Ministrica rudarstva i energije Srbije Dubravka Đedović Handanović kazala je da su ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) spremni prepustiti trećim osobama kontrolu i utjecaj nad tom tvrtkom koja se nalazi pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država (SAD).Prema njezinim riječima, ruski vlasnici su poslali zahtjev američkom Uredu za kontrolu inozemne imovine (OFAC), u kojem se traži produžetak dozvole za rad, na osnovi pregovora s trećom stranom."U molbi se navodi da je ruska strana spremna prepusti kontrolu i utjecaj nad tvrtkom NIS trećoj osobi. Srbija je ovaj zahtjev službeno podržala. OFAC je već reagirao određenim komentarima i nadamo se da će iznijeti svoj stav već tijekom tjedna", napisala je Đedović Handanović na Instagramu.Naftna industrija Srbije našla se na listi sankcija SAD-a početkom godine zbog takozvanog "sekundarnog rizika", odnosno većinskog ruskog vlasništva.Američko ministarstvo financija uvelo je sankcije Rusiji zbog ofenzive u Ukrajini, a njima je obuhvaćen i NIS, tvrtka većinski u ruskom vlasništvu. Washington je potom osam puta odgodio stupanje na snagu tih mjera, posljednji put do 8. listopada a u međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta mijenjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija.Srbijanski predsjednik Srbije Aleksandar Vučić susreo se u petak u Beogradu s ruskim veleposlanikom u toj zemlji Aleksandrom Bocan-Harčenkom te kazao kako su tijekom sastanka posebnu pozornost posvetili opskrbi Srbije plinom i uvjetima koji jamče sigurnost, predvidivost cijena i dalju diverzifikaciju izvora.Srbija se našla u veoma teškoj situaciji nakon što je Europska unija zabranila tranzit prirodnog plina iz Rusije kroz EU u treće zemlje.Iz Bruxellesa je najavljeno da ta mjera stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine, uz tranzicijski period za postojeće ugovore.Kratkoročni ugovori koji su postignuti prije 17. lipnja ove godine mogu se nastaviti do 17. lipnja 2026. godine, dok će dugoročni ugovori trajati do 1. siječnja 2028. godine.

Naftna industrija Srbije našla se na listi sankcija SAD-a početkom godine zbog takozvanog "sekundarnog rizika"

Ministrica rudarstva i energije Srbije Dubravka Đedović Handanović 

Srbijanska ministrica energije: Rusi spremni prepustiti upravljanje NIS-om trećoj strani

Slovenske vlasti najavile su referendum za 23. studenoga o zakonu koji bi se regulirala eutanazija ili potpomognuto umiranje.Zagovornici takvog zakona tvrde da bi potpomognuto umiranje pružilo dostojanstvo i slobodu izbora ljudima na kraju života, dok protivnici upozoravaju da bi to prekršilo ustavnu zaštitu života, što bi ugrozilo ranjive pojedince, prenosi STA.Neslaganje između preko trideset slovenskih političkih stranaka o ovom pitanju vrlo je oštro, s jasnim razgraničenjem između konzervativnih, tradicionalističkih stranaka i onih koje zagovaraju progresivnije politike.Protivnici zakona o potpomognutom umiranju smatraju da je obrana ljudskog dostojanstva ukorijenjena u skrbi, a ne u ubojstvu, te se zalažu za ulaganje u hospicije, palijativnu skrb i psihološku podršku, a ne za legalnu eutanaziju.Najjače protivljenje potpomognutom umiranju dolazi od konzervativnih stranaka poput Demokratske stranke (SDS), Nove Slovenije (NSi) i Narodne stranke (SLS), koje tvrde da zakon krši ustavno pravo na život, potkopava medicinsku etiku i podložan je mogućoj zlouporabi.

Protivnici zakona o potpomognutom umiranju smatraju da je obrana ljudskog dostojanstva ukorijenjena u skrbi

U Sloveniji 23. novembra referendum o zakonu koji regulira eutanaziju

Predloženim izmjenama Zakona o akcizama, koji je ušao u skupštinsku proceduru, predviđeno je povećanje akciza na cigarete, duhan i tečnost za punjenje elektronskih cigareta od 1. januara sljedeće godine.Povećanje akciza na cigarete odnosi se i na uvozne i na cigarete proizvedene u zemlji.Predloženo je da u prvoj polovini 2026. godine akciza iznosi 106,90 dinara po paklici, da se povećava na svakih pola godine i da u drugoj polovini 2030. godine iznosi 120,40 dinara po paklici cigareta.Predloženo je i povećanje akciza na tečnosti za punjenje elektronskih cigareta, koja bi se u narednih pet godina povećavala jednom godišnje, kao i na nesagorijevajući duhan, također u narednih pet godina.Akciza na tečnost za punjenje elektronskih cigareta se plaća po mililitru, sljedeće godine bi, prema prijedlogu zakonskih izmjena, iznosila 13,12 dinara, narednih godina bi bila povećavana za po dinar godišnje da bi 2030. dostigla 17,12 dinara po mililitru.Kada je riječ o nesagorevajućem duhanu, akciza se plaća po kilogramu duhanske smjese.Sada iznosi 100 posto minimalne akcize na 1.000 komada cigareta utvrđene za kategoriju prosječne ponderisane maloprodajne cijene cigareta, a za sljedeću godinu se predlaže povećanje na 110 posto.

Kada je riječ o nesagorevajućem duhanu, akciza se plaća po kilogramu duhanske smjese

Predloženo povećanje akciza na cigarete od 1. januara

Bik već mjesecima slobodno luta Gračacom, općinom koja se nalazi u Hrvatskoj. Ova životinja ulazi u dvorišta i uništava imovinu. Stanovnici su u strahu jer se problem ne rješava, a djeca su, kažu, preplašena, jer bik sve češće vreba čim izađu u dvorište, piše RTL.<h2>Pozvana policija </h2>Problem je i stado krava i koza koje su također bez nadzora. Njihov vlasnik tvrdi da je bika prodao i da čeka da ga preuzme novi vlasnik, ali to predugo traje, bez rješenja. Pozvana je i policija.-	Ta rika je kao iz pakla. To više ne zvuči kao normalan bik, nego je užasavajuće. Stvarno nije ugodno čuti ni iz daljine, a kamoli iz blizine. Prvo je napravio štetu na voćkama, i vidjelo se da se povrijedio, a onda mi je očešao auto. Vidjela se krv na autu i blato - kaže Blaženka Mikić iz Gračaca.<h2>Bik podignuo čovjeka </h2>I njenim komšijama bik stvara probleme. -	Čovjek je bio u autu, sa stražnje strane bik je podignuo i automobil i čovjeka. Ne znam više šta bi ljudi trebali... Policajci su morali pucati u zrak kako bi ga otjerali - kazala je.

Čovjek je bio u autu, sa stražnje strane bik je podignuo i automobil i čovjeka, kazala je 

Pomahnitali bik mjesecima ulazi u dvorišta i uništava ljudima imovinu: "Ta rika kao da je iz pakla"

Grad Novi Sad raspisao je konkurs za izradu idejnog rješenja spomenika osobama poginulim u padu nadstrešnice Željezničke stanice 1. novembra prošle godine, objavio je portal 021.rs.Procijenjena vrijednost konkursa iznosi 3,9 miliona dinara (33.300 eura) s uračunatim porezima, a prva nagrada predviđena je u iznosu od dva miliona dinara (17.000 eura). Druga nagrada iznosi 750 hiljada (6.400 eura), a treća 500 hiljada dinara (4.300 eura).Spomenik bi trebalo da bude postavljen na platou između željezničke i autobuske stanice, a cilj konkursa je, kako se navodi u dokumentaciji, "dostojno obilježiti tragični događaj i sačuvati sjećanje na poginule sugrađane".Rok za dostavu radova ističe 6. februara 2026. godine. Na konkursu mogu učestvovati diplomirani akademski umjetnici i arhitekti, pojedinačno ili u timovima.Žiri konkursa čine profesorica Maja Čeremidžić Šainović kao predsjednica, akademski umjetnik Radovan Jokić kao zamjenik predsjednice, te historičari umjetnosti Saša Janjić i Marko Stojanović i arhitektica Vera Golubović.Studenti novosadskih fakulteta su tokom komemoracije 1. maja ove godine postavili spomen-ploču s natpisom "Novi Sad pamti", a gradonačelnik Žarko Mićin tada je najavio pokretanje zvanične inicijative za trajno spomen-obilježje u dogovoru s predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Spomenik bi trebalo da bude postavljen na platou između željezničke i autobuske stanice

Novi Sad raspisao konkurs za spomenik poginulim u padu nadstrešnice Željezničke stanice

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat-ef. Fejzić podsjetio je javnost da se danas navršava 101 godina od genocida u Šahovićima – jednog od najmračnijih poglavlja u historiji Crne Gore i Sandžaka, te tragedije koja je 1924. godine zauvijek promijenila lice ovog kraja.- Na stotine ubijenih, hiljade protjeranih, broj onih koji su ostali na svom ognjištu – nula - napisao je reis na mreži X, dodajući da vlasti i danas odbijaju otvoriti raspravu o ovom zločinu.Fejzić je podsjetio da je genocid u Šahovićima iz novembra 1924. godine uslijedio nakon lažne optužbe da su muslimani tog kraja odgovorni za ubistvo tadašnjeg policijskog funkcionera Boška Boškovića.Iako je kasnije dokazano da je optužba bila neutemeljena, odmazda nad muslimanskim stanovništvom bila je brutalna – spaljena su čitava sela, a broj žrtava nikada nije tačno utvrđen.Reis je istakao da ni nakon više od jednog vijeka tišina o ovom događaju nije prekinuta.&nbsp;- Kažem – lažna optužba. Zar to nije poznato i ovih dana - poručio je Fejzić, aludirajući na ponavljanje istih obrazaca propagande i nepravde i u današnjem vremenu.On je naglasio da institucionalno priznanje i javna osuda ovog zločina i dalje izostaju.&nbsp;- Poruke preživjelih potomaka i vjerskih lidera imaju jasnu poruku: bez suočavanja sa istinom nema ni trajnog mira - zaključio je reis.

Na stotine ubijenih, hiljade protjeranih, broj onih koji su ostali na svom ognjištu – nula, poručio je

Reis Fejzić: Prošlo je stoljeće, a Crna Gora i dalje šuti o genocidu u Šahovićima



Tijelo liječnice Antonie Kett koja je prije sedam dana nestala iz bolnice u Mađarskoj samo nekoliko sati nakon operacije kičme, pronađeno je jutros, a bolnica je pokrenula internu istragu.Smrt liječnice potresla je javnost i otvorila brojna pitanja o ljudskoj odgovornosti, sistemu i propustima koji su mogli dovesti do tragedije, piše mađarski portal szeretlekmagyarorszag.hu. Klinički centar Szent-Györgyi Albert Univerziteta u Szegedu pokrenuo je internu istragu kako bi se utvrdilo kako je pacijentica, svježe operirana, mogla neopaženo napustiti ustanovu.&nbsp;Dr. Antónia Kett, ugledna glavna liječnica otorinolaringologije, operirana je 3. novembra zbog problema s kičmom, no samo nekoliko sati nakon zahvata nestala je iz bolnice. Njeno tijelo pronađeno je nakon sedmicu dana u obližnjem, zapuštenom grmlju.Snimke nadzornih kamera pokazale su kako je dr. Kett, vjerojatno u konfuznom stanju zbog bolova, preko bolničke odjeće navukla trenurku te u papučama napustila odjel neurohirurgije. Nakon što je osoblje primijetilo njezin nestanak, pokrenuta je opsežna potraga u koju su se uključili policija, psi tragači i dobrovoljne spasilačke jedinice.Njezino beživotno tijelo pronađeno je danas ujutro, jedva 500 metara zračne linije od klinike. Policija je isključila mogućnost nasilne smrti, a tačan uzrok utvrdit će se u upravnom postupku.Laszlo Barat, iskusni spasilac iz Szegeda, izrazio je nevjericu zbog cijelog slučaja.&nbsp;- Činjenica da je napustila kliniku u ranim jutarnjim satima sugerira da nije unaprijed planirala samovoljno otići kući - analizirao je stručnjak.- Nije jasno ni zašto su psi tragači angažirani tek satima nakon što je nestanak primijećen, niti zašto nisu uspjeli pronaći nestalu pacijenticu na području udaljenom jedva 20 minuta od zgrade. Istrage moraju dati objašnjenje za to, ovdje je potpuno očito pitanje ljudske odgovornosti, odnosno nemara - naglasio je.Dr. Kett godinama se borila s hernijom diska, a zbog bolesti, raspoloženje inače vedre liječnice se pogoršalo i navodno je izgubila volju za životom.

Nakon što je osoblje primijetilo njezin nestanak, pokrenuta je opsežna potraga

Ugledna mađarska liječnica nestala nakon operacije: Njeno tijelo pronađeno sedam dana kasnije

Mađarski predsjednik Viktor Orban izjavio je danas da se američke sankcije na ruski gas i naftu Mađarskoj neće uvoditi dok god je on premijer te zemlje, a Donald Tramp predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.On je rekao da se sa Trampom "rukovao" povodom izuzeća Mađarske od američkih sankcija za naftu na neodređeno vrijeme i istakao da nije pretjerivanje da se kaže da su upravo završeni "do sada najvažniji pregovori u godini", prenosi MTI.

On je rekao da se sa Trampom "rukovao" povodom izuzeća Mađarske od američkih sankcija 

Orban: Dok je Tramp predsjednik neće biti sankcija Mađarskoj


Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), uz podršku Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije i Ministarstva unutrašnjih poslova Italije, i u partnerstvu s Vladom Sjeverne Makedonije, organizira 10. godišnju Regionalnu konferenciju za koordinaciju u oblasti sigurnosti (Jumbo) koja se održava 11. i 12. novembra u Skoplju.Na ovogodišnjoj sigurnosnoj konferenciji, kojom se obilježava desetogodišnjica njenog postojanja, okupit će se ministri, visoki vladini zvaničnici, međunarodni partneri i stručnjaci iz oblasti sigurnosti iz svih dijelova zapadnog Balkana i Evrope koji će razgovarati o zajedničkim sigurnosnim izazovima, regionalnoj saradnji i obnovi povjerenja i otpornosti.Prisutnima će se na otvaranju konferencije, u utorak, od 09:30 do 10:15 sati, obratiti generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Amer Kapetanović, potpredsjednik Vlade Sjeverne Makedonije zadužen za politike dobrog upravljanja Arben Fetai, zamjenik generalnog direktora za javnu sigurnost u Ministarstvu unutrašnjih poslova Italije Stefano Gambacurta i ambasador Italije u Sjevernoj Makedoniji Paolo Palminteri.Tokom dvodnevnog skupa bit će vođeni razgovori na visokom nivou o doprinosu zapadnog Balkana sigurnijoj Evropi, obnovi povjerenja u institucije i otpornosti kao i o jačanju regionalne saradnje u rješavanju pitanja organizovanog kriminala, korupcije, migracija, rodno zasnovanog nasilja na tranzitnim rutama te kibernetičkih i hibridnih prijetnji, saopćeno je iz Vijeća za regionalnu saradnju.

Na ovogodišnjoj sigurnosnoj konferenciji, kojom se obilježava desetogodišnjica njenog postojanja, okupit će se ministri, visoki vladini zvaničnici, međunarodni partneri i stručnjaci iz oblasti sigurnosti iz svih dijelova zapadnog Balkana

Godišnja Regionalna konferencija RCC-a u Skoplju okuplja stručnjake iz oblasti sigurnosti

Vršiteljica dužnosti veleposlanice EU na Kosovu Eva Palatova ocijenila je u ponedjeljak da je drugi krug lokalnih izbora na Kosovu protekao uredno i bez problema što je dokaz demokracije u najmlađoj europskoj državi.Palatova je pozdravila uredan i uključiv prolazak drugog kruga izbora za gradonačelnike u 18 općina na Kosovu, kojima je obilježen završetak ciklusa lokalnih izbora, nazvavši to svjedočanstvom demokracije na Kosovu, priopćeno je iz Ureda Europske unije na Kosovu.Na Kosovu je u nedjelju održan drugi krug lokalnih izbora u 18 općina nakon prvog kruga početkom listopada na kojima se glasalo za 38 gradonačelnika i vijećnike u lokalnim skupštinama.Središnje izborno povjerenstvo Kosova (CIK) u ponedjeljak je objavilo preliminarne rezultate drugog kruga izbora prema kojem je Samoopredjeljenje (PS), vladajuća stranka premijera Albina Kurtija, pobijedilo u četiri općine.Samo četiri općine s albanskom većinom imat će nove gradonačelnike nakon lokalnih izbora održanih 12. listopada i drugog kruga izbora 9. studenoga. Tako je do promjene vlasti došlo u Južnoj Mitrovici, Kosovu Polju i Obiliću u kojima su pobijedili kandidati Samoopredjeljenje.Faton Peci pobijedio je u Mitrovici, Valon Prebreza u Kosovu Polju i Halil Thaçi u Obiliću, prenose Reporteri.net.Prema preliminarnim rezultatima, najviše općina osvojile su albanske stranke Pokret Vetëvendosje i Demokratski savez Kosova i to po sedam općina, zatim Demokratska stranka Kosova sa šest općina, zatim Savez za budućnost Kosova s ​​pet općina, Inicijativa za Kosovo osvojila je jednu općinu, Demokratska turska stranka Kosova (KDTP) osvojila je jednu općinu, a Inicijativa Ramiza Lladrovcija osvojila je jednu općinu.Srpska lista u drugom krugu pobijedila je u Klokotu i s prethodnih devet izabranih gradonačelnika, sada ima 10 gradonačelnika.Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Kreshnik Radoniqi kazao je kako će konačni rezultati drugog kruga biti objavljeni tokom sljedećeg tjedna dok će glasovi dijaspore biti prebrojani početkom tjedna.

Faton Peci pobijedio je u Mitrovici, Valon Prebreza u Kosovu Polju i Halil Thaçi u Obiliću, prenose Reporteri.net

Ured EU: Napredak u izbornom procesu dokaz je demokracije na Kosovu

Na društvenim mrežama se pojavio snimak incidenta koji se desio sinoć u Rijeci, kada je grupa maskiranih muškaraca pokušala napasti karatiste iz Srbije.Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić je kazala da je taj događaj pokazao koliko je važno sačuvati mir i razum, te poručila da Rijeka neće tolerirati bilo kakav oblik nasilja.Policija je, podsjetimo, sinoć ispred dvorane Zamet, gdje se održava Prvenstvo Balkana u karateu zatekla grupu osoba pod kapuljačama koja se okupila zbog učestvovanja srbijanske reprezentacije, a istraživanjem je utvrđeno da nije bilo verbalnog ni fizičkog napada na učesnike prvenstva.Trener mladih srpskih karatista Miloš Rauković opisao je što se dogodilo u razgovoru za televiziju Vida Info: "Uočio sam veću grupu lica kako su stavili fantomke, palice i krenuli prema nama. Uspio sam djecu vratiti u salu i nakon toga obavijestio organizatore i predstavnike Karate federacije Srbije. Oni su tu kružili dok nije došla policija, kada su vidjeli policiju, počeli su se udaljavati", rekao je Rauković.

- Kao gradonačelnica želim reći da je Rijeka grad tolerancije i zajedništva. Ipak jučerašnja situacija ispred dvorane Zamet pokazuje da se nalazimo u ozbiljnoj političkoj situaciji koji mnogi koriste za dodatno podizanje tenzija - poručila je putem Facebooka riječka gradonačelnica.Zahvalila je službama reda i sigurnosti koje su situaciju razriješile na miran način, napomenuvši da prema njihovim informacijama nije došlo ni do kakvog verbalnog ni fizičkog okršaja kao ni uništavanja imovine.Poručila je, međutim da u Rijeci neće tolerirati niti kakav oblik nasilja te je pozvala sve političke aktere ali i predstavnike medija da ne koriste takve situacije za dodatno podizanje tenzija. "Ono što je potrebno jest pronaći snagu za konstruktivan dijalog a ne dodatno raspirivanje mržnje", rekla je Rinčić.Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da nije bilo verbalnog ni fizičkog napada na učesnike prvenstva u dvorani Zamet te da u odnosu na zatečene osobe nisu utvrđena obilježja prekršaja ili krivičnog djela ali je policija o slučaju izvijestila nadležnu službu socijalne skrbi. U policiji su rekli da će tokom trajanja prvenstva poduzimati sve potrebne mjere u cilju održanja povoljnog stanja sigurnosti i sprečavanja možebitnih kažnjivih radnji.

Gradonačelnica Rinčić kaže da je politička situacija ozbiljna

Slučaj iz Rijeke: Karatisti iz Srbije kažu da su huligani s palicama krenuli prema njima, nadležni da nema elemenata krivičnog djela

Nad bošnjačkim stanovništvom Šahovića prije 101 godinu, u vrijeme mira, izvršen je genocid koji je ostavio dubok i trajan trag u historiji Crne Gore.U vremenu kada je trebalo da vlada mir, razorena su sela, ugašeni životi, a čitave porodice ostale su bez doma, bez imena i bez budućnosti, saopćeno je iz Kabineta potpredsjednika Skupštine Crne Gore, Mirsada Nurkovića.Kako navodi taj zločin nije samo rana prošlosti, to je ožiljak koji i danas traje, jer nas podsjeća koliko duboko može pasti čovjek kad izgubi osjećaj za pravdu i čovječnost.- Genocid u Šahovićima obavezuje nas da ne zaboravimo, da ne šutimo i da istinu ne skrivamo. Šutnja pred zlom nije neutralnost, već saučesništvo - saopćio je Nurković.Prema njegovim riječima, generacije koje su počinile ovaj strašan zločin otišle su, ali njegova sjenka ostaje u kolektivnoj memoriji, ne kao nešto što bismo zaboravili, već kao ozbiljno upozorenje.- Da, danas slušamo bol i šutnju onih koji su preživjeli, kao i šutnju društva koje je, kako ističu analize, prečesto biralo tišinu pred zlom i time mu poslužilo - kazao je Nurković.Poručio je da naša moralna i državna odgovornost jeste da čuvamo sjećanje na žrtve, da budemo glas onih koji su zauvijek utihnuli i da samo istina, pravda i iskreno suočavanje sa prošlošću mogu izgraditi temelje trajnog mira i povjerenja među narodima Crne Gore.- Sjećanje na Šahoviće nije okrenuto prošlosti, već je put ka budućnosti, da se nikada, nikome i nigdje takvo zlo ne ponovi - zaključio je Nurković.

Sjećanje na Šahoviće nije okrenuto prošlosti, već je put ka budućnosti, da se nikada, nikome i nigdje takvo zlo ne ponovi, zaključio je Nurković

Nurković: Šahovići – sjećanje koje obavezuje i opominje

Nurković: Genocid u Šahovićima obavezuje nas da ne zaboravimo

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman smatra da Crna Gora treba da uđe u EU kao punopravna članica i ravnopravna sa svim drugim članicama.On je u intervjuu za <a href="https://www.cdm.me/politika/sahman-crna-gora-treba-da-ude-u-eu-kao-punopravna-clanica/">CdM</a>, između ostalog rekao, da uvođenje viza državljanima Turske već proizvodi višestruke negativne posljedice. Prema njegovim riječima ovom odlukom su najviše pogođeni naši iseljenici, za koje Crna Gora nije samo turistička destinacija, već emotivna veza sa zemljom njihovih djedova i očeva.Intervju prenosimo u cijelosti:CdM: Kako Bošnjački demokratski pokret (BDP) vidi trenutnu političku situaciju u Crnoj Gori? Očekujete li vanredne parlamentarne izbore?Šahman: Postoje najave određenih partija vlasti da bi mogle napustiti izvršnu vlast i time izazvati potres unutar parlamentarne većine. Ostaje da vidimo da li su to, kao i obično do sada “pucnji u prazno” ili istinska posvećenost građanima koji su ih birali.Također, ostaje da vidimo da li će naša evropska agenda napredovati i da li bi eventualni parlamentarni izbori bili otežavajuća okolnost na tom putu ukoliko planiramo da do 2028. godine budemo članica Evropske unije. Interes građana mora biti na prvom mjestu. Izbori će svakako biti prije ili kasnije prilika da se izmjeri rejting političkih partija, te kako građani percipiraju njihovu ulogu u našem društvu.CdM: Može li Crna Gora do 2028. postati članica EU?Šahman: Ambiciozan plan u svakom smislu. Važno je da sprovodimo reforme koje će donijeti veći životni standard i sveukupni boljitak za naše građane, a ne samo da bi forma bila zadovoljena. U svakom slučaju, očekujem da Crna Gora postane prva naredna članica EU. Ne raduje me što se iz nekih krugova iz Brisela pominje primanje u EU ali bez prava glasa. Mislim da Crna Gora treba da uđe u EU kao punopravna članica i ravnopravna sa svim drugim članicama. Mi i suštinski i geografski pripadamo Evropi i mjesto nam je u krugu razvijenih i prosperitetnih zemalja.Mislim da Ministarstvo evropskih poslova u tom pravcu radi dobar posao i ispunjava sve ono što je u njihovoj mogućnosti. Ostaje da do kraja iduće godine vidimo da li ćemo zatvoriti sva pregovaračka poglavlja i postati članica EU do 2028. godine.CdM: Smatrate li da je bezbjednosna situacija u državi dobra?Šahman: Ona je jednim dijelom narušena zbog nedavnih nemilih dešavanja. Skandiranje “Ubij Turčina” ili “Turci napolje” ulicama glavnog grada buduće članice EU nisu ohrabrujuća poruka. Demoliranje objekata i uništavanje pokretne i nepokretne imovine ne treba da budu slika Crne Gore. Važno bi bilo sankcionisati takvo ponašanje kako bi se suzbio prostor za širenje takvih poruka.Crna Gora mora biti siguran dom za sve ljudi koji u njoj žive, prije svega njene građane i domicilno stanovništvo, a onda i za strane državljane koji shodno zakonima naše zemlje ostvaruju pravo na rad i boravak u Crnoj Gori.CdM: Da li je po Vašem mišljenju odluka o uvođenju viza za državljane Turske ishitrena?Šahman: Smatram da se napredak u odnosima ne može postići ukidanjem bezviznog režima za građane Republike Turske. Takav potez već proizvodi višestruke negativne posljedice. Osim što, prema riječima ambasadora Bariša Kalkavana, možemo očekivati uvođenje mjera reciprociteta od strane Ankare, mogu biti ugroženi i naši studenti koji studiraju širom Turske, pacijenti koji se tamo liječe, ali i putnici koji preko Istanbula ostvaruju međunarodne konekcije na jednoj od najznačajnijih avio-ruta globalne mreže. Time se dovodi u pitanje sveukupna ekonomska i društveno-politička saradnja između dvije države. Crna Gora, kao mala zemlja, treba da čuva i jača prijateljstva, a ne da ih narušava.Najviše su ovom odlukom pogođeni upravo naši iseljenici, za koje Crna Gora nije samo turistička destinacija, već emotivna veza sa zemljom njihovih djedova i očeva. Sve je više reakcija udruženja naših iseljenika iz Turske. Nezadovoljni su ovakvom odlukom, dok se resorno Ministarstvo dijaspore, koje bi trebalo da štiti njihove interese, ne oglašava.Oko 2.000 iseljeničkih knjižica je izdato od strane Ministarstva građanima i državljanima Republike Turske koji imaju porijeko iz Crne Gore. Bošnjački demokratski pokret (BDP) insistira da se tim ljudima, kao nosiocima iseljeničkih knjižica, omogući bezvizni režim i boravak u Crnoj Gori, kao i određene povlastice u oblasti investiranja.CdM: Hoće li se po Vašem mišljenju uvođenje viza za državljanje Turske odraziti na crnogorsku ekonomiju?Šahman: “Zabjelska tuča” je iskorištena kao povod za uvođenje viza za državljane Republike Turske, a ovih dana svjedočimo da naši preduzetnici već trpe ozbiljne posljedice. Otkazan je značajan broj letova iz Turske prema Crnoj Gori, neizdate su brojne hotelske sobe, smanjen je turistički promet, uključujući i rent-a-car sektor.Brojni uslužni sektori su ugroženi, a vrlo je teško u kratkom roku nadomjestiti to nekim drugim tržištem. Do početka ljetne sezone, mnogi preduzetnici će pretrpjeti ogromnu štetu jer je Turska bila u posljednje vrijeme na prvom mjestu kada je u pitanju dolazak turista u našu zemlju van ljetne sezone. Dakle, riječ je o ozbiljnom udaru na našu ekonomiju, pored vidljivog narušavanja odnosa između dvije države koje ove godine obilježavaju 146 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa.

Mislim da Ministarstvo evropskih poslova u tom pravcu radi dobar posao i ispunjava sve ono što je u njihovoj mogućnosti, poručuje Šahman 

Šahman: Crna Gora treba da uđe u EU kao punopravna 

Šahman: Crna Gora treba da uđe u EU kao punopravna članica

Brzom reakcijom organizatora i hrvatske policije sinoć je u Rijeci spriječen mogući incident ispred sportske dvorane na Zametu, gdje se održava Balkansko prvenstvo u karateu.Sumnja se da je meta planiranog napada trebala biti delegacija mladih karatista iz Srbije.Predsjednik Hrvatskog karate saveza, Davor Cipek, potvrdio je događaj, opisujući kako je pred sam kraj takmičenja primijećena sumnjiva grupa."Pred kraj samog takmičenja sinoć smo primijetili skupinu osoba s kapuljačama koji su se nalazili pored autobusa srpske federacije. Odmah smo pozvali policiju koja je stigla u rekordnom roku i u većem broju", izjavio je Cipek za Novi list.Iako nije poznato jesu li htjeli napasti vozilo ili same takmičare, zabilježeno je da je "neko nešto doviknuo" prije nego što je veći dio takmičara ušao u dvoranu.<h2>Policija zatekla maloljetnike</h2>Policijska uprava primorsko-goranska potvrdila je intervenciju kod dvorane Zamet, gdje je zatečena grupa od desetak maloljetnih osoba.Prema informacijama hrvatskih medija, upravo su karatisti iz Srbije trebali biti meta napada. Policija je obavila postupanje po dojavi o okupljanju sumnjive grupe, no naglasili su da nije došlo do verbalnog ni fizičkog sukoba, niti je zabilježena materijalna šteta."Prema dosadašnjim saznanjima nije bilo verbalnog ni fizičkog napada na sudionike međunarodnog takmičenja... Policija nastavlja s utvrđivanjem svih okolnosti ovog događaja", saopćeno je iz policije.<h2>Karate Federacija</h2>Predsjednik Cipek potvrdio je da se izvinio Karate federaciji Srbije zbog neugodnosti, te je istakao da su policijske patrole kasnije osigurale pratnju takmičarima do hotela.Također je naveo da je obaviješten o privođenju određenog broja maloljetnika."Kolege iz Srbije osjećaju se sigurno", rekao je Cipek, dodavši da je prvenstvo, koje je okupilo oko 1.700 sudionika iz 13 zemalja, uključujući BiH, Srbiju, Crnu Goru, i druge, nastavljeno u sportskom duhu.Ovo je treći incident u Hrvatskoj u samo nekoliko dana gdje su meta Srbi. Prvi se dogodio u Splitu gdje je grupa maskiranih napadača istjerala učesnike folklornog skupa, a drugi u Zagrebu kada se grupa maskiranih huligana uz povike "Nezavisna država Hrvatska" okupila ispred Srpskog kulturnog centra u Preradovićevoj ulici.

Sumnja se da je meta planiranog napada trebala biti delegacija mladih karatista iz Srbije

Novi pokušaj napada na Srbe u Hrvatskoj: Na meti im bila djeca?


Na Kosovu se danas održava drugi krug lokalnih izbora na kojima građani biraju načelnike i gradonačelnike u 18 općina i lokalnih samouprava. Otvoreno je 525 biračkih centara s ukupno 1.648 biračkih mjesta, a pravo glasa ima 1.316.672 birača. Drugi krug izbora održava se u Đakovici, Gnjilanu, Dragašu, Kačaniku, Klini, Kosovu Polju, Južnoj Mitrovici, Obiliću, Orahovcu, Peći, Prištini, Prizrenu, Suvoj Reci, Vitini, Vučitrnu, Juniku, Mamuši i Klokotu, prenosi Kosovo online.Od općina sa srpskom većinom, drugi krug održava se u Klokotu. Na glasačkom listiću su imena dvojice prvoplasiranih kandidata iz prvog kruga - Božidara Dejanovića iz Srpske liste i Srećka Spasića iz GI Srpska narodna sloga.Spasić se međutim pridružio Srpskoj listi i povukao iz izbora, pa je Dejanović praktično jedini kandidat, iako se formalno obojica danas nalaze na listiću. Građani koji su rano glasovali rekli su da od izbora očekuju bolju budućnost, obnovu infrastrukture i veću slobodu kretanja.Predsjednik Središnjega izbornoga povjerenstva (SIP) Kreshnik Radoniqi glasao je u Peći te pozvao birače da poštuju izborna pravila, dok je glasnogovornik SIP-a Valmir Elezi potvrdio da su sva biračka mjesta otvorena na vrijeme i da izborni proces protječe bez nepravilnosti.Premijer Kosova u tehničkom mandatu Albin Kurti glasao je u Prištini, poručivši da je današnji dan "dobar dan za demokraciju i slobodnu volju građana".Kandidat pokreta Samoopredjeljenje za gradonačelnika Prištine Hajrula Čeku pozvao je građane da izađu na izbore, poručivši da im želi "dobru lokalnu vlast bez obzira na ishod". Za gradonačelnika Prištine natječe se aktuelni gradonačelnik Perparim Rama iz DSK.U Južnoj Mitrovici i drugim općinama glasanje za sada prolazi bez nepravilnosti. I u toj općini nadmeće se kandidat Samoopredjeljenja Faton Peci, aktuelni ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu, kojem je protukandidat Arian Tahiri iz DPK.Prema podacima SIP-a 1.690 mladih birača prvi put ima pravo glasa, odnosno koji su postali punoljetni između 13. listopada i 9. studenoga, a glasanje se omogućuje i za 2.541 osobu s posebnim potrebama putem mobilnih timova. I u drugom krugu, pravo glasa imaju i birači iz dijaspore, koji su se prijavili za glasanje na izborima u onim općinama u kojima se ponovno glasa.U 20 lokalnih samouprava novi načelnici i gradonačelnici izabrani su već u prvom krugu izbora 12. listopada.Od toga je Srpska lista izborila načelnike i gradonačelnike u devet općina: Severnoj Mitrovici, Zvečanu, Zubinom Potoku, Leposaviću, Gračanici, Partešu, Novom Brdu, Ranilugu i Štrpcu, Samoopredjeljenje u Kamenici, Podujevu i Štimlju, DPK u Srbici, Uroševcu i Đeneral Jankoviću, DSK u Istoku i Lipljanu, Alijansa za budućnost Kosova u Dečanima, Nisma u Mališevu, dok je gradonačelnik Glogovca postao Ramiz Ladrovci s liste "Za šampiona Glogovca s Ramizom Ladrovcijem“.

Od općina sa srpskom većinom, drugi krug održava se u Klokotu

Na Kosovu danas drugi krug lokalnih izbora

U Hrvatskoj se od 1. oktobra više ne prodaju strane novine jer su se strani izdavači povukli zbog novih uslova distribucije koje provodi Hrvatska pošta.Nakon što je Tisak odustao od distribucije zbog gubitaka, Vlada Republike Hrvatske je tu djelatnost proglasila uslugom od općeg gospodarskog interesa i za distributera odabrala Hrvatsku poštu.No, prema Zakonu o medijima, pravo na subvencionirane tarife imaju samo nakladnici upisani u hrvatski Upisnik, odnosno oni s registriranim sjedištem u Hrvatskoj, što isključuje strane izdavače.Zbog višestruko većih troškova distribucije, strani su se izdavači, koje u Hrvatskoj zastupa slovenska tvrtka DistriEst, odlučili povući s tržišta. Direktorica Maja Curić upozorila je da Hrvatska time postaje jedina turistička zemlja u Europi bez stranog tiska te da hrvatsko Ministarstvo kulture i medija na njihove upite mjesecima ne odgovara.Iz Ministarstva poručuju da rade na rješenju problema i podsjećaju da je distribucija tiska bila u krizi te da je državna intervencija bila nužna.Svjetska udruga novinskih izdavača (WAN-IFRA) i DistriPress izrazili su „ozbiljnu zabrinutost“ jer ograničavanje subvencija samo na domaće izdavače smatraju oblikom neizravne diskriminacije.

Srbijanska ministrica energije: Rusi spremni prepustiti upravljanje NIS-om trećoj strani

U Sloveniji 23. novembra referendum o zakonu koji regulira eutanaziju

Predloženo povećanje akciza na cigarete od 1. januara

Pomahnitali bik mjesecima ulazi u dvorišta i uništava ljudima imovinu: "Ta rika kao da je iz pakla"

Novi Sad raspisao konkurs za spomenik poginulim u padu nadstrešnice Željezničke stanice

Reis Fejzić: Prošlo je stoljeće, a Crna Gora i dalje šuti o genocidu u Šahovićima

Ugledna mađarska liječnica nestala nakon operacije: Njeno tijelo pronađeno sedam dana kasnije

Orban: Dok je Tramp predsjednik neće biti sankcija Mađarskoj

Godišnja Regionalna konferencija RCC-a u Skoplju okuplja stručnjake iz oblasti sigurnosti

Ured EU: Napredak u izbornom procesu dokaz je demokracije na Kosovu

Slučaj iz Rijeke: Karatisti iz Srbije kažu da su huligani s palicama krenuli prema njima, nadležni da nema elemenata krivičnog djela

Nurković: Genocid u Šahovićima obavezuje nas da ne zaboravimo

Šahman: Crna Gora treba da uđe u EU kao punopravna članica

Novi pokušaj napada na Srbe u Hrvatskoj: Na meti im bila djeca?

Na Kosovu danas drugi krug lokalnih izbora

U Hrvatskoj se više ne mogu kupiti strane novine

Region

Srbijanska ministrica energije: Rusi spremni prepustiti upravljanje NIS-om trećoj strani

U Sloveniji 23. novembra referendum o zakonu koji regulira eutanaziju

Predloženo povećanje akciza na cigarete od 1. januara

Pomahnitali bik mjesecima ulazi u dvorišta i uništava ljudima imovinu: "Ta rika kao da je iz pakla"

Novi Sad raspisao konkurs za spomenik poginulim u padu nadstrešnice Željezničke stanice

Reis Fejzić: Prošlo je stoljeće, a Crna Gora i dalje šuti o genocidu u Šahovićima

Ugledna mađarska liječnica nestala nakon operacije: Njeno tijelo pronađeno sedam dana kasnije

Orban: Dok je Tramp predsjednik neće biti sankcija Mađarskoj

Godišnja Regionalna konferencija RCC-a u Skoplju okuplja stručnjake iz oblasti sigurnosti

Ured EU: Napredak u izbornom procesu dokaz je demokracije na Kosovu

Slučaj iz Rijeke: Karatisti iz Srbije kažu da su huligani s palicama krenuli prema njima, nadležni da nema elemenata krivičnog djela

Nurković: Genocid u Šahovićima obavezuje nas da ne zaboravimo

Šahman: Crna Gora treba da uđe u EU kao punopravna članica

Novi pokušaj napada na Srbe u Hrvatskoj: Na meti im bila djeca?

Na Kosovu danas drugi krug lokalnih izbora

U Hrvatskoj se više ne mogu kupiti strane novine