<p>Državljanina Bosne i Hercegovine u more su povukli talasi dok se s porodicom fotografisao na stijenama na kupalištu Buža, podno dubrovačkih zidina. Pokrenuta je akcija spašavanja, a na more su izašli brodovi Lučke kapetanije i policije te HGSS.</p><p>Nažalost, zbog opasnih vremenskih uslova potraga je morala biti obustavljena.</p><p>- Dao sam sve od sebe i prvi put da nisam nikoga izvukao u životu, eto… - rekao je za <a href="https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/dubrovnik/odustalo-se-od-potrage-za-drzavljaninom-bih-kojeg-je-val-s-buze-povukao-u-more-dominko-radic-nazalost-nasao-sam-samo-njegovu-crevju-i-gace-srecom-1528548">Dubrovački vjesnik</a> Dominko Radić, poznat po tome da ne odustaje od potrage dok god postoji i najmanja mogućnost pronalaska osobe.</p>

Pao tokom fotografisanja: Valovi povukli muškarca iz BiH ispod dubrovačkih zidina

<p>Radić je, podsjetimo, prije otprilike dva sata bio na kupalištu Buža sa porodicom kada je muškarca snažno povukao talas i odnio u more.</p><p>- Nije više bilo moguće ništa, talasi su viši od sedam metara, drugi su mislili da će i mene morati spašavati. Prebio mi je barku s prove, skoro dvije ure sam na sve načine pokušavao nešto učiniti, ali, nažalost, našao sam samo cipele i gaće za koje se potvrdilo da pripadaju tom čovjeku. Sreća u nesreći je što nisu odnijeli dvojicu dječaka koji su bili s njim, ali bojim se da nade nema - rekao je Radić.</p><p>On je predložio, kada je iscrpio sve mogućnosti, da se digne helikopter, ali zbog jakog vjetra to nije bilo moguće, pa su svi, nakon dvosatne potrage i pokušaja spašavanja, morali odustati.</p><p>- Rekao sam da ću obući odjelo, vežite me, ali nisu dozvolili. Stvarno nije moguće više ništa po ovakvom nevremenu. Ovo je prvi put u životu da sam dao sve od sebe i nisam uspio - kazao je Radić, prenosi Dubrovački vjesnik.</p>

Ovo je prvi put u životu da sam dao sve od sebe i nisam uspio, kazao je Radić

Obustavljena potraga za muškarcem kojeg su odvukli talasi u Dubrovniku: "Dao sam sve od sebe"

<p>Prema pisnju srbijanskih medija M. P. (28) preminula je tokom intimnog odnosa sa M.M. (30) 1. januara oko 15 sati u jednom stanu u Cvijićevoj ulici, uslijed predoziranja narkoticima.</p><p>Hitna pomoć primila je poziv od mladića M. M. (30) koji im je, navodno, rekao da je njegova djevojka koristila kokain, ali da je bez svjesti i da ne diše, te da sumnja da se predozirala.</p><p>Prema riječima izvora Blica, mladić koji je počinio samoubistvo, je prije poziva pokušavao da reanimira devojku, kao i dok je čekao da ljekari stignu, ali bezuspješno.</p><p>Dolaskom na lice mjesta u stan u Cvijićevoj ulici, ljekari su zatekli nesretnu djevojku koja je naga ležala na krevetu i nije davala znake života.</p><p>- Tročlana ekipa stigla je u stan i odmah su krenuli sa reanimiranjem djevojke. Nažalost, bezuspješno, nije davala znake života. Tada je doktor iz ekipe konstatovao njenu smrt. Dok je on izgovarao vrijeme, tehničar se okrenuo. Sve se dešavalo u sekundi. Mladić, koji je stajao u stanu dok su ljekari pokušavali da spase djevojku, približio se prozoru, a tehničar je instiktivno krenuo ka njemu. Međutim, mladić je u djeliću sekunde skočio sa prozora iz stana koji se nalazi na 9. spratu, ne dajući nikakvu šansu ljekarima da ga uhvate i spase - otkriva sagovornik Blica.</p><p>Prema njegovim riječima djevojka i mladić su u trenutku njene smrti imali intimni odnos.</p><p>Kako navodi Blic, ljekari su napustili stan i odmah potrčali niz stepenice na pločnik ispred zgrade, ali M. M. (30) je poginuo na licu mjesta.</p>

Hitna pomoć primila je poziv od mladića M. M. (30) koji im je, navodno, rekao da je njegova djevojka koristila kokain

Zgrada u Beogradu sa koje je M. M. počinio samoubistvo

Jezivi detalji tragedije u Beogradu: Djevojka umrla tokom intimnog odnosa

<p>Kosovska predsjednica Vjosa Osmani najavila je da će uskoro nekoliko zemalja priznati nezavisnost Kosova, ne precizirajući o kojim je zemljama riječ, kako bi se, kako je kazala, spriječila negativna i nezakonita kampanja Srbije te zaštitili interesi najmlađe evropske države.</p><p>- Kako bismo zaštitili interese Republike Kosovo i spriječili izuzetno negativne i nezakonite kampanje Srbije u više od 90 posto slučajeva, mi uopće ne objavljujemo sastanke koje imamo sa zemljama koje ne priznaju Kosovo. Čak i ljudi ovdje na Kosovu koji javno spominju imena zemalja s kojima smo se sastali više od 20 puta i koje su blizu priznanja, mnogo nam štete, jer sedam dana poslije vidimo brojna izaslanstva iz Srbije koja putuju u tu zemlju, zatim počinju pritisci iz Rusije i šta sve ne - kazala je Osmani.</p><p>Kosovo je proglasilo nezavisnost od Srbije 2008. godine, a prethodila joj je NATO-ova kampanja bombardiranja 1999. srpskih snaga koje su pokušavale slomiti ustanak 90-postotne etničke albanske većine. Suverenitet Kosova priznaje više od 100 zemalja, a među onima koje ga ne priznaju su, pored Srbije, Grčka, Španija, Rusija i mnoge druge države.</p><p>Predsjednica Kosova objavila je krajem prošle sedmice da se namjerava kandidirati za još jedan mandat na čelu države i smatra da ju podržava 81 posto Kosovara.</p><p>- Nema političke stranke, osim Srpske liste, koja na ovaj ili onaj način nije upoznata s činjenicom da će moj cilj biti osigurati da Kosovo nastavi činiti dobra djela, ako se i one slože - kazala je Osmani.</p><h2>Najava kandidature</h2><p>Osmani je kandidaturu najavila nakon prošlosedmičnih parlamentarnih izbora na kojima je uvjerljivu pobjedu odnijela stranka Vetevendosje aktuelnog premijera Albina Kurtija, koja je osvojila više od 49 posto glasova, što je omogućilo izlazak iz političke krize zbog koje je Kosovo gubilo oko milijardu eura međunarodnih sredstava, ključnih za funkcioniranje jedne od najsiromašnijih evropskih država.</p><p>Nedjeljni izbori održani su tokom prazničnog razdoblja, kada je kosovska dijaspora u velikom broju bila kod kuće, a to je moglo pomoći Kurtiju, pa su čelnici opozicionih stranaka optužili Osmani da je određivanjem 28. decembra za datum izbora pogodovala pokretu Vetevendosje, što je predsjednica Kosova demantirala.</p><h2>Dvije mogućnosti</h2><p>Osmani je u intervjuu za emisiju Kiks Kosova kazala da je 28. decembar određen kao dan izbora tek nakon što je Središnje izborno povjerenstvo procijenilo da je praktički nemoguće održati izbore 21. decembra.</p><p>- Sve političke stranke vrlo dobro znaju da sam zbog ustavnih rokova imala samo dvije mogućnosti pred sobom: 21. decembar i 28. decembar. Što se tiče 21. decembra, stručna tijela procijenila su, citiram, da je praktično nemoguće da se izbori organiziraju na regularan način za 21. decembar - kazala je Osmani te podsjetila da je Kosovo bilo usred zbrajanja glasova lokalnih izbora, te kako taj i mnogi drugi procesi nisu dozvoljavali održavanje izbora u roku od 30 dana.</p><p>Predsjednik Kosova bira se neizravno, u Skupštini Kosova, dvotrećinskom većinom zastupnika, a ako nijedan kandidat ne dobije dvotrećinsku većinu, u trećem krugu glasanja bira se kandidat koji osvoji prostu većinu. Glasanje za predsjednika u kosovskom parlamentu mora se održati najkasnije mjesec dana prije kraja mandata aktuelnog predsjednika ili u ovom slučaju predsjednice Osmani.</p>

Objavila je krajem prošle sedmice da se namjerava kandidirati za još jedan mandat na čelu države

Osmani najavila nova priznanja Kosova

<p>U Dubrovniku je u toku dramatična akcija traganja i spašavanja na moru ispod gradskih zidina.</p><p>Prema prvim informacijama, valovi su povukli muškarca, državljanina Bosne i Hercegovine, koji se s porodicom fotografirao na stijenama na Buži, prenosi <a href="https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/crna-kronika/u-tijeku-akcija-traganja-i-spasavanja-na-buzi-u-gradu?">Dubrovački dnevnik</a>.</p>

<p>Na teren su odmah upućene sve hitne službe: pripadnici Lučke kapetanije, policijski službenici i HGSS. U spašavanje se uključio i građanin Dominko Radić sa svojom barkom.</p><p>Međutim, akciju znatno otežavaju nepovoljni vremenski uvjeti i valovi koji dosežu visinu i preko pet metara, što predstavlja ozbiljnu opasnost za spasitelje i unesrećenog.</p>

Na teren su odmah upućene sve hitne službe

<p>Srbijanski ministar odbrane Bratislav Gašić rekao je da je situacija na Kosovu trenutno veoma osjetljiva, ponajprije zbog nepredvidivih poteza kosovskog premijera Albina Kurtija, ali da je saradnja s KFOR-om na izuzetno visokom nivou.</p><p>- Situaciju na Kosovu otežava Kurti, koji pokušava, vršeći pritisak na srpsko stanovništvo, u svom biračkom tijelu dobiti što više poena na svom tzv. nacionalizmu. Republika Srbija sve to pažljivo prati i nastoji održavati sigurnost Srbima, koja mora biti zagarantovana - rekao je Gašić.</p><h2>Saradnja s KFOR-om</h2><p>Govoreći o saradnji s KFOR-om, Gašić je rekao da je ona na izuzetno visokom nivou i da je za to najzaslužniji načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović, koji gotovo svakodnevno ima razgovore i sastanke s predstavnicima KFOR-a, te podsjetio da je, prema Rezoluciji 1244, KFOR garant mira, stabilnosti i sigurnosti Srba na Kosovu.</p><p>Gašić je istakao da je situacija u regionu i svijetu nestabilna, uz stalne tendencije širenja sukoba, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu.</p><p>- Mi ne znamo u kojem smjeru može otići sukob između Rusije i Ukrajine, kao ni sukobi na Bliskom istoku. Odjednom su se pojavila i neka nova žarišta, tako da situaciju pratimo veoma pažljivo - rekao je srbijanski ministar odbrane.</p><h2>Vojni rok</h2><p>On je također kazao da su Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije spremni za vraćanje obaveznog služenja vojnog roka te da je pripremljeno i zakonsko rješenje koje bi uskoro trebalo biti upućeno u skupštinsku proceduru.</p><p>- Muškarci će biti u obavezi služiti vojni rok u dobi od 18 do 30 godina, dok će ženama biti omogućeno da vojni rok služe dobrovoljno - rekao je Gašić, prenosi Radiotelevizija Srbije.</p><p>Gašić je istakao da je mnogo toga urađeno u prethodnom periodu i da je, osim uređenja 125 objekata, nabavljena nova oprema, kupljene nove uniforme i novo naoružanje – sve ono što je potrebno za služenje vojnog roka za prvu generaciju i za sve ostale koji će doći u kasarne.</p><p>Generalštab Vojske Srbije pokrenuo je prije dvije godine inicijativu i predložio srbijanskom predsjedniku i vrhovnom komandantu oružanih snaga Aleksandru Vučiću ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka u trajanju do četiri mjeseca.</p><p>Obavezni vojni rok u Srbiji ukinut je odlukom državnog parlamenta u decembru 2010. godine, kada je uspostavljena profesionalna vojska, čime je promijenjena tradicija služenja vojnog roka koja je u Srbiji, u različitim oblicima, postojala gotovo dva stoljeća.</p><p>Prema podacima portala Balkanska bezbjednosna mreža, Srbija i dalje ima najveće oružane snage na prostoru bivše Jugoslavije i one čine oko 40 posto ukupnog brojčanog stanja svih vojski nastalih raspadom SFRJ.</p>

Republika Srbija sve to pažljivo prati i nastoji održavati sigurnost Srbima, koja mora biti zagarantovana, rekao je Gašić

Srbijanski ministar odbrane: Situacija na Kosovu je trenutačno veoma osjetljiva

<p>Prvog radnog dana ove godine, 5. januara, Naftna industrija Srbije (NIS) moći će platiti za 85.000 tona nafte kako bi iz Omišlja naftovodom Janaf bila odmah dopremljena rafineriji u Srbiji, izjavio je u četvrtak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, nakon što je dan ranije američka administracija odobrila licencu NIS-u.</p>

NIS dobio licencu od OFAC-a: Rafinerija u Pančevu opet počinje s radom

<p>Administracija u Vašingtonu produžila je operativnu licencu za rad NIS-a do 23. januara, do kada bi mogli biti završeni pregovori "Gasproma" s mađarskim MOL-om o kupnji ruskog većinskog udjela, koji je uredu za inozemnu imovinu OFAC američkog ministarstva finansija bio ključni razlog za uvođenje sankcija.</p><h2>Nastavak transporta</h2><p>I Janaf je u srijedu navečer objavio kako je odmah spreman započeti opskrbu naftom rafinerije u Pančevu u Srbiji, jer Janafu licenca omogućuje nastavak transporta neruske nafte Naftnoj industriji Srbije (NIS).</p><p>Iz Janafa su priopćili da su u potpunosti spremni "odmah osigurati nesmetan transport i opskrbu rafinerije u Pančevu sirovom naftom".</p><p>Vučić nije mogao izravno potvrditi hoće li mađarski MOL biti kupac većinskog ruskog udjela (56,1 %) u NIS-u.</p><p>- Ja to ne mogu reći dok se ne završi cijela konstrukcija. Nema nikakve sumnje da je MOL zajedno s NIS-om i državom Srbijom radio na dobivanju operativne licence, ako se s takvim stvarima izađe pred OFAC, vjerujem da će dati odobrenje - rekao je Vučić u intervjuu za Radio-televiziju Srbije (RTS).</p><p>On drži da Amerikanci 23. januara očekuju sve glavne tačke budućeg ugovora između prodavatelja i kupca NIS-a, u ovom slučaju, kaže, "najvjerovatnije kompanije MOL".</p><h2>Sankcije NIS-u</h2><p>- Naravno, nisu svi problemi riješeni, ali je važno da Naftna industrija Srbije od sinoć ima pravo platiti, dopremiti i ponovo proizvoditi naftne derivate iz sirove nafte, koje će kroz naftovod Janafa biti isporučena u našu zemlju - rekao je Vučić.</p><p>Sjedinjene Države su NIS-u, kao dijelu ruskog energetskog sektora, u oktobru uvele sankcije, zbog čega je i Janaf prekinuo isporuku nafte, podsjeća Hina.</p><p>Vašington traži potpun izlazak ruskih dioničara iz kompanije, ali su se pregovori o potencijalnoj prodaji otegnuli, pa je rafinerija NIS-a 25. novembra prestala s radom, a očekuje se da će, uz neophodne tehnološke procedure poslije obustave proizvodnje, ponovno moći početi s radom nakon 3. januara.</p>

Administracija u Vašingtonu produžila je operativnu licencu za rad NIS-a do 23. januara

Vučić: Srbija očekuje da Janaf može isporučiti naftu NIS-u već od 5. januara

<p>U Srbiji su od danas plaće u javnom sektoru povećane za 5,1 posto, dok je minimalna plaća uvećana za 10,1 posto i iznosi 64.554 dinara, odnosno oko 550 eura ili približno 1.075 konvertibilnih maraka.</p><p> </p><p> </p><p>Penzije će u januaru biti isplaćene uz povećanje od 12,2 posto, jer se od 2024. godine njihovo usklađivanje provodi u decembru.</p><p>Istodobno su stupili na snagu i novi uvjeti za odlazak žena u starosnu penziju. Žene u 2026. godini pravo na penziju ostvaruju s navršene 64 godine života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Uvjeti za muškarce ostaju nepromijenjeni - 65 godina života i najmanje 15 godina staža.</p><p>Dobna granica za žene postupno će se povećavati za po dva mjeseca godišnje do 2032., kada će se izjednačiti s uvjetima za muškarce. Pravo na starosnu mirovinu, neovisno o dobi, i dalje se ostvaruje s 45 godina staža osiguranja, prenosi Beta.</p>

Penzije će u januaru biti isplaćene uz povećanje od 12,2 posto, jer se od 2024. godine njihovo usklađivanje provodi u decembru

Srbija: Veće plaće i penzije, promijenjeni uvjeti za odlazak žena u penziju

<p>Dronovi su nam namjerno i planski oboreni protivdronim ometačima, tzv. "džamerima", saopćili su iz kompanije Mirnovec pirotehnika koja je bila angažovana za novogodišnji dron šou program u Budvi. </p><p>U saopćenju dostavljenom Anteni M, navode da su kompanija sa ozbiljnom reputacijom, koja se već 35 godina uspješno bavi tim poslom i da su nažalost doživjeli nešto što im se nikada i nigdje u svijetu nije desilo.</p><p>- Već prilikom samog ulaska u Crnu Goru moglo se naslutiti da nismo dobrodošli. Kamion sa dronovima pojavio se na graničnom prelazu u nedjelju uveče (28.12). Kao i uvijek i svuda, imali smo ATA karnet za dronove (Crna Gora je potpisnica konvencije o korišćenju ATA karneta). Takođe smo imali i odobrenje za korišćenje vazdušnog prostora u Budvi 31.12, izdato od strane Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore - saopštili su iz kompanije.</p><p>Dodaju da im je rečeno  da, ukoliko žele da uđu u Crnu Goru, moraju pribaviti i dozvolu Ministarstva ekonomije, što su sljedećeg dana i učinili. </p><p>- Kada smo te večeri došli na granicu sa navedenom dozvolom, rečeno nam je da ni to nije dovoljno, već da moramo čekati odobrenje rukovodioca carinske ispostave za privremeni uvoz. Ponovo smo ostali da čekamo, te smo u utorak 30.12 ujutro započeli izradu dokumentacije za privremeni uvoz. Nakon što smo i to završili, upućeni smo na unutrašnju carinu u Kotoru. Kada smo oko podne stigli u Kotor, rečeno nam je da ipak moramo ići u carinsku ispostavu u Baru. U tom trenutku to je bilo nemoguće, jer više nismo imali vremena da stignemo do Bara u toku radnog vremena carinske službe - navodi predstavnik kompanije Frano Koletić.</p><p>Ističe da su na kraju  carinski službenici ipak pristali da urade dokumentaciju za privremeni uvoz i da su tog dana, u predvečernjim satima, ušli u Crnu Goru, nakon dva i po dana čekanja na graničnom prelazu.</p>

"Dron show" u Budvi završio neslavno: Desetine dronova popadale u more

<p>- U srijedu 31.12 postavili smo dronove na dogovorenu lokaciju (parking ispred marine). Tokom dana doživjeli smo manje provokacije i neprijatnosti od strane pojedinih zaposlenih u Lučkoj upravi, ali se na to nijesmo obazirali. Dronovi su bili postavljeni i spremni za polijetanje prije mraka. Sva neophodna testiranja i provjere obavljena su tokom dana i neposredno pred samo polijetanje. Sve je bilo u skladu sa planom - navode iz kompanije.</p><p>Pojašnjavaju da kada su dronovi tokom sporog, selektivnog dizanja premašili visinu zgrade (oko 15 metara), iza koje se nalazio prostor za polijetanje, ušli su u zonu ometanja frekvencije pomoću „džamera“ (sistema za ometanje signala dronova) i počeli su da padaju.</p><p>- Odmah nakon ovog nemilog događaja kontaktirali smo proizvođača dronova, američku kompaniju VERGE AERO, čiji smo ovlašteni zastupnici za Evropu i Bliski istok. Njihovi inženjeri su se povezali sa računarom na terenu, analizirali sve greške vezane za ovaj šou i utvrdili da su se dronovi, usljed ometanja signala, počeli vraćati na mjesto polijetanja (tako su programirani), pri čemu su se sudarali sa dronovima koji su još bili u fazi uzlijetanja - navode iz kompanije.</p><p>Dodaju da je usljed ovog poremećaja palo i oštećeno preko 200 dronova, nakon čega je šou prekinut.</p><p>- Njihov zaključak je da je ometanje izvršeno profesionalnim uređajima za ometanje signala, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice, aerodromi i specijalne državne službe. Takva oprema je teško dostupna fizičkim licima, jer se smatra oružjem", naglašavaju u saopštenju i dodaju: "Ko je ovo uradio i iz kog razloga, ne znamo, niti nas to interesuje. Mi se bavimo isključivo svojim poslom i u ovom slučaju smo kolateralna šteta, pri čemu smo pretrpjeli ozbiljnu materijalnu štetu".</p><p>Ističu da im je žao velikog broja posjetilaca koji su došli da vide prvi dron šou na ovim prostorima i koji su, nažalost, ostali razočarani. Na kraju pojašnavaju da su preduće koje se već 35 godina bavi izvođenjem vatrometa i specijalnih efekata, te da iza sebe imaju realizovane na hiljade projekata širom svijeta (Njemačka, Italija, Španija, Malta, Rusija, Kina, Južna Koreja, Austrija, Češka, Poljska, Slovačka, Kanada, SAD, Katar, Oman, Saudijska Arabija itd.).</p><p>- Jedna smo od prvih kompanija u Evropi koja je započela sa izvođenjem dron šou programa. Do sada smo realizovali preko 100 projekata širom Evrope i Katara, gdje takođe imamo preduzeće (974 Dron Show) koje se isključivo bavi izvođenjem dron šou programa. Ove godine bili smo angažovani od strane Turističke organizacije grada Budve za novogodišnji šou sa 600 dronova - navode u saopćenju dostavljenom Anteni M.</p>

Navode da su uređaji oboreni "džamerima", koji su karakteristični za policiju ili vojsku

Kompanija koja je organizirala dron šou u Budvi: Namjerno i planski su oboreni protudronskim ometačima

<p>Nekada najbogatiji čovjek Rusije, simbol divlje postsovjetske privatizacije i oligarhijskog kapitalizma, danas je jedan od najglasnijih i najdosljednijih protivnika Vladimira Putina. Mihail Hodorkovski je čovjek čiju je sudbinu Kremlj pretvorio u političku poruku: ko se usudi da ospori sistem, bit će slomljen. Osnivač naftnog giganta Jukos, koji je početkom 2000-ih otvoreno govorio o korupciji u vrhu države i finansirao opoziciju, proveo je gotovo deset godina u ruskim zatvorima, u procesima koje su međunarodne organizacije i zapadne vlade ocijenile kao politički motivisane. Nakon pomilovanja 2013. godine i odlaska u egzil, Hodorkovski više nema ni iluzija ni interesa o ruskom sistemu, osim da ga razotkrije.</p><p>Iz pozicije insajdera koji je upoznao Putinovu Rusiju iz samog njenog jezgra moći, ali i iz iskustva političkog zatvorenika, Hodorkovski danas otvoreno, iz londonskog egzila, govori o mehanizmima kojima Kremlj destabilizuje druge države: od propagande i hibridnog rata, do manipulacije lokalnim slabostima i društvenim podjelama. Za njega, nuklearno oružje nije najopasniji instrument Putinove vlasti, ali propaganda jeste. U ekskluzivnom razgovoru za <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/789931/hodorkovski-ekskluzivno-za-vijesti-balkan-ostaje-prostor-ruskog-geopolitickog-eksperimenta">“Vijesti”</a>, Hodorkovski bez diplomatskih rukavica govori o Balkanu kao prostoru koji Moskva i dalje posmatra zonom svog interesa, o Crnoj Gori kao meti suptilnijih, ali dugoročnih pritisaka, i o Evropi koja, po njegovom sudu, još ne shvata da je vrijeme strateške naivnosti prošlo.</p><p>Ovo nije intervju sa teoretičarom geopolitike, već sa čovjekom koji je skupo platio lično iskustvo sa sistemom o kojem govori i koji danas upozorava da se isti obrasci - samo prilagođeni lokalnim kontekstima - već testiraju i na periferiji Evrope.</p><h2>Strategija Kremlja i Crna Gora</h2><p><b>Kako biste opisali strategiju Kremlja prema Crnoj Gori danas, nakon dvije decenije političkog, propagandnog i obavještajnog djelovanja u zemlji?</b></p><p>U ovom trenutku Kremlj fokusira svoje napore na Balkanu na zemlje koje su susjedi Crne Gore: Srbiju i Republiku Srpsku u sastavu Bosne i Hercegovine. Ali to ne znači da je Crna Gora bezbjedna. Kremlj Balkan i zemlje bivšeg sovjetskog bloka vidi kao svoje sfere uticaja i na njih usmjerava instrumente hibridnog rata.</p><p><b>Da li Rusija i dalje vidi Crnu Goru kao prostor u kojem može povratiti uticaj, uprkos njenom članstvu u NATO-u?</b></p><p>Rusija smatra da se nalazi u stanju neobjavljenog rata sa NATO-om, tako da, iako članstvo u NATO-u štiti Crnu Goru od najbrutalnijih oblika djelovanja Kremlja, težnja ka obnovi zone uticaja ostaje.</p><p><b>Zvaničnici EU upozoravaju na “veoma aktivnu rusku propagandu” u Crnoj Gori. Koliko je danas opasniji propagandni aparat Kremlja u poređenju s periodom kada ste vi bili u Rusiji?</b></p><p>Propaganda je glavno i najefikasnije oružje Kremlja. Ako me pitate šta je opasnije u Putinovim rukama, nuklearno oružje ili propaganda, reći ću, naravno, propaganda, jer će upravo propaganda biti okidač za upotrebu nuklearnog oružja. Putinova propaganda funkcioniše bolje nego sovjetska. Sovjetska je pokušavala da veliča komunizam. Putinova je usmjerena na stvaranje haosa, protivrječnosti i nezadovoljstva. Njegova propaganda vam ne govori kako je dobro u Rusiji, jer se to lako može provjeriti i vidjeti da nije tako. Ali ona veoma vješto pronalazi bolne tačke u vašoj zemlji i pritiska ih. Migracije, siromaštvo, nesigurnost, nezadovoljstvo životom, toga ima svuda. Putin veoma vješto eksploatiše te probleme i podstiče nezadovoljstvo ljudi. U tome je snaga i prijetnja njegove propagande izvan Rusije.</p><p><b>Koji je, prema Vašem mišljenju, najefikasniji način da se mala država poput Crne Gore zaštiti od ruskih hibridnih operacija?</b></p><p>Ruska strategija sprovođenja hibridnih operacija uvijek se oslanja na lokalno stanovništvo. U Crnoj Gori postoji velika ruska dijaspora, u zemlji postoji znanje i poštovanje prema ruskoj kulturi. Veoma je važno formirati promišljenu i dobronamjernu politiku prema ljudima porijeklom iz Rusije koji žive u Crnoj Gori. Ti ljudi treba da postanu saveznici, tada će Kremlj imati mnogo manje mogućnosti za hibridni rat i propagandu u Crnoj Gori. Ta politika može se graditi, na primjer, kroz podršku ruskoj antiratnoj kulturi, čiji je jedan od centara upravo Crna Gora.</p><p><b>Koliko su opravdane bojazni da bi ruska propaganda mogla uticati na ishod mogućih referenduma u državama članicama EU o pristupanju Crne Gore?</b></p><p>Putinova propaganda usmjerena je na razjedinjavanje naroda i razaranje evropskih institucija, tako da neće biti ništa iznenađujuće ako Kremlj i u ovom slučaju nastavi istu politiku.</p><p><b>Da li vjerujete da Rusija aktivno pokušava da uspori ili kompromituje put Crne Gore ka članstvu u EU?</b></p><p>Da, naravno. Putin razmišlja u kategorijama bipolarnog svijeta i igre sa nultom sumom. Sve što izgube njegovi protivnici, njemu izgleda kao dobitak. Ulazak sve većeg broja zemalja u EU, naročito iz bivšeg istočnog bloka, on doživljava kao poraz. I Kremlj čini sve da to spriječi.</p><p><b>Kako biste okarakterisali sadašnji odnos crnogorskog društva prema Rusiji: racionalan, nostalgičan ili ranjiv?</b></p><p>Bojim se da nisam dovoljno duboko upućen u situaciju da bih davao ocjene o crnogorskom društvu.</p><p><b>Kakvu ulogu vidite za crnogorske medije u suprotstavljanju dezinformacijama, imajući u vidu vaše iskustvo s Putinovim propagandnim sistemom?</b></p><p>Vaši mediji imaju veliki potencijal u tom pravcu. Prvo, vi prilično dobro razumijete ruski mentalitet. Istorijski smo bliži jedni drugima nego mnogim drugim zemljama Zapadne Evrope. Drugo, imate izvrsnu ekspertizu među ruskim opozicionim novinarima, umjetnicima, piscima. Na primjer, to je klaster koji je u Budvi okupio Marat Geljman. Ti ljudi mogu mnogo pomoći Crnoj Gori u borbi protiv opasnog uticaja Putina i njegove propagande.</p><h2>Regionalni kontekst i bezbjednosni rizici</h2><p><b>U kojoj mjeri se Balkan uklapa u Putinovu logiku korišćenja kriza za rješavanje unutrašnjih problema - kao potencijalno novo žarište nestabilnosti?</b></p><p>Cijela Putinova strategija zasniva se na stvaranju haosa i konflikata širom svijeta, a zatim na nuđenju sebe kao rješenja problema. Pri tome mu je potpuno svejedno šta će biti sa zemljama i ljudima koje je iskoristio za stvaranje takvih situacija. Pogledajte Siriju, to je dobar primjer Putinovog pristupa i odnosa prema onima koje naziva saveznicima.</p><p><b>Koliko je vjerovatno da bi Rusija, oslanjajući se na veliki korpus veterana i paralelne strukture, mogla usmjeriti destabilizaciju ka regionima sa slabim institucijama, poput Zapadnog Balkana?</b></p><p>Dok je Putin zauzet ratom u Ukrajini, to nije naročito vjerovatno. Ali od trenutka završetka sadašnjeg rata imaće dvije do tri godine dok ne shvati da više ne može upravljati zemljom bez rata. Kuda će tada usmjeriti svoje snage? Prije bih pomislio na Baltik, ali ni Balkan ne treba isključiti.</p><p><b>Ako rat u Ukrajini postane zamrznuti konflikt, da li se povećava rizik da će Kremlj tražiti nove mete u zonama bez direktnog vojnog prisustva NATO-a?</b></p><p>Iz unutrašnjopolitičkih razloga Putin više ne može bez rata. Nakon završetka rata s Ukrajinom, tražiće nove ciljeve. Ne mislim da će to odmah biti direktna invazija na zemlje NATO-a. Prije bih očekivao stalne hibridne provokacije i diverzije. Ali one sa velikom vjerovatnoćom mogu prerasti u punopravni rat, naročito ako procijeni da Evropa nije spremna.</p><p><b>Često kažete da Tramp i Putin funkcionišu kao “dva gangstera”. Šta tačno pod tim podrazumijevate i po čemu se njihov stil pregovaranja razlikuje od zapadnih političkih standarda?</b></p><p>Trampov pregovarački stil više liči na pristup njujorškog trgovca nekretninama koji ima iskustvo i sa polukriminalnim sindikatima i sa tvrdim partnerima. Karakterišu ga dvije ključne stvari. Prvo, Tramp ne pridaje veliki značaj ideološkim vrijednostima. On je fokusiran na postizanje opipljivog rezultata i direktne koristi: potpisivanje ugovora, posla ili nečeg sličnog. Drugo, on ne pridaje veliki značaj riječima. Ako mu je za ostvarenje cilja - da zaplaši, iznenadi ili zbuni sagovornika - potrebno da kaže glupost ili očiglednu neistinu, on će to reći. I nimalo se neće brinuti kada dođe vrijeme da se odrekne tih riječi.</p><p>Putinov pristup je čisto banditski. On laže, manipuliše i doživljava učtivost kao slabost. Zaustavlja se tek kada naiđe na tuđu silu. Vrlo je brutalan u riječima, ali u stvarnosti nema nikakvu želju da izloži svoju ličnu bezbjednost bilo kakvom riziku.</p><p><b>Zašto, po Vašem mišljenju, Evropljani i dalje pogrešno tumače poruke koje dolaze iz Bijele kuće i Kremlja?</b></p><p>Ne mislim da evropski političari ne razumiju signale iz Vašingtona i Moskve. To nisu glupi ljudi. Problem je u tome što Evropa nema adekvatan odgovor.</p><p>Putin otvoreno govori: spreman sam da ratujem još neko vrijeme i spreman sam da povećavam vojnu prijetnju Evropi radi ostvarivanja svojih ciljeva.</p><p>Tramp kaže: pošto Putin prijeti Evropi, a ne Americi, SAD to ne smatraju svojim problemom i žele da se fokusiraju na Kinu.</p><p>Odgovor Evrope trebalo je da se čuje još prije četiri godine. Evropa je morala da shvati da svoju bezbjednost može obezbijediti samo sama Evropa. Zatim je trebalo naglo povećati odbrambene izdatke i vojnu proizvodnju. Početi pripremati ljude na to da će možda morati braniti svoju slobodu. Ali, to se nije desilo.</p><p>Tokom perioda nakon Hladnog rata Evropa je izgradila socijalne države blagostanja. To je skupo, i u budžetima više nema prostora za vojne troškove. Evropski političari se plaše da će, ako smanje socijalna, penziona ili zdravstvena davanja radi povećanja vojnih izdataka, izgubiti vlast. Iako im zapravo nedostaje liderstvo i sposobnost da ubrzaju ekonomiju tako da ima sredstava i za jedno i za drugo.</p><p>Zato Evropa i dalje pokušava da spriječi Trampa da odustane od nošenja tereta evropske bezbjednosti u uslovima Putinovih prijetnji.</p><p><b>Tvrdite da su i za Putina i za Trampa riječi samo taktika, a ne obaveze ili namjere. Kako se onda mogu procjenjivati njihove akcije?</b></p><p>Tramp želi kraj rata. To mu je zaista važno. Ali mu nije naročito važno pod kojim uslovima će se to desiti. Da li će to biti pravedan ili sramotan mir, njemu je svejedno, jer njegovi birači nemaju zahtjev za nekom konkretnom formom mirovnog sporazuma. Birač razmišlja ovako: prestalo je da se puca negdje na Istoku Evrope? Odlično. A kome je tačno pripao Donbas, prosječnog stanovnika Srednjeg zapada ne zanima. Zato se Tramp tako i ponaša.</p><p>Putin, s druge strane, smatra da ima prednost i pokušava da je iskoristi maksimalno. Tramp mu je ponudio veoma povoljne uslove (teške i ponižavajuće za Ukrajinu). Ali Putin ni tada ne žuri da pristane i odugovlači u nastojanju da dobije još više. Cijena tog odugovlačenja su desetine hiljada života s obje strane fronta.</p><p><b>Šta ova logika transakcione moći znači za male države poput Crne Gore?</b></p><p>Sve je prilično jednostavno. Crna Gora se ne može mjeriti sa SAD-om, Kinom, EU, Indijom ili Rusijom po ekonomiji, stanovništvu ili vojsci. Morate razmišljati o stvaranju konkurentskih prednosti koje će natjerati velike države i blokove da vas uzmu u obzir.</p><p>U kontekstu Evrope i završetka rata, vi za to imate određene preduslove. Na primjer, zbog geografskog položaja, istorije, klime i vizne politike, imate veliku rusku dijasporu. Ona neće nestati nakon završetka rata. I mnogo toga zavisi od vaše politike prema toj dijaspori.</p><p>Crna Gora je na pragu članstva u EU. To, naravno, znači pooštravanje vizne politike, što će neminovno pogoditi sve dijaspore, uključujući i rusku. Ja bih predložio da se razmisli kako da se taj prelaz ublaži. Lojalan, antiratno orijentisan i kulturno i politički uticajan korpus ruske dijaspore je, zapravo, konkurentska prednost Crne Gore u uslovima transakcione politike.</p><p><b>Da li bi bilo kakav budući sporazum između Moskve i Vašingtona - bez obzira na njegov oblik - mogao uticati na geopolitički položaj Crne Gore i regiona?</b></p><p>Ne mislim da će biti direktnog uticaja. Ali budući sporazum će, bez sumnje, učvrstiti povratak blokovskom razmišljanju i kategorijama sfera uticaja. Crna Gora će biti stavljena u situaciju potrebe izbora bloka kojem će se prikloniti. Bolje je taj izbor napraviti dobrovoljno, u korist EU, nego pod pritiskom i u pravcu današnjeg totalitarnog Kremlja.</p><p><b>Zašto smatrate da je predsjednik Zelenski pogrešno shvatio ključnu evropsku poruku da Evropa ne može pružiti dovoljnu podršku Ukrajini bez Sjedinjenih Država?</b></p><p>Predsjednik Zelenski nije glup čovjek. On savršeno razumije sve evropske poruke. A kakav izbor on ima? Pokušava da sačuva američku podršku i mnogo radi sa Trampovim timom. Ali ako se Amerika povuče iz konflikta, jedini partner Ukrajine ostaje Evropa. Zato je Zelenskom cilj da, u svim okolnostima, ne dozvoli da Evropa oslabi podršku. Zbog toga on iz nužde ne reaguje na izjave da Evropa ne može iznijeti takvu podršku bez učešća SAD-a.</p><p><b>U kojoj mjeri ukrajinsko rukovodstvo i društvo pogrešno procjenjuju političku realnost u Vašingtonu?</b></p><p>Ukrajina savršeno razumije raspoloženja u Bijeloj kući. Nakon svađe u Ovalnom kabinetu, tim Zelenskog je izvukao ispravne zaključke i korigovao svoje pristupe. Problem je u tome što Zelenski igra sa kartama koje ima. Ima mnogo ograničenja i ne baš veliku slobodu manevra.</p><p><b>Zašto tvrdite da Putin “nije izgubio” u Ukrajini i kakav ishod vidite kao najrealniji?</b></p><p>Nakon što Putin 2022. godine nije uspio da pobijedi Ukrajinu za tri dana, mislio sam da je napravio fatalnu grešku. Postojale su najmanje dvije realne prilike da zbog invazije izgubi vlast.</p><p>Prva prilika bila je u rukama Bajdena i Evrope. Da su 2022. godine Ukrajini dali svo oružje koje su dali do danas (rakete, avione, PVO i slično), uz zatvaranje neba nad Ukrajinom, Putin bi izgubio rat. A da je izgubio rat, njegov režim ne bi opstao.</p><p>Druga prilika bila je 2023. godine. Da je Prigožinova pobuna potrajala još nekoliko dana, pridružili bi joj se generali. U toj situaciji postojala bi mogućnost rušenja Putinovog režima. I, što je još važnije, otvorio bi se prostor za demokratsku opoziciju.</p><p>Obje prilike su propuštene. Kao rezultat, Putin ne samo da je sačuvao vlast, već ju je i ojačao. Ima niz problema: ekonomiju, demografiju, tehnološko zaostajanje, zavisnost od Kine, ali oni mu ne prijete ozbiljnim problemima u naredne dvije do tri godine.</p><p>Putin će uspjeti da proda ruskom društvu završetak rata kao svoju pobjedu. Kao rezultat, zadržaće vlast i neće imati ozbiljne političke izazove. Cijena toga biće veliki strukturni problemi koji će zemlju uvesti u sporu, ali postojanu degradaciju. Ti problemi neće ugroziti režim u narednih tri do pet godina, ali će se kasnije vratiti u vidu ozbiljnih kriza.</p><p>Evropu, pak, čeka novi Hladni rat. Izbor u narednim godinama biće: ili očuvanje suvereniteta, ili pokušaj očuvanja svih dostignuća socijalne države uz gubitak dijela suvereniteta. Plašim se da će kratkoročni izbor biti pogrešan.</p><p><b>Zašto većina Rusa i dalje podržava Putina uprkos svemu i šta bi moralo da se desi da on izgubi tu podršku?</b></p><p>Za početak, niko ne zna koliko Rusa zaista podržava Putina. Kako to provjeriti? Poštenih i slobodnih izbora nema, a ni rezultati anketa ne odražavaju stvarnu sliku. Rusi podržavaju Putina ne zato što on nešto radi. Ako pogledate rezultate istraživanja, 60 odsto Rusa podržaće Putina ako završi rat. I istih tih 60 odsto podržaće ga ako rat nastavi. Šta to znači? Da je u uslovima totalitarne diktature građanima svojstveno da se sa vlašću slažu u svemu. Tako je jednostavno bezbjednije. To je oblik Stokholmskog sindroma, kada taoci razviju simpatije prema onima koji su ih zarobili. To je psihološki mehanizam prilagođavanja i preživljavanja. Ali to ne znači da Rusi vole Putina.</p>

Mihail Hodorkovski je čovjek čiju je sudbinu Kremlj pretvorio u političku poruku: ko se usudi da ospori sistem, bit će slomljen

Hodorkovski: Balkan ostaje prostor ruskog geopolitičkog eksperimenta

<p>Novogodišnje obraćanje Aleksandra Vučića propraćeno je i u ruskim medijima, i to uglavnom dio u kojem se hvalio jakom vojnom politikom koju Srbija ima.</p><p>- Srbija ima najjaču vojsku u svojoj historiji i neće dozvoliti nikome da ponovi NATO agresiju iz 1999. godine - prenio je TASS izjavu Vučića s konferencije za novinare povodom rezultata ove godine, prenosi Danas.rs.</p><p>- Imamo iskusne stručnjake kako bismo osigurali da se 1999. nikada ne ponovi. Svako ko razmišlja o napadu na Srbiju treba o tome razmisliti mnogo puta. Naša vojska je jača nego ikad - naglasio je srbijanski lider.</p><h2>Potpisani ugovori</h2><p>Vučić je također rekao da je Beograd nedavno potpisao ugovore vrijedne milijarde eura za potrebe srbijanske vojske, prenosi Lenta.ru. On je napomenuo da zemlja kupuje sve što joj je potrebno kako bi zaštitila svoj zračni prostor i planira razviti vlastiti sistem protuzračne odbrane na više nivoa u naredne tri godine.</p><p>Ranije je Vučić rekao da je Srbija potpisala sporazume o kupovini oružja vrijedne milijarde eura.</p><p>- Potpisali smo velike ugovore prije dva dana za milijarde eura, a ne milione. Kada se ukaže prilika, a mi to smatramo neophodnim, obavijestit ćemo vas - rekao je Vučić.</p><p>RIA Novosti iz Vučićevog obraćanja izdvajaju i dio koji se odnosi na Naftnu industriju Srbije, kada je rekao da je spreman naglas pročitati odlomke iz pjesme Aleksandra Puškina „Evgenij Onjegin“ od radosti ako američko Ministarstvo finansija i State Department obustave sankcije protiv NIS-a.</p><h2>Suspendiranje sankcija</h2><p>Mađarska naftna i gasna kompanija MOL i rusko-srpska Naftna industrija Srbije prethodno su podnijele zahtjev Ministarstvu finansija SAD-a da suspendira sankcije u svjetlu pregovora o promjeni vlasničke strukture u NIS-u, podsjeća ruska agencija.</p><p>- Ne znam kada će OFAC i američko Ministarstvo finansija donijeti odluku, radujemo se tome i nadamo se pozitivnoj odluci. Ne znam pjevati, znao sam recitirati poeziju, čak sam napamet znao Tatjanino pismo Onjeginu i Onjeginovo pismo Tatjani na ruskom. Bit ću spreman, ako dobijemo dozvolu za operativne aktivnosti, da recitujem barem dio toga. Neka mi se ljudi smiju, bit ću tako sretan ako se to desi, ali to ne mogu obećati - rekao je Vučić na konferenciji za štampu u utorak, piše Danas.</p>

RIA Novosti iz Vučićevog obraćanja izdvajaju i dio koji se odnosi na Naftnu industriju Srbije, kada je rekao da je spreman naglas pročitati odlomke iz pjesme Aleksandra Puškina

Vučićev govor postao tema i u Rusiji: "NATO se neće ponoviti"

<p>Kako se nezvanično saznaje, u stanu u Beogradu Hitna pomoć je zatekla mrtvu M. P.</p><p>Njen partner, koji je bio u stanu kada su ljekari konstatovali smrt djevojke, skočio je s prozora i izvršio suicid.</p><p>Trenutno nije poznato kako je nastupila smrt djevojke.</p><p>Prema nezvaničnim informacijama, na licu mjesta zatečeni su tragovi korišćenja droge.</p><p>Na licu mjesta su policija i tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, koji vrše uviđaj, prenosi Kurir.</p>

Mlađi muškarac M. M. (30) bacio se danas sa prozora na devetom spratu jedne zgrade u Cvijićevoj ulici u Beogradu

Nakon što mu je djevojka preminula, mladić se bacio s devetog sprata

<p>Dvogodišnje dijete sa prostrijelnom ranom glave i 20 povrijeđenih pirotehničkim sredstvima primljeno je tokom novogodišnje noći u skopske bolnice, a državljanin Turske smrtno je stradao na skopskoj čaršiji.</p><p>Dijete je u životnoj opasnosti, kao i tridesetogodišnji muškarac koji je pronađen nakon pada sa visine u oblasti Bunjakovca i odmah je podvrgnut hitnoj operaciji kičme. Slučaj je potvrdio i ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski.</p><p>– Dvogodišnje dijete je teško povrijeđeno i njegov život je u opasnosti. U pitanju je metalni fragment, ali u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću reći kako je tačno došlo do povrede – rekao je on na konferenciji za novinare.</p><p>Toškovski je takođe rekao da je jedna osoba poginula, a druga teško povrijeđena u incidentu koji se dogodio na skopskoj čaršiji. Žrtva je turski državljanin, a ubistvo je počinjeno oštrim predmetom. Hitne službe su u Skoplju intervenisale i u osam slučajeva fizičkog napada, gdje je šest osoba zadobilo lakše povrede, uključujući jednog pacijenta sa površinskom ubodnom ranom na leđima.</p><p>Hirurške klinike u Skoplju imale su puno više posla u odnosu na prethodne godine, prenosi Tanjug. Ljekari ukazuju na to da je većina slučajeva od prošle noći povezana sa pretjeranim konzumiranjem alkohola.</p>

 Žrtva je turski državljanin, a ubistvo je počinjeno oštrim predmetom

Proslava Nove godine u Skoplju završila kobno: Državljanin Turske ubijen, dijete (2) ima prostrijelnu ranu glave

<p>Najavljivan kao spektakl koji nikad nije viđen na ovim prostorima, "dron show" koji je trebalo u ponoć na prelazu u Novu godinu da bude izveden na nebu iznad Starog grada u Budvi, završio je neslavno, prenosi Anadolu.</p><p>Na desetine dronova popadalo je u more i na plato ispred Lučke kapatanije, a snimci fijaska pojavili su se na društvenim mrežama.</p>

Tužilaštvo i policija na terenu nakon incidenta s dronovima: Šteta više stotina hiljada eura

<p>U budvanskoj policiji “Vijestima” je rečeno da su sinoć izvršili uviđaj i o svemu upoznali kotorsko tužilaštvo.</p><p>Kako su kazali, niko nije povrijeđen.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DS9xOBaDALO/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DS9xOBaDALO/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DS9xOBaDALO/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">Objavu dijeli Подгорички времеплов (@podgoricki_vremeplov)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Šta se tačno dogodilo sa skupocjenim šouom vrijednim više desetina hiljada eura, utvrdiće vještak koga bude angažovao tužilac.</p><p>“Vijestima” u Turističkoj organizaciji i Opštini Budva nisu odgovorili na pitanje kako je došlo do kraha.</p><p>Dron šouu je prethodio vatromet.</p>

Šta se tačno dogodilo sa skupocjenim showom vrijednim više desetina hiljada eura, utvrdiće vještak koga bude angažovao tužilac

<p>Novogodišnji performans dronovima u Budvi završio je pehom nakon što je tokom spektakla došlo do tehničkog problema zbog kojeg su dronovi počeli padati jedan po jedan pred velikim brojem okupljenih građana.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="und" dir="ltr">BUDVA!<br>Šteta od više stotina hiljada eura. Skakavci su svuđe. Nego, bitno je da se grade hramovi i da lete dronovi. Ima se, može se. <a href="https://t.co/82CTYlo0e4">pic.twitter.com/82CTYlo0e4</a></p>&mdash; Stanko Đuričić (@stankodjuricic) <a href="https://twitter.com/stankodjuricic/status/2006699989846864369?ref_src=twsrc%5Etfw">January 1, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Prema nezvaničnim informacijama, pričinjena je materijalna šteta od više stotina hiljada eura. Na licu mjesta nalaze se pripadnici policije i Osnovnog državnog tužilaštva (ODT), koji preduzimaju mjere i radnje u okviru svoje nadležnosti.</p><p>Za sada nije poznat tačan uzrok incidenta, a nadležni organi nisu se zvanično oglašavali povodom razloga koji su doveli do kvara i pada dronova.</p><p>Srećom, u događaju nije bilo povrijeđenih, ali je novogodišnji spektakl, koji je trebao biti jedan od centralnih trenutaka dočeka Nove godine u Budvi, završio uz veliko razočarenje publike. Umalo da nije došlo do težih incidenata jer su dronovi ubrzo nakon polijetanja iznenada pali na zemlju i u more.</p><p>Snimci koji se objavljuju na društvenim mrežama prikazuju da su dronovi poletjeli na visinu od nekoliko desetina metara, da bi potom neobjašnjivo počeli istovremeno padati.</p><p>Uprava policije obavijestila je ODT i u toku je istraga.</p><p>Pored ostalog, sumnje se usmjeravaju i ka mogućem namjernom izazivanju pada, uz upotrebu neke vrste ometača.</p>

Novogodišnji performans dronovima u Budvi završio je pehom nakon što je tokom spektakla došlo do tehničkog problema

<p>Hrvatska je u četvrtak preuzela nadzor i zaštitu vlastitog zračnog prostora višenamjenskim borbenim avionima Rafale, u sklopu NATO-ova integriranog sistema protuzračne i proturaketne obrane.</p><p>Nadzor zračnog prostora provodit će se neprekidno, 24 sata dnevno i sedam dana u tjednu, u skladu s NATO-ovim standardima i procedurama te nacionalnim propisima, priopćile su hrvatske vlasti.</p><p>Tijekom prijelaznog razdoblja, dok je trajala obuka hrvatskih pilota i tehničkog osoblja, mirnodopski zadatak nadzora i zaštite hrvatskog zračnog prostora privremeno se provodio iz baza u Italiji i Mađarskoj, državama članicama NATO-a, navodi Hina.</p><p>Hrvatska je Rafale nabavila od Francuske, a isporuka svih 12 višenamjenskih borbenih aviona dovršena je u aprilu 2025. godine, kada je u zemlju stigao i posljednji avion, čime je formirana puna eskadrila Hrvatske ratne avijacije.</p>

Hrvatska je Rafale nabavila od Francuske, a isporuka svih 12 višenamjenskih borbenih aviona dovršena je u aprilu 2025. godine

Hrvatska preuzela puni nadzor svog zračnog prostora borbenim avionima Rafale

<p>Podgorica je dočekala 2026. godinu uz spektakularan program na Trgu nezavisnosti, gdje su nastupili Sara Jo i Marko Louis.&nbsp;</p><p>Prethodnih prazničnih dana nastupili su brojni regionalni muzičari poput Nataše Bekvalac, Osvajača, Jelene Tomašević, SARS-a i drugih.&nbsp;</p><p>Praznični program nastavlja i u januaru.</p>

Prethodnih prazničnih dana nastupili su brojni regionalni muzičari poput Nataše Bekvalac, Osvajača, Jelene Tomašević, SARS-a i drugih

Doček Nove godine u Podgorici, Crna Gora

Obustavljena potraga za muškarcem kojeg su odvukli talasi u Dubrovniku: "Dao sam sve od sebe"

Jezivi detalji tragedije u Beogradu: Djevojka umrla tokom intimnog odnosa

Osmani najavila nova priznanja Kosova

Pao tokom fotografisanja: Valovi povukli muškarca iz BiH ispod dubrovačkih zidina

Srbijanski ministar odbrane: Situacija na Kosovu je trenutačno veoma osjetljiva

Vučić: Srbija očekuje da Janaf može isporučiti naftu NIS-u već od 5. januara

Srbija: Veće plaće i penzije, promijenjeni uvjeti za odlazak žena u penziju

Kompanija koja je organizirala dron šou u Budvi: Namjerno i planski su oboreni protudronskim ometačima

Hodorkovski: Balkan ostaje prostor ruskog geopolitičkog eksperimenta

Vučićev govor postao tema i u Rusiji: "NATO se neće ponoviti"

Nakon što mu je djevojka preminula, mladić se bacio s devetog sprata

Proslava Nove godine u Skoplju završila kobno: Državljanin Turske ubijen, dijete (2) ima prostrijelnu ranu glave

"Dron show" u Budvi završio neslavno: Desetine dronova popadale u more

Tužilaštvo i policija na terenu nakon incidenta s dronovima: Šteta više stotina hiljada eura

Hrvatska preuzela puni nadzor svog zračnog prostora borbenim avionima Rafale

Podgorica dočekala 2026. uz Saru Jo i Marka Louisa

Region

Obustavljena potraga za muškarcem kojeg su odvukli talasi u Dubrovniku: "Dao sam sve od sebe"

Jezivi detalji tragedije u Beogradu: Djevojka umrla tokom intimnog odnosa

Osmani najavila nova priznanja Kosova

Pao tokom fotografisanja: Valovi povukli muškarca iz BiH ispod dubrovačkih zidina

Srbijanski ministar odbrane: Situacija na Kosovu je trenutačno veoma osjetljiva

Vučić: Srbija očekuje da Janaf može isporučiti naftu NIS-u već od 5. januara

Srbija: Veće plaće i penzije, promijenjeni uvjeti za odlazak žena u penziju

Kompanija koja je organizirala dron šou u Budvi: Namjerno i planski su oboreni protudronskim ometačima

Hodorkovski: Balkan ostaje prostor ruskog geopolitičkog eksperimenta

Vučićev govor postao tema i u Rusiji: "NATO se neće ponoviti"

Nakon što mu je djevojka preminula, mladić se bacio s devetog sprata

Proslava Nove godine u Skoplju završila kobno: Državljanin Turske ubijen, dijete (2) ima prostrijelnu ranu glave

"Dron show" u Budvi završio neslavno: Desetine dronova popadale u more

Tužilaštvo i policija na terenu nakon incidenta s dronovima: Šteta više stotina hiljada eura

Hrvatska preuzela puni nadzor svog zračnog prostora borbenim avionima Rafale

Podgorica dočekala 2026. uz Saru Jo i Marka Louisa