Iz Ureda hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića objavljeno je da je sazvana prva sjednica Sabora.&nbsp;- Na temelju odredbi Ustava Republike Hrvatske i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović donio je Odluku o sazivanju prvog zasjedanja Hrvatskoga sabora.Prema Odluci Predsjednika Republike, prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora održat će se u četvrtak, 16. maja 2024. godine u 11:00 sati u zgradi Hrvatskoga sabora u Zagrebu. Odluka o sazivanju prvog zasjedanja Hrvatskoga sabora stupa na snagu danom donošenja, odnosno danas, u četvrtak, 9. maja 2024. godine.

<blockquote class="twitter-tweet">Predsjednik Republike sazvao prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora za četvrtak 16. svibnja.&mdash; Ured predsjednika RH (@Ured_PRH) <a href="https://twitter.com/Ured_PRH/status/1788583603988763077?ref_src=twsrc%5Etfw">May 9, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Izbori zastupnika u Hrvatski sabor održani su 17. aprila 2024. godine, a predsjednik Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva Radovan Dobronić uručio je predsjedniku Milanoviću Konačne rezultate izbora zastupnika za Hrvatski sabor 29. aprila - piše u objavi Ureda.

Izbori zastupnika u Hrvatski sabor održani su 17. aprila

Milanović sazvao prvu sjednicu Sabora nakon izbora

Nakon dvije godine bivši predsjednik Uprave zagrebačkog Dinama Igor Kodžoman, akutelna predsjednica Uprave Vlata Peras i Zdravko Mamić završili su u optužnici Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, piše Jutarnji list.&nbsp;Tužilaštvo ih tereti za zloupotrebu povjerenje u privrednom poslovanju, a istraga je pokrenuta zbog optužbi za isplatu 600.000 kuna (79.600 eura) klupskog novca kontroverznom informatičaru Franju Vargi.U optužnici se navodi da je okrivljeni trojac počinio zloupotrebu s ciljem "pribavljanja znatne nepripadne imovinske koristi za trećeokrivljenika (Zdravka Mamića)".&nbsp;Mamić se tereti da je bio stvarni nalogodavac i voditelj poslovanja, dok se Kodžoman i Peras terete da su bili zaduženi za opće poslove, među kojima je i odjel nabave.&nbsp;Učinili su to iako su sve troje "obzirom na navedene njihove dužnosti bili dužni donositi odluke i voditi poslove fudbalskog kluba u skladu s pozornošću dobrog privrednika i uvijek djelovati u interesu fudbalskog kluba". - Kodžomana i Peras se terete da su na traženje trećeokrivljenog Mamića odobravali mu narudžbe te plaćali raznu tehničku i drugu robu na teret finansijskih sredstava nogometnog kluba znajući da se ta roba neće koristiti za potrebe nogometnog kluba već za trećeokrivljenikove potrebe. Nogometni klub je takvim radnjama prvookrivljenika, drugookrivljenice i trećeokrivljenika oštećen za ukupno 72.171,38 eura, dok je trećeokrivljeniku pribavljena nepripadna imovinska korist u navedenom iznosu – navodi Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu.

U optužnici se navodi da je okrivljeni trojac počinio zloupotrebu s ciljem "pribavljanja znatne nepripadne imovinske koristi za trećeokrivljenika"

Dignuta optužnica protiv Zdravka Mamića, Vlatke Peras i Igora Kodžomana: Terete se da su Dinamo oštetili za 70.000 eura

Uhapšenom šesnaestogodišnjem mladiću za kojeg se sumnja da je napao profesora u Srednjoj tehničkoj školi "9. maj" u Bačkoj Palanci, određen je pritvor.Njega je tokom dana saslušao sudija za maloljetnike Višeg suda u Novom Sadu. Određen mu je pritvor do 30 dana, piše Telegraf.rs.Momak je ušao u hodnik bivše škole i udario nastavnika S. Z. (65), koji je zadobio teške povrede glave. Incident se dogodio jučer.Tim povodom ranije se oglasila i direktorica ove škole Snežana Ivelja. Kako je rekla, incident se dogodio jučer u poslijepodnevnoj smjeni na prvom času kod njenog kolege S. Z. kada je zajedno sa učenicima iz odjeljenja ušao i bivši učenik te škole M.B. i počeo da provocira nastavnika.– Nastavnik ga je zamolio da napusti učionicu jer nije više učenik naše škole. Po izlasku iz učionice M.B. je fizički napao nastavnika. Od povreda koje je zadobio nastavnik je odvezen u Urgentni centar u Novom Sadu gdje je i zadržan. O događaju je odmah obaviješten MUP kao i Hitna služba Bačke Palanke. Kako smo u stalnom kontaktu sa porodicom našeg kolege imamo saznanja da se on oporavlja – kaže direktorica škole Ivelja za portal "Bačka Palanka vesti".Dodala je da škola postupa po propisanom protokolu i sarađuje sa MUP-om uz napomenu da je ovaj događaj izolovani incident i da bezbjednost učenika ničim nije ugrožena.

Momak je ušao u hodnik bivše škole i udario nastavnika S. Z. (65), koji je zadobio teške povrede glave

Srednja tehnička škola "9. maj" u Bačkoj Palanci

Određen pritvor tinejdžeru koji je napao profesora u Srbiji

Premijer Crne Gore Milojko Spajić je kazao da će prosječne plaće u Crnoj Gori biti 1.000 eura do kraja ove godine.Spajić je to poručio na premijerskom satu, odgovarajući na pitanje poslanik Socijaldemokrata Borisa Mugoše. Mugoša je pitao hoće li tokom ove godine i na koji način biti ispunjeno obećanje o uvećanju prosječnih i minimalnih neto plata, svih zaposlenih u Crnoj Gori za oko posto, <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/ekonomija/706312/spajic-prosjecna-plata-u-crnoj-gori-bice-1000-eura-do-kraja-ove-godine">pišu Vijesti.me.</a>- Prosječna zarada će biti 1.000 eura do kraja ove godine, kao što smo rekli i obećali, to će se desiti. Nemojte da se sekirate bit će veća zarada i za vas, neto zarada će porasti i nikakav problem neće biti. Što se tiče Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), vidim da se informišete iz medija koji konstanto napadaju Vladu, to su mediji koji istaknu jednu izjavu a sakriju drugu. Znate li šta je MMF takođe rekao u istom izvještaju, da se na lijep način izvinjavaju što nisu bili u pravu, da će Crna Gora izaći na tržište kapitala i zadužiti se po osam odsto, koliko su oni tada predviđali. Mi smo izdali obveznicu po 5,8 posto - kazao je Spajić.<h2>Posljednja četiri budžeta</h2>Naveo je da je MMF ranije govorio i da će rast Crne Gore u 2021. biti dva posto, pa 3,8, pa devet pa 11 posto, dok je rast na kraju bio 13,5 posto. Spajić je kazao da su se i tada izvinjavali. Dodao je da su ih upozoravali i za vrijeme primjene Evrope sad 1 te da su u ovogodišnjem izvještaju, pohvalili primjenu tog programa.- MMF nikad neće podržati smanjenje poreza i povećanje plata i penzija, MMF je takva institucija. Svjetska banka je takva institucija, to su konzervativne institucije koje to nikada neće podržati javno ali će pohvaliti kada se uradi na fiskalno održiv način - pojasnio je Spajić.On je pojasnio da je MMF primjetio da su učestvovali u izradi tri od posljednja četiri budžeta, kao i da su zadržali fiskalnu disciplinu uprkos povećanju plata.- Prosječna penzija u Crnoj Gori je veća nego u Hrvatskoj, nije uvijek bila. Prosječna plata u Crnoj Gori su uvijek bile manje od hrvatskih i to pola smo bili, bili smo pola hrvatske plaće. Do kraja godine ćemo u desetinama eura biti od hrvatske plaće. Do ulaska u Evropsku uniju mi ćemo preteći Hrvatsku i bit ćemo napredniji ekonomski od Hrvatske, ovo vam sada ja garantujem - istakao je Spajić.Mugoša je naveo da se Crna Gora od kako je Spajić u politici, zadužila dvije milijarde eura te da se njegova Vlada u devet mjeseci, zadužila milijardu eura. Prošle godine je kako navodi, Crna Gora uvezla 3,8 milijardi eura a izvezla 670 miliona, te da je problem i što se ove godine ne izvozi struja.- Niste mi odgovorili na pitanje. Vi ste obećali svim zaposlenim u Crnoj Gori, privatni i javni sektor, 25 posto uvećanja neto zarade. Ja sam govorio o impresijama Svjetske banke, Evropske banke i MMF-a. Hrvatska je nakon godinu dana od najave reforme, povećala realnu zaradu 24 eura, a ima 2 milijarde iz EU fondova i mnogo bolji odnos uvoza i izvoza i kreditni rejting - kazao je on, i dodao da želi da budu obazrivi.<h2>Fiskalna strategija do kraja juna</h2>Spajić je u pisanom odgovoru koji je objavljen na sajtu Skupštine, takođe kazao da su sve obećano ispunili, a tako će biti i za dalja povećanja minimalnih i prosječnih plata. Istakao je da će fiskalnom strategijom obuhvatiti sve planirane mjere uz precizno definisanje njihovog uticaja na fiskalni i makroekonomski okvir.Ovaj dokument će kako se navodi, biti završen do kraja juna nakon čega ćemo ga uputiti Skupštini na razmatranje.Spajić je kazao da su ispunili sve što su obećali te da se povećanja plata mogu očekivati u rokovima u kojima je prethodno govorio. Dodao je da će sve mjere koje Vlada predloži, biti pažljivo razmatrane kroz socijalni dijalog i uvažavanje privrede, sindikata i odgovoran odnos prema finansijama.

- Posvećeno radimo na pripremi nove fiskalne strategije koja će obuhvatiti sve planirane mjere uz precizno definisanje uticaja tih mjera na fiskalni i makroekonomski okvir. Bit će završena do kraja juna nakon čega će biti upućena Skupštini na razmatranje. Upravo je to mjera strateškog djelovanja ove Vlade, nasuprot prošlim koje nisu pripremile ovako važan dokument fiskalne politike, što je unosilo neizvjesnost privredi, građanima i investitorima - kazao je Spajić.On je naveo da su obećali povećanje minimalnih penzija, te da je i tada bilo priče da će se ta mjera finansirati iz povećanja opšte stope PDV-a, prodaje Eelktroprivrede Crne Gore ili zaduženja. Spajić je pojasnio da nisu povećali ni PDV, niti prodali državnu energetsku kompaniju, da su se zadužili samo za vraćanje starih dugova i finansiranje kapitalnih projekata, pri čemu su prihodi za ostvareni za period od januar do aprila, značajno iznad plana.Mugoša je naveo i da ne postoji način da se povećaju sve neto plaće bez da se eliminišu doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje te da su prihodi u ovom sektoru, viši od 590 miliona eura godišnje.Mugoša se osvrnuo na projekcije MMF-a, koji je ranije ukazao da ako bi se realizovao program “Evropa Sad 2”, javni dug države bi premašio 100 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP) u 2029. godini, a finansiranje ovakvih politika bi značio da bi se morale sprovesti i druge mjere što bi bilo veoma izazovno, a jedna od mjera bi bila i povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV).<h2>Porez ugostitelja da pričeka analizu</h2>Spajić je naveo i da Ministarstvo finansija radi na strukturalnoj analizi poreskog sistema nakon koje se može naći rješenje prihvatljivo za sve, a zatim i govoriti o mogućnosti povratka nižih poreskih stopa za ugostitelje, koji sada plaćaju viši PDV. On je naveo da mogućnost postoji te da će to biti do kraja definisano fiskalnom strategijom.To je kazao u odgovoru na pitanje poslanika Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića, koji je pitao da li Vlada namjerava da izjednači stopu PDV za hotelske restorane i za one ugostiteljske objekte, koji ne posluju u sklopu hotela. Prvim danom 2024. godine, ugostiteljima i hotelijerima istekla je povlastica koju je Vlada donijela za vrijeme pandemije koronavirusa, kojom su mogli da plaćaju niži PDV od sedam odsto na usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, osim alkoholnih pića, gaziranih pića sa dodatom šećera i kafe.Sada ovu pogodnost mogu da koriste samo restorani i dostava hrane (ketering).<h2>Radovi na putu Ostros-Vladimir u 2025.</h2>Projektna dokumentacija za regionalni put Ostros-Vladimir je završena 80 posto, a početak radova bi se mogao očekivati naredne godine, kazao je Spajić.To je kazao nakon što je poslanik Albanske alternative Artan Čobi, pitao kada se može očekivati početak radova na dionici Ostros-Vladimir.- Nakon završetka projektne dokumentacije i pozitivne revizije iste, steći će se uslovi da Uprava za saobraćaj planira obezbjeđivanje finansijskih sredstava i da ovaj projekat planira planom javnih nabavki za narednu godinu, odnosno raspiše otvoreni postupak javne nabavke za izbor najpovoljnijeg ponuđaca za izvođenje radova na predmetnoj saobraćajnici - piše u pisanom odgovoru.Spajić je naveo da je za građane tog kraja značajniji najavljeni auto-put Bar-Sukobin. Kazao je da već razgovaraju sa Albanijom o tom projektu te da već imaju idejno rješenje za taj projekat, dok će se tender za idejni projekat raspisati u avgustu.<h2>"Više novca za poljoprivredu"</h2>Poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović pitao je Spajića, da li se može očekivati da se za poljoprivredu opredijeli tri odsto ukupnog budžeta za 2025. godinu.Spajić je pojasnio da je budžet 2020. godine bio 20 miliona eura te da je sada 51,4 miliona eura, što je 211 posto više.- Imamo budžet koji smo dobili od IPARD III programa koji je 82 miliona eura i na rekordnom nivou. To su impozantne cifre kada znamo u kakvom smo stanju zatekli poljoprivredu. Ne kažem samo ova, već i prethodne Vlade. Daćemo sve od sebe da izdavanja za poljoprivredu budu viša - kazao je on i naglasio da Crna Gora nema sistem korišćenja cjelokupnog novca, koji je dostupan od EU.Spajić je u pisanom odgovoru, naveo da poljoprivreda učestvuje sa šesto odsto u BDP-u za 2023. godinu te da je važan izvor prihoda za mještane sjevera države.- U 2024. godini otpočelo je sprovođenje novog GORA projekta, koji će biti implementiran na teritoriji 14 crnogorskih opština (13 opština sa sjevera Crne Gore i u Nikšiću iz centralnog dijela]. Vrijednost projekta iznosi 10 miliona eura grant podrške, a cilj je upravo poboljšanje uslova na poljoprivrednim gazdinstvima u ruralnim područjima - istakao je Spajić.Božović je naveo da Crna Gora trenutno za poljoprivredu izdvaja 1,5 posto budžeta, od čega 13 miliona eura čine staračke naknade. Pojasnio je da je budžet EU za ovaj sektor viši od 40 odsto te da je u regionu, na nivou od oko pet odsto. Zato smatra da je potrebno pospješiti razvoj poljoprovrede, povećati proizvodnju hrane i pokazati da je ovaj sektor, jedan od stubova ekonomskog razvoja.

Naveo je da je MMF ranije govorio i da će rast Crne Gore u 2021. biti dva posto, pa 3,8, pa devet pa 11 posto, dok je rast na kraju bio 13,5 posto

Spajić: Prosječna plaća u Crnoj Gori bit će 1.000 eura do kraja ove godine

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u četvrtak je donio je Odluku o sazivanju prvog zasjedanja Hrvatskoga sabora, koje će se održati 16. svibnja.Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je odluku donio na temelju odredbi Ustava Republike Hrvatske i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, priopćeno je iz Ureda predsjednika RH.Prema Odluci hrvatskog predsjednika, prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora održat će se u četvrtak, 16. svibnja u 11 sati u zgradi Hrvatskoga sabora u Zagrebu.Izbori zastupnika u Hrvatski sabor održani su 17. travnja, a predsjednik Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva Radovan Dobronić uručio je Milanoviću Konačne rezultate izbora zastupnika za Hrvatski sabor 29. travnja.Podsjetimo, u četvrtak je Andrej Plenković potvrdio kako ima 76 potpisa za formiranje Vlade RH. HDZ je s partnerima osvojio 61 mandat, podršku će dobiti od 12 zastupnika Domovinskog pokreta (DP), a ostala tri dobiti će iz Kluba manjina u Hrvatskom saboru.DP, kao manji koalicijski partner u budućoj vlasti, dobio je tri resora - poljoprivredu, gospodarstvo te demografiju i useljeništvo, za što će se osnovati novo ministarstvo, potvrdile su obje strane. Uz ministarske pozicije dobivaju i dva mjesta potpredsjednika Vlade te jedno potpredsjednika Sabora.

Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora 16. maja

Dosado jedna dosadna, dajte da se vratimo na ono što građanima odgovara, poručio je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić poslaniku i lideru Građanskog pokreta URA Dritanu Abazoviću, prenose crnogorske "Vijesti".- Nisam imao nekretninu u Singapuru, koga je briga za to... Vi niste imali dana radnog staža. Vi ništa niste u životu stvorili, prva plata vam je bila u Skupštini. Razumijem vaše komplekse - kazao je Spajić Abazoviću na posebnoj sjednici Skupštine koja je posvećena premijerskom satu.Spajić je rekao da nikad nije uzeo euro od države Crne Gore, poručujući Abazoviću da Tužilaštvu da sve afere koje ima.- Nemam nekretninu ni u Crnoj Gori, ni Srbiji, Singapuru ni bilo gdje drugo. Mislim da nisam potpisao u ime države ništa što šteti državi, ali vi jeste u decembru 2022.ugovor sa "Be partizan solutions" kao fizičko lice, a odluka Vlade je bila nakon dva mjeseca - rekao je Spajić Abazoviću.Abazović je prethodno pitao Spajića od kada poznaje Do Kvona i šta je bio predmet razgovora tokom njihovog susreta u Beogradu.On je kazao da je interesantan način na koji je bliski član familije premijera Spajića kupio kuću u Boki Kotorskoj.

Spajić je rekao da nikad nije uzeo euro od države Crne Gore, poručujući Abazoviću da Tužilaštvu da sve afere koje ima

Spajić poručio Abazoviću: "Dosado jedna dosadna"

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić poručila je da će se Srbija nastaviti boriti u UN-u protiv donošenja rezolucije o Srebrenici.&nbsp;Brnabić tvrdi "da je ova rezolucija direktno uperena protiv Srbije i srpskog naroda".Kazala je da je glasanje već tri puta odgađano i da je to rezultat borbe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegovog tima.&nbsp;- To pokazuje i da se glas Srbije čuje, poštuje i uvažava više nego ikada - kaže Brnabić.

Brnabić tvrdi "da je ova rezolucija direktno uperena protiv Srbije i srpskog naroda"

Brnabić: "Srbija će se nastaviti boriti protiv rezolucije o Srebrenici"

Dok Evropa slavi pobjedu nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, Četnici na Ravnoj Gori u Srbiji počinju svoje višednevno okupljanje na kojem je nekoliko stotina simpatizera ravnogorskih pokreta iz Srbije i okolnih zemalja već prvog dana uz ruske zastave i fotografije Vladimira Putina veličalo domaće ratne zločince i hvalilo se “brisanjem” naselja Fazlagića Kula u napadu u kojem je 1992. godine ubijeno više od stotinu bošnjačkih civila iz Gacka.Kasno je jutro u utorak 8. maja dok na platou na Ravnoj Gori odjekuje najpoznatija ravnogorska pjesma “Sprem’te se, sprem’te četnici, silna će borba da bude”. Na brisanom prostoru između crkve i šume stotine okupljenih u crnim uniformama počinju svoje višednevno obilježavanje okupljanja poražene četničke vojske u Drugom svjetskom ratu. U uniformama Jugoslovenske vojske u otadžbini koju je predvodio Dragoljub Draža Mihailović, četnički vođa osuđen na smrt 1946. godine zbog veleizdaje i saradnje s nacističkom Njemačkom, okupljeni pjevaju četničku himnu, postrojeni pred predsjednikom Ravnogorskog pokreta i sveštenicima.Stotine mlađih i starijih muškaraca, koji na glavama nose kape na koje su okačene kokarde, sa zastavama četničkog pokreta na kojima su oslikani mrtvačka glava i natpisi “S verom u Boga” i “Sloboda ili smrt”, pozdravljaju jedni druge uz pokliče “živjela Srbija”. Oni 8. maja proslavljaju Markovdan kada se prisjećaju okupljanja četničke vojske na Ravnoj Gori, visoravni na planini Suvobor u zapadnoj Srbiji, koje još nazivaju i trećim srpskim ustankom.Neki od njih nose i zastave Srbije, obučeni u crne ili maslinasto zelene uniforme, sa čizmama na nogama, a kod nekih su o pojas obješeni noževi i bajoneti. To su, kako su ih ranije najavili organizatori skupa, članovi ravnogorskih i četničkih pokreta iz “svih srpskih zemalja”.Pred mikrofon i zvučnik, postavljene nasred ograđenog platoa pored crkve Svetog Georgija u koji nenajavljeni posjetioci nisu mogli ući, izlazi čovjek sijede brade i kose, u odijelu sa kravatom. Ljubovije Nenadović, predsjednik Ravnogorskog pokreta, govori u zanosu kako plato na kojem stoje mjesto “kao magnet privlači slobodoumne Srbe” i ponosan je da je svake godine na Ravnoj Gori sve više mladih, ali i ljudi spremnih da brane Srbiju. Njegov govor u kome se prizivaju granice Velike Srbije u koje ulazi teritorije susjednih zemalja otvara zvanični dio programa.“Mi ćemo da pobedimo, pobeda nam se smeši, vreme se promenilo. Sazrelo je vreme da Srbi budu domaćini u svojoj zemlji. Gde je naša zemlja, koje su granice te Srbije? Te su granice na zapadu tamo negde Karlovac, Karlobag, Virovitica. Iznad Sofije na istoku. Na jugu izlaze na južna mora”, govori Nenadović.Dok gleda u brojne mladiće i djevojke koji stoje pred njim, obučeni u četničke odore ili sa obilježjima četničkog pokreta, Nenadić kaže kako će vrijeme koje dolazi pokazati zašto su tražili bratsku slogu među Srbima i podsjeća prisutne da je njihova želja povratak kraljevine, sa kraljem iz kuće Karađorđevića. Ali kada pokušava dati podršku i zahvaliti se predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, od okupljenih dobija zvižduke. Neki ga nazivaju izdajicom.

Njegov govor, osim pripadnika ravnogorskih i četničkih pokreta iz Srbije, slušaju i simpatizeri ovih pokreta iz Višegrada i Banje Luke. Tu su i pripadnici motokluba MC Srbi iz Šapca, čiji članovi na prslucima nose logo mrtvečke lobanje kakvu su koristile nacističke snage.Okupljanje ne propuštaju ni Ravnogorci iz Gacka u BiH. Milorada Šarovića predstavljaju kao narodnog guslara dok on objašnjava kako mu je čast govoriti na Ravnoj Gori i kako donosi “pozdrave iz cetinjskog Gacka, gdje je vijekovima postojala zloglasna Kula Fazlagića”.“Bog je, svojom promisli i voljom, meni dao zadatak da kao ravnogorac osnujem pokret Bijelih Orlova, pod nazivom Gatački jurišni bataljon i da 1992. godine, poslije 527 godina udarimo na užasnu Kulu Fazlagića i za jedanaest sati je zbrišemo do temelja, da se nikada ne oporavi”, kaže Šarović.Fazlagića Kula naziv je po kojem je poznata mjesna zajednica Kula kod Gacka na koje Razvnogorci gledaju kao jedno od posljednjih uporišta pronacističke Nezavisne države Hrvatske u BiH. U junu 1992. godine Kula je bila meta pješadijskog napada vojnih i policijskih formacija. U zločinu, koji je jednoj presudi okvalifikovan kao istrebljenje, ubijeno je 130 civila bošnjačke nacionalnosti, ali konkretno za ovaj zločin još niko nije odgovarao pred domaćim, niti pravosuđem u regiji.Činjenice u vezi sa ovim zločinom utvrđene su u presudi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju koja je izrečena Momčilu Krajišniku, ratnom predsjedniku skupštine Republike Srpske, kao i presudama Suda Bosne i Hercegovine izrečenim bivšim policijskim funkcionerima ovog entiteta Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu.

Na Ravnoj gori organizatori okupljanja dodjeljuju povelje pokretima, udruženjima i istaknutim pojedincima za doprinos u očuvanju i njegovanju tradicije lika i djela Draže Mihailovića, četničkog i ravnogorskog pokreta. Sa razglasa odjekuju imena pokreta iz različitih gradova u Srbiji, Čikaga, Melbournea, ali i Ugljevika, Gradiške, Vlasenice, Istočnog Sarajeva i Lopara. Pripadnici pokreta u ovim gradocima, u četničkim odijelima, sa šubarama ili šajkačama, primaju ova priznanja ispred stroja.Priznanja su uručena i predstavnicima udruženja veterana “Garda Panteri” iz Bijeljine i “Mandini Lavovi” iz Ugljevika, kao i članu Pokreta srpskih četnika u otadžbini pod komandom vojvode Slavka Aleksića, jednom od trojice ravnogoraca koji su osuđeni na po pet mjeseci zatvorske kazne zbog veličanja četničkog pokreta i Draže Mihailovića u Višegradu odnosno izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Posthumno priznanje dobija četnički vojvoda Rade Radović, koje preuzima njegov sin.Pjesmom i srpskim narodnim igrama završava se zvanični dio programa.Ravnogorci predvođeni sa dva konjanika obučena u uniforme vojske Kraljevine Jugoslavije, defiluju kroz visoravan između crkve i spomenika Draži Mihailoviću. Ovu, kao i sve ranije aktivnosti prate stotine okupljenih koji mobitelima i kamerama pokušavaju uhvatiti zanimljive trenutke, pojedince i grupe zbog kojih su putovali i po nekoliko sati kako bi stigli do Ravne Gore.

Bio je to znak da je vrijeme za zajednički ručak, kojeg su nazvali “trpezom ljubavi”, na koji su se u toj koloni zaputili oni koji su željeli nastaviti druženje uz narodnu muziku, razgovor, piće i hranu. Sve to su mogli naći u šatoru nedaleko od crkve, sa stolicama spremnim da prime goste i zastavom na kojoj stoji natpis: “Kad se vojska na Kosovo vrati”.Na putu do šatora brojni prodavači na štandovima izlažu različite komade odjeće sa slovom Z, simbolom ruske invazije na Ukrajinu. Osim ovih simbola u ponudi su još i majice sa likovima ruskog predsjednika Vladimira Putina, Draže Mihailovića, kao i Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS) osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanja pripadnika UNPROFOR-a za taoce.Pojedini ljudi iz kolone zaustavljaju se kako bi pogledali i kupili neke od zastava Rusije i Srbije, šajkača sa kokardama ili odjeće sa simbolom “Wagnera”, zloglasne ruske paravojne formacije čiji su članovi učestvovali u borbama u Ukrajini još od 2014. godine, koju su Sjedinjene Američke Države sankcionisale nakon invazije Rusije na Ukrajinu.

Dok gledamo štand na kome je moguće kupiti različite komade hladnog oružja, poput noževa i bajoneta, pored njega prolazi dječak obučen u odjeću sa četničkim obilježjima i igra se imitacijom jedne od pušaka kakve su korištene u Drugom svjetskom ratu.Niže, u šumi na putu sa ispucalim asfaltom koji vodi do crkve i platoa na kojem se okupljaju četničke i ravnogorske organizacije, postavljeni su šatori oko kojih se okupljaju pojedini posjetioci. Uz različite pjesme koje veličaju ove pokrete druže se uz alkohol i hranu sa roštilja koju sami pripremaju.Dok iz šatora dopire muzika automobili i autubosi sa registracijama iz BiH i Srbije već odlaze sa livada na koje su parkirani. Neki koji ostaju u šatorima planiraju tu biti nekoliko dana, barem do subote 11. maja za kada su još neka ravnogorska udruženja najavila svoja okupljanja.

Kasno je jutro u utorak 8. maja dok na platou na Ravnoj Gori odjekuje najpoznatija ravnogorska pjesma “Sprem’te se, sprem’te četnici

Četnici se uz fotografije Putina i Mladića na Ravnoj Gori hvalili “brisanjem” naselja kod Gacka 1992.

Vlada Slovenije usvojila je dekret o priznanju palestinske države, te ga uputila parlamentu na usvajanje.&nbsp;- Dekret o priznanju Palestine dio je napora administracije da se što prije okončaju strahote u Gazi - rekao je slovenski premijer Robert Golob na konferenciji za novinare.Naveo je da bi konačna odluka biti donesena i prije 13. juna.&nbsp;Podsjećamo, Slovenija se u martu pridružila saopćenju Španije, Irske i Malte u kojem se navodi da su članice EU spremne priznati Palestinu.&nbsp;Golob je istakao da će Ljubljana nastaviti pratiti napredak u mirovnim pregovorima, oslobađanju talaca i reformi Palestinske uprave.

<blockquote class="twitter-tweet">MFEA <a href="https://twitter.com/tfajon?ref_src=twsrc%5Etfw">@tfajon</a>: &quot;I am pleased that the <a href="https://twitter.com/vladaRS?ref_src=twsrc%5Etfw">@vladaRS</a> has taken a decisive &amp; irreversible step in the process of recognising <a href="https://twitter.com/hashtag/Palestine?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Palestine</a>. Slovenia 🇸🇮 thus sends a clear message on the urgency of <a href="https://twitter.com/hashtag/MiddleEast?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#MiddleEast</a> peace &amp; a two-state solution 🇮🇱🇵🇸. It is my sincere wish that the procedures will… <a href="https://t.co/rc6m7DMw0g">pic.twitter.com/rc6m7DMw0g</a>&mdash; MFEA Slovenia (@MZEZ_RS) <a href="https://twitter.com/MZEZ_RS/status/1788538892288716995?ref_src=twsrc%5Etfw">May 9, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon je u poruci objavljenoj na društvenoj mreži X izrazila zadovoljstvo zbog odlučnog i nepovratnog koraka ka priznanju Palestine.Za usvajanje dekreta potrebna prosta većina u slovenskom parlamentu.

Golob je istakao da će Ljubljana nastaviti pratiti napredak u mirovnim pregovorima

Slovenija usvojila dekret o priznanju Palestine

Premijer Crne Gore Milojko Spajić je kazao na sjednici Skupštine da će Crna Gora glasati za sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru bivše Jugoslavije, pišu <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/706244/uzivo-spajic-glasacemo-za-rezoluciju-obavezali-smo-se-da-vodimo-proevropsku-politiku">Vijesti.me</a>.<h2>Osuđivali genocid</h2>- Upravo ovu rezoluciju koju imamo ispred nas - Srebrenicu. Nikakav problem to nije. Glasat ćemo za, rekli smo više puta. Ja sam javno govorio o tome, osuđivali smo genocid. Nemamo problem da to uradimo. Vlada će o tome raspravljati, ali mislim da je to suvišno spominjati jer smo se sporazumno obavezali da vodimo proevropsku politiku - kazao je Spajić.Lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pitao je Spajića hoće li Crna Gora na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) podržati rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici koju su inicirale Njemačka i Ruanda.Ibrahimović je rekao da su rezoluciju do sada kosponzorisali neki od ključnih crnogorskih međunarodnih partnera, među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija.<h2>Ista strana</h2>Ibrahimović smatra da bi Crna Gora glasanjem za rezoluciju još jednom stala na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava i potvrdila da suštinski, a ne deklarativno, pripada dijelu civilizivanog svijeta čiji dio želi da bude vrijednosno, suštinski i formalno.- Ja vjerujem da možete državnički da se nosite sa svim izazovima koji su pred ovom Vladom.Vjerujem da možete da uvedete ovu državu u EU, ali imate izazov - rezoluciju koju su podnijeli evropski partneri. Da li vi možete odgovoriti ovako važnom izazov - rekao je Ibrahimović.Istakao je da se u tekstu rezolucije nigdje ne spominje da je jedan narod genocidan.Spajić je odgovorio da su on i svi ljudi iz PES-a oduvijek bili prozapadno orjentirani.- Što su iz DPS-do 2014. imali proprusku a od tada proveropsku, čestitam na promjeni. Ali oni su prihvatili moju politiku. Vi ste 25 godina vodili prorusku politiku, a onda pet godina proevropsku - kazao je.<h2>Civilizacijska potreba</h2>Ibrahimović je izjavio da je shvatio da će Vlada podržati rezoluciju.- Drago mi je da javnost to čuje, ali volio bih da svi predstavnici vlade shvate da nam je mjesto sa zemljama koje su kosponzori ove rezolucije. To je civilizacijska potreba ovoga društva - rekao je.Spajić je rekao da ne prihvata tezu da je Crna Gora lošija od bilo koga.- Mi smo jednaki sa Francuzima, Nijemcima, Amerikancima, Austrijancima, uvijek. Mi nismo tikva bez korijena, naš korijen je veliki. Mi smo Evropa opet, Crna Gora se vraća svojim korijenima. Mi treba da budemo lideri u Evropi - kazao je Spajić.Istakao je da mnogi nisu pročitali rezoluciju, navodeći da amandmani na rezoluciju govore da nijedan narod nije genocidan.- Svi naši partneri su ih podržali. Jesmo li čuli reakciju BIH? Ubijeđen sam da su amandmani odlični i da će da pokažu pravu namjeru. Treba čitav region smiriti. Vidimo da će i Jasenovac biti u proceduri. Mi smo za - rekao je Spajić.Amandmani će, kako je rekao, dati sigurnost da niko nema ništa protiv srpskog naroda.

Nikakav problem to nije. Glasat ćemo za, rekli smo više puta. Ja sam javno govorio o tome, osuđivali smo genocid, kazao je

Spajić: Crna Gora će glasati za rezoluciju o Srebrenici

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković je na predstavljanju HDZ-ove liste za evropske izbore rekao da već danas imaju 76 potpisa za formiranje Vlade Hrvatske.- Već danas smo prikupili 76 potpisa za formiranje nove, stabilne Vlade RH - otkrio je premijer Andrej Plenković na predstavljanju naše pobjedničke liste za europske izbore - stoji u HDZ-ovoj objavi na X-u. HDZ i Domovinski pokret, podsjetimo, dogovorili su se oko formiranja parlamentarne većine. Prema dogovoru, Domovinskom pokretu pripast će tri resora, a osnovat će se i novo ministarstvo - demografije. Osim toga, DP-ovci će biti na čelu poljoprivrede, a resor privrede će se podijeliti na pola.

Prema dogovoru, Domovinskom pokretu pripast će tri resora,

Plenković: Već imamo 76 potrebnih potpisa

Na sastanku Predsjedništva Domovinskog pokreta (DP) prihvaćeno je sklapanje sporazuma o sastavljanju Vlade s HDZ-om, izvijestili su iz DP-a u četvrtak uz naglasak da u budućoj hrvatskoj Vladi nitko neće u potpunosti kontrolirati resore, već će DP u svakom provoditi dio svojih politika. "U svakom resoru će i DP provoditi dio svojih politika. U sporazumu o suradnji s HDZ-om usuglasit će se međusobne politike, što DP-u osigurava da u buduće politike ugradi velik dio svoga programa", priopćili su iz te stranke nakon jučerašnjeg sastanka Predsjedništva koji je potrajao dugo u noć. Nakon sastanka smanjio se broj potpisa koje DP daje predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću kao mandataru za sastavljanje hrvatske Vlade jer Josip Jurčević, jedan od trinaestorice koji su iz DP-a izborili mjesto u novom sazivu Sabora, neće dati svoj potpis.Glavni tajnik DP-a Josip Dabro potvrdio je Hini da je razlog nezadovoljstvo Jurčevića jer DP nije dobio i Ministarstvo kulture. Prema dogovoru, DP dobiva resore poljoprivrede, gospodarstva i demografije, za što će se osnovati novo ministarstvo. "U skladu s ključnom točkom koju smo isticali u predizbornom vremenu, a to je strateško pitanje demografije, DP vodit će Ministarstvo demografije, koje će biti ključno za provođenje pronatalitetnih politika, ali i useljeničke politike, kao i dijelom za zaštitu hrvatske granice", naglašavaju iz DP-a. Navode kako samodostatnost u proizvodnji hrane, uz demografsku obnovu, povratak mladih, obnovu sela i promjenu općedruštvene klime, ostaje njihov ključni cilj. "Sada smo dobili priliku situaciju mijenjati u praksi time što ćemo voditi Ministarstvo poljoprivrede. Osim toga, preuzimamo odgovornost i u resoru gospodarstva, koje je jedno od ključnih za postizanje ekonomskog prosperiteta", dodaju.Borba za bolju Hrvatsku tek počinje. Svjesni smo da do promjena ne može doći u jednome danu, no već će mjeseci pred nama pokazati našu spremnost i odlučnost u provođenju nacionalnih politika, poručuje DP.

Sada smo dobili priliku situaciju mijenjati u praksi time što ćemo voditi Ministarstvo poljoprivrede

U budućoj hrvatskoj Vladi u svakom resoru će Domovinski pokret provoditi dio svojih politika

Kandidatkinja VMRO-DPMNE Gordana Siljanovska-Davkova uvjerljivo je pobijedila u drugom krugu predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji, a njena inauguracija trebala bi biti održana najkasnije 12. maja, kada aktualnom predsjedniku Stevi Pendarovskom ističe mandat. <h2>Profesionalan rad</h2>Siljanovska-Davkova je dobila 65 posto glasova prema 29 posto za Pendarovskog, nakon više od 87 posto prebrojanih glasova i prva je žena izabrana za predsjednicu Sjeverne Makedonije.Siljankovska-Davkova poznata je po svom žestokom narativu i oporbenom stavu prema vladama u prošlosti te po svom profesionalnom radu na području prava, prenose makedonski mediji.- Pitala sam se zašto sam zaslužila takvu čast? - rekla je Siljanovska-Davkova novinarima nakon što je izabrana za prvu predsjednicu Sjeverne Makedonije.&nbsp;- Nagrada je za mene neprocjenjiva, ovo je velika odgovornost - istaknula je.<h2>Naučni radovi</h2>Gordana Siljankovska Davkova rođena je 11. maja 1953. u Ohridu, diplomirala je na Pravnom fakultetu i sveučilišna je profesorica. Bila je ministrica bez portfelja od 1992. do 1994. u prvoj vladi Makedonije.&nbsp;Prethodno je bila i članica Ustavne komisije Sobranja Republike Makedonije 1991. godine, koja je poduzela značajne korake u osamostaljenju zemlje.Autorica je više od 200 naučnih radova iz područja ustavnog prava, te članica brojnih domaćih i međunarodnih instituta i pravnih udruga.

Siljankovska-Davkova poznata je po svom žestokom narativu

Inauguracija nove makedonske predsjednice trebala bi biti najkasnije do 12. maja

Birači u Sjevernoj Makedoniji promijenili su političko lice sopstvene zemlje za samo jedan dan, a na vlast se vraća stranka koja je prije sedam godina smijenjena pod pritiskom uličnih protesta, piše BBC.Gordana Siljanovska Davkova, kandidatkinja opozicione VMRO-DPMNE, u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedila je dosadašnjeg predsjednika Stevu Pendarovskog, kojeg je podržao Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM).VMRO-DPMNE ubjedljivo je slavila i na parlamentarnim izborima, osvojivši 43 posto glasova, dok je SDSM sa 15 posto ostvario najlošiji rezultat u historiji.- Ima li veće promjene nego to što je žena prvi put postala predsjednica, ima li veće inspiracije? Nema - navela je Siljanovska Davkova u prvom obraćanju.Dodala je da će biti predsjednica svih građana i da su „njena vrata otvorena za sve".<h2>Stizale čestitke</h2>Pobjednicima su od rivala stizale čestitke, ali i upozorenja.- Mnogi građani osjećaju strah zbog ovakvog rezultata zato što je ogromna moć završila u rukama partije koja je poznata po zloupotrebi moći - podsjetio je doskorašnji premijer Dimitar Kovačevski na period vladavine VMRO-DPMNE dok ju je predvodio Nikola Gruevski, danas u bjekstvu u Mađarskoj.Politički zemljotres nije zaobišao ni albanske partije koje su na ovim izborima prvi put izašle okupljene u dvije snažne koalicije, a čiji je rezultat gotovo izjednačen.Koalicija oko Demokratske unije za integraciju (DUI), koji je na vlasti u Sjevernoj Makedoniji skoro 20 godina u koaliciji sa obje vodeće makedonske stranke, dobila je podršku 14 posto birača, dok je novoformirana grupa Vlen osvojila 11 posto glasova.- Najverovatnija koalicija VMRO i Vlen će imati stabilnu većinu da radi na borbi protiv korupcije i evropskim integracijama, što su dva stuba njihovog dogovora - navodi politički analitičar Dželal Neziri za BBC na srpskom.- Ipak, ne vjerujem da će se nešto suštinski promijeniti kada je u pitanju život ljudi u Makedoniji, iako može da bude nekih dobrih stvari.<h2>Promjena imena zemlje</h2>Dok je izborna noć još bila mlada, ishod je postao izvjestan, a ispred sjedišta VMRO-DPMNE u Skoplju odjekivale su zurle, bubnjevi i pjesme o Makedoniji. Na centralnom gradskom trgu, uprkos blagoj kiši, podignuta je bina, gdje su stranački zvaničnici, praćeni pristalicama, zaigrali na mini-koncertu.Među njima je bio i 27-godišnji Martin, koji smatra da se „nikakve unutrašnje promjene nisu desile tokom vlasti SDSM-a", već da se samo promijenilo ime zemlje.SDSM, predvođen Zoranom Zaevim, na je vlast došao 2017. godine i ubrzo postiže niz važnih dogovora: rješava višegodišnji spor sa Grčkom oko imena, pa prefiks „Bivša Jugoslovenska Republika", mijenja sa Sjeverna i kreće u pregovore sa Evropskom unijom. Međutim, umjesto najavljivanog brzog ulaska u EU, taj put danas blokira Bugarska zbog spora oko jezika i historije.U međuvremenu, zemlja 2020. godine postaje članica NATO.Posljednjih godina, zemlju potresaju korupcionaške afere, politička previranja i spor ekonomski rast, iako je 2023. prosječna zarada dostigla oko 800 eura.Nalazi se na 78. mestu od 150 zemalja svijeta na listi percepcije korupcije za 2023. godinu, koju objavljuje nevladina organizacija Transparency International, dok je i izvještaji Freedom House opisuju kao veoma koruptivnu državu.Trajko Slaveski, bivši ministar finansija iz redova VMRO-a, smatra da će Sjeverna Makedonija u predstojećem periodu biti znatno drugačija.- Prije svega ćemo biti koncentrisani na oporavak ekonomije i rehabilitaciju institucija - rekao je Slaveski za BBC na srpskom tokom slavlja.<h2>Posljednji atom snage</h2>Hristijan Mickoski, nasljednik Gruevskog na čelu VMRO-DPMNE, istakao je da će oni koji su počinili korupciju „odgovarati do posljednjeg" i da „mora postojati odgovornost zasnovana na pravdi i zakonima".- Pamtim svako obećanje, dat ću posljednji atom snage da ga ostvarim i da ne razočaram narod - naveo je Mickoski, često prekidan skandiranjem njegovog imena.Ana Čupevska, profesorica političkih nauka na Pravnom fakultetu u Skoplju, smatra da je najvažnije da Sjeverna Makedonija ostane na putu ka EU, iako je tokom kampanje viđena „etnopopulistička propagandna mašinerija".I VMRO i Vlen su, kaže, promovisali „veoma radikalne stavove".- Ali kada se suoče sa sopstvenom odgovornošću, činjenicom da moraju da vode državu i odgovore na izazove koji ljudi imaju, osiguraju sigurnost zemlje, vjerujem da će te stavove malo umiriti - navodi ona za BBC na srpskom.Na pitanje da li je moguće da se u zemlju vrati period prije 2016., odgovara da će se to vidjeti po ponašanju pobjednika izbora.- Ako se ne dogovore sa Vlenom, može doći do autoritarnog zaokreta i malog otklona od evropskih integracija, što su u nekoliko navrata pominjali u kampanji.- Ipak, nekoliko zvaničnika VMRO-a je najavilo da je potreban nacionalni konsenzus oko ključnih reformskih pitanja, deradikalizacija retorike se mogla osjetiti i tokom izborne noći, tako da je moguće da ne ostvare ono što su pričali tokom kampanje.I Trajko Slaveski iz VMRO-a kaže da su euroatlantske integracije put Sjeverne Makedonije još od nezavisnosti, baš kao i dobri odnosi sa susjedima.<h2>Vladavina prava</h2>- Međutim, korupcija i kriminal su do sad cvjetali, a nikakvi rezultati na ekonomskom planu nisu postizani.- Kada rješavanje tih problema bude napredovalo, vladavina prava regulisana, a ekonomija pokrenuta, to neće ostati nezabilježeno kod naših partnera u Briselu.Na podsjećanje na teško breme naslijeđa Nikole Gruevskog, Slaveski tvrdi da se stranka promijenila.- Partija je period opozicije iskoristila za sređivanje sopstvenih redova, pročišćavanje kadrova sa narušenim ugledom i integritetom.- Novo rukovodstvo partije zna da uči na greškama i ima kapacitet.Analitičar Dželal Neziri vjeruje da će sada VMRO-DMPNE, ranije optuživana za bliskost sa Rusijom, njegovati partnerski odnos sa Zapadom.- Bez reformi, borbe protiv korupcije i eurointegracija, VMRO-DPMNE ne može da uspije kao partija."Poslije poraza na predsjedničkim izborima, Stevo Pendarovski je čestitao pobjednicima i poželio im uspješan posao.- Moj koncept multietničke Makedonije, koja je u cijelosti integrisana u EU i NATO, nažalost nije dobio podršku, ali ja i dalje vjerujem da samo takva Makedonija može da bude uspješna - naveo je.<h2>Neriješeni problemi</h2>Dimitar Kovačevski, lider SDSM-a i doskorašnji premijer, također je čestitao rivalima i, u sumornoj atmosferi tihog stranačkog središta, rezultat ocijenio kao razočaravajući.Kako kaže, sistem nije valjao „ni po dubini, ni na površini".- Zbog neriješenih problema, mnogi su odlučili da se isele, mnogi se osjećaju nesigurno, obespravljeno i bez vjere u sopstvenu državu.- Korupcija se pruža na svim nivoima, lični interes, preduge evropske integracije, niski rast ekonomije u posljednje tri decenije, nepotizam, etničke podele - to je samo dio problema koji razaraju državu i koji moraju da se promjene."Prihvatio je odgovornost za historijski loš rezultat stranke i najavio izbore za sve funkcije da bi se partija konsolidovala poslije snažnog udarca.Čupeska navodi da je nekoliko faktora uticalo na historijski pad SDSM-a, poput tri velike svjetske krize: pandemije kovida-19, rata u Ukrajini i energetske krize.- Naravno, tu su personalna rješenja i kadrovske politike koje su i te kako bile problematične - navodi.- U namjeri da ne budu populisti, nisu dobro prikazali ni realne uspjehe koje su imali, poput članstva u NATO, rasta plaća i dobre socijaldemokratske politike tokom pandemije.

VMRO-DPMNE ubjedljivo je slavila i na parlamentarnim izborima, osvojivši 43 posto glasova

BBC o izborima u Sjevernoj Makedoniji: Politički zemljotres za povratak u prošlost ili novu nadu

Nakon što je jučer postignut dogovor u kojem će novu Vladu Hrvatske formirati HDZ i Domovinski pokret sa dijelom manjina, otkrila se i moguća raspodjela resora.Domovinski pokret bi trebao dobiti tri resora u Vladi, piše <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/domovinski-pokret-preuzima-ova-ministarstva-oformit-ce-se-i-novo-15458469">Jutarnji list</a>.Njima će pripasti Ministarstvo poljoprivrede, iz Ministarstva privrede izdvojit će se resor energetike, ali je moguće da će DP-u pripasti samo Ministarstvo privrede, a da će HDZ zadržati energetiku.Oformit će se i Ministarstvo demografije, a DP će u tom resoru dati svog ministra i potpredsjednika Vlade za demografiju. Uz to, DP će imati i poziciju potpredsjednika sabora te 10 do 11 državnih sekretara.

Oformit će se i Ministarstvo demografije, a DP će u tom resoru dati svog ministra i potpredsjednika Vlade za demografiju

Domovinski pokret bi trebao dobiti tri ministarstva u Vladi Hrvatske

Gordana Siljanovski, kandidat VMRO-DPMNE za predsjednika Sjeverne Makedonije, proglasila je pobjedu.U svom prvom obraćanju nakon izbora rekla je da će biti predsjednica svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost.- Nijedan predsjednik ne može da traži jedinstvo ako se drži samo partijskih principa - kazala je ona nakon što je Državna izborna komisija saopćila prve nepotpune rezultate u drugom krugu predsjedničkih izbora.

Izbori donijeli velike promjene u Sjevernoj Makedoniji: Potop vladajućih socijaldemokrata

Ona je istakla da će njena vrata uvijek biti otvorena za sve građane i da će ispuniti sve obećano u predizbornoj kampanji, počevši od narodnih kancelarija, preko obraćanja parlamentu, Sudskog savjeta, Ustavnog suda i Savjeta bezbjednosti, a sve u skladu sa svojom strukom.- Moramo da pokušamo da pomažemo jedni drugima, da počnemo da se razumijemo, da ne posežemo za vetom, već da posegnemo za podrškom - poručila je Silanovska.Navela je kako njeni putevi prvo vode na Balkan, ali da neće izostaviti ni Brisel.

Milanović sazvao prvu sjednicu Sabora nakon izbora

Dignuta optužnica protiv Zdravka Mamića, Vlatke Peras i Igora Kodžomana: Terete se da su Dinamo oštetili za 70.000 eura

Određen pritvor tinejdžeru koji je napao profesora u Srbiji

Spajić: Prosječna plaća u Crnoj Gori bit će 1.000 eura do kraja ove godine

Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora 16. maja

Spajić poručio Abazoviću: "Dosado jedna dosadna"

Brnabić: "Srbija će se nastaviti boriti protiv rezolucije o Srebrenici"

Četnici se uz fotografije Putina i Mladića na Ravnoj Gori hvalili “brisanjem” naselja kod Gacka 1992.

Slovenija usvojila dekret o priznanju Palestine

Spajić: Crna Gora će glasati za rezoluciju o Srebrenici

Plenković: Već imamo 76 potrebnih potpisa

U budućoj hrvatskoj Vladi u svakom resoru će Domovinski pokret provoditi dio svojih politika

Inauguracija nove makedonske predsjednice trebala bi biti najkasnije do 12. maja

BBC o izborima u Sjevernoj Makedoniji: Politički zemljotres za povratak u prošlost ili novu nadu

Domovinski pokret bi trebao dobiti tri ministarstva u Vladi Hrvatske

Gordana Siljanovski proglasila pobjedu i poručila: Bit ću predsjednik svih građana

Region

Milanović sazvao prvu sjednicu Sabora nakon izbora

Dignuta optužnica protiv Zdravka Mamića, Vlatke Peras i Igora Kodžomana: Terete se da su Dinamo oštetili za 70.000 eura

Određen pritvor tinejdžeru koji je napao profesora u Srbiji

Spajić: Prosječna plaća u Crnoj Gori bit će 1.000 eura do kraja ove godine

Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora 16. maja

Spajić poručio Abazoviću: "Dosado jedna dosadna"

Brnabić: "Srbija će se nastaviti boriti protiv rezolucije o Srebrenici"

Četnici se uz fotografije Putina i Mladića na Ravnoj Gori hvalili “brisanjem” naselja kod Gacka 1992.

Slovenija usvojila dekret o priznanju Palestine

Spajić: Crna Gora će glasati za rezoluciju o Srebrenici

Plenković: Već imamo 76 potrebnih potpisa

U budućoj hrvatskoj Vladi u svakom resoru će Domovinski pokret provoditi dio svojih politika

Inauguracija nove makedonske predsjednice trebala bi biti najkasnije do 12. maja

BBC o izborima u Sjevernoj Makedoniji: Politički zemljotres za povratak u prošlost ili novu nadu

Domovinski pokret bi trebao dobiti tri ministarstva u Vladi Hrvatske

Gordana Siljanovski proglasila pobjedu i poručila: Bit ću predsjednik svih građana