Albanija je danas napravila još jedan značajan korak ka Evropskoj uniji, otvaranjem šestog i posljednjeg pregovaračkog klastera, koji obuhvata poljoprivredu, kohezijsku politiku i evropski budžet. Time je Tirani ostalo da zatvori pojedinačna poglavlja, završnu i najzahtjevniju fazu procesa pristupanja.Albanija se trenutno smatra državom koja najbrže napreduje u procesu pristupanja. U samo 13 mjeseci otvorila je svih šest tematskih pregovaračkih klastera prema novoj metodologiji, koja 35 poglavlja grupira u šire tematske cjeline.Za razliku od ranijeg sistema, pregovori se sada otvaraju po klasterima, dok se zatvaranje i dalje odvija poglavlje po poglavlje, što ostaje ključni izazov za sve države kandidate.Nakon otvaranja svih klastera, pred Albanijom je sada ispunjavanje privremenih mjerila u najzahtjevnijem, temeljnom klasteru koji obuhvata pravosuđe i unutrašnje poslove. Samo ispunjavanje ovih kriterija omogućit će zatvaranje ostalih poglavlja.Tirana je sebi postavila ambiciozan cilj – završiti pristupne pregovore do kraja 2027. godine.- Albanija je najbolji primjer transformativne moći procesa proširenja. Ona je inspiracija za mnoge zemlje zapadnog Balkana - poručila je Evropska komesarka za proširenje Marta Kos.Današnji korak u Briselu dodatno učvršćuje poziciju Albanije kao jednog od najperspektivnijih kandidata iz regiona, dok ostatak Zapadnog Balkana i dalje čeka ubrzanje vlastitih evropskih procesa.

Tirana je sebi postavila ambiciozan cilj

Albanija otvorila posljednji klaster: Članstvo u EU moguće već 2027.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u ponedjeljak je uručio počasne činove i odlikovanja hrvatskim braniteljima za njihov doprinos u Domovinskom ratu.&nbsp;- Hrvatsku ste prvo obranili. To je naš teritorij, naše granice koje su postojale i prije 1991. godine i koje je međunarodna zajednica priznala kao takve. A onda ste Hrvatsku, jednako teško, oslobodili. Oslobodili ste i Bosnu i Hercegovinu. Vi ste to napravili u bratstvu po oružju s Amerikancima i nekim drugim državama, pa i bošnjačkim snagama, Armijom BiH. To je omogućilo da se sklopi mir, da se nametne mir snagom oružja i da se postigne sporazum koji na neki način u Bosni i Hercegovini funkcionira danas - rekao je Milanović uoči svečanosti, saopćeno je iz Ureda hrvatskog predsjednika.Milanović je, za osobite zasluge stečene u Domovinskom ratu, dodijelio počasne činove brigadnog generala umirovljenim hrvatskim braniteljima.Počasne činove brigadnog generala primili su Vjeran Rožić, Miodrag Demo, Tihomir Budanko, Milan Perković, Mario Bradara, Ivo Filipović, Petar Zelenika, Jadran Topić i Ilija Vrljić.

Vi ste to napravili u bratstvu po oružju s Amerikancima i nekim drugim državama, pa i bošnjačkim snagama, Armijom BiH, poručio je

Milanović odlikovao hrvatske branitelje: "Zajedno s Armijom BiH, oslobodili ste i Bosnu i Herecegovinu"

Vojvođanskom autoprijevozniku Milomiru Jaćimoviću, koji već osam dana štrajkuje glađu zbog državne zapljene sedam autobusa kojima je prevozio studente, pozlilo je u centru Novog Sada, dok se opozicioni zastupnik srbijanske Skupštine Srđan Milivojević iz protesta lisicama vezao za jedan od vraćenih autobusa.Ekipa hitne pomoći koja je izašla na lice mjesta ispred Banovine – sjedišta Pokrajinske vlade u Novom Sadu – ponudila je Jaćimoviću infuziju, ali je on to odbio i nastavio štrajk, prenosi N1.Jaćimović je u štrajk glađu stupio prije osam dana, nakon što mu je policija zaprijetila milionskim kaznama i oduzela sve autobuse kojima je, između ostalog, prevozio i studente na njihova protestna okupljanja.U ponedjeljak ujutro jedan od zaplijenjenih autobusa vraćen je i parkiran ispred Banovine, gdje Jaćimović štrajkuje. Najavio je da će odustati od štrajka glađu tek kada mu budu vraćeni svi autobusi i kada kazne budu poništene.U znak podrške, opozicioni zastupnik srbijanske Skupštine Srđan Milivojević vezao se lisicama za vraćeni autobus kako bi spriječio policiju da ga ponovo zaplijeni.- Jedini način da spriječim dalje maltretiranje Milomira Jaćimovića bio je da se, u znak protesta, vežem policijskim lisicama za njegov autobus. Ako su u ovoj zemlji uhapšene sloboda i pravda, vrijeme je da naprednim okupatorima pokažemo kako u Srbiji okovi lako postaju krila slobode - naveo je Milivojević.Oko Jaćimovića, Milivojevića i autobusa okupili su se građani i studenti u znak solidarnosti.Na samom autobusu zalijepljeni su transparenti "Čekamo izbore" i "Raspisite izbore", prenosi N1.Ovaj medij također navodi kako su se prisutni policajci smijali kada je Jaćimoviću pozlilo te da niko nije htio pozvati hitnu pomoć.

U znak podrške, opozicioni zastupnik srbijanske Skupštine vezao se lisicama za vraćeni autobus kako bi spriječio policiju da ga ponovo zaplijeni

Štrajkašu glađu u Novom Sadu pozlilo, zastupnik se vezao za njegov autobus

Kosovska policija demantirala je navode pojedinih srbijanskih medija prema kojima je "naoružana skupina Albanaca" otvorila vatru na vojsku Srbije u blizini baze "Debela glava".Na području Kosova nije zabilježen nijedan takav inciden, a situacija u pograničnom području sa Srbijom i dalje je mirna i pod kontrolom, priopćeno je u ponedjeljak iz Policije Kosova.Pojedini srbijanski mediji, među kojima je i Radiotelevizija Srbije, objavili su kako je “naoružana grupa Albanaca pucala (otvorila vatru) na pripadnike Vojske Srbije u blizini baze ‘Debela glava’”Pripadnici kosovske Policije u nedjelu su uhitili četvoricu srbijanskih državljana osumnjičenih za ilegalni prelazak granice i posjedovanje oružja bez dozvole, dok je pronađeno oružje oduzeto, stoji u priopćenju.Policija Republike Kosovo pozvala je medije da izvješćuju na temelju provjerenih podataka te da izbjegavaju objavljivanje nepotvrđenih informacija koje mogu negativno utjecati na javni red i sigurnost.

Policija Republike Kosovo pozvala je medije da izvješćuju na temelju provjerenih podataka 

Policija Kosova demantirala navode o incidentu u pograničnom području sa Srbijom

Njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful (Johann Wadephul) posjetit će u ponedjeljak Crnu Goru gdje će se susresti s crnogorskim ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem a u sklopu svog četverodnevnog posjeta regiji.<h2>Povoljne cijene&nbsp;</h2>U posljednjem izvješću Europske unije Crna Gora i Albanija dobile su povoljne ocjene a crnogorski predsjednik Jakov Milatović kazao je da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u Europskoj uniji te podsjetio da je jedina zemlja koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja.- Mi činimo sve kako bi unaprijedili odnose sa svim partnerima u EU, ali odluka o proširenju nije tehničko pitanje Europske komisije, već politička odluka država članica - rekao je Milatović te dodao da je vanjska politika Crne Gore u potpunosti usklađena sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU.Nakon Crne Gore njemački ministar Vadephul odlazi u Albaniju gdje će se sastati s ministricom vanjskih poslova Elisom Spiropali i šefom Specijalnog državnog tužiteljstva za borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala i terorizma Altinom Dumanijem.Više od 80 posto Albanaca podržava pristupanje te zemlje Europskoj uniji a Albanija u ponedjeljak otvara posljednje poglavlje o pristupanju te iako albanski premijer Edi Rama ocjenjuje da će Albanija završiti pregovore do 2027. i postati punopravna članica EU do 2030. pred tom zemljom je težak put jer još ni jedno pregovaračko poglavlje nije zatvoreno.U Beogradu, u ponedjeljak navečer njemački ministar vanjskih poslova sastat će se sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem a nakon toga u utorak će razgovarati s ministrom vanjskih poslova Markom Đurićem te predstavnicima nevladinog sektora.<h2>Sigurnosna politika EU</h2>Pregovore o pristupanju Uniji Srbija je započela 2014. godine i u proteklih 11 godina pregovaranja otvorila je samo 22 poglavlja, od kojih su dva zatvorena. U posljednje skoro četiri godine Srbija nije napravila nikakav pomak u pregovorima, zadnji klaster otvoren je u decembru 2021. godine.Srbija je i jedina od država kandidata koja nije usklađena s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a u pogledu odnosa s Rusijom.Šef njemačke diplomatije posjetit će nakon Srbije Kosovo koje je prije gotovo tri godine podnijelo zahtjev za članstvo u EU-u međutim kosovska predsjednica Vjosa Osmani drži kako aplikacija nije ni pregledana "iako Kosovo ne traži ni prečac, ni milostinju nego poštivanje za ono što je urađeno dosada".Od svih zemalja kandidatkinja Kosovo je trenutačno u najtežoj situaciji budući da pet država članica EU-a ne priznaje neovisnost te najmlađe europske države. Kosovo se također nalazi u zakonodavnoj krizi i skoro devet mjeseci od izbora nema novu vladu i po svemu sudeći neće moći izbjeći nove izbore. Ovo je prvi posjet zemljama zapadnog Balkana otkako je demokršćansko-socijaldemokratska vlada Friedricha Merza u svibnju došla na vlast a završit će posjetom Sjevernoj Makedoniji koja je dobila status zemlje kandidata 2005. godine. no ne može otvoriti poglavlje s EU bez uključivanja Bugara u ustav.

Nakon Crne Gore njemački ministar Vadephul odlazi u Albaniju gdje će se sastati s ministricom vanjskih poslova Elisom Spiropali

Njemački ministar vanjskih poslova danas u posjeti Crnoj Gori

U Baru je iznenada preminuo devetogodišnji dječak, a&nbsp;kako prenosi Primorski portal, dijete je tri dana prije smrti imalo varičele (pljuskavice) i visoku temperaturu zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.Primorskom portalu je potvrđeno da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između petka i subote.Međutim, dežurni pedijatar je procijenio da te noći pacijenta ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo u narednih nekoliko sati. U subotu ujutru dječak je preminuo.Do posljednjih nekoliko dana, kada je dobio varičele, dječak nije imao zdravstvene probleme. Velika žalost, tuga, bol zbog iznenadne smrti dječaka otvorila je pitanje - šta je uzrok prerane smrti djeteta, a očekuje se nalaz obdukcije.

Dežurni pedijatar je procijenio da te noći pacijenta ne hospitalizuje

Iznenada preminulo devetogodišnje dijete: Tri dana prije smrti dobio pljuskavice

Grupa maskiranih Albanaca danas je u blizini baze "Debela glava", nedaleko od granice s Kosovom, napala pripadnike Vojske Srbije, saznaje portal "<a href="https://www.telegraf.rs/vesti/politika/4216298-detalji-napada-na-srpske-vojnike">Telegraf</a>".Prema izvještajima, naoružani napadači, koji su se nalazili u podnožju brda Šop, ispalili su 15 hitaca u pravcu pripadnika Vojske Srbije. Tom prilikom pogođen je pas koji se nalazio u neposrednoj blizini patrole.Nakon napada, grupa je pobjegla u pravcu Kosova, koristeći šest džipova.

Prema izvještajima, naoružani napadači, koji su se nalazili u podnožju brda Šop, ispalili su 15 hitaca u pravcu pripadnika Vojske Srbije

Mediji: Grupa Albanaca pucala na pripadnike Vojske Srbije 

Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, danas je uputio ozbiljno upozorenje o mogućem stanju u zemlji nakon što je otkriven rok za završetak promjene vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS). Vučić je naglasio da, ukoliko transakcija ne bude završena do 13. februara, Srbija može ući u "totalni kolaps".Prema njegovim riječima, situacija sa NIS-om, koji je pod sankcijama od 9. oktobra, stvara ozbiljne probleme koji prijete ekonomskoj stabilnosti, zdravstvenom sektoru, snabdijevanju gorivom i finansijskom sistemu. Predsjednik je upozorio da bi nakon tog roka mogla doći do potpune paralize u industriji, posebno u rafinerijama, koje predstavljaju ključnu tačku za funkcionisanje zemlje.- Stvari su jasne, sankcije su na snazi, ali nakon 13. februara, mi ulazimo u totalni kolaps - rekao je Vučić, dodajući da trenutno postoje određene rezerve, ali da bi, ukoliko se situacija ne riješi do tog datuma, Srbija bila u ozbiljnoj opasnosti.<h2>Oprez sa rezervama i gorivom</h2>Vučić je istakao da Srbija trenutno posjeduje određene zalihe goriva i vojnih rezervi, ali da njihovo korištenje predstavlja veliki finansijski teret za državu. Napomenuo je da sankcije na NIS utiču na svakodnevno funkcionisanje, ali da većina građana još uvijek nije osjetila posljedice jer su rezerve i dalje na snazi.- Imat ćemo još neko vrijeme, ali na duži rok, to neće moći da traje. Moramo da nađemo rješenje, jer je rafinerija u Pančevu ključna za ceo sistem - upozorio je predsjednik.<h2>Rješenja i pregovori</h2>Vučić je naglasio da Srbija radi na rješavanju situacije kroz razgovore sa međunarodnim partnerima i nada se da će, iako pregovori sa Rusijom i SAD-om nisu jednostavni, biti pronađeno rješenje. Posebno je istakao da rafinerija mora nastaviti sa radom, jer bi njen prestanak proizvodnje imao katastrofalne posljedice po svakodnevni život građana.- Zdravstvo nam zavisi od dizela, prevoz, vojska… Moramo da obezbijedimo da ništa ne prestane da funkcioniše - rekao je Vučić.S obzirom na hitnost situacije, predsjednik je apelovao na sve relevantne institucije da nastave sa dnevnim sednicama i analizama kako bi se što prije donijeli ključni strateški koraci.- Ne možemo da čekamo još mjesec dana. Odluke moraju da se donesu sada. I ne želimo da lažemo narod, ali moramo biti spremni na sve mogućnosti - zaključio je Vučić.Sljedeći mjeseci bit će ključni za očuvanje energetske stabilnosti Srbije. Ukoliko do promjene vlasničke strukture NIS-a ne dođe do februara, zemlja bi se mogla suočiti sa ozbiljnim posljedicama, a glavni cilj bit će spriječiti potpunu energetsku krizu koja bi ugrozila svakodnevni život građana, prenosi <a href="https://biznis.telegraf.rs/info-biz/4216069-ovaj-datum-je-kljucan-za-srbiju-vucic-nakon-toga-smo-u-kolapsu">Telegraf</a>.

Prema njegovim riječima, situacija sa NIS-om, koji je pod sankcijama od 9. oktobra, stvara ozbiljne probleme koji prijete ekonomskoj stabilnosti

Vučić upozorio: "Ovaj datum je ključan za Srbiju, nakon toga smo u kolapsu"

Proširenje Evropske unije nije samo ulaganje u države koje pristupaju, već u Evropu kao kontinent, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, ističući da je njegova zemlja najspremniji kandidat za članstvo.Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Milatović je gostovao u emisiji "Talking Europe" na France 24, gdje je govorio o odnosima sa Francuskom, evropskim integracijama, bezbjednosnim izazovima, regionalnoj saradnji i borbi protiv organizovanog kriminala.Naglasio je da je Crna Gora najnapredniji kandidat za EU, podsjećajući da je otvorila sva pregovaračka poglavlja i da u potpunosti usklađuje svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa Evropskom unijom.<h2>Odnosi s Francuskom</h2>Govoreći o odnosima sa Francuskom, Milatović je ocijenio da je francuska pozicija ključna za nastavak evropske politike proširenja.- Mi činimo sve da unaprijedimo odnose sa svim partnerima u EU, uključujući Francusku - rekao je Milatović.Dodao je da odluka o proširenju nije tehničko pitanje Evropske komisije, već politička odluka država članica.- Moj posao je da sa evropskim liderima otvoreno razgovaram o izazovima, ali i o ogromnom napretku koji je Crna Gora ostvarila u procesu integracija - poručio je.Istakao je da je ruska agresija na Ukrajinu promijenila pristup proširenju, jer su evropski lideri shvatili da je to i bezbjednosno pitanje.Podsjetio je da Crna Gora radi prema novoj metodologiji pristupanja, čiji je promoter bila Francuska 2019. godine, te da se najprije mora napredovati u oblasti vladavine prava.Milatović je dodao da je njegova zemlja najspremniji kandidat jer je otvorila sva poglavlja, usklađuje vanjsku politiku sa EU, članica je NATO-a, koristi euro i napreduje prema kriterijima za eurozonu, a kao najmanja država kandidat, minimalno bi uticala na tokove EU fondova.<h2>Ulaganje u stabilnost Evrope</h2>Govoreći o političkoj klimi u državama članicama, naglasio je da je proširenje uvijek bilo ulaganje u stabilnost Evrope.- To nije samo investicija u zemlje koje pristupaju, već u Evropu kao kontinent. Tako je bilo s državama Južne i Istočne Evrope - kazao je Milatović.- Danas je isto sa Zapadnim Balkanom. Ako Evropa ne iskoristi ovaj momentum, neko drugi hoće. Već vidimo hibridne prijetnje i kampanje dezinformacija trećih strana. Zato želim veću uključenost Evrope - rekao je.Na pitanje kakvu podršku očekuje od EU, odgovorio je da je potrebna tehnička pomoć.- Moramo jačati otpornost naših institucija, efikasnije se boriti protiv hibridnih prijetnji, raditi na medijskoj pismenosti mladih i društvenoj koheziji. Evropa i EU su zajednički imenitelj koji to podstiču - dodao je.<h2>Tri ključna prioriteta</h2>Upitan o partijama u parlamentarnoj većini koje imaju drugačije stavove o Ukrajini i sankcijama Rusiji, rekao je da te razlike ne utiču na zvaničnu politiku države.- Živimo u demokratiji - poručio je Milatović.Naveo je da i u Francuskoj postoje različita mišljenja, ali je najvažniji zvanični stav države.- Naša pozicija je jasna od prvog dana – moja, kao predsjednika, i stav predsjednika Vlade. Kao članica NATO-a, i kao zemlja koja usklađuje spoljnu i bezbjednosnu politiku sa EU, naš stav o Rusiji i agresiji na Ukrajinu je usaglašen sa Francuskom - rekao je Milatović.Govoreći o regionalnoj saradnji i odnosima sa Srbijom, rekao je da Crna Gora ima tri ključna spoljnopolitička prioriteta – EU, NATO i dobre odnose sa susjedima.- Crna Gora je turistička zemlja i želi najbolje odnose sa svim susjedima. Srbija nam je važan ekonomski partner i imamo duboke porodične i prijateljske veze. Crna Gora nikada nije imala veće otvorene probleme sa susjedima i želimo da tako ostane - istakao je.<h2>Borba protiv kriminala</h2>O borbi protiv organizovanog kriminala rekao je da Crna Gora djeluje u bliskoj saradnji sa međunarodnim partnerima.- Francuske vlasti su, zajedno sa međunarodnim partnerima poput Europola i Interpola, odigrale ključnu ulogu u dešifrovanju SKY komunikacija kriminalnih grupa - rekao je.Dodao je da se ti dokazi koriste u postupcima ne samo protiv kriminalnih mreža, već i pojedinaca iz institucija koji su sarađivali s njima.- Napravili smo veliki napredak. Od kad sam stupio na dužnost, moja politika je jasna: nulta tolerancija na organizovani kriminal i korupciju - naglasio je.Govoreći o privremenom viznom režimu za državljane Turske, poručio je da migracionu politiku treba posmatrati cjelovito.- Oko 20 posto stanovništva u Crnoj Gori čine stranci, što kod dijela građana izaziva zabrinutost. Ali to ne može biti razlog za naglo uvođenje viznog režima bez adekvatne analize - zaključio je Milatović.

Naglasio je da je Crna Gora najnapredniji kandidat za EU, podsjećajući da je otvorila sva pregovaračka poglavlja

Milatović: Proširenje EU je ulaganje u stabilnost cijelog kontinenta


Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da država mora pronaći rješenje za Naftnu industriju Srbije u roku od sedam dana, nakon što su Sjedinjene Američke Države postavile uslov da se sankcije ukinu tek kada kompanija više ne bude u većinskom ruskom vlasništvu. Vučić je na otvorenoj sjednici Vlade Srbije naveo da bi, ukoliko drugi model ne bude moguć, posljednja opcija mogla biti nacionalizacija.Na sjednici se prva oglasila ministrica energetike Dubravka Đedović Handanović, naglasivši da se sektor nalazi pod ozbiljnim opterećenjem.- Stvari su veoma jasne, NIS je pod sankcijama. Više puta smo dobijali produžene licence za rad, ali od 9. oktobra sankcije su nastupile i dobili smo veoma jasnu poruku iz SAD-a da mora doći do trajne promjene vlasništva, odnosno izlaska ruskih akcionara iz kompanije NIS. Naše rezerve su očuvane i građani do sada nisu osjetili promjene. Voditi ovako nešto nije moguće, spremna sam i da podnesem ostavku, jer ne vidim kako možemo da prevaziđemo ovu situaciju - poručila je Đedović Handanović.Vučić je istakao da je razgovarao s američkim predstavnicima, koji su upozorili da je finansijski sektor Srbije posebno ranjiv.- Amerikanci su me upozorili da su finansijske institucije Srbije ugrožene. Dali su rok za promjenu vlasničke strukture do februara, ali nam onemogućavaju da koristimo Janaf. Hrvati nisu htjeli da čekaju ni sekund niti da rizikuju bilo šta, već su prekinuli dotok nafte preko Janafa - rekao je.Naglasio je i da odnosi sa Rusijom nose dodatne rizike.- Rizikuju i naše banke. Razgovarao sam sa američkim zvaničnicima i upozorili su me na opasnost po naše finansijske institucije. Molio sam ih za još 7 do 8 dana. Mislim da sam to uspio da dobijem - kazao je Vučić.Najavio je da će tokom dana razgovarati sa evropskim i azijskim partnerima s kojima ruska strana vodi pregovore o promjeni vlasništva u NIS-u. Ako ne bude dogovora o cijeni, dodao je, Srbija je spremna ponuditi višu sumu — čak i preplatiti kompaniju — ali bez ikakvog prisvajanja tuđe imovine.

Dobili smo veoma jasnu poruku iz SAD-a da mora doći do trajne promjene vlasništva, odnosno izlaska ruskih akcionara iz kompanije NIS, rekao je

Vučić traži hitno rješenje: "Amerikanci su me upozorili da su finansijske institucije ugrožene"

Hepatitis štakora, bolest koja je dosad bila poznata samo u Hong Kongu, Sjevernoj Americi, Španjolskoj i Francuskoj, sada je po prvi put potvrđena i kod čovjeka u Njemačkoj. Radi se o varijanti virusa hepatitisa E (ratHEV) koja se prenosi sa štakora, a ovaj slučaj otvara nova pitanja o širenju zoonotskih bolesti, piše Heute.at.Prvi slučaj prijenosa štakorskog hepatitisa na čovjeka zabilježen je 2018. godine u Hong Kongu. Do tada su stručnjaci vjerovali da se taj soj virusa ne može prenijeti na ljude. Ubrzo nakon toga uslijedio je još jedan slučaj, također u Hong Kongu, a pojedinačne zaraze kasnije su zabilježene u Španjolskoj, Francuskoj i Sjevernoj Americi.Sada su istraživači s berlinske bolnice Charité, predvođeni Victorom Maxom Cormanom, potvrdili da je virus stigao i u Njemačku. Otkriven je kod muškarca s područja Berlina u sklopu studije u kojoj su analizirani uzorci više od 1000 osoba u razdoblju od 2022. do 2024. godine.<h2>Pacijent se oporavio</h2>U trenutku otkrića, muškarac je pokazivao znakove hepatitisa, prvenstveno povišene jetrene vrijednosti. Kako se navodi u časopisu "Journal of Hepatology", njegovo stanje prvotno je protumačeno kao "toksičnost uzrokovana kemoterapijom".Pravi uzrok otkriven je tek PCR testom. Pacijent, koji je "u pedesetim godinama" i oslabljenog imuniteta, oporavio se samostalno bez specifične terapije. Otprilike šest tjedana kasnije, nalazi su mu se normalizirali, a ponovno testiranje godinu dana kasnije bilo je negativno.Istraživači navode da je soj virusa identificiran kod pacijenta usko povezan s onima pronađenim kod divljih štakora u Berlinu. Međutim, još uvijek nije jasno kako se muškarac zarazio, je li bio u izravnom kontaktu sa štakorima i njihovim izlučevinama ili je virus unio putem kontaminirane hrane.<h2>Još se ne zna koliku opasnost virus predstavlja za ljude</h2>- To je predmet aktualnog istraživanja - poručuju iz njemačkog Saveznog ureda za procjenu rizika (BfR). Za usporedbu, uobičajeni virusi hepatitisa E najčešće se prenose konzumacijom nedovoljno termički obrađenog mesa svinja i divljači.Koliku opasnost hepatitis štakora predstavlja za ljude, još nije u potpunosti jasno. "Međutim, rezultati istraživanja sugeriraju da se ratHEV mora uzeti u obzir kao novi zoonotski uzročnik bolesti u Njemačkoj i srednjoj Europi", izjavio je Reimar Johne iz BfR-a.<h2>Simptomi su različiti</h2>Zoonoze su zarazne bolesti koje se mogu prenositi sa životinja na ljude, poput ptičje gripe ili koronavirusa. Svi virusi hepatitisa mogu uzrokovati upalu jetre. Prema Institutu Robert Koch, mnoge infekcije klasičnim hepatitisom E prolaze blago i bez simptoma, često nalikujući gripi.Kod pacijenta u Njemačkoj, bolest se manifestirala prvenstveno kroz povišene jetrene vrijednosti.&nbsp;U jednom od slučajeva iz Hong Konga, simptomi su uključivali bolove u trbuhu, gubitak apetita, gubitak težine i glavobolju. Kod osoba sa zdravim imunitetom, posebna terapija u pravilu nije potrebna.

Prvi slučaj prijenosa štakorskog hepatitisa na čovjeka zabilježen je 2018. godine u Hong Kongu

Štakor prenio hepatitis na čovjeka u Berlinu

S prodorom hladnog zraka nad zapadnom Europom stiže i prvi ovosezonski snijeg u Hrvatskoj. Ledeni arktički zrak spustit će se prema jugu, donoseći značajno zahlađenje. Temperature na visini od oko 1250 metara, koje su prethodno bile iznad prosjeka, naglo će pasti na 5–10 °C ispod prosjeka za ovo doba godine. U nekim područjima, poput Londona i Toulousea, pad temperature može iznositi gotovo 20 °C u samo nekoliko dana.Najviše snijega očekuje se na sjevernim padinama planinskih lanaca: Škotsko visočje, Pirineji i Alpe. Značajne količine snijega predviđaju se i za zapadnu i jugozapadnu Norvešku. Snijeg je moguć i na višim terenima središnje Španije, sjevernog Alžira, Apenina i zapadnog Balkana. U nizijama se očekuju samo povremene snježne pahulje bez stvaranja debelog pokrivača.Hladni zrak nad zapadom Europe očekuje se najmanje do kraja sedmice, što znači da će niže temperature i snijeg dugo ostati prisutni u planinskim predjelima.

Hladni zrak nad zapadom Europe očekuje se najmanje do kraja sedmice

emperature na visini od oko 1250 metara, koje su prethodno bile iznad prosjeka, naglo će pasti 

Stiže artktički zrak: Hrvatska prva na "udaru"

Danilovgradska opština izdvojila je oko 70.000 eura za odštetu zbog ugriza pasa lutalica. Sa druge strane, u Podgorici je za sterilizaciju pasa koji su u azilu izdvojeno 100.000 eura, čak duplo više nego ranijih godina.Uređen prihvat i zbrinjavanje uličnih životinja odlika je svakog organizovanog grada. Aktivista Vuk Iković kaže da to nije slučaj sa Danilovgradom i tvrdi da posljednjih godina opštinska vlast ne radi ništa da riješi problem napuštenih pasa.- Ovdje ne možemo da krivimo pse lutalice, možemo da krivimo njihove vlasnike i one koji su zaduženi za upravljanje komunalnim redom, a to je u ovom slučaju isključivo opština Danilovgrad sa svojim opštinskim preduzećima - rekao je Iković.Azil u Podgorici funkcioniše po principu uhvati, sterilizuj i pusti, pa broj stalno varira, kaže Senada Mulešković iz podgoričkog preduzeća Čistoća, koje njime upravlja. Nakon obaveznog čipovanja psi se puštaju ili udomljavaju.- Redovno se sprovodi procedura sterilizacije, odnosno kastracije pasa lutalica, koja ima za cilj kontrolu populacije, to je smanjenje broja pasa lutalica, a upravo sa ciljem da što veći broj pasa prođe navedenu proceduru, u budžetu glavnog grada za ovu godinu su za pružanje veterinarskih usluga opredijeljena sredstva u iznosu od 100.000 eura, što je duplo više u odnosu na prethodne godine - kazala je ona.Rješenje uvijek postoji, kaže Vuk Iković, ali treba političke volje čak i za napuštene pse koji, boreći se za svoj život, naprave štetu, pa je organizovana sterilizacija i saradnja sa susjednim opštinama neophodna.- U nekoliko navrata iz pravca Nikšića ili Podgorice dođe po 10-15 pasa koji se istovare na području selskih naselja u opštini Danilovgrad. A opština je opredijelila samo za ovu godinu skoro 70.000 eura za nadoknadu od štete od ugriza pasa lutalica - kaže Iković.Prijavljivanje ujeda pasa nije rijetko ni u Podgorici, ali nažalost ovo društvo nema mehanizma utvrđivanja nastale povrede, pa se odšteta povećava iz godine u godinu, kaže se Senada Mulešković.- Činjenica je takođe da se na javnim površinama primjećuje veliki broj napuštenih rasnih i vlasničkih pasa koji evidentno nisu psi lutalice i to je upravo dokaz nesavjesnog odnosa pojedinaca kao i potvrda da su psi lutalice u najvećem broju slučajeva posljedice problema neodgovornog vlasništva. Ono što se u narodnom periodu mora mijenjati je odnos vlasnika prema svojim psima, obaveza čipovanje pasa, kako bi izbjegli sve situacije o kojima sada govorimo - rekla je Mulešković.Da je novac koji ide za otštete u Danilovgradu vremenom ulagao u sistem sterilizacije, čipovanje i izdavanje kartona za pse, druga bi priča bila, uvjeren je Iković.- Na taj način bi u svakom trenutku nadležna inspekcija znala čiji je to pas i ko je odgovoran. Na taj način bi onaj ko izgubi psa znao gdje mu je pas, a s druge strane, koliko taj pas napravi štetu, onda će vlasnik da odgovara, a ne građani tako što izdvajaju novac iz opštinske kase - rekao je Iković.Kako god, plaćamo danak sistemu koji ne funkcioniše, nego samo reaguje po urgenciji poziva pojedinaca i medija.Zbrinjavanje pasa nadležni treba da shvate kao redovan opis posla u skladu sa zakonom i odlukama o komunalnom redu, a da ih se na to svako malo ne mora podsjećati.

Prijavljivanje ujeda pasa nije rijetko ni u Podgorici, ali nažalost ovo društvo nema mehanizma utvrđivanja nastale povrede

Uređen prihvat i zbrinjavanje uličnih životinja odlika je svakog organizovanog grada

Opština izdvojila 70.000 eura odštete zbog ugriza pasa lutalica

U dvorištu osnovne škole na istoku Hrvatske, u kojoj su roditelji učenika trećeg razreda prošle sedmice bojkotirali nastavu, u petak je pronađen popis ispisan dječjim rukopisom s desetak imena pod naslovom: "Probosti i iskopati oči".&nbsp;Odmah je pozvana policija, a o događaju su obaviještene i nadležne socijalne službe, prenosi Jutarnji list.<h2>Izolirani incident</h2>- Odmah je pozvana policija, policijska službenica je došla za nekoliko minuta i uzela izjave. Prijavili smo šta se dogodilo nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Ministarstvu obrazovanja. U ovom trenutku ovaj događaj se vodi kao izolirani incident i zasad ne možemo listu povezati s nijednim konkretnim učenikom - izjavila je direktorica škole.Dodala je da se na popisu uglavnom nalaze samo imena, bez prezimena, zbog čega je teško povezati ih s konkretnim učenicima jer u školi ima više djece istog imena. Ipak, jedno ime je navedeno s prezimenom. "Majka tog djeteta odmah je obaviještena i u kontaktu je s nadležnima", dodala je direktorica, ističući da su s ostalom djecom obavljeni razgovori kako bi im se pružile potrebne informacije i savjeti.<h2>Incidentu prethodio bojkot nastave</h2>Roditelji učenika trećeg razreda prošle sedmice prestali su slati djecu na nastavu, tvrdeći da učenica s teškoćama u ponašanju, koja se razredu pridružila ove školske godine, svakodnevno grubo ometa nastavu, vrijeđa, psuje te fizički napada drugu djecu. Prema njihovim riječima, incidenti su se dešavali svakodnevno, a škola nije adekvatno reagovala na njihova upozorenja.Nakon tri dana bojkota, u četvrtak je održan roditeljski sastanak na kojem je postignut dogovor. "Dogovoreno je da se žurno uradi nova psihofizička procjena učenice te da joj se osigura pomoćnik u nastavi. Svi su se angažovali i vjerujem da će to zaista biti urađeno žurno", kazala je direktorica.Majka učenice s teškoćama u ponašanju ima zabranu prilaska školi. Zabrana joj je izrečena prije dvije godine, nakon što je u dvorištu škole prijetila da će baciti bombu i da ima "listu za odstrel".

Dodala je da se na popisu uglavnom nalaze samo imena, bez prezimena, zbog čega je teško povezati ih s konkretnim učenicima

U dvorištu škole na istoku Hrvatske pronašli listu s imenima i naslovom "Probosti"

Na današnji dan 1948. godine, rođen je Mate Parlov, najtrofejniji hrvatski i regionalni bokser. Bio je olimpijski, evropski i svjetski osvajač zlatnih medalja za bivšu SFR Jugoslaviju, a za života je proglašen najboljim hrvatskim sportistom 20. stoljeća. U profesionalnoj karijeri Mate je, 1976. godine, osvojio titulu evropskog prvaka u poluteškoj kategoriji, pobjedom nad Italijanom Domenikom Adinolfijem (Domenico) tehničkim nokautom u jedanaestoj rundi. Tu titulu je odbranio tri puta. Godine 1978., osvojio je titulu svjetskog prvaka u poluteškoj kategoriji prema WBC-u, pobjedom nad Argentincem Miguelom Angelom Kuelom (Cuello) nokautom u devetoj rundi. Bio je prvi bokser iz socijalističkih zemalja koji je osvojio profesionalnu svjetsku titulu. Parlov je imao 29 profesionalnih borbi, od kojih je zabilježio 24 pobjede, tri poraza i dvije neriješene borbe. A u amaterskoj karijeri imao je ukupno 310 mečeva uz samo 13 poraza. <h2>Nakon boksanja</h2>Na Olimpijskim igrama 1984. godine u Los Anđelesu kao selektor je vodio jugoslavenski bokserski tim koji je postigao najbolje rezultate ikada, osvojivši jednu zlatnu, jednu srebrenu i dvije bronzane medalje.Nakon završetka aktivne bokserske karijere Parlov se povukao iz sporta i vodio svoj kafić "Mate" u Puli. U martu 2008., dijagnosticiran mu je rak pluća, a preminuo je četiri mjeseca kasnije, 29. jula 2008. godine.

<h2>Umro Đura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma</h2>1878. - Umro Đura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih srpskih slikara 19. stoljeća. Najviše je pisao u prozi: četrdeset pripovijetki i skica, od kojih nekoliko nedovršenih. Pisao je i lirsku, epsku i dramsku poeziju, te objavljivao u svim srpskim časopisima. Iako je najmanje radio na lirici, Jakšićeve pjesme su trajne i klasične vrijednosti, a neke od njih, kao “Na Liparu”, “Mila”, “Koga da ljubim”, “Put u Gornjak”, “Kroz ponoć nemu”, spadaju u najbolje stihove srpske poezije.1895. - Rođen njemački kompozitor Paul Hindemit (Hindemith), koji je stvarao na osnovu disonantnog kontrapunkta i slobodnog shvatanja tonaliteta. Kad su nacisti 1933. proskribovali njegova djela kao dekadentna, otišao je u Ankaru, a od 1939. bio je profesor na univerzitetima u SAD i Švajcarskoj. Najpoznatije opere: "Novosti dana", "Kardijak", "Slikar Matis", "Harmonija svijeta".1904. – Džon Ambroz Fleming (John Ambrose), engleski inžinjer elektrotehnike i fizičar, izumio prvi termoionski ventil ili vakuumsku cijev. Osim toga, dizajnirao je radiopredajnik kojim je napravljen prvi transatlantski radijski prijenos, a također je uspostavio pravilo desne ruke koje se koristi u fizici. 1906. - Rođen Edo Kovačević, hrvatski akademski slikar. Diplomirao je na Akademiji u Zagrebu. Bio je član gupe "Zemlja". Radio je pastele i tapiserije, a izveo je niz pozorišnih scenografija i radio brojne postave muzeja i galerija. Godine 1986., postao je redovni član JAZU-a, odnosno HAZU-a.1939. - Miloš Žutić, srbijanski filmski, radijski, televizijski i pozorišni glumac, poznat i kao muž glumice Svetlane Bojković i otac Katarine Žutić, također glumice, rođen je na današnji dan. Osim brojnih zapaženih uloga, ostao je upamćen kao „narator“ u mnogim filmovima i serijama. Preminuo je 30. avgusta 1993. godine u Beogradu. Od 1994. godine dodeljuje se Nagrada „Miloš Žutić“ za najbolje glumačko ostvarenje u protekloj pozorišnoj sezoni.&nbsp;

<h2>Umro američki filmski glumac Klerk Gejbl</h2>1960. - Umro američki filmski glumac Klerk Gejbl (Clark Gable), koji je igrao u više od 70 filmova, zračeći nesvakidašnjim magnetizmom, posebno na žensku publiku. Filmovi: "Istočni put", "Slobodna duša", "Dogodilo se jedne noći" (Oskar), "Pobuna na brodu 'Baunti'", "Kinesko more", "Prohujalo s vihorom", "San Francisko", "Mogambo", "Probni pilot", "Učiteljevo mezimče", "Neprilagođeni", "Ljudi u bijelom"…1977. - Rođena Oksana Sergejevna Bajul, ukrajinska klizačica. Osvojila je srebro na Evropskom prvenstvu u umjetničkom klizanju 1993. i zlato na Zimskim olimpijskim igrama 1994. Oksana Bajul je prva i do danas jedina klizačica koja je osvojila zlato na Zimskim olimpijskim igrama predstavljajući Ukrajinu te prva sportašica koja je osvojila zlato za Ukrajinu na Olimpijskim igrama nakon osamostaljenja Ukrajine. Objavila je nekoliko knjiga o umjetničkom klizanju i svom načinu života. O njenom životu snimljen je film »Ispunjeno obećanje« 1997. godine. Počasna je građanka Dnjepra.2005. - Haški tribunal oslobodio je penzionisanog generala Armije Bosne i Hercegovine Sefera Halilovića krivice za zločine koje su nad hrvatskim civilima u Hercegovini u jesen 1993. počinile trupe Armije RBiH.2006. - Umro bosanskohercegovački fudbaler i trener Sulejman Rebac. Fudbalsku karijeru započeo je u rodnom Mostaru u FK Velež 1947. godine, odakle je 1957. prešao u splitski NK Hajduk, da bi do kraja igračke karijere bio član FK Sarajevo. Poslije igračke započeo je i trenersku karijeru u Veležu, a kasnije u sarajevskom Željezničaru. Krajem 1973., imenovan je u trenersku komisiju, uz ostale tadašnje najbolje fudbalske trenere, Miljana Miljanića, Milana Ribara, Tomislava Ivića i Milovana Ćirića, koja je vodila reprezentaciju bivše SFR Jugoslavije na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj 1974. godine.2020. - Preminuo Ivan Bekjarev, jedan od najpoznatijih srbijanskih i regionalnih glumaca. Prvu filmsku ulogu odigrao je 1967. godine, u filmu „Bokseri idu u raj”, a slavu je stekao ulogama Vujkovića u TV seriji „Banjica“ i Stevice Kurčubića u TV seriji „Bolji život“.

Danas je nedjelja, 16. novembar/studeni 2025. godine, do kraja godine preostalo je još 45 dana

Mate Parlov: 77. godišnjica rođenja najtrofejnijeg boksera regije

Dijana Hrka, koja već 14. dan štrajkuje glađu u blizini Skupštine Srbije, zbog pogoršanog zdravstvenog stanja danas je hitno prebačena u bolnicu.Hrka je, uz pomoć građana koji je podržavaju, do automobila prebačena u invalidskim kolicima i odvezena na medicinski pregled.- Nakon procjene stanja pacijentkinji je obezbijeđen ljekarski nadzor i odgovarajuća terapija. Prioritet ostaje očuvanje zdravlja i stoga molimo medije i javnost za razumijevanje i poštovanje prava pacijentkinje na privatnost tokom boravka u ustanovi – navodi se u saopštenju Opšte bolnice "Medigrup", prenosi <a href="https://www.blic.rs/vesti/politika/dijana-hrka-primila-infuziju-u-bolnici-pa-se-vratila-u-sator/x3zc0vg">Blic</a>.Nakon primljene infuzije, Hrka se vratila u šator gdje je nastavila štrajk glađu.Majka mladića Stefana, koji je poginuo u padu nadstrešnice u Novom Sadu, već dva puta je dobijala medicinsku pomoć od početka štrajka. Od 2. novembra, Hrka zahtijeva da se utvrdi odgovornost za smrt njenog sina i drugih nastradalih u padu nadstrešnice, puštanje studenata iz pritvora, kao i raspisivanje vanrednih izbora.

Albanija otvorila posljednji klaster: Članstvo u EU moguće već 2027.

Milanović odlikovao hrvatske branitelje: "Zajedno s Armijom BiH, oslobodili ste i Bosnu i Herecegovinu"

Štrajkašu glađu u Novom Sadu pozlilo, zastupnik se vezao za njegov autobus

Policija Kosova demantirala navode o incidentu u pograničnom području sa Srbijom

Njemački ministar vanjskih poslova danas u posjeti Crnoj Gori

Iznenada preminulo devetogodišnje dijete: Tri dana prije smrti dobio pljuskavice

Mediji: Grupa Albanaca pucala na pripadnike Vojske Srbije

Vučić upozorio: "Ovaj datum je ključan za Srbiju, nakon toga smo u kolapsu"

Milatović: Proširenje EU je ulaganje u stabilnost cijelog kontinenta

Vučić traži hitno rješenje: "Amerikanci su me upozorili da su finansijske institucije ugrožene"

Štakor prenio hepatitis na čovjeka u Berlinu

Stiže artktički zrak: Hrvatska prva na "udaru"

Opština izdvojila 70.000 eura odštete zbog ugriza pasa lutalica

U dvorištu škole na istoku Hrvatske pronašli listu s imenima i naslovom "Probosti"

Mate Parlov: 77. godišnjica rođenja najtrofejnijeg boksera regije

Dijani Hrki se ponovo pogoršalo zdravstveno stanje: Hitno je prebačena u bolnicu

Region

Albanija otvorila posljednji klaster: Članstvo u EU moguće već 2027.

Milanović odlikovao hrvatske branitelje: "Zajedno s Armijom BiH, oslobodili ste i Bosnu i Herecegovinu"

Štrajkašu glađu u Novom Sadu pozlilo, zastupnik se vezao za njegov autobus

Policija Kosova demantirala navode o incidentu u pograničnom području sa Srbijom

Njemački ministar vanjskih poslova danas u posjeti Crnoj Gori

Iznenada preminulo devetogodišnje dijete: Tri dana prije smrti dobio pljuskavice

Mediji: Grupa Albanaca pucala na pripadnike Vojske Srbije

Vučić upozorio: "Ovaj datum je ključan za Srbiju, nakon toga smo u kolapsu"

Milatović: Proširenje EU je ulaganje u stabilnost cijelog kontinenta

Vučić traži hitno rješenje: "Amerikanci su me upozorili da su finansijske institucije ugrožene"

Štakor prenio hepatitis na čovjeka u Berlinu

Stiže artktički zrak: Hrvatska prva na "udaru"

Opština izdvojila 70.000 eura odštete zbog ugriza pasa lutalica

U dvorištu škole na istoku Hrvatske pronašli listu s imenima i naslovom "Probosti"

Mate Parlov: 77. godišnjica rođenja najtrofejnijeg boksera regije

Dijani Hrki se ponovo pogoršalo zdravstveno stanje: Hitno je prebačena u bolnicu