uticaja, da zajedno radimo na pozitivnoj agendi i da bi sve zemlje u regionu željele da vide prosperitetniju i stabilniju budućnost Zapadnog Balkana.Glas Amerike: Podrška za EU u Crnoj Gori i dalje je snažna, ali prema izvještaju Međunarodnog republikanskog instituta, pada podrška za NATO što je, kako kažu, zabrinjavajuće. Zašto mislite da pada podrška?Ambasadorka Rajnke: Vjerovatno postoji nekoliko elemenata toga, ali u suštini, građani moraju da vide benefite, da njihova vlada zaista radi za njih. Da su njihovi prijatelji i savezi sadržajni. Građani su posvećeni budućnosti u EU. Vide tu budućnost kao veoma korisnu, da će povećati stabilnost i prosperitet. Mislim da je potrebno ispričati bolju priču o tome kako je članstvo u NATO-u zaista već dovelo do niza mnogo stabilnijih odnosa za zemlju. Privuklo je više investitora i u stvari, koristi od NATO-a su toliko ključne za budućnost Crne Gore da će građani, kada budu bolje informisani, vidjeti kakva je vrijednost kada ste dio te zaista važne koalicije i saveza.Glas Amerike: Prema odvojenom izvještaju Međunarodnog republikanskog instituta, Kina i Rusija u Crnoj Gori koriste duboke podjele u populaciji i medijima da bi promovisale svoje agende, a koriste propagandu koju, kako se navodi, šire “prosrpski, proruski, provladini mediji“ kako bi isticale kinesko-rusku alijansu kao superiorniju alternativu liberalnom svjetskom poretku. Da li ste zabrinuti zbog ruske i kineske propaganda i uticaja u Crnoj Gori i šta Amerika radi da se tome suprostavi?Ambasadorka Rajnke: Ne iznenađuje da Rusija naročito, a takođe i Kina, šire dezinformacije i da imaju konzistentan i uporan proces manipulacije informacijama sa malicioznom namjerom. Rusija vodi rat. Cilj tih narativa, kojima se želi nekako odvući pažnja crnogorskim građanima i uticati na one koji donose odluke u Crnoj Gori, jeste da se oslabi zemlja i njena odlučnost. Istovremeno, cilj je da se odvrati pažnja Evropske unije i građana širom evro-atlantske zajednice od onoga šta se zaista događa na terenu. To je rat. I moramo da se ozbiljno borimo u tom ratu. To znači borbu protiv dezinformacija i manipulacije informacijama. I jedna od stvari kojoj posvećujem dosta vremena, i imamo mnogo programa, jeste da poomognemo da se poboljša obrazovanje.Između ostalog radimo sa profesionalnim novinarima, kao što se vi, Glas Amerike, i drugima da osiguramo da je njihovo izvještavanje istinito, da se novinari prisjete kako da dođu do činjenica i kako da prenose informacije kako maliciozni i lažni narativ, i propaganda ne bi imali veliki uticaj na građane. A sve to vodi do obrazovanja, jer je ono zaista najbolje sredstvo u borbi protiv tog hibridnog oružja. Zbog toga finansiramo mnogo programa povezanih sa medijskom pismenošću, zajedno sa partnerima kao što je Evropska unija i drugi koji prepoznaju da su građani najsnažniji kada su informisani i da mogu da donose jasne odluke, uz pomoć profesionalnog izvještavanja. Mislim da Rusija neće pobijediti u tom ratu zato što je istina da se Crna Gora , u okviru proklamovanih ciljeva aktuelne vlade, kreće u pravom smjeru da bude dio atlantske zajednice nacija. I članstvo u EU će učvrstiti tu stabilnost i prosperitetnu budućnost.Glas Amerike: Ambasadorka u Crnoj Gori ste od kraja 2018. Kandidat za novog ambasadora još nije potvrđen u Senatu SAD. Koji su Vaši budući planovi? Planirate li da ostanete dok ne dođe novi ambasador? Takođe, Crna Gora je od 2018. godine, pa do sada, prošla kroz ogromne promjene. Kako vidite Crnu Goru danas u odnosu na onu koju ste zatekli kada ste došli prvi put?Ambasadorka Rajnke: Vidjela sam seizmičke promjene u Crnoj Gori i zaista sam ponosna na partnerstvo koje su SAD imale sa Crnom Gorom tokom te tranzicije. Ne mogu da kažem da je neka konkretna odluka bila ispravna ili pogrešna. Nije na meni da sudim, ali sam vidjela kako Crna Gora napreduje od kraja 2018. godine, kao zemlja aspirant za članstvo u EU, i zaista na pragu postizanja ovog važnog koraka. Ono što sam vidjela je napredak. Ono što sam videla je nacija koja se okuplja oko zajedničkog cilja. Mislim da je to isto kako su drugi, aspiranti na članstvo u EU ranije postigli taj uspeh. Postoji mnogo različitih kultura.U igri je mnogo različitih ličnosti i političkih partija, ali zemlja u kojoj rade zajedno će ostvariti svoje ciljeve. I to je ono na što sam bila ponosna što sam vidjela tokom poslednjih pet godina. Takođe sam vidjela više javnog dijaloga. Vidjela sam kako civilno društvo štiti prava građana, ukazuje na korupciju i neuspjehe. Te glasove, hrabre glasove i, glasove građana je nešto što više čujem i vidim. I to upućuje zemlju u pravom smjeru kao demokratiju. Tako da sam ponosna što sam vidjela i podržala one koji su pomogli u oblikovanju Crne Gore tokom ovih pet godinaŠto se mene lično tiče, ponosna sam na svoju službu. To je bila samo čast, i ostaje čast. Spomenuli ste činjenicu da postoji kandidat, a taj proces još traje jer se svi ambasadori u Sjedinjenim Državama potvrđuju u našem Senatu. U međuvremenu, moj cilj je da obezbijedim tranziciju u pravo vrijeme kada Senat donese odluku i zaista sam tu da služim vladi Sjedinjenih Država i da budem partner sa Crnom Gorom sve dok imam i nastavljam da imam punu vjeru i povjerenje predsjednika i državnog sekretara i američkog naroda.

Očekivanja američke vlade su usklađena sa očekivanjima crnogorskih građana, kazala je Rajnke

Ambasadorica SAD u Crnoj Gori: Opravdan optimizam Crne Gore o mogućem članstvu u EU 2028.

Ljetna sezona uveliko je počela u Baškim Vodama u Hrvatskoj. Plaže su prepune posjetioca, a toplo more i ugodna temperatura pogoduje svima. Međutim, ono što smo zabilježili, osim lijepih plaža i čistog mora, su paprene cijene hrane i pića u ovom ljetovalištu, a koje, iskreno govoreći, i nisu za svačiji džep.Tako za pizzu morate izdvojiti od 14 do 17 eura, a za burger od 15 do 16 eura. Ako želite popiti kafu to zadovoljstvo košta 2 eura, a piva je 5 eura.Baška Voda je mala hrvatska turistička destinacija koja se nalazi 50 kilometara južno od Splita i 10 kilometara sjeverno od Makarske, u neposrednoj blizini Brela.

Toplo more i ugodna temperatura pogoduje svima

"Avaz" u Baškim Vodama: Cijene i nisu za svačiji novčanik, burger 15 eura, pizza 16, kafa 2, piva 5 eura!

Na zajedničkoj sjednici Vlada Srbije i RS obratio se i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.Na početku je kazao da je Dodik rekao važnu stvar oko koje su se dogovorili još prije 10 godina.&nbsp;- Napravili smo dogovor koji nikad nismo prekršili, a to je da Srbija i RS, bez obzira na to hoćemo li nekad imati različita viđenja, najboljim odnosima, da nikada ne smije da trpi zbog toga i da u Srbiji ne smije da se čuje loša riječ o RS i brnuto. Ponosan sam na to što sam rođen u Beogradu, a nikada me niste čuli da sam govorio da sam zbog toga bolji od nekog drugog. Naš junački narod na Kosovu nikada nije i nikada neće dozvoliti da ostane bez svog imena i svoje srpske države ma koliko teško bilo. Pred nama su teški dani, i zbog onoga što se zbiva u svijetu. Ako pogledate Evropu i Ameriku kažu da ne smije Rusija da pobijedi, sa druge strane Rusija kaže da ne smije da izgubi. Sve to vodi u katastrofu - kaže Vučić.Dodao je da u Srbi vjerovatno šampioni u broju ratova koje su vodili u 20. stoljeću.&nbsp;- Najveći srpski interes je očuvanje mira - rekao je Vučić zaključivši da je dijalog jedini metod za dolazak do rješenja između Srbije i Albanije, kao i da “ne postoji drugo rješenje, već poštovanje sporazuma, formiranju SZO i svemu drugom.”- U samoj Deklaraciji pažljivo su birane riječi, mi smo uvažili određene zahtjeve RS, jer smatramo da je to sabornost, prihvatili smo to zato što ne možemo mi biti ti koji ćemo ljudima iz RS-a govoriti da znamo bolje od njih šta su njihovi problemi - istakao je Vučić.<h2>Pitanje ekonomije</h2>Dodao je da oni koji su tralili da se Deklaracije ne donese, da se ne trebaju brinuti, da je bio čvrst.- Srpski nacionalni interes je nešto o čemu smo govorili isto, a to je i ekonomija. Mi smo to nazvali EXPO 27, napredak ekonomski svakog našeg čovjeka i Srbije i RS je od vitalnog interesa za sve nas i to je ono što nam daje snagu - kazao je on.Zatim je Vučić govorio o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici.- Bilo smo izloženi teškim pritiscima po pitanju Kosova u Vijeću Evrope, s tim da nisu ispunili ništa iz sporazuma, a donošenje Rezolucije o Srebrenici, koja je bila mjesto užasnih i jezivih stvari i to osuđujemo. Ali na jedno pitanje nikada nismo mogli da dobijemo odgovor – ako je 2015. donijeta generalna rezolucija o genocidima počinjenim u svim dijelovima svijeta, zašto je morala da se donosi specifična devet godina kasnije? Još jedno pitanje je da li je ova Rezolucija donijela pomirenje u BiH ili regionu? Nije, e pa zašto ste je donosili - upitao je predsjednik Srbije. <h2>Unutrašnji problem</h2>Pa upravo zbog toga, kako je dalje zaključio Vučić, da se sukobljavamo pa da “nam dođu "mirotovorci" iz svijeta koji će donositi pravila kako njima odgovara”.Aleksandar Vučić je naveo da u Deklaraciji o zaštiti nacionalnih i političkih prava srpskog narada nema riječi o razdruživanju, napominjući da “ne želi da ulazi u unutrašni problem”, kao i da se nada da će RS uspjeti mirnim putem da riješi problem koji ima.- Ova Deklaracija se poziva na Dejton i što se mene tiče ne moramo ni ovu konferenciju da držimo, jer ćemo sada najveći dio toga reći. Dakle, pozivamo se na Dejton, jasno znamo da smo ga potpisali, ne kao slučajni prolaznik već garant, a oni će nam reći, a niste vi garant - zaključio je.

Ova Deklaracija se poziva na Dejton

Vučić: U Deklaraciji nema riječi o "razdruživanju" RS, pažljivo su se birale riječi

Vlade Srbije i RS usvojile odluku o hitnoj pripremi konkursa za idejna rješenja izgradnje memorijalanih centara za obilježavanje mjesta stradanja u Donjoj Gradini i u Beogradu. Ministar kulture Srbije Nikola Selaković izjavio je da će upravljački odbor za realizaciju te odluke u narednom periodu u hitnom roku pripremiti detaljan plan aktivnosti, kao i da će se lokacija u Beogradu naknadno utvrditi, ali da će ona biti na obali Save. - Sava je ta spojnica između Jasenovca, Donje Gradine i Beograda - poručio je srbijanski ministar.Selaković je precizirao da konkurs treba da bude mješovit i da ima cilj da se dodje do idejnog rješenja za obilježavanje mjesta stradanja i izgradnju memorijalnih centara.Podsjećamo, na zajednčikoj sjednici vlada RS i Srbije usvojena je i "Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava srpskog naroda".

Lokacija će biti na obali Save

Vlade RS i Srbije usvojile odluku o pripremi konkursa za idejna rješenja izgradnje memorijalnih centara u Donjoj Gradini i Beogradu

"Paradajz turisti", fraza koja se među Balkancima svake godine s prvim odlaskom na more javlja i opstaje sve do kraja ljeta, ni ove godine nije pala u zaborav. I dok se jedni podsmijavaju onima koji sa osmjehom na licu jedu svoju hranu na plaži, drugi pak s ponosom kažu da su upravo to - paradajz turisti. <h2>Nagradna igra</h2>To je slučaj i sa jednom Srbijankom Jelenom koja je na svom TikTok profilu "tribrodjanka" objasnila šta za nju predstavlja "paradajz turista" i zašto umjesto hrane u restoranu bira da na more ponese kako kaže, makarone, paradajz, paštetu i sve ostalo.- Ja sam Jelena, ja sam zamjenik direktora finansija i ja sam paradajz turista. Da li znate da je moja mama prvi put otišla na more sa 50 godina. Da li znate da smo sestra i ja otišle na more prvi put sa 24 godine i to tek kada smo putovanje osvojili na nagradnoj igri. Nikada nismo imali dovoljno novca da odemo na more, ali smo to samo tako mislili.Postoji mnogo vas koji misle da je potrebno mnogo novca da idete na more, da morate da priuštite hranu u restoranu. Ja danas mogu da priuštim ali biram da budem tzv. paradajz turista. Da putujem u maju, da ponesem makarone, paradajz, paštetu i kuham kafu i sve to s osmjehom na licu - rekla je Jelena u svom video snimku pa dodala:„Biram da usrećim mamu, biram da putujem što više i da svuda skupljam uspomene i iskustva koji se ne mogu mjeriti novcem".<h2>Kad si bez kompleksa, to izgleda tako</h2>Njen video postao je brzo viralan na internetu, a ispod njega mogli su se naći kako komentari podrške, tako i komentari u kojima su ljudi jasno rekli da u tom slučaju ne bi ni išli na more.

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@tribrodjanka/video/7377002411858201862" data-video-id="7377002411858201862" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@tribrodjanka" href="https://www.tiktok.com/@tribrodjanka?refer=embed">@tribrodjanka</a> Biram da usrećim mamu, biram da putujem što više i da svuda skupljam uspomene i iskustva koji se ne mogu meriti novcem :) <a title="paradajzturista" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/paradajzturista?refer=embed">#paradajzturista</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - tribrodjanka" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7377002531660008198?refer=embed">♬ original sound - tribrodjanka</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

"Bravo", "Tako je, i ja sam paradajz turista", "Bravo za kćerke i majku", "Ja imam 57 i još nisam otišla na more", "Divno, ja ove godine vodim mamu na more koja nikad nije bila, a ima 64 godine", "Zašto da ne. Na moru nismo zbog hrane", "Blago mami koja te odgajila...taj mamin osmijeh vrijedi više od najskupljeg hotela na svijetu", "To je kada si pametan, normalan i bez kompleksa niže vrijednosti, bravo draga djevojko sto misliš na majku", pisali su joj oni.<h2>Nema potrebe za tim više</h2>Ipak, javili su se i oni koji su smatrali da u tom slučaju ne bi ni otišli na more.„Vala ne treba mi takvo more da ponesem makarone, paštete i kafu", "Većina nas je paradajz turista, šta fali. Ali već neko vrijeme nema potrebe za nošenjem hrane, čak je tamo negdje jeftinija nego kod nas", "Ako imam da priuštim sebi taj odmor bez makarona i pašteta otići ću kao čovjek da se odmorim i pojedem u restoranu", "Slažem se ali...ako si sada u mogućnosti zašto ne priuštiš sebi uživanje. Ne kapiram?", glasili su njihovi komentari.

Umjesto hrane u restoranu bira da na more ponese kako kaže, makarone, paradajz, paštetu i sve ostalo

Jelena otkrila kako izgleda njen odmor: Ja sam zamjenik direktora i ja sam "paradajz turista"

Predsjedniku države Jakovu Milatoviću Skupština je uputila na potpisivanje još pet IBAR zakona, koje je parlament sinoć usvojio.Milatoviću je jučer upućeno sedam zakona koji su usvojeni u četvrtak, tako da je sada kod njega svih 12 zakona potrebnih za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR).<h2>Šef države</h2>To su izmjene i dopune Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Zakon o sprečavanju korupcije, Zakona o medijima, Zakona o nacionalnom javnom emiteru - Javnom medijskom servisu Crne Gore i Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, koji su sinoć usvojeni.&nbsp;U četvrtak su usvojeni Zakon o lobiranju, izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku, izmjene i dopune Zakona o sudovima, izmjena i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu i izmjene i dopune Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu. Svi zakoni usvojeni su po hitnom postupku.&nbsp;Prema Ustavu (član 94), šef države dužan je da proglasi zakon u roku od sedam dana od njegovog usvajanja, odnosno tri dana ako je zakon usvojen po hitnom postupku, ili da ga vrati parlamentu na ponovno odlučivanje. Predsjednik je dužan da proglasi ponovno usvojeni zakon.&nbsp;<h2>Javno dobro svih građanki i građana</h2>Milatović je najavio da neće potpisati izmjene Zakona o nacionalnom javnom emiteru koje predviđaju smanjenje kriterijuma za izbor direktora javnog servisa, jer, kako je kazao, "Javni servis je javno dobro svih građanki i građana, a ne platforma za bilo kakve političke trgovine i partijska namještenja".

Milatović je najavio da neće potpisati izmjene Zakona o nacionalnom javnom emiteru

Skupština uputila Milatoviću na potpisivanje još pet IBAR zakona

U Beogradu je u toku sastanak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Republike Srpske Milorada Dodika i ostalih najviših zvaničnika RS i Srbije u okviru "svesrpskog sabora".&nbsp;Na sastanku u Palati Srbija su i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednici parlamenata Srbije i RS Ana Brnabić i Nenad Stevandić, premijeri Radovan Višković i Miloš Vučević, kao i Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije.Svečani doček najviših zvaničnika uz postrojene pripadnike Garde priređen je ispred Palate Srbije. Predsjednika Dodik dočekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a potom su oba predsjednika dočekala i srpskog patrijarha Porfirija. Doček su pratila crkvena zvona.

Poslije sastanka uslijedit će zajednička sjednica vlada Srbije i RS koja će biti otvorena za javnost.

Poslije sastanka uslijedit će zajednička sjednica vlada Srbije i RS koja će biti otvorena za javnost

U okviru "svesrpskog sabora": U Palati Srbija sastanak zvaničnika RS i Srbije

Pacijent iz Nikšića, koji je dva dana zaredom krajem aprila tražio pomoć psihijatra u Opštoj bolnici u tom gradu, nakon pregleda dežurnog doktora interniste, izvršio je samoubistvo u krugu te zdravstvene ustanove.<h2>Kontrola kvaliteta</h2>Uprava nikšićke bolnice o slučaju suicida obavijestila je Ministarstvo zdravlja dvadesetak dana kasnije, iznijevši problem organizacije psihijatrijske službe, a taj resor naložio je vanrednu eksternu kontrolu kvaliteta stručnog rada i medicinske dokumentacije u vezi sa liječenjem preminulog pacijenta.Nikšićka bolnica, u danima kada je pacijentu bilo potrebno liječenje, nije imala dežurnog psihijatra. Tridesetpetogodišnjaku je pomoć ukazao dežurni ljekar, koji je telefonskom kontaktirao njegovu doktoricu - načelnicu psihijatrijske službe, što je potvrđeno i u bolnici. Doktorica je kolegi preporučila terapiju koju je pacijent i primio, predloženo mu je liječenje u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) što je odbio i po izlasku iz zdravstvene ustanove, na rampi bolnice, izvršio samoubistvo vatrenim oružjem.Iz Ministarstva zdravlja “Vijestima” su jučer odgovorili da im se menadžment nikšićke bolnice obratio 17. maja ove godine putem e-maila u vezi sa organizacijom psihijatrijske službe. Istim dopisom, obaviješteni su, tvrde, o suicidu koji se desio u krugu Opšte bolnice Nikšić, tačnije ispred objekta, kao i da je pacijentu ordinirana terapija i preporučeno bolničko liječenje koje je on odbio.- U Ministarstvu zdravlja nakon toga održano je više sastanaka na kojima je razgovarano o potencijalnim rješenjima organizacije ove službe do perioda završetka godišnjih odmora, kao i da se u saradnji sa drugim zdravstvenim ustanovama uspostavi dodatna angažovanost ljekara, čime će problem biti privremeno riješen - kazali su iz resora kojim rukovodi Vojislav Šimun.Pojasnili su da je već angažovan psihijatar iz Doma zdravlja Podgorica koji je stavljen na raspolaganju bolnici.- Obavještavamo Vas da će Ministarstvo zdravlja pokrenuti vanrednu eksternu provjeru kvaliteta stručnog rada i pregled medicinske dokumentaacije u ovom slučaju, tj. da li je pacijent liječen u skladu sa medicinskim protokolima i doktrinom - navodi se u odgovoru.Iz nikšićke bolnice, međutim, tvrde da je slučaj ispitivala interna Komisija za kontrolu kvaliteta bolnice i zaključila da je pacijent liječen u skladu sa medicinskim protokolima, kao i da mu je ordinirana terapija.Priznaju da u spornim danima, 27. i 28. aprila, nisu imali pripravnog psihijatra, ali i poručuju da nemaju nadležnost za prisilnu hospitalizaciju na Odjeljenju psihijatrije.<h2>Dežurni ljekar&nbsp;</h2>- Tačno je da se desio suicid u krugu Opšte bolnice u Nikšiću, o čemu je istog momenta obaviještena Uprava policije u Nikšiću, koja dalje preduzima potrebne radnje iz svoje nadležnosti. Pacijent je pregledan dana 27. aprila od strane dežurnog doktora, koji nakon uvida u stanje pacijenta predlaže hospitalizaciju u KCCG. Međutim, u tom trenutku pacijent u prisustvu članova porodice odbija hospitalizaciju.&nbsp;Zbog pružanja zdravstvene zaštite dežurni ljekar poziva načelnicu psihijatrije, koja u tom trenutku nema obavezu pripravnosti, ali iz humanih razloga prema pacijenta odgovara sugestijom za dalji terapijski tretman i upućivanje pacijenta na bolničko liječenje u KCCG.&nbsp;Opšta bolnica u Nikšiću nema nadležnost za prisilnu hospitalizaciju na Odjeljenju psihijatrije. Naglašavamo da je pacijent 27. aprila primio injekcionu terapiju, kao i 28. aprila ujutru - kazala je “Vijestima” direktorica nikšićke bolnice Dušanka Milatović Perović.

Nikšićka bolnica, u danima kada je pacijentu bilo potrebno liječenje, nije imala dežurnog psihijatra

Suicid se dogodio 28. aprila u krugu bolnice

Pacijent se ubio u krugu bolnice

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je zadužena za parlamentarnu saradnju Srbije i Republike Srpske na sutrašnjem Svesrpskom saboru, ocjenjujući da je riječ o historijskom saboru i historijskom danu, piše telegraf.rs. Svi ministri u Vladi Srbije na čelu sa premijerom su se aktivirali povodom Svesrpskog sabora, istakla je Brnabić, navodeći da će sutra biti i lijep i naporan dan. Brnabić je za RTV Pink rekla da će zajednička sutrašnja sjednica vlade Srbije i RS biti u skladu sa pripremama, a da će najvažniji projekti biti Memorijalni centar u Novoj Gradini i Memorijalni centar u Beogradu, izgradnja puteva i infrastrukture, ulaganje u obrazovanje i kulturu.Brnabić je istakla da će na sastanku u Narodnoj Skupštini biti održan Parlamentarni forum Srbije - Republika Srpska.Brnabić je na koktel pozvala sve opozicione stranke jer je, kako je navela, to dan kada sve razlike treba staviti po strani, dan zajedništva i sloge.Istakla je da sabor ne treba povezivati sa rezulucijom o Srebrenici, kao i da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pričao sa zvaničnicima RS o održavanju Svesrpskog sabora mnogo prije nego što se saznalo za rezoluciju.Brnabić je naglasila da je od 2014. godine, zahvaljujući Vučiću, počelo da se radi na jačanju specijalnih paralelnih veza Srbije i RS, što je u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.Ona je podsjetila da je Srbija izdvojila milion eura za RS 2014. godine, iako su Srbiju tada pogodile poplave. Brnabić je navela da je od 2014. do sada Srbija izdvojila 107 miliona eura za RS, uglavnom za djecu, vrtiće, zdravstvo, kao i komunalne projekte.- Danas svi vide rezultate specijalnih paralelnih veza, a sabor je način da se to dodatno ojača - istakla je Brnabić.Ona je pozvala sve ljude iz Srbije i regiona da dođu na Trg Republike sutra u 17 sati jer je reč o proslavi zajedništva i sloge.

Svi ministri u Vladi Srbije na čelu sa premijerom su se aktivirali povodom Svesrpskog sabora, istakla je Brnabić

Brnabić: Svesrpski sabor je historijski, sutra je historijski dan


Olujno nevrijeme pogodilo je danas Sloveniju. Ponegdje je padao jak grad, oborinske vode su zbog pljuskova ušle u kuće, a bilo je i problema u saobraćaju.&nbsp;Slovenačka Agencija za zaštitu životne sredine (Arso) je izdala narandžasto upozorenje za sjevernu Sloveniju, a potom i za jugoistok zemlje.Agencija za zaštitu životne sredine je već prijepodne najavila da će danas biti prilično olujno, posebno na sjeveru ove zemlje.Jaka grad prvo je pogodio austrijsku Korušku, a potom i sjeveroistok Slovenije.Meteorolog Blaž Šter iz Arse rekao je za STA da su bile dvije jače oluje, koje su prvo bile iznad Austrije. Istočna i snažnija oluja zahvatila je Štajersku. Najprije je oluja oslabila sjeverno od Maribora, a potom je znatno ojačala zapadno od Maribora i izazvala “prilično gust grad, jake udare vjetra, a također i pljuskove”, prenosi N1 Slovenija.Situacija će se smiriti u noći, ali su u subotu poslijepodne i uvečer ponovo moguće jače nevrijeme.

Jaka grad prvo je pogodio austrijsku Korušku, a potom i sjeveroistok Slovenije

Video / Snažno nevrijeme pogodilo Sloveniju, padao grad veličine loptica

Evropska komisija preporučila je u petak održavanje Međuvladine konferencija s Crnom Gorom i uputila pozitivno Izvješće o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR), javljaju crnogorski mediji. Prema neslužbenim informacijama crnogorskih medija, time je EK dala zeleno svjetlo za daljnje razmatranje izvješća u Vijeću EU-a.Izvješće o ispunjavanju privremenih mjerila (IBAR) Europska komisija je predala državama članicama EU-a koje konačno odlučuju o nastavku procesa pristupnih pregovora između zemlje kandidatkinje i Europske unije.EK je u svojoj procjeni zaključila da je Crna Gora sveukupno ispunila privremena mjerila, postigla dobar rezultat na razini usklađenosti i napreduje u primjeni pravne stečevine EU-a i europskih standarda u poglavljima 23 i 24.U slučaju Crne Gore, pozitivan IBAR je bio neophodan da bi zemlja izišla iz višegodišnjeg zastoja u procesu pregovora o članstvu. Crna Gora otvorila je sva poglavlja, ali samo tri ih je dosad privremeno zatvorila.Crna Gora je 2008. aplicirala za članstvo u EU, a pristupni pregovori započeli su 29. srpnja 2012. Do zastoja u pregovorima između EU i Crne Gore, došlo je 2020. kada je prvi put nakon tri desetljeća na parlamentarnim izborima smijenjena Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića.Pregovori su odblokirani krajem 2023., dolaskom nove vlade koju predvodi Milojko Spajić iz populističkog pokreta Europa sad, prenosi Hina.

EK je u svojoj procjeni zaključila da je Crna Gora sveukupno ispunila privremena mjerila, postigla dobar rezultat na razini usklađenosti i napreduje

Crna Gora napravila važan korak prema EU


Sara Gojić (27) od kada zna za sebe, zna da ima stariju sestru. Ipak, nikada je nije upoznala, držala za ruku ili naučila od nje kako da se šminka, oblači i koju muziku da sluša. Sara nikada nije osjetila topli sestrinski zagrljaj jer je majci rečeno da je beba preminula u porodilištu. Ipak, 20 godina kasnije Sara i njena majka otkrile su niz nepravilnosti koje su uslijedile nakon rođenja bebe, što ih je navelo da krenu u potragu za djevojkom koja bi danas imala 28 godina.Kako Sara objašnjava za <a href="https://www.blic.rs/vesti/beograd/ispovest-sare-iz-beograda-koja-godinama-traga-za-sestrom-majci-su-rekli-da-je-beba/elby738">Blic</a>, njena majka porodila se 23. septembra 1995. godine u beogradskom porodilištu. Porođaj je protekao normalno, a beba je došla na svijet oko 4 sata ujutru. Sve je bilo u redu i djevojčica je zaplakala na vrijeme.Ipak, u to vrijeme bebe nisu bile u istim sobama sa porodiljama, te je Sarina majka uspjela da vidi svoju kćerku tek sljedećeg dana oko 10 sati ujutru. Nažalost, to je bio i posljednji put da ju je videla.- Medicinska sestra je iznijela bebu, ona ju je vidjela i pitala je kada će je dobiti na dojenje. Odgovorila joj je da je ona prvorotka, i da će morati da sačeka dok ne dobije mleko i da se ništa ne brine, jer oni prehranjuju bebe. Takođe, spomenula joj je da će možda svoju bebu vidjeti poslije ručka. To je bio 24. septembra 1995. godine - počinje priču za <a href="https://www.blic.rs/vesti/beograd/ispovest-sare-iz-beograda-koja-godinama-traga-za-sestrom-majci-su-rekli-da-je-beba/elby738">Blic</a> Sara.Kako dalje nastavlja da prepričava slijed događaja, majka se vratila u sobu da bi negdje oko 11 sati došla sestra i tražila joj zdravstvenu knjižicu.- Moja majka je u to vrijeme bila izbjeglica i imala je izbjeglički karton na osnovu kojeg se liječila u Srbiji, jer smo mi porijeklom iz RS, tačnije iz Doboja. Zatim je oko 11:30 doktorica ušla u sobu i na najbrutalniji način saopštila mojoj majci da je njena beba preminula. Majka je počela da histeriše, da bi joj doktorica rekla da se smiri, da ovdje ima još porodilja i da spakuje stari i krene u drugu prostoriju - priča Sara potresne detalje.<h2>Početak agonije</h2>Sara pojašnjava da agonija njene majke tek tada počinje. Odvode je u malu sobicu sa jednim krevetom, daju injekcije, a majka se kroz maglu sjeća samo jedne rečenice. - Neka medicinska sestra ju je mazila po kosi i pričala da je mlada, da će sve biti u redu i da će imati još djece - kaže Sara.Ubrzo, stigao je i Sarin otac. Umjesto da prvi put ugleda svoju kćerku, dobija stravične vijesti. Skrhan bolom pokušava da pronađe objašnjenje, a onda dobija prvu verziju priče.- Otac je također taj dan došao sa poklonima, radujući se posjeti bebi i ženi, ali su i njemu odmah saopćili da nešto nije u redu. Otac se naravno izgubio od ogromne količine stresa. Otac i majka su zajedno plakali. Otac je pričao sa nekim doktorom koji mu je rekao da je bebi jednostavno srce stalo, da je poplavila i da nije mogla da preživi. Takođe, rekao mu je da sve te bebe sahranjuju kremacijom u zajedničku grobnicu. Moji roditelji su tada bili jako mladi, mlađi od mene sada, a i danas sami sebe krive što nisu reagovali na pravi način kao što bi to danas uradili. Najprije, tražili bi da vide svoju bebu. Međutim, oni tada nisu potpisali nikakav dokument, nikakvu dokumentaciju za obdukciju, niti kremaciju. Otac je tada molio nadležno osoblje da izvedu majku na drugi izlaz, a ne onaj gdje izlaze majke sa bebama. Oni to naravno nisu učinili i majka je sve vrijeme plakala gledajući kako drugi nose svoje bebe kući - priča ova mlada djevojka potresne detalje.Tuga i bol Sarinih roditelja natjerao ih je da nastave da tragaju za istinom. Nakon tragičnog događaja, odlaze u Sloveniju čekajući obdukcioni nalaz iz Beograda. - Pošto su moji neko vrijeme nakon toga živjeli u Ljubljani, tetka je tražila taj obdukcioni nalaz i tek nakon šest meseci od smrti bebe ga je dobila. To je bio nekakav papir na kojem piše da plućne komore nisu bile razvijene i da je to razlog zbog je beba preminula. Na tom papiru ne postoji nikakav pečat, niti ovjera, apsolutno ništa, samo je tako neprofesionalno napisano. Moja majka je sa tim papirom otišla kod jednog doktora u Ljubljanu koji je to pregledao, nasmijao se i rekao da to treba da se ponovi i da je obdukcioni nalaz neozbiljan. Sve je to tako trajalo, godine su prolazile, majka i dan danas sebe krivi što nije tražila da vidi bebu, jer bi je vjerovatno prepoznala iako je preminula - kaže Sara.Ipak, 20 godina kasnije, Sarina majka odlučuje da kontaktira jedno udruženje roditelja iz Srbije i na njihovoj stranici pronalazi uputstva kako da, kao roditelj koji sumnja da joj je dijete oteto, dođe do određenih dokumentacija. Tada, klupko počinje da se odmotava, a Gojići se suočavaju sa nizom nepravilnosti.<h2>Sara kao tinejdžerka</h2>- To su moji roditelji i učinili, i odnijeli su sve te zahtjeve na adrese u Beograd, gdje su se ustanovile određene nepravilnosti. Dijete je rođeno, žensko, i postoji jedinstveni matični broj. Koliko znam, taj matični broj, ne može da se da nekome ko nema ime. Moja sestra je trebalo da se zove Maja, ali roditelji nisu ni stigli da joj daju to ime. Međutim, upisan je nekakav matični broj, iliti kako ga roditelji nestalih beba nazivaju - sintetički broj", pojašnjava Sara za Blic.Ipak, nakon što su dublje zašli u potragu za Sarinom sestrom, shvatili su da matični broj pripada dječaku, a ne djevojčici. Također, upisano je da je datum smrti bebe nastupio prije njenog rođenja! - Provjeravali smo taj broj u bazi podataka i on uopšte ne postoji. U izvodu iz matične knjige umrlih stoji da je muško umrlo, s tim da je upisano da je beba umrla prije nego što se rodila. Datum upisa najprije treba da bude kada je beba rođena, pa tek onda kada je umrla, međutim, u toj matičnoj knjizi je upisano prvo kada je beba umrla. Jasno se vidi datum upisa, odnosno, 18. septembra 1995. godine je upisana u matičnu knjigu da je umrla, pa tek onda 23. septembra 1995. u knjigu rođenih da je rođena - priča ona. <h2>Nepravilnosti na groblju</h2>Sa druge strane, postoje nepravilnosti i na groblju. Ne postoje podaci o tome da je beba pod prezimenom Gojić sahranjena.- Iz JKP su nam rekli da o djetetu pod prezimenom Gojić, preminulom 24. septembra 1995. godine u tom beogradskom porodilištu, ne postoje nikakvi podaci koji govore da je sahranjeno na tom groblju, gdje je navodno i trebalo da bude sahranjeno. Također, postoji još jedna nepravilnost. Doktorica je saopćila majci između 11:20 i 12 sati da je beba preminula, a u papirima stoji da je smrt nastupila u 12:30 sati. Također su napisali u nalazu autopsije da je prijevremeno rođena beba što je apsolutno netačno, beba je rođena na vijreme - priča Sara za "Blic".Ipak, Sara je obećala sebi, ali i svojim roditeljima da neće prestati da traži svoju sestru. Gojići žele pravdu, žele da znaju gdje je djevojčica koju nisu stigli da drže u naručju, da vode u park, da isprate na matursko... Nažalost, Sara je pored sestre koju nikada nije upoznala, izgubila dvije mlađe. Obje su bolovale od rijetke, progresivne bolesti i nažalost, izgubile bitku. Kako kaže, još uvijek ne zna šta bi rekla sestri kada bi je pronašla, ali je u jedno sigurna - neće prestati da traga za njom.

U to vrijeme bebe nisu bile u istim sobama sa porodiljama, te je Sarina majka uspjela da vidi svoju kćerku tek sljedećeg dana oko 10 sati ujutru

Ispovijest Sare koja traga za sestrom: Majci su u porodilištu rekli da je beba umrla, a 20 godina kasnije saznali istinu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se danas sa Tehničko-putničku stanicu Zemun, gdje je predstavljen novi elektromotorni kineski brzi voz Soko. U obraćanju Vučić je najavio da će sutra, na "svesrpskom saboru", pričati sa Dodikom o izgradnji memorijalnih centara u Beogradu i Donjoj Gradini.- Bit će velika manifestacija, želimo da pokažemo jedinstvo u opredeljenju da ne krijemo pripadnost istom narodu, poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma što se tiče RS. Ljudi misle da je to samo sastanak Dodika i Vučića i neka deklaracija koju ćemo da usaglasimo. Svaki ministar će da primi svog kolegu iz RS, svako je pronašao svog partnera da vide kako će da rade u budućnosti, klubovi, muzeji, na svakom nivou. Mnogo je simbolike i mnogo važnih stvari, uplatit ćemo i 10 miliona evra za put Bijeljina - Sremska Rača, donijet ćemo i odluku o izgradnji memorijalnih centara, bit će dobrih stvari - istakao je predsjednik Srbije.Dodao je da se s priče treba preći na djela.

Naftna mrlja se pojavila na Jadranu: "Ovo je ekološka katastrofa"

Milatović potpisao deset "IBAR zakona", vratio dva

Posljednji dan glasanja na izborima za Evropski parlament: Otvorena biračka mjesta i u Hrvatskoj

Ambasadorica SAD u Crnoj Gori: Opravdan optimizam Crne Gore o mogućem članstvu u EU 2028.

"Avaz" u Baškim Vodama: Cijene i nisu za svačiji novčanik, burger 15 eura, pizza 16, kafa 2, piva 5 eura!

Vučić: U Deklaraciji nema riječi o "razdruživanju" RS, pažljivo su se birale riječi

Vlade RS i Srbije usvojile odluku o pripremi konkursa za idejna rješenja izgradnje memorijalnih centara u Donjoj Gradini i Beogradu

Jelena otkrila kako izgleda njen odmor: Ja sam zamjenik direktora i ja sam "paradajz turista"

Skupština uputila Milatoviću na potpisivanje još pet IBAR zakona

U okviru "svesrpskog sabora": U Palati Srbija sastanak zvaničnika RS i Srbije

Pacijent se ubio u krugu bolnice

Brnabić: Svesrpski sabor je historijski, sutra je historijski dan

Video / Snažno nevrijeme pogodilo Sloveniju, padao grad veličine loptica

Crna Gora napravila važan korak prema EU

Ispovijest Sare koja traga za sestrom: Majci su u porodilištu rekli da je beba umrla, a 20 godina kasnije saznali istinu

Vučić otkrio šta će biti teme razgovora na "svesrpskom saboru"

Region

Naftna mrlja se pojavila na Jadranu: "Ovo je ekološka katastrofa"

Milatović potpisao deset "IBAR zakona", vratio dva

Posljednji dan glasanja na izborima za Evropski parlament: Otvorena biračka mjesta i u Hrvatskoj

Ambasadorica SAD u Crnoj Gori: Opravdan optimizam Crne Gore o mogućem članstvu u EU 2028.

"Avaz" u Baškim Vodama: Cijene i nisu za svačiji novčanik, burger 15 eura, pizza 16, kafa 2, piva 5 eura!

Vučić: U Deklaraciji nema riječi o "razdruživanju" RS, pažljivo su se birale riječi

Vlade RS i Srbije usvojile odluku o pripremi konkursa za idejna rješenja izgradnje memorijalnih centara u Donjoj Gradini i Beogradu

Jelena otkrila kako izgleda njen odmor: Ja sam zamjenik direktora i ja sam "paradajz turista"

Skupština uputila Milatoviću na potpisivanje još pet IBAR zakona

U okviru "svesrpskog sabora": U Palati Srbija sastanak zvaničnika RS i Srbije

Pacijent se ubio u krugu bolnice

Brnabić: Svesrpski sabor je historijski, sutra je historijski dan

Video / Snažno nevrijeme pogodilo Sloveniju, padao grad veličine loptica

Crna Gora napravila važan korak prema EU

Ispovijest Sare koja traga za sestrom: Majci su u porodilištu rekli da je beba umrla, a 20 godina kasnije saznali istinu

Vučić otkrio šta će biti teme razgovora na "svesrpskom saboru"