Nikad niko nije odgovarao, i kome da vjerujem? Ja, lično, nikome i nikad. Mogu samo povjerovati onom ko i ako dozvoli to spomen-obilježje - da mi i naša djeca nekad možemo doći i pokloniti se žrtvama i Fatihu (molitvu) proučiti. Barem su to i oni i mi zaslužili. Tad bi se jednim dijelom moglo vidjeti i malo pokajanja.Tim riječima Hava Bosno ”Vijestima” je saopštila šta misli o podizanju spomen-obilježja žrtvama Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Herceg Novog 1992.godine, kada je odveden i njen suprug Esad. Njega i još najmanje 66, uglavnom bošnjačkih, izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, koji su u Crnu Goru došli bježeći od rata, crnogorska policija je nezakonito uhapsila i predala u neprijateljske ruke - vojsci bosanskih Srba, koja je većinu likvidirala. Samo 12 je uspjelo da preživi u koncentracionim logorima. Deportovano je i najmanje 33 izbjeglica srpske nacionalnosti radi prinudne mobilizacije. Za deportaciju civila niko nije odgovarao...Inicijativu za podizanje spomenika i proglašenja Dana sjećanja, podnijele su prvi put još 2011. godine nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje - Anima čelnicima tadašnje Vlade i Opštine Herceg Novi. Ponavljali su je svake godine, ali do danas nije prihvaćena.- Zamisli, pobjegneš od rata tamo negdje kome vjeruješ, prijaviš se regularno u Crveni krst, ne sluteći da će oni isti pomoći zlikovcima da ih pokupe i poubijaju. Ali, zašto oni neće da taj spomen podignu? Zato što znaju koja je to sramota i zločin koji su počinili - kazala je Bosno, koja sada živi u Švedskoj.Podizanju spomen-obilježja žrtvama nada se i Hazbija Begić, čiji je suprug Asim također stradao.- Praznina koju osjećamo sinovi i ja ne može se ničim nadoknaditi. Žalosno je da niko nije odgovarao za zločine počinjene u Crnoj Gori i Herceg Novom.Ona podsjeća da tijelo njenog muža još nije pronađeno i da nemaju “mjesto gdje mogu otići da mu se poklone”.- Znate li vi šta to znači? Znate li vi kakav je to osjećaj? Koja je to bol? Jedan spomenik u Herceg Novom bilo bi mjesto gdje bi Crna Gora donekle oprala svoju čast, a i svim porodicama ubijenih dao nadu za bolju budućnost - kazala je Hazbija Begić.<h2>Od nove vlasti više očekivali</h2>Odgovarajući na pitanje da li je razočarana načinom na koji se vlasti odnose prema ratnom zločinu, a time i podnijetoj inicijativi, izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević ističe da su poslije smjene vlasti 2020. godine očekivali mnogo više:- Predstavnici novih vlasti su djelovali samo na simboličkom nivou.Podsjetila je da su na tridesetoj godišnjici zločina ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić i direktor policije Zoran Brđanin uputili izvinjenje žrtvama, a obilježavanju godišnjice su prisustvovala četvorica ministara - Adžić, tadašnji ministar pravde Marko Kovač, bivši ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović i tadašnji ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović.Naredne godine se na skupu pojavio i tadašnji predsjednik Vlade Dritan Abazović.- Međutim, i dalje su to nezvanični memorijalni skupovi koje organizujemo mi iz nevladinih organizacija, bez spomenika i zvaničnog dana sjećanja, koje treba da ustanovi država - kazala je Gorjanc Prelević.Istakla je da je “na riječima” mnogim predstavnicima države bilo stalo.- Čuli smo 2021. godine i tadašnjeg predsjednika Skupštine Crne Gore, Aleksu Bečića, kako izražava žaljenje zbog zločina prema bosansko-hercegovačkim izbjeglicama i naglašava da su "osuda zločina i pijetet prema žrtvama jedini put ka zacjeljivanju rana iz prošlosti", a opet se, ni on, ni Demokrate, nisu založili za uspostavljanje Dana sjećanja za žrtve deportacije, iako smo mu tada za to tražili podršku. Ministar Adžić je na riječima podržao podizanje spomenika i uspostavljanje dana sjećanja, ali poslije toga ni on ni URA ništa nisu uradili da do toga i dođe - tvrdi Gorjanc Prelević.Istakla je da će NVO do kraja ovog mjeseca ponoviti inicijative nadležnima, i u Herceg Novom i na svim nivoima.U vrijeme deportacije izbjeglica na vlasti je bila Demokratska partija socijalista (DPS), a njen doskorašnji lider Milo Đukanović tada je bio premijer.Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Suljević kazao je za “Vijesti” da odnos vlasti prema ovom ratnom zločinu mora biti drugačiji:- Ali, istovremeno treba ukazati da je u posljednjih nekoliko godina ostvaren određeni pomak u onom dijelu koji se odnosi na političko priznanje ovog zločina.Podsjećajući da su od 2021. komemoraciji, koju svake godine u Herceg Novom organizuju NVO, prisustvovali policijski funkcioner, ministri i premijer, Suljević naglašava da dvije godine od javnog obećanja bivšeg ministra unutrašnjih poslova da će se založiti za podizanje spomen-ploče nemaju nikakve informacije da li je tim povodom bilo šta preduzeo.- Odnos prema ovom zločinu moraju pratiti konkretnije akcije i sinhronizovan odnos donosilaca odluka. Mora postojati većinsko razumijevanje u svim strukturama vlasti o njegovoj prirodi i minimum koji se mora uraditi da bi se odala počast žrtvama i obezbijedila pravda, ali i uspostavila kultura sjećanja u našem društvu koja počiva na jasno proklamovanim demokratskim principima i vrijednostima - istakao je Suljević.<h2>Žrtvama svejedno ko je na vlasti kad pomaka nema</h2>Gorjanc Prelević je ocijenila da je porodicama žrtava svejedno ko je na vlasti dok nema nekog bitnog pomaka u suočavanju s tim zločinom.- Koliko god bilo paradoksalno, do najvažnijeg konkretnog gesta - sudskog poravnanja o naknadi štete sa oko 200 članova porodica, došlo je za vrijeme DPS-a. Tačno je i da je poslije toga, za vrijeme iste te vlasti "sahranjen" krivični postupak u skladu s političkom tezom da Crna Gora zvanično nije učestvovala u ratu u BiH i da zato njeni službenici i ne mogu da odgovaraju za izručivanje izbjeglica jednoj od zaraćenih strana u tom sukobu. Za vrijeme DPS-a nije bilo ni govora o izvinjenju, spomeniku i danu sjećanja.Za deportacije niko nije osuđen. Odlukom Višeg suda u Podgorici 2012. godine, koju je potvrdio i Apelacioni sud, devet bivših pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova i državne bezbjednosti su oslobođeni krivice za zločin nad civilima.Gorjanc Prelević je ocijenila da bi se stvarna demokratska promjena vidjela kada bi se sada prešlo sa riječi na djela, kada bi se preduzelo nešto konkretno da se napravi spomenik, uspostavi dan sjećanja i preispita procesuiranje tog slučaja i usvoji zakon koji jednako tretira sve civilne žrtve rata.- Očekujemo da se nešto od toga dogodi do 32. godišnjice koju ćemo obilježiti u maju. Svi smo prolazni, čak i političari. Važan je jedino put koji utvrdimo, nada koju sistematski posadimo za nove generacije. Ako stvarno ne želimo ponavljanje ratova i zločina, kako to svi volimo da kažemo, onda ćemo se stvarno suočiti s onima za koje smo odgovorni i uraditi sve što možemo da budućnost trasiramo u pravcu mira.Napominje da to zahtijeva da se zločini osude, ali i da se ne zaborave, da se ne zaborave njihove žrtve, da postoji spomenik kojim im se odaje počast i koji ostane kao upozorenje da se ništa slično ne ponovi.Nakon parnice koja je trajala skoro četiri godine, Crna Gora je u decembru 2008. postigla sudsku nagodbu sa 200 članova porodica žrtava i nekoliko preživjelih. Zbog nezakonitih radnji crnogorske policije, država je porodicama isplatila ukupno 4.135.000 eura odštete.Damir Suljević je naglasio da će na zahtjevima javno insistirati dok god se oni ne ostvare.- Za očekivati je od odgovornih donosilaca odluka da su već upoznati sa ovim zahtjevima i da im se ne moraju ponovo direktno slati, ali je upitna njihova istinska volja da pitanja poput ovih adekvatno adresiraju, a ne da sa njima kalkulišu kroz prizmu partijskih poena i glasova, kao što je to do sad bio slučaj.On je naglasio da je, kada su u pitanju ratni zločini počinjeni u Crnoj Gori, nesporna potreba za uspostavljanjem odgovornijeg državnog sistema i kulture sjećanja kako se oni nikad ne bi ponovili.- Ovaj zločin, ipak, za razliku od drugih počinjenih na teritoriji Crne Gore, imao je i aktivnu uključenost državnih organa, zbog čega ga i mora pratiti poseban senzibilitet - istakao je Suljević.<h2>Milatovićevo izvinjenje i eventualna revizija predmeta</h2>Suljević je kazao da izvinjenje predsjednika Jakova Milatovića u ime države Crne Gore predstavlja odgovoran pristup prema ovom pitanju i da bi trebalo da ga slijede i drugi nosioci najviših državnih funkcija.- Priznanje zločina kroz izvinjenje žrtvama i porodicama žrtava važan je korak u ovom složenom procesu.Milatović je u avgustu prošle godine, u ime države, uputio izvinjenje porodicama stradalih u zločinu Deportacije. On je to učinio tokom sastanka sa predstavnicima nevladinih organizacija koje se bave ratnim zločinima i Alenom Bajrovićem, čiji je otac Osman stradao 1992. godine. Tijelo Bajrovića nikad nije pronađeno.Suljević naglašava da to mora biti praćeno i postupcima kojima bi se u potpunosti zadovoljila pravda, zatim programima učenja mladih o događajima iz devedesetih godina prošlog vijeka, na čemu CGO radi godinama, a što je, kako je rekao, kroz svoje preporuke za Crnu Goru naglasila i komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović.- Podsjetio bih da je ona, između ostalog, akcenat stavila na politike inkluzivne memorijalizacije, a što kod nas izostaje. U tome odgovornost ima i zakonodavna i izvršna vlast, ali i pravosuđe.Gorjanc Prelević je kazala da je Milatovićev državnički gest bio veoma prijatno iznenađenje i za svako poštovanje.- Niko od nas na tom sastanku to nije očekivao. To je bio trenutak za pamćenje, jednako kao i onaj kada su se direktor Uprave policije i ministar policije na skupu u Herceg-Novom izvinili za taj zločin. Nadam se samo da će i Pokret “Evropa sad” prepoznati značaj spomenika i dan sjećanja za demokratski put Crne Gore ka Evropskoj uniji.Gorjanc Prelević je podsjetila da je vrhovni državni tužilac Milorad Marković u nedavnom intervjuu rekao da će državno tužilaštvo analizirati i preispitati sve stare predmete u pogledu propusta koji su tu napravljeni.- Ekspert EU Mauricio Salustro je preporučio Crnoj Gori da to uradi još prije deset godina, pošto je iskritikovao postupanje i državnog tužilaštva i sudova i u predmetu Deportacija.Ona je naglasila da je to posljednjih devet godina bila i obaveza prema Strategiji za istraživanje ratnih zločina, i nešto što nisu uradili ni Milivoje Katnić ni Vladimir Novović kao glavni specijalni tužioci.- Vrhovni državni tužilac je ovlašćen da to obezbijedi, i ostaje da vidimo da li će Milorad Marković biti taj koji će to i uraditi - kazala je Gorjanc Prelević.Iz SDT-a “Vijestima” nije odgovoreno da li je u planu revizija predmeta Deportacija.<h2>Jasne preporuke Savjeta Evrope</h2>Komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović navela je u pismu, koje je prethodne sedmice uputila premijeru Milojku Spajiću, da vjeruje da Crna Gora ima potencijal da predvodi primjerom i bude pozitivna snaga u regionu u oblasti suočavanja s prošlošću.Crnoj Gori je, između ostalog, preporučila da prekine nekažnjivost za ratne zločine efikasnom primjenom Strategije za ratne zločine iz 2015. godine, da izdvoji dovoljna sredstva Specijalnom državnom tužiocu za bavljenje predmetima ratnih zločina i propiše jasne rokove za postupanje. Ovo bi, kako je navela, trebalo da uključi i određene korake za procesuiranje slučajeva koje je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove predao Crnoj Gori 2020. godine. Preporučeno je i da država izvršava zahtjeve za izručenje u vezi sa ratnim zločinima iz drugih zemalja u regionu ili obezbijedi da osumnjičeni budu procesuirani pred crnogorskim sudovima u skladu sa obavezom izručenja ili krivičnog gonjenja prema međunarodnom pravu.

 Deportovano je i najmanje 33 izbjeglica srpske nacionalnosti radi prinudne mobilizacije. Za deportaciju civila niko nije odgovarao

Gorjanc Prelević: Ponovit ćemo inicijativu

Žrtve Deportacije: Ni spomenika, ni dana sjećanja za zločin bez kazne

U Sjevernoj Makedoniji će od sutra prestati da važe pasoši sa starim nazivom države "Republika Makedonija", javljaju tamošnji mediji.Putne isprave sa starim nazivom prestat će da važe tačno u ponoć, prenosi makedonski javni servis MRT.&nbsp;Za razliku od pasoša, i dalje će važiti lične karte na kojima piše "Republika Makedonija", ali isključivo na teritoriji Sjeverne Makedonije.Putne isprave sa starim nazivom države prestaju da važe zbog Prespanskog sporazuma koji je stupio na snagu 12. februara 2019. godine.Rok za promjenu bio je pet godina.

Za razliku od pasoša, i dalje će važiti lične karte na kojima piše "Republika Makedonija", ali isključivo na teritoriji Sjeverne Makedonije

Sjeverna Makedonija: Od sutra prestaju da važe pasoši sa starim nazivom države

Srbija je čvrsto opredijeljena za nastavak i ubrzanje eurointegracija koje su od bitnog značaja za zemlju, ali od Evrope očekuje jasne signale podrške na tom putu, poručio je danas srbijanski šef države Aleksandar Vučić poslije razgovora s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom u Beogradu.Vučić je na zajedničkoj konferenciji za medije rekao da je Grčka "jedan od značajnih, važnih i iskrenih" država koje podupiru Srbiju i da dvije zemlje njeguju "dobre, prijateljske i bratske odnose".<h2>Prijateljski odnosi Grčke i Srbije</h2>Grčka vjerovatno najsnažnije od svih zemalja Evrope podržava Srbiju na njenom evropskom putu, rekao je Mitsotakis ocijenivši da "za Srbiju i Zapadni Balkan postoji evropska budućnost", a da je budućnost Evrope uz Srbiju i Zapadni Balkan.U razgovoru o energetici, naftovodu, plinovodu, vjetroparkovima i solarnim parkovima, koje bi grčke kompanije mogle graditi u Srbiji, Vučić je ukazao na potrebu da se Beograd kvalitetnom željeznicom spoji s lukama Solun i Pirej, jer će "izvoziti sve više" i mora imati luku. On je istaknuo da je Srbija zainteresirana da kupi "pet ili 10 posto lučkih kapaciteta, ako neko hoće srbijanske pare".Cilj je da Srbija do kraja 2027. godine ima BDP od 100 milijardi eura što bi pokazalo da je Srbija napravila "kvantni skok", dodao je Vučić.<h2>Put prema EU</h2>I Mitsotakis je rekao da Grčku interesira povezivanje u oblasti energije i transporta i poručio da njegova zemlja ohrabruje praktično sudjelovanje Evropske unije u razvoju infrastrukture Srbije.Obje strane najavile su da se saradnja Grčke i Srbije proširuje u pogledu diversifikacije energije i transporta plina i da Grčka svojim iskustvima na polju obnovljive energije želi podijeliti to znanje kako bi se takav način opskrbe proširio ka sjeveru.- Želimo u Srbiji uvesti zelenu energiju iz obnovljivih izvora i prenijeti vam tehničko znanje i investicije - rekao je Mitsotakis, čija zemlja više od polovine energije koristi iz obnovljivih izvora.Grčki premijer istaknuo i da je Atina podržala kandidaturu Beograda za EXPO 2027. i istaknuo spremnost da pomogne Srbiji u organizaciji te svjetske izložbe.Srbijanski ministar finansija Siniša Mali naveo je da izložba EXPO 2027 predstavlja "možda najveću razvojnu šansu u historiji", jer se predviđa 17 do 18 milijardi eura dodatnih investicija za nekoliko godina.&nbsp;

Vučić je na zajedničkoj konferenciji za medije rekao da je Grčka "jedan od značajnih, važnih i iskrenih" država koje podupiru Srbiju

Vučić se sastao s grčkim premijerom: "Imamo dobre i prijateljske odnose"

Srbi u Sjevernoj Mitrovici protestuju zbog odluke kosovskih vlasti da samo euro bude valuta za plaćanja, isključujući srbijanski dinar.Protest se održava u blizini glavnog mosta preko rijeke Ibar, a demonstranti su iz svih opština u kojima živi srpska zajednica.Na mostu preko Ibra prisutni su pripadnici kosovske policije i pripadnici mirovne misije NATO-a na Kosovu KFOR.<h2>"Ukida nam se život"</h2>- Odluka da se ukine dinar, da nam se onemogući da podižemo svoje zaslužene penzije, bukvalno znači da nam se ukida parče hljeba, ukida nam se život - rekla je okupljenima u ime penzionera Dušanka Ćorović.&nbsp;U ime zdravstvenih radnika govorio je Dragiša Milović iz Kliničko bolničkog centra, inače potpredsjednik Srpske liste, najveće srbijanske političke partije na Kosovu koja uživa podršku Beograda.- Ova odluka je direktno uperena prema našem srpskom narodu i prijeti da opstanemo i ostanemo ako ova odluka ostane na snazi. Ova odluka ima za cilj da ukine srpske institucije na ovim prostorima - rekao je Milović.Milović je pozvao međunarodne predstavnike i ambasadore Kvinte, "da jednu ovakvu odluku zabrane i stave van snage" i da "nema pravo Kurti da zabrani dinar":- Srbija ima pravo da finansira svoje građane, ono što je dogovoreno briselskim sporazumom 2013. i 2015., a tamo stoji da se finansiraju škole, vrtići, bolnice, lokalne samouprave, a to su ustvari temelji zajednice srpskih opština. Ali nažalost, ta zajednica koja je trebala da bude formirana prije 11 godina, vidimo da i dalje Priština ne želi da je formira, a Brisel, koji je garant implementacije, šuti.<h2>"Pravo na pobjedu"</h2>U ime prosvjetnih radnika Vesna Martinović, direktorica osnovne škole u Ugljaru pozvala je "da se ne uskraćuje pravo na pobjedu", kao i da će odluka u Prištini značiti "gubitak za sve srpske škole".- Šta se od nas traži? Hoćemo li te čuti? Da li poštujem svaku odluku Prištine? Da li da idemo na administrativne prelaze da primamo plate? Da li je ovo moguće?Na Kosovu, međutim, nije potreban ugovor za otvaranje žiroračuna.Od 1. februara na Kosovu je stupila na snagu uredba Centralne banke Kosova (CBK) koja isključuje srbijanski dinar za plaćanje.Jedan od demonstranata iz Zubinog Potoka rekao je za Radio Slobodna Evropa da protestuje "protiv svega, pa i protiv onih u Beogradu i protiv onih u Prištini", dodajući da "više nikome ne vjerujem".Na protestu su i predstavnici Srpske liste, glavne stranke Srba na Kosovu, koja uživa podršku zvaničnog Beograda.Protest 12. februara podržao je sindikat koji predstavlja radnike paralelnog sistema Srbije na Kosovu.Ovaj sindikat je pozvao sve radnike na Kosovu, koji rade pod srpskim sistemom, da učestvuju, uključujući i one u sektoru obrazovanja, zdravstva, poštanskih radnika i onih koji rade u rudniku Trepča. U saopćenju se navodi da se protive "jednostranim eskalacijskim pokretima koji imaju za cilj protjerivanje srpskog stanovništva sa Kosova".Srpska država dodjeljuje milione eura Srbima na Kosovu nakon što im – kroz paralelni sistem – isplati plate, penzije i dodatnu pomoć.<h2>Odluka donijeta bez prethodne konsultacije</h2>Propis CBK-a za gotovinske operacije je kritikovan od međunarodnog faktora, koji je tvrdio da je odluka donijeta bez prethodne konsultacije.Međunarodne zajednice su zatražile od Kosova da odgodi primjenu uredbe, navodeći da je potrebno više vremena da se srpska zajednica prilagodi toj odluci.Vlada Kosova je saopćila da će tokom februara biti prelazna faza za ovu odluku i da će Srbi biti bolje informisani o tome.Kosovski premijer Albin Kurti insistira da odluka ne zabranjuje Srbima da drže dinare, ali je rekao da ih treba pretvoriti u eure ukoliko budu korišteni za plaćanje. Prema Kurtijevim riječima, CBK također ne sprječava Srbiju da nastavi da pomaže Srbima.Narodna banka Srbije godinama je dinare slala u sef u opštini Leposavić, na sjeveru Kosova, a zatim ih je transportovala međunarodna kompanija Henderson.CBK je saopštila da je takva praksa nezakonita, jer samo ona može da izvozi i uvozi kovanice i novčanice na teritoriji Kosova.Kosovske vlasti zahtijevaju da Srbi na Kosovu otvore račune u bilo kojoj od licenciranih komercijalnih banaka.Država Srbija tada može da pokrene sredstva u dinarima, ali se ona usput automatski pretvaraju u eure.<h2>Kurti: Ne možemo poništiti odluku o srbijanskom dinaru</h2>Premijer Kosova Albin Kurti rekao je da neće odustati od odluke da euro bude jedina valuta za plaćanje na Kosovu, ali je rekao da poštuje zahtjeve međunarodnog faktora po ovom pitanju.Kurti je u intervjuu za Bloomberg ponovio da propis CBK-a o gotovinskom poslovanju ne zabranjuje držanje srbijanskih dinara, jer se ta valuta može koristiti za plaćanja tek nakon što se konvertuje u eure u nekoj od licenciranih banaka na Kosovu.- Ovu odluku ne možemo poništiti. Zato su tražili više vremena i mi im dajemo još vremena. Sada čak i naši američki i evropski partneri govore da je uredba legalna jer se bori protiv finansiranja terorizma, ilegalnih aktivnosti, ali mi ne treba previše da žurimo da to u potpunosti implementiramo. I tako ćemo postupiti tokom februara - rekao je Kurti.Srbija daje milione eura Srbima na Kosovu tako što im – kroz paralelni sistem – isplaćuje plate, penzije i dodatnu pomoć. Uredbu je kritikovala međunarodna zajednica koja tvrdi da je odluka donesena bez prethodne konsultacije. Međunarodni predstavnici zatražili su od Kosova da odloži primenu uredbe, navodeći da je potrebno više vremena da se srpska zajednica prilagodi toj odluci.Kurti se 11. februara obratio građanima Srbije na srpskom jeziku, rekavši da ta odluka ne sprječava Srbiju da nastavi da pomaže Srbe na Kosovu.Tokom intervjua za Bloomberg, Kurti je upitan šta je njegov krajnji cilj za Srbe na sjeveru Kosova, gdje oni čine većinu stanovništva.Kurti je rekao da želi da se integrišu u društvo, ističući da je većina njih to već učinila, kroz uzimanje ličnih karti i pasoša Kosova.- Problem nisu Srbi na Kosovu, problem je autokratski režim u Beogradu, koji je ruski kolaboracionista. To je režim koji zavisi od Kremlja. Oni dižu ovu predapokaliptičnu uzbunu, podstiču etničke tenzije jer žele da izazovu probleme u regionu - rekao je Kurti.Na vanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti&nbsp; Ujedinjenih nacija 8. februara, na kojoj je raspravljano o situaciji na Kosovu nakon odluke o zabrani dinara, Srbija i Rusija su poručile da ovim akcijama Kosovo provodi "etničko čišćenje" nad Srbima na Kosovu.

Protest se održava u blizini glavnog mosta preko rijeke Ibar, a demonstranti su iz svih opština u kojima živi srpska zajednica

Srbi u Sjevernoj Mitrovici protestuju zbog zabrane dinara, Kurti: Ne možemo poništiti odluku 

U Beogradu je jutros, poslije duge i teške bolesti, preminuo novinar Petar Luković, saopćila je porodica.Rođen 21. januara 1951. godine u Kraljevu, pohađao je Šestu beogradsku gimnaziju i završio Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu, navodi se u biografiji Lukovića.Karijeru je započeo 1976. kao novinar „Duge”. Kao politički i rokenrol kritičar pisao je za mnoge novine i časopise, kao što su „Džuboks”, „Mladost”, „Polet”, „Nedelja”, „Nedeljna Dalmacija”, „Politika”, „Oslobođenje”, „Vjesnik”, „Rok 82” i „Rok”.Bio je glavni i odgovorni urednik portala „E-novine”, radio je za beogradski nedjeljnik „Vreme”, gdje je jedno vrijeme bio i zamjenik glavnog urednika, pisao je i za „Našu Borbu”.Za hrvatski satirični nedeljnik „Feral Tribune” pisao je od osnivanja, 1984. godine. Sarađivao je s časopisima „Reporter” iz Beograda, „Dani” iz Sarajeva i „Mladina” iz Ljubljane.Bio je glavni urednik časopisa „X Zabava” i radio za RTV Pink.Objavio je i tri knjige: „Bolja prošlost“, „Ćorava Kutija“ i „Godine raspada – hronika srpske propasti“.Za počasnog građanina Sarajeva proglašen je 2010. godine.

Za počasnog građanina Sarajeva proglašen 2010. godine

Preminuo novinar Petar Luković

Predstavnici društveno-političke i akademske zajednice iz zemalja regiona okupili su se u Podgorici na temu "Uloga i značaj Bošnjaka u zemljama regiona sa fokusom na Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu", pišu Vijesti.me.- Važnost regionalnog povezivanja predstavnika bošnjačkog naroda u oblastima kulture, nauke, privrede i infrastrukture je u korist država u kojima živimo i radimo. Na taj način Bošnjaci postaju most koji spaja i jača integracioni put naših država prema Evropskoj uniji - poručeno je sa radnog sastanka.Organizator događaja bio je Sead Šahman.Na skupu su učestvovali Emilija Redžepi, zamjenica premijera Kosova sa saradnicima, Šaćir Filandra, univerzitetski profesor sa Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva, Admir Lisica istoričar i doktorand iz Sarajeva.Na radnom sastanku iz Crne Gore učešće su uzeli Vahidin Dino Ćatić - privrednik, Esad Zaimović - predsjednik Upravnog odbora Hipotekarne banke, predstavnici Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić, Mirsad Rastoder i Bejto Šahmanović, predsjednici opština Petnjica i Gusinje Samir Agović i Sanel Balić, raniji ministri i poslanici iz reda bošnjačkog naroda Osman Nurković, Kemal Purišić i Nedžad Drešević. Svojim prisustvom i učešćem doprinos su dali i predstavnici diplomatskog kora u Crnoj Gori: Rabija Alhantouli ambasador Palestine i dekan diplomatskog kora, Bariš Kalkavan ambasador Turske i Zećir Ramčilović ambasador Sjeverne Makedonije.Zaključeno je da međusobno snaženje naših relacija i veza nema alterantivu, te da je neophodno da kroz partnerski odnos sa drugim narodima u regionu stvaramo neophodne pretpostavke za bolji kvalitet života naših sunarodnika, ali i sveukupnog napretka društva.

Važnost regionalnog povezivanja predstavnika naroda u oblastima kulture, nauke, privrede i infrastrukture je u korist država u kojima živimo, rekli su

Bošnjaci trebaju biti most povezivanja između zemalja regiona Zapadnog Balkana

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović dao je veliki intervju <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/milanovic-hdz-je-sekta-a-plenkovic-plenkusenko-ovo-je-pornografija/2537520.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d">N1 televiziji</a>.- Ja sam predsjednik Republike, zašto bih se trebao bojati jednog probisvijeta koji nema nada mnom nikakve ovlasti - izjavio je Milanović misleći na premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, prenosi Index.hr. <h2>Žurilo im se</h2>Upravo je Milanović jedan od najžešćih kritičara Plenkovića zbog izbora Turudića. Na pitanje postoji li zakonska osnova da je Plenković mogao tražiti sigurnosnu provjeru odgovorio je: „Kao što je rekao Prljavi Harry, mišljenje je kao neka stvar na tijelu, ima je svako“. - Bez obzira što se pokušava učiniti sve da se ne učini ništa, sve je je jasno. Na javni poziv javila su se dvojica iz sustava i dvojica koji ne rade u sustavu. Zamislite da je prvi izbor bio Dragičević koji nema nikakvu provjeru. A Turudić? Potpisao je da pristaje na provjeru. Ovo je moglo čekati do lipnja, ali njima se žurilo. Kandidat za glavnog državnog odvjetnika u prijavi treba priložiti suglasnost da pristaje na sigurnosnu provjeru – kazao je Milanović.Jedno od pitanja je bilo je li 2015. znao da se Turudić vozikao s Mamićem.- Znao sam. Zato sam ravnatelju SOA rekao da mi dođe sa svim detaljima. Mamić je izašao iz zatvora uz kauciju od 2 milijuna eura koju je trebao izgubiti, kako to dokazati? Ono što je prikupila SOA nema karakter dokaza u postupku. Moj ministar pravosuđa nije ni znao za to. Jesmo li ovo raščistili? Potpuno je nebitno zašto ja nisam učinio nešto – kazao je Milanović.<h2>Izgovori lopova</h2>Također na pitanje da je argument vlade da je čovjek prošao tri provjere te da se Plenković pita zašto mu dostavlja takva saznanja samo dva-tri dana Milanović je odgovorio kako su to izgovori lopova uhvaćenog u krađi.

 Bez obzira što se pokušava učiniti sve da se ne učini ništa, sve je je jasno, rekao je Milanović

Milanović opet "udario" po Plenkoviću: Zašto bih se trebao bojati jednog probisvijeta

Srbijanski šef diplomatije Ivica Dačić ocijenio je u nedjelju da Rezolucija Evropske unije o izborima u Srbiji predstavlja politički pamflet koji ne obvezuje druge institucije da po njoj postupe, ali da ostaje gorak ukus da je Srbija ukaljana.On je u intervjuu za list Kurir naveo da su postizborni potezi opozicije strategija kako da se ne prizna "težak izborni poraz" i da se iz "još jedne izgubljene bitke izvuče što veća korist".- Izbori su u svakoj demokratskoj državi isključivo unutrašnje pitanje i niko sa strane u njih ne može da se miješa. Nijedna država koja ima minimum dostojanstva to neće da dopusti - rekao je Dačić, prenosi agencija Beta.U povodu sjednice Vijeća sigurnosti UN-a u SAD, na kojoj je sudjelovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, Dačić je ocijenio da to pokazuje da je Srbija uvažena na međunarodnoj sceni, da njeni stavovi imaju odjek i da se poštuju čak i od onih koji najviše podržavaju Prištinu.Rekao je i da je svjestan da postoje države od kojih se ne može očekivati da promjene svoj stav po pitanju Kosova.

Izbori su u svakoj demokratskoj državi isključivo unutrašnje pitanje i niko sa strane u njih ne može da se miješa, rekao je

Dačić: Rezolucija EU-a je politički pamflet, ali ostaje gorak ukus da je Srbija ukaljana

Hrvatski naučnik Ivan Đikić godinama je žrtva krađe identiteta na internetu, na kojem nepoznati kriminalci prodaju lažne medicinski proizvode potpisujući da Đikić garantuje njihovu kvalitetu, pri čemu su izvan dosega ruke pravde. Na pitanje je li vidio reklamu koja mu se pripisuje, Đikić je potvrdio da je to stara stvar, jer se lažne reklame ponavljaju već više od 2-3 godine u raznim verzijama - od kardioloških lijekova, preko tumora do infekcija i raznih kožnih promjena.- Uvijek, u svim tim prilikama, se koriste neke moje slike s lažnim najavama - rekao je.&nbsp;Sličnu sudbinu doživljavaju i drugi poput Miroslava Radmana i Josipa Paladina. Nepoznati prevarant preko niza web stranica pripisuje Radmanu lijek za pritisak, dok je Paladino ranije izjavio da neko koristi njegovo ime za promoviranje lijekova, s kojima nema ništa i da je u tome bespomoćan.Druga, znatno raširenija pojava reklama temelji se na velikom broju oglasa koji izazivaju osjećaje potencijalnih korisnika. Takvi oglasi garantuju da od kapi koje prodaju "svi bolovi nestaju za pet minuta", uz često sugestivnu ilustraciju, zatim da gljivice "nestaju u trenu" uz odvratnu fotografiju deformiranih noktiju na nožnim prstima, liječenje hemoroida, piše Hina, prenosi Index.hr.

Uvijek, u svim tim prilikama, se koriste neke moje slike s lažnim najavama, rekao je Đikić

Đikić: Žrtva sam krađe identiteta

L.V. (21) iz Kraljeva poginuo je prije dva dana u saobraćajnoj nesreći, a njegovi poznanici i prijatelji sumnjaju da je tragediju izazvao namjerno, jer su internetom cijele noći kružile njegove slike, dok su ga u komentarima nazivali manijakom i napasnikom žena. Porodica mladića ne miri se sa jezivom tragedijom, te svakodnevno objavljuju fotografije u kojima je javno, bez dokaza osuđivan i traže pravdu.<h2>Riječ jača i od mača</h2>- Eeee moje Kraljevo i moji Kraljevčani stidim vas se! Ugasili ste tek započet, nevin život mog L. na pravdi Boga! Osudili mi dijete, igrali se sa njegovom psihom, linčovali i epilog svima poznat danas. Zapitajte se makar danas jer ćete se već sutra okrenuti nekoj drugoj žrtvi, da li treba da promijenite nešto u svom ponašanju? Da shvatite da nisu svi dovoljno jaki i da je riječ nekome jača od mača?! Lakija danas ne bole vaše rane. Bole sve nas koji smo ostali. Zapitajte se svaki put prije nego što podijelite nešto. Svi smo zakazali i što je najgore ostaje dilema da li ste samo glupi ili zli?! Institucije su posebna aura. Ja sam još sinoć dobila prijeteći poziv jer sam javno objavila imena od kojih je potekla slika. Zašto je to tako? Bol i rana ostaju dok postojim - napisala je njegova rodica na Facebooku.&nbsp;Podsjetimo, noć prije saobraćajne nesreće društvenim mrežama kružile su fotografije na kojima se vidi lice L.V. uz tekst u kom se navodi da je napadao djevojčice i žene. Sljedeće jutro, došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj je mladić izgubio život, a na društvenim mrežama bilo objava da je mladić unaprijed osuđen, iako niko nije imao validne dokaze da je kriv.<h2>Poruke podrške porodici</h2>U komentarima su se nizale riječi podrške porodici, ali i riječi hvale za preminulog mladića od strane ljudi koji su ga poznavali. Svi navode da je bio divan dečko, bez mrlje u biografiji. Ipak, cijele noći internetom su kružile njegove fotografije uz koje se navodi da je manijak i napasnik, kao i da je među žrtvama i profesorica biologije.- Gradom se kreće manijak koji spopada djevojčice, djevojke, ali i starije žene. Već par dana se priča u našoj školi i okolnim naseljima o njemu. "Ordinira" mahom u naselju Moše Pijade. Ima par žrtava među kojima je i naša profesorka biologije (50). Napada sa leđa i dira žene po intimnim dijelovima tijela i zatvara im usta. Kasnije pobjegne. Zadnja žrtva je djevojčica 7. razred - stoji u tekstu koji je dijeljen zajedno sa fotografijom L.V. putem društvenih mreža.

Nazivali ga manijakom, ujutru nađen mrtav

Potresna poruka rodice momka iz Kraljeva: Osudili mi i linčovali dijete

Natali Rejes (Nathalie Reyes), nova ambasadorica SAD u Hrvatskoj, službeno se predstavila na društvenim mrežama ambasade.&nbsp;Rođena Venecuelanka video je počela pozdravom na hrvatskom jeziku, pa dodala kako se tokom života često susretala s pripadnicima hrvatske dijaspore.&nbsp;<h2>Važan doprinos</h2>- Iz prve ruke sam vidjela koliko je važan njihov doprinos Sjedinjenim Američkim Državama. Nadam se da ću učiniti isto za vrijeme svog mandata u Hrvatskoj - rekla je Rejes.Njezina prva poveznica s Hrvatskom je, kako kaže, bio medeni mjesec koji je s mužem prije 16 godina provela u Dubrovniku i na Korčuli. U poruci je zahvalila i predsjedniku SAD-a Džou Bajdenu (Joe Biden).<h2>Historija povezanosti</h2>Ambasadorica SAD u Hrvatskoj je spomenula i svoju porodičnu historiju. Njeza porodica se iz Venecuele doselila u SAD kada je imala devet godina.- Roditelji su me naučili disciplini, trudu, ali i beskrajnim mogućnostima koje nudi SAD - rekla je.Tokom jednog od saslušanja u Kongresu uoči potvrde njezina imenovanja na izravno pitanje je obećala da će se odreći venecuelanskog državljanstva prije nego stupi na dužnost ambasadorice, prenosi Telegram.Zanimljiva i manje poznata crtica iz njezine biografije jest to da je ova demokratkinja prijateljica s poznatom glumicom Evom Longorijom.&nbsp;

Natali Rejes postala je nova ambasadorica SAD u Hrvatskoj i službeno se predstavila

Prijateljica Eve Longorije imat će važnu ulogu u susjedstvu BiH

Branilac okrivljenog Bratislava Dikića, advokat Dušan Jovović tražio je jučer da se sadržaj iz oduzetih telefona njegovog klijenta izdvoji iz spisa predmeta, jer je riječ o pravno nevaljanom dokazu.U nastavku suđenja za takozvani “državni udar”, on je podsjetio specijalno vijeće sudije Zorana Radovića da je i u prethodnom sudskom procesu prije ukidanja presude, ukazivano da su telefoni “samsung” i “ajfon 6” kompromitovani.<h2>Određene poruke promijenjene</h2>- Od Dikića su telefoni oduzeti 16. oktobra 2016. godihe, u 00:05 sati o čemu je izdata potvrda o privremeno oduzetim predmetima, kada su morali biti zapečaćeni. Dikić je u svojim izjašnjenjima ranije rekao da su određene poruke promijenjene i da određenih poruka nije ni moglo biti. Dokazi prikupljeni na ovaj način nisu u skladu sa članom ZKP-a, ne mogu se koristiti jer predstavljaju pravno nevaljan dokaz - kazao je advokat.Obraćajući se sudskom vijeću, Dikić je naveo da je neko brisao podatke iz telefona 8. novembra 2016. godine, istoga dana kada je odveden u Specijalno tužilaštvo.- Ovo je bitno da naglasim jer sam baš toga dana odveden u Specijalno državno tužilaštvo, gdje je vršen pritisak na mene da priznam krivicu. Napominjem da sam u prostorije Specijalnog državnog tužilaštva sproveden ne samo u toku istrage, već i u toku sudskog procesa. Od kada je počelo suđenje, ukupno sam 24 puta odveden kod SDT-a. Tada mi je Saša Čađenović rekao da ukoliko ne prihvatim da kažem da je DF planirao napad, da će to kao svjedok izjaviti Mirko Velimirović. Bilo je tu svega i svačega. Trebalo je sve to izdržati i preživjeti - kazao je Dikić.Nakon što je izvršen uvid u sadržinu mobilnih telefona “lenovo”, oduzetih od svjedoka saradnika Saše Sinđelića, sa nekoliko hiljada stranica, advokat Miroje Jovanović je reagovao i komentarisao poruku.<h2>"Šta je toliko bitno službeno pa zovete direktno"</h2>- Posebno skrećem pažnju na poruku od 27. maja 2015. godine, u 00.15 sati koja glasi: "Šta je toliko bitno službeno pa zovete direktno". Ovu komunikaciju je Sinđelić ostvario sa NN službenikom MUP-a Srbije +38164xxxxxxx. Ovo je direktno u vezi sa dvije činjenice da je Sinđelić lažno prikazao zbog čega je mogao da napusti Moskvu u maju 2015. godine, a iz ovoga pokušava da riješi crvenu Interpolovu potjernicu od 2012. Kada se sve dovede u vezu, vidi se da Sinđelić u septembru 2016. godine, nije mogao da uđe u Rusku Federaciju - kazao je advokat Jovanović.Advokat Dušan Radosavljević je naveo da su po dolasku Sinđelića u Crnu Goru od njega oduzeta četiri mobilna telefona, dok su vještaci dobili samo dva na vještačenje.Tvrdi da su kontaminirani svi Sinđelićevi telefoni iz kojih se sada u sudu vrši uvid u njihovu sadržinu, jer je na nesumnjiv način utvrđeno da je pristupano od momenta oduzimanja do vršenja ekstrakcije.Zaključio je da su pravno nevaljani nalazi vještaka. Suđenje će se nastaviti 24. aprila.<h2>Ukinuta presuda i optužnica</h2>Prihvatajući žalbe advokata odbrane, Apelacioni sud Crne Gore je ukinuo prvostepenu presudu u tom predmetu, jer su u postupku njenog donošenja i u samoj presudi “počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka”.Ukinutom presudom lideri Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora, zbog, kako piše u optužnici, članstva u kriminalnoj organizaciji od februara 2016. godine.Organizatori te grupe Rusi, Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, osuđeni su ukupno na 27 godina zatvora.Bivši komandant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na jedinstvenu kaznu od osam, a Predrag Bogićević i Nemanja Ristić na sedam godina zatvora.Istom odlukom, Srboljub Đorđević i Milan Dušić osuđeni su na po godinu i po zatvora, Branka Milić na tri godine zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci zatvora, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno. Vozač DF-a Mihailo Čađenović osuđen je na godinu i šest mjeseci zatvora.U optužnici piše da su dvojica Rusa organizovali kriminalnu grupu i vrbovali ostale članove radi sticanja nezakonite dobiti i moći, nasilnog rušenja vlasti i proglašenja izborne pobjede DF i sprečavanja Crne Gore da pristupi NATO alijansi. Kriminalna organizacija, navodi se, planirala je da se na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, pomoću Demokratskog fronta, sukobi sa crnogorskom policijom i nasilno zauzme Skupštinu Crne Gore, kao i da otmu i ubiju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.

Nastavljeno suđenje u predmetu za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. godine

Slučaj "državni udar": Odbrana tvrdi da su svi oduzeti telefoni kontaminirani

Crnogorski premijer Milojko Spajić izjavio je u subotu na predstavljaju rezultata rada Vlade za prvih 100 dana, da će ponijeti ostavku ako za godinu dana prosječna plaća u Crnoj Gori ne bude 1.000 eura, a minimalna 700. - Ako za godinu prosječna plaća ne bude 1.000 eura, a minimalna 700, podnijet ću ostavku - kazao je Spajić i dodao: "Sve što je obećano, bit će ispunjeno do zadnjeg".Istaknuo je i da daje jasna i "tvrda obećanja". - Možete svi da zabilježite, to obećanje će se ispuniti - naglasio je on.Minimalna bruto plaća u Crnoj Gori u 2024. iznosi 532,54 eura i jedna je od najmanjih u Evropi, pokazuju podaci Eurostata.

Možete svi da zabilježite, to obećanje će se ispuniti, naglasio je Spajić

Spajić: Podnijet ću ostavku ako prosječna plaća za godinu ne bude 1.000 eura

Na društvenim mrežama širi se apel o nestanku mladića Nusreta Destanovića na teritoriji Peštera. Posljednji put viđen je u četvrtak, od kada mu se gubi svaki trag.- Viđen je u svom vozilu Golf IV, registarskih oznaka TT029-MO, oko dva sata nakon ponoći na pumpi u selu Karajukića bunari. Od tada mu se gubi svaki trag. Molim svu braću i sestre ako bilo šta saznaju ili vide da prijave policiji - rekao je za RINU jedan od prijatelja koji je podijelio apel o mladićevom nestanku.Kako je objavljeno na društvenim mrežama, u međuvremenu je pronađena njegova vozačka dozvola.

Danas će biti izvršena i pretraga terena u selu Karjukića bunari, također su pozvani dobrovoljci da pomognu.&nbsp;

U međuvremenu pronađena njegova vozačka dozvola

Nestao Nusret iz Sandžaka: U četvrtak mu se izgubio svaki trag

Na graničnom prelazu Kelebija spriječen je pokušaj krijumčarenja 200 kilograma suhog mesa.&nbsp;Pronađeno je 130 kilograma goveđe pršute, 40 kilograma sudžuka i 30 kilograma suhe ovčetine. Meso je bilo spakovano u tovarni dio kombija koji se prema riječima vozača uputio ka Njemačkoj, saopćeno je iz Uprave carina Srbije.Vozač kombija tvrdio je da nema ništa za prijavljivanje, ali je suho meso otkriveno jer su carinici osjetili karakteristič miris.U saopćenju se napominje da je roba životinjskog porijekla osjetljiva, a nije imala deklaraciju i prevožena je u nehigijenskim uslovima.Iz Carine upozoravaju da putnici sa sobom mogu da nose hranu, ali u količini za koju je očigledno da je namijenjena za lične potrebe i koja je pritom fabrički upakovana.

Vozač kombija tvrdio je da nema ništa za prijavljivanje, ali je suho meso otkriveno jer su carinici osjetili karakteristič miris

Na graničnom prijelazu Srbije i Mađarske zaplijenjeno 200 kilograma suhog mesa

U Srbiji je izvučen novi loto dobitnik. Prema izvještaju Državne lutrije Srbije, u 11. kolu igre na sreću, loto sedmica je iznosila 950.000 eura.Kombinacija koja je bila sretna za dobitnika loto "sedmice" glasila je: 3, 6, 11, 14, 16, 26, 39. Šesticu je izvuklo troje igrača. Ona je iznosila više od milion dinara. Dobitni listić uplaćen je u Beogradu, u općini Stari Grad.

Žrtve Deportacije: Ni spomenika, ni dana sjećanja za zločin bez kazne

Sjeverna Makedonija: Od sutra prestaju da važe pasoši sa starim nazivom države

Vučić se sastao s grčkim premijerom: "Imamo dobre i prijateljske odnose"

Srbi u Sjevernoj Mitrovici protestuju zbog zabrane dinara, Kurti: Ne možemo poništiti odluku

Preminuo novinar Petar Luković

Bošnjaci trebaju biti most povezivanja između zemalja regiona Zapadnog Balkana

Milanović opet "udario" po Plenkoviću: Zašto bih se trebao bojati jednog probisvijeta

Dačić: Rezolucija EU-a je politički pamflet, ali ostaje gorak ukus da je Srbija ukaljana

Đikić: Žrtva sam krađe identiteta

Potresna poruka rodice momka iz Kraljeva: Osudili mi i linčovali dijete

Prijateljica Eve Longorije imat će važnu ulogu u susjedstvu BiH

Slučaj "državni udar": Odbrana tvrdi da su svi oduzeti telefoni kontaminirani

Spajić: Podnijet ću ostavku ako prosječna plaća za godinu ne bude 1.000 eura

Nestao Nusret iz Sandžaka: U četvrtak mu se izgubio svaki trag

Na graničnom prijelazu Srbije i Mađarske zaplijenjeno 200 kilograma suhog mesa

Sretni dobitnik iz Beograda dobio na lotu 950.000 eura

Region

Žrtve Deportacije: Ni spomenika, ni dana sjećanja za zločin bez kazne

Sjeverna Makedonija: Od sutra prestaju da važe pasoši sa starim nazivom države

Vučić se sastao s grčkim premijerom: "Imamo dobre i prijateljske odnose"

Srbi u Sjevernoj Mitrovici protestuju zbog zabrane dinara, Kurti: Ne možemo poništiti odluku

Preminuo novinar Petar Luković

Bošnjaci trebaju biti most povezivanja između zemalja regiona Zapadnog Balkana

Milanović opet "udario" po Plenkoviću: Zašto bih se trebao bojati jednog probisvijeta

Dačić: Rezolucija EU-a je politički pamflet, ali ostaje gorak ukus da je Srbija ukaljana

Đikić: Žrtva sam krađe identiteta

Potresna poruka rodice momka iz Kraljeva: Osudili mi i linčovali dijete

Prijateljica Eve Longorije imat će važnu ulogu u susjedstvu BiH

Slučaj "državni udar": Odbrana tvrdi da su svi oduzeti telefoni kontaminirani

Spajić: Podnijet ću ostavku ako prosječna plaća za godinu ne bude 1.000 eura

Nestao Nusret iz Sandžaka: U četvrtak mu se izgubio svaki trag

Na graničnom prijelazu Srbije i Mađarske zaplijenjeno 200 kilograma suhog mesa

Sretni dobitnik iz Beograda dobio na lotu 950.000 eura