<p>Ukoliko svakodnevno za doručak birate pekarske proizvode, budite spremni na posljedice poput gojaznosti, manjka energije, umora i razdražljivosti.</p><p>Doktorica Monika Teho sa Univerziteta Harvard tvrdi da palačinke, mafini i kolači nipošto nisu dobar izbor za jutarnji obrok. Slatki doručci često sadrže prerađene ugljene hidrate i šećere, dok su za zdravlje mnogo bolji obroci bogati vlaknima, proteinima i zdravim mastima.</p><p>Oni pomažu da duže ostanemo siti i da nivo šećera u krvi ostane stabilan. Doktorica Monika podijelila je jedan od svojih omiljenih prijedloga za doručak. Idealna kombinacija je obrok koji je zdrav, zasitan i brz za pripremu.</p><p>Doktorica Teho voli doručak od tri sastojka, u kojem je glavna zvijezda omiljeno voće. Ističe da voli da koristi zamrznuto voće jer je jeftinije i dostupno tokom cijele godine. Voće je bogato vitaminima i antioksidansima.</p><p>Važno je znati koje voće ima nizak glikemijski indeks, što znači da ne izaziva nagli skok šećera u krvi. To su, na primjer, jabuke, kruške, narandže, jagode, breskve, šljive i kajsije. S druge strane, banane i grožđe trebalo bi ograničiti, posebno ako imate problema sa povišenim šećerom u krvi.</p><p>Voće je najbolje kombinovati sa jogurtom, koji je odličan izvor proteina i probiotika. Doktorica Monika savjetuje da se izbjegavaju jogurti bez masti, jer mala količina masti može biti korisna za zdravlje.</p><p>Zdrave masti obezbjeđuju i orašasti plodovi, pa se ovakav doručak može obogatiti šakom omiljenih orašastih plodova ili sjemenki. Doktorica Teho najčešće bira bademe ili indijski orah.</p><p>- Orašasti plodovi bogati su zdravim mastima i vlaknima, a uz to daju energiju - zaključila je doktorica.</p>

Orašasti plodovi bogati su zdravim mastima i vlaknima, a uz to daju energiju, zaključila je doktorica

Šta je zdrav doručak prema doktorima sa Harvarda?

<p>Pravilna ishrana jedan je od ključnih faktora uspješnog gubitka kilograma. Iako nijedna namirnica sama po sebi ne može "otopiti masnoće", određeni izbori mogu pomoći u dužem osjećaju sitosti, boljoj kontroli apetita i lakšem održavanju kalorijskog deficita.</p><p>U nastavku donosimo deset namirnica koje mogu biti koristan dio uravnotežene prehrane.</p><h2>Jaja</h2><p>Jaja su bogata visokokvalitetnim proteinima koji doprinose osjećaju sitosti i mogu smanjiti potrebu za dodatnim grickanjem tokom dana. Posebno dobar izbor mogu biti za doručak jer obrok bogat proteinima duže održava energiju.</p><h2>Grčki jogurt</h2><p>Grčki jogurt sadrži veliku količinu proteina i manje šećera u odnosu na mnoge aromatizirane vrste jogurta. Može se kombinovati sa svježim voćem i orašastim plodovima kao zdrav međuobrok ili dio doručka.</p><h2>Zobene pahuljice</h2><p>Zob je bogata topivim vlaknima koja usporavaju probavu i pomažu da osjećaj sitosti traje duže. Također može doprinijeti stabilnijem nivou šećera u krvi i pružiti dugotrajniji izvor energije.</p><h2>Lisnato zeleno povrće</h2><p>Špinat, blitva, kelj i zelena salata sadrže malo kalorija, ali su bogati vitaminima, mineralima i vlaknima. Veće količine povrća mogu povećati volumen obroka bez značajnog povećanja kalorijskog unosa.</p><h2>Piletina i puretina</h2><p>Nemasno meso odličan je izvor proteina koji pomažu očuvanju mišićne mase tokom procesa mršavljenja. Najbolji izbor su kuhani ili pečeni komadi bez kože.</p><h2>Riba</h2><p>Losos, tuna, sardine i druge vrste ribe osiguravaju kvalitetne proteine i omega-3 masne kiseline. Redovna konzumacija ribe može biti dio uravnotežene prehrane i doprinijeti zdravlju srca.</p><h2>Mahunarke</h2><p>Grah, leća i slanutak sadrže biljne proteine i vlakna koja se sporije probavljaju. Zbog toga mogu pomoći u dužem osjećaju sitosti i boljoj kontroli apetita.</p><h2>Bobičasto voće</h2><p>Borovnice, maline, jagode i kupine bogate su vlaknima i antioksidansima, a imaju relativno malo kalorija. Mogu biti dobra alternativa slatkišima kada se pojavi želja za slatkim.</p><h2>Orašasti plodovi</h2><p>Bademi, orasi i pistacije sadrže zdrave masti, proteine i vlakna. Iako su kalorični, umjerene količine mogu pomoći u smanjenju gladi između obroka.</p><h2>Avokado</h2><p>Avokado sadrži mononezasićene masne kiseline i vlakna koja doprinose osjećaju sitosti. Najbolje ga je koristiti u umjerenim količinama kao dio raznovrsnog i balansiranog obroka.</p>

Od jaja i zobenih pahuljica do ribe i avokada, određena hrana može olakšati kontrolu apetita i unos kalorija

Pogledajte kojih deset namirnica vam mogu pomoći pri mršavljenju

<p>Nakon 14 godina veganske ishrane jedna je žena prvi put probala odrezak, a njena emotivna reakcija zabilježena je na snimku koji se brzo proširio internetom. Video prikazuje njeno oduševljenje okusom mesa, ali je veliku pažnju na društvenim mrežama privukla i podrška koju joj je pružio suprug.</p><p>Korisnica TikToka s profilom @love_soo_ objavila je video u kojem njen suprug priprema srednje pečen odrezak. U jednom trenutku priznaje mu da se boji probati meso, na što joj on odgovara da je nervozniji od nje. Nakon što je odrezak bio gotov i kratko odležao, poslužio ga je na drvenoj dasci uz bijeli luk. Prije nego što ga je probala, narezala ga je i pokazala u kameru.</p>

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@_love_soo__/video/7668505554649697567" data-video-id="7668505554649697567" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@_love_soo__" href="https://www.tiktok.com/@_love_soo__?refer=embed">@_love_soo__</a> 14 Years VEGAN, First Time Eating STEAK 🥩 <a title="fyp" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/fyp?refer=embed">#fyp</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - Love Soo" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7668505575495453471?refer=embed">♬ original sound - Love Soo</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<h2>Prvi zalogaj mesa nakon 14 godina</h2><p>Neposredno prije prvog zalogaja vidjelo se da oklijeva. Ispričala je kako je veganka već 14 godina te priznala suprugu da ima osjećaj da će zaplakati. On joj je odgovorio da ne mora probati meso ako to ne želi te se našalio da će ga u tom slučaju on pojesti.</p><p>Kada su je preplavile emocije, nježno ju je pomilovao po glavi, a ona je objasnila:</p><p>"Ljudi su mi govorili ružne stvari jer sam bila veganka. To nema smisla."</p><p>Suprug ju je nastavio ohrabrivati sve dok nije uzela prvi zalogaj. Nakon samo nekoliko sekundi zaplakala je i uz osmijeh rekla:</p><h2>"Tako je dobro!"</h2><p>Njen suprug se nasmijao i upitao je da li joj se zaista sviđa, a ona je potvrdno klimnula glavom. Ispričala je da je očekivala neugodan i prejak okus, ali da se potpuno iznenadila. Zatim je uzela još jedan zalogaj s bijelim lukom i ponovo zaplakala. Nije skrivala oduševljenje okusom i mekoćom mesa te je rekla koliko joj ovo iskustvo znači.</p><p>Snimak je u međuvremenu postao viralan i prikupio više od 20 miliona pregleda.</p><h2>Reakcije na društvenim mrežama</h2><p>Nakon što je korisnik @bigseun_ podijelio video na platformi X, snimak se počeo još brže širiti društvenim mrežama. U komentarima su mnogi istakli koliko je suprug bio pažljiv i pun podrške tokom cijelog iskustva, ali i koliko ih je dirnula njena iskrena reakcija.</p><p>- Toliko joj se svidjelo da je zaplakala od sreće - napisao je jedan korisnik.</p><p>Drugi je dodao: "Prvi zalogaj odreska pogodi jače od bilo koje dijete."</p><p>Bilo je i komentara o veganstvu: "Uvijek poštujem vegane kada ih upoznam. Iskreno, za to treba mnogo discipline."</p><p>Mnogi su pohvalili i supruga.</p><p>- Daj Bože da i ja jednog dana pronađem ovakvu ljubav. Predivno je vidjeti koliko joj je bio podrška - napisao je jedan komentator.</p>

U jednom trenutku priznaje mu da se boji probati meso, na što joj on odgovara da je nervozniji od nje

Veganka nakon 14 godina prvi put probala meso: Rasplakala se nakon prvog zalogaja

<p>Banane su omiljena užina s dobrim razlogom - praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.&nbsp;</p><p>Nema sumnje da su odličan izvor kalijuma. Jedna banana srednje veličine sadrži oko 420 miligrama kalijuma, što predstavlja približno 12 do 16 posto preporučenog dnevnog unosa (2.600 mg za žene i 3.400 mg za muškarce).</p><p>Ali ako želite da iz banane izvučete najveću korist kada je riječ o kalijumu, da li je važno u koje doba dana je jedete? Registrovani nutricionisti kažu da bi vas odgovor mogao iznenaditi.</p><h2>Optimalno vrijeme za konzumiranje banana</h2><p>Istina je da ne postoji „najbolje“ niti „najgore“ vrijeme za jedenje banane kada je cilj maksimalna apsorpcija kalijuma. Vrijeme konzumiranja nema značajan uticaj na apsorpciju ovog minerala, za razliku od nekih drugih hranljivih materija, prenosi Ona.rs.</p><p>- Naše tijelo apsorbuje kalijum pasivno, poput spužve. Kada organizam apsorbuje dovoljnu količinu ili dostigne optimalan nivo, dalja apsorpcija postaje ograničena - objašnjava nutricionistkinja Dajana Han.</p><p>Drugim riječima, tijelo veoma dobro zna koliko mu je kalijuma potrebno, bez obzira na to kada jedete namirnice bogate ovim mineralom.</p><p>- Kada pojedete bananu, vaše tijelo će u tom trenutku uraditi ono što je najbolje kako bi održalo ravnotežu hranljivih materija i spriječilo pojavu neprijatnih simptoma, kao što su nizak krvni pritisak, vrtoglavica ili bolovi u mišićima - kaže nutricionistkinja Trejsi Lokvud Bekerman.</p><h2>Šta utiče na apsorpciju kalijuma?</h2><p>Kalijum se apsorbuje u tankom crijevu, a organizam uglavnom veoma efikasno koristi količinu koju unesete. Ipak, određeni faktori mogu uticati na nivo kalijuma u tijelu, poput visokog unosa natrijuma (soli), pojedinih lijekova, povraćanja ili dijareje, kao i određenih zdravstvenih stanja koja utiču na način na koji tijelo zadržava ili izlučuje kalijum.</p><p>Nutricionistkinja Trejsi Lokvud Bekerman objašnjava da nivo kalijuma funkcioniše poput klackalice.</p><p>- Ako jedete hranu koja unosi previše kalijuma u organizam, njegovo izlučivanje će biti veće kako bi nivo ostao stabilan. Ako je unos premali, organizam će smanjiti izlučivanje kako bi sačuvao postojeće zalihe.“</p><p>Najveći dio ovog procesa obavljaju bubrezi. Ako su zalihe kalijuma niske, organizam će zadržati onoliko kalijuma koliko mu je potrebno kada jedete namirnice bogate ovim mineralom. Ako su nivoi kalijuma odgovarajući, višak će biti izlučen putem urina.</p><p>Druge hranljive materije koje jedete zajedno sa bananom nemaju značajan uticaj na apsorpciju kalijuma.</p>

Naše tijelo apsorbuje kalijum pasivno, poput spužve, kaže Han

Da li je bolje jesti bananu ujutro ili pred spavanje: Stručnjaci riješili dilemu

<p>Kada temperature pređu 30 stepeni, većina ljudi prvo posegne za čašom hladne vode. Ipak, stručnjaci ističu da organizam ne hidrira samo tečnost koju pijemo. Oko 20 posto dnevnog unosa vode može doći iz hrane, posebno iz voća i povrća bogatog vodom. Zato pravilna ishrana tokom velikih vrućina može pomoći da lakše podnesemo visoke temperature, sačuvamo energiju i smanjimo rizik od dehidracije.</p><p>Osim što sadrže mnogo vode, brojne ljetne namirnice bogate su kalijem, magnezijem, vitaminom C i antioksidansima koji pomažu održavanju ravnoteže elektrolita i štite organizam od posljedica gubitka tečnosti.</p><p><b>1. Lubenica – kraljica ljetne hidratacije</b></p><p>Lubenica sadrži više od 90 posto vode, a bogata je vitaminima C i A te likopenom, snažnim antioksidansom. Zahvaljujući velikom udjelu vode i prirodnim šećerima brzo osvježava organizam i odličan je izbor za međuobrok ili smoothie.</p><p><b>2. Krastavac – gotovo sama voda</b></p><p>Krastavac sadrži oko 96 posto vode, zbog čega je jedna od najhidratantnijih namirnica. Lagan je za probavu i idealan dodatak salatama, hladnim supama ili vodi s limunom i mentom.</p><p><b>3. Paradajz</b></p><p>Paradajz obiluje vodom i likopenom koji štiti ćelije od oksidativnog stresa. Najviše koristi pruža kada se jede uz maslinovo ulje jer ono poboljšava apsorpciju ovog vrijednog antioksidansa.</p><p><b>4. Dinja</b></p><p>Dinja je osvježavajuća i bogata vitaminima A i C. Zbog visokog sadržaja vode idealan je desert tokom toplih dana, a odlično se slaže sa svježim sirom, grčkim jogurtom ili pršutom.</p><p><b>5. Jagode i bobičasto voće</b></p><p>Jagode sadrže više od 90 posto vode, bogate su vlaknima i vitaminom C. Osim što hidriraju organizam, pružaju duži osjećaj sitosti i odličan su dodatak doručku uz jogurt ili zobene pahuljice.</p><p><b>6. Zelena salata i lisnato povrće</b></p><p>Zelena salata, romena, špinat i blitva sadrže između 90 i 96 posto vode. Istovremeno su bogati folnom kiselinom, vitaminom K i mineralima, a zbog malog broja kalorija odlična su osnova za lagane ljetne obroke.</p><p><b>7. Tikvice</b></p><p>Tikvice sadrže oko 95 posto vode te antioksidanse lutein i zeaksantin koji doprinose zdravlju očiju. Mogu se jesti sirove, pečene ili kao hladna krem supa.</p><p><b>8. Celer</b></p><p>Celer je bogat vodom, kalijem i magnezijem, mineralima koji pomažu održavanju ravnoteže tečnosti u organizmu. Štapići celera uz humus ili svježi sir praktičan su i zdrav međuobrok.</p><p><b>9. Grčki jogurt</b></p><p>Obični grčki jogurt također doprinosi hidrataciji jer sadrži značajnu količinu vode. Istovremeno je dobar izvor proteina i kalcija, pa je odličan izbor za doručak ili laganu večeru uz svježe voće.</p><p><b>10. Hladne supe</b></p><p>Gazpacho od paradajza ili hladna supa od krastavca odličan su način da u jednom obroku unesete vodu, vitamine i minerale. I supe značajno doprinose ukupnom dnevnom unosu tečnosti.</p><p><b>11. Citrusno voće</b></p><p>Narandže, grejp i limun bogati su vodom, vitaminom C i kalijem. Možete ih jesti kao međuobrok ili dodati kriške u vodu za dodatno osvježenje.</p><p><b>12. Smoothie od voća i povrća</b></p><p>Ako vam je zbog visokih temperatura teško pojesti klasičan obrok, smoothie je praktično rješenje. Kombinacija lubenice, jagoda, krastavca, špinata i običnog jogurta osigurava dovoljno tečnosti, vitamina i proteina.</p><p><b>Šta treba izbjegavati tokom velikih vrućina?</b></p><p>Za vrijeme toplinskih valova preporučuje se smanjiti unos:</p><p>- veoma slane hrane</p><p>- pržene i masne hrane</p><p>- većih količina alkohola</p><p>- zaslađenih gaziranih pića</p><p>- obilnih i teških obroka</p><p>Takva hrana može dodatno opteretiti probavni sistem, povećati osjećaj žeđi i umora te otežati organizmu da se nosi s visokim temperaturama.</p><p><b>Voda je i dalje najvažnija</b></p><p>Iako voće, povrće, supe i mliječni proizvodi značajno doprinose hidrataciji, oni ne mogu u potpunosti zamijeniti vodu. Tokom velikih vrućina tečnost treba unositi redovno, a ne čekati da se pojavi osjećaj žeđi. Za većinu ljudi obična voda je sasvim dovoljna, dok su napici s elektrolitima potrebni uglavnom nakon dugotrajnog intenzivnog fizičkog napora ili obilnog znojenja.</p>

Pravilnim izborom namirnica možete lakše podnijeti vrućine, ostati hidrirani i sačuvati energiju

Šta jesti tokom velikih vrućina: Namirnice koje hidriraju, hrane i rashlađuju organizam

<p>Crveno meso jedan je od značajnijih izvora proteina, željeza, vitamina i minerala koji su važni za pravilno funkcioniranje organizma. Njegova umjerena konzumacija može imati brojne prednosti, ali svakodnevni unos, posebno masnijih vrsta i prerađenih proizvoda, može imati i negativne posljedice po zdravlje.</p><p>Stručnjaci preporučuju biranje nemasnijih komada mesa i raznovrsnu prehranu kako bi se iskoristile nutritivne vrijednosti ove namirnice, uz istovremeno smanjenje mogućih rizika.</p><h2>Podržava mišiće i jača organizam</h2><p>Proteini iz crvenog mesa pomažu u izgradnji i obnovi mišićnog tkiva, zbog čega mogu biti korisni osobama koje se bave fizičkom aktivnošću. Dovoljan unos proteina važan je i za očuvanje mišićne mase kod starijih osoba.</p><p>Osim toga, proteini učestvuju u brojnim procesima u tijelu i pomažu u održavanju pravilnog funkcioniranja organizma.</p><h2>Doprinosi zdravlju kostiju</h2><p>Crveno meso sadrži minerale poput fosfora i magnezija koji imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja kostiju. Uz dovoljan unos proteina, može pomoći u usporavanju gubitka koštane mase povezanog sa starenjem.</p><p>Ipak, stručnjaci ističu da i drugi izvori proteina, poput ribe, mahunarki i orašastih plodova, trebaju biti dio uravnotežene prehrane.</p><h2>Bogato vitaminima i mineralima</h2><p>Posebno govedina sadrži značajne količine selena i cinka, minerala koji doprinose pravilnom radu imunološkog sistema. Cink pomaže u funkciji imunoloških ćelija, dok selen učestvuje u zaštiti organizma od štetnih procesa.</p><p>Crveno meso također je važan izvor vitamina B12, čiji nedostatak može uzrokovati umor, vrtoglavicu i osjećaj iscrpljenosti.</p><h2>Pomaže u borbi protiv nedostatka željeza</h2><p>Željezo iz crvenog mesa tijelo lakše iskorištava nego ono iz biljnih izvora. Zbog toga ova namirnica može biti korisna osobama koje imaju povećan rizik od anemije uzrokovane nedostatkom željeza.</p><h2>Pretjerivanje može štetiti zdravlju</h2><p>Iako crveno meso ima brojne prednosti, njegovo prekomjerno konzumiranje može povećati unos zasićenih masti, što može utjecati na nivo LDL holesterola i povećati rizik od srčanih bolesti.</p><p>Posebno se upozorava na prerađene proizvode poput hrenovki i suhomesnatih proizvoda, koji zbog dodataka i konzervansa mogu predstavljati veći zdravstveni rizik.</p><p>Zbog toga je najbolji izbor umjerena konzumacija crvenog mesa uz raznovrsnu prehranu bogatu povrćem, voćem, žitaricama, ribom i drugim zdravim izvorima proteina.</p>

Donosi proteine, željezo i važne minerale, ali pretjeran unos može povećati određene zdravstvene rizike

Svakodnevno jedete crveno meso: Evo kako može utjecati na vaš organizam

<p>Šljive su jedno od najomiljenijih sezonskih voća, a osim prepoznatljivog okusa, predstavljaju i vrijedan izvor hranjivih sastojaka koji mogu pozitivno utjecati na zdravlje. Bilo da ih jedete svježe ili sušene, njihov redovan unos može donijeti brojne koristi organizmu.</p><p>Jedna od najvećih prednosti šljiva jeste visok sadržaj prehrambenih vlakana, koja pomažu pravilnom radu probavnog sistema. Redovna konzumacija može olakšati probavu, ublažiti zatvor i doprinijeti zdravlju crijeva.</p><p>Šljive su i dobar izvor kalija, minerala važnog za regulaciju krvnog pritiska i normalno funkcionisanje srca i krvnih sudova. Uz to, sadrže antioksidanse koji mogu pomoći u očuvanju zdravlja kardiovaskularnog sistema i održavanju poželjnih vrijednosti holesterola.</p><p>Zahvaljujući vitaminu C, ovo voće doprinosi jačanju prirodne odbrane organizma, dok beta-karoten i vitamin E mogu imati pozitivan učinak na zdravlje i izgled kože.</p><p>Njihovi prirodni spojevi i minerali mogu pomoći i u očuvanju čvrstoće kostiju, a zbog niskog udjela kalorija i visokog sadržaja vlakana šljive su odličan izbor za osobe koje vode računa o tjelesnoj težini jer pružaju duži osjećaj sitosti.</p><p>Bez obzira na način pripreme, šljive su vrijedan dio uravnotežene ishrane i jedno od voća koje vrijedi češće uvrstiti na jelovnik tokom sezone.</p>

Ovo sezonsko voće bogato je vlaknima, vitaminima i antioksidansima koji mogu doprinijeti zdravlju probave, srca, kostiju i imuniteta

Zašto biste češće trebali jesti šljive: Sedam razloga da ih uvrstite u ishranu

<p>Tokom ljetnih vrućina većina ljudi posegne za čašom hladne vode kako bi se osvježila.</p><p>Međutim, rijetko se razmišlja o tome da i određene namirnice mogu pomoći u održavanju hidratacije. Među njima se posebno izdvaja krastavac, jednostavno i lako dostupno povrće koje je idealno za tople dane.</p><p>Krastavac sadrži približno 95 do 96 posto vode, zbog čega se ubraja među namirnice s najvećim udjelom tečnosti. Upravo zato predstavlja odličan izbor tokom visokih temperatura, kada organizam znojenjem gubi više tekućine.</p><h2>Vrlo malo kalorija</h2><p>Pored toga što doprinosi hidrataciji, krastavac ima vrlo malo kalorija, pa je pogodan za lagane ljetne obroke, salate i međuobroke.</p><p>Dobra hidratacija ne zavisi samo od unosa vode, već i od minerala poput kalija i magnezija koji pomažu održavanju ravnoteže tekućine u organizmu. Krastavac sadrži ove važne minerale, zbog čega je posebno koristan nakon boravka na suncu ili lagane fizičke aktivnosti.</p><p>Najbolji izbor su domaći, sezonski krastavci prepoznatljivi po čvrstoj kori i intenzivnoj zelenoj boji. Preporučuje se da se čuvaju u frižideru, ali ih je dobro izvaditi desetak minuta prije konzumacije kako bi njihov okus bio izraženiji.</p><h2>Nadoknada tekućine</h2><p>Iako je voda i dalje najvažniji napitak za nadoknadu tekućine, prehrana bogata voćem i povrćem može dodatno pomoći organizmu da ostane hidriran.&nbsp;</p><p>Krastavac je jedan od najboljih primjera namirnice koja na jednostavan način doprinosi osvježenju i nadoknadi izgubljene tekućine tokom toplih ljetnih dana.</p><p>Zato, kada sljedeći put budete pripremali obrok ili tražili laganu užinu, nekoliko kriški svježeg krastavca može biti odličan izbor za osvježenje i dodatnu hidrataciju organizma.</p>

Dobra hidratacija ne zavisi samo od unosa vode, već i od minerala poput kalija i magnezija koji pomažu održavanju ravnoteže tekućine

Tokom vrućina ne zaboravite na krastavac: Evo zašto je toliko koristan

<p>Mršavljenje ne mora podrazumijevati stroge dijete, odricanje od omiljenih namirnica ili iscrpljujuće treninge. Stručnjaci ističu da se najbolji i najdugotrajniji rezultati postižu usvajanjem zdravih navika koje se lako mogu uklopiti u svakodnevni život.</p><p>Umjesto kratkoročnih rješenja, fokus bi trebao biti na postepenim promjenama koje je moguće dugoročno održavati.</p><h2>Povećajte unos proteina</h2><p>Proteini produžavaju osjećaj sitosti i pomažu u očuvanju mišićne mase tokom mršavljenja. Zato je poželjno da svaki obrok sadrži kvalitetan izvor proteina, poput piletine, ribe, jaja, nemasnog sira ili mahunarki.</p><h2>Neka povrće bude dio svakog obroka</h2><p>Povrće obiluje vlaknima, vitaminima i mineralima, a pritom sadrži malo kalorija. Ako polovinu tanjira ispunite povrćem, lakše ćete kontrolirati apetit i unijeti manje kalorija.</p><h2>Ne zaboravite na hidrataciju</h2><p>Dovoljan unos vode važan je za pravilno funkcioniranje organizma, a žeđ se često može zamijeniti osjećajem gladi. Redovna hidratacija može pomoći u smanjenju nepotrebnog grickanja između obroka.</p><h2>Budite redovno fizički aktivni</h2><p>Nije neophodno odmah započeti s intenzivnim treninzima. Brzo hodanje, vožnja bicikla, plivanje ili trening snage nekoliko puta sedmično sasvim su dovoljan početak. Najvažnije je odabrati aktivnost u kojoj uživate.</p><h2>Izbjegavajte zaslađena pića</h2><p>Gazirani sokovi, energetski napici i zaslađeni napici često sadrže mnogo kalorija, a ne pružaju osjećaj sitosti. Zdravija alternativa su voda, nezaslađeni čaj ili mineralna voda.</p><h2>Kvalitetan san i planiranje obroka</h2><p>Nedostatak sna može povećati osjećaj gladi i želju za visokokaloričnom hranom, zbog čega je odraslim osobama preporučljivo spavati između sedam i devet sati svake noći.</p><p>Planiranje obroka unaprijed također može olakšati pridržavanje zdravijih prehrambenih navika i smanjiti potrebu za naručivanjem brze hrane.</p>

Održive promjene u prehrani, kretanju i svakodnevnim navikama donose bolje rezultate od brzih dijeta

Jednostavne navike koje mogu pomoći u mršavljenju bez strogih dijeta

<p>Lubenica je nezaobilazno ljetno osvježenje, ali kao i svako drugo voće, može se pokvariti. Stručnjaci upozoravaju da određene promjene u izgledu, mirisu i teksturi jasno pokazuju da plod više nije siguran za jelo.</p><h2>Pjena i neugodan miris</h2><p>Jedan od najuočljivijih znakova kvarenja je pojava pjene na kori ili u unutrašnjosti nakon rezanja. To ukazuje na proces fermentacije, zbog čega lubenicu ne bi trebalo konzumirati. Također, ako umjesto svježeg osjetite kiseo ili neugodan miris, riječ je o jasnom znaku da se plod pokvario.</p><h2>Obratite pažnju na koru i unutrašnjost</h2><p>Zdrava lubenica ima čvrstu koru bez većih oštećenja. Pukotine, udubljenja, mekani dijelovi ili modrice mogu ukazivati na propadanje unutrašnjosti i razvoj bakterija. Promijenjena boja mesa, posebno tamne ili smeđe mrlje praćene plijesni, također su razlog da je bacite.</p><h2>Promijenjena tekstura</h2><p>Svježa lubenica treba biti sočna, čvrsta i hrskava. Ako je meso postalo brašnasto, gumasto, suho ili kašasto, izgubila je svježinu i kvalitet, a u nekim slučajevima više nije ni sigurna za konzumaciju.</p><p>Kako bi što duže ostala svježa, lubenicu je najbolje čuvati na hladnom mjestu. Primijetite li bilo koji od ovih znakova, najsigurnije je ne riskirati i plod baciti kako biste izbjegli moguće zdravstvene tegobe.</p>

Pjena, neugodan miris, promjena teksture i oštećena kora mogu ukazivati da lubenica više nije sigurna za konzumaciju

Kako prepoznati da je lubenica pokvarena: Znakovi koje ne biste trebali zanemariti

<p>Lubenica i dinja su među omiljenim ljetnim poslasticama. Obje su prirodno slatke, sadrže ugljene hidrate, ali i brojne vitamine, minerale i antioksidanse koji doprinose opštem zdravlju.</p><h2>Ljetni izbor voća:</h2><p>- Dinja ima više vlakana</p><p>- Lubenica bogata likopenom</p><p>- Važna je veličina porcije</p><p>- Kombinujte voće s proteinima</p><p>- Obje mogu biti zdrav izbor</p><p>Ipak, kada je riječ o kontroli nivoa šećera u krvi, mnogi se pitaju, lubenica ili dinja, da li jedna ima prednost u odnosu na drugu.</p><p>- I lubenica i dinja sadrže prirodne šećere koji mogu povećati nivo glukoze u krvi, ali su istovremeno bogate vodom, vitaminima i antioksidansima, a u uobičajenim porcijama imaju relativno nizak glikemijski teret - objašnjava nutricionistkinja Britani Polson, registrovana dijetetičarka i sertifikovani edukator za dijabetes, piše "Eating Well".</p><p>Stručnjaci su objasnili kako lubenica i dinja utiču na organizam i da li jedna predstavlja bolji izbor za osobe koje vode računa o nivou šećera u krvi.</p><h2>Kako lubenica utiče na šećer u krvi?</h2><p><b>Sadrži ugljene hidrate</b></p><p>Lubenica sadrži prirodne šećere, pa nakon konzumiranja može povećati nivo glukoze u krvi.</p><p>- Ugljeni hidrati iz lubenice relativno se brzo vare - kaže Polsonova.</p><p>Međutim, jedna šolja isjeckane lubenice sastoji se od čak 91 odsto vode i sadrži svega oko 11 grama ugljenih hidrata. Upravo zbog toga lubenica ima viši glikemijski indeks, ali nizak glikemijski teret.</p><p>Glikemijski indeks pokazuje koliko brzo neka namirnica podiže nivo šećera u krvi, dok glikemijski teret uzima u obzir i količinu ugljenih hidrata u jednoj porciji.</p><p>Zbog visokog sadržaja vode i male količine ugljenih hidrata, umjerena porcija lubenice nema veliki uticaj na nivo glukoze.</p><p><b>Bogata je likopenom</b></p><p>Jedna šolja lubenice sadrži gotovo 6.900 mikrograma likopena, snažnog antioksidansa koji joj daje karakterističnu crvenu boju.</p><p>Likopen je poznat po tome što može doprinijeti zdravlju srca i metabolizma, a pojedina istraživanja pokazuju da veći unos ove supstance može biti povezan sa boljim vrijednostima šećera natašte i nižim HbA1c kod osoba sa dijabetesom.</p><p>Naučnici ipak naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se tačno utvrdilo na koji način likopen utiče na regulaciju šećera u krvi. Dosadašnji rezultati ukazuju da može poboljšati osjetljivost na insulin i smanjiti upalne procese u organizmu.</p><h2>Kako dinja utiče na šećer u krvi?</h2><p><b>I ona sadrži ugljene hidrate</b></p><p>Kao i lubenica, dinja sadrži ugljene hidrate koji se tokom varenja pretvaraju u glukozu.</p><p>Međutim, jedna šolja isjeckane dinje sastoji se od čak 93 posto vode, sadrži oko 12 grama ugljenih hidrata, ali i oko 1,5 gram dijetetskih vlakana.</p><p>Zahvaljujući većem sadržaju vlakana, varenje se odvija sporije, pa i porast šećera u krvi može biti postepeniji.</p><p>Iako dinja ima glikemijski indeks srednje vrijednosti, njen glikemijski teret ostaje nizak zbog male količine ugljenih hidrata u jednoj porciji.</p><p><b>Odličan je izvor vitamina C</b></p><p>Jedna šolja dinje obezbjeđuje oko 57 miligrama vitamina C, što pokriva približno tri četvrtine dnevnih potreba odraslih žena i više od 60 posto potreba muškaraca.</p><p>Vitamin C je snažan antioksidans, a istraživanja pokazuju da veći unos ovog vitamina može biti povezan sa boljom regulacijom glukoze i nižim vrijednostima HbA1c.</p><p>Iako sam vitamin C nije terapija za kontrolu šećera, dinja predstavlja dio ishrane bogate hranljivim materijama koje doprinose zdravlju metabolizma.</p><h2>Šta je bolji izbor - lubenica ili dinja?</h2><p>Prema riječima nutricionistkinje Šeri Go, dinja ima blagu prednost jer sadrži gotovo dvostruko više vlakana od lubenice.</p><p>Ipak, Britani Polson ističe da razlika nije toliko velika da bi većini ljudi značajno uticala na nivo šećera u krvi.</p><p>- Lubenica ima nešto viši glikemijski indeks od dinje, ali mnogo je važnije koliku porciju pojedete i sa čim je kombinujete nego sama razlika u glikemijskom indeksu - kaže Polsonova.</p><p>Ona upozorava da mnogi ljudi potpuno izbjegavaju voće zbog straha od prirodnih šećera, iako istraživanja pokazuju da redovno konzumiranje cijelog voća može doprinijeti boljoj kontroli šećera u krvi i smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.</p><p>Dodaje da jedna šolja lubenice ili dinje sadrži manje od 15 grama ugljenih hidrata, pa kod osoba koje nemaju dijabetes takva porcija uglavnom neće izazvati nagli skok šećera u krvi.</p><p>Nutricionistkinja Val Vorner ipak podsjeća da svako drugačije reaguje na ugljene hidrate.</p><p>- Namirnica koja jednoj osobi izaziva nagli porast šećera kod druge možda neće imati isti efekat. Zato je važno pratiti reakcije sopstvenog organizma - savjetuje ona.</p><h2>Kako jesti lubenicu i dinju ako vodite računa o šećeru?</h2><p>Stručnjaci preporučuju da se obje vrste kombinuju sa namirnicama koje sadrže proteine, zdrave masti ili dodatna vlakna, jer takva kombinacija usporava varenje i doprinosi stabilnijem nivou glukoze.</p><p>Savjetuju i da se zadrži preporučena porcija od oko jedne šolje.</p><p>Neki od najboljih načina za konzumaciju su:</p><p>uz grčki jogurt, mladi sir, kuhana jaja ili orašaste plodove;</p><p>sa bademima, pistacijama ili orasima, koji obezbjeđuju zdrave masti;</p><p>kao osvježavajući prilog uz salate ili sendviče bogate proteinima;</p><p>kao dodatak ovsenoj kaši ili grčkom jogurtu za doručak.</p><p>I lubenica i dinja mogu biti dio ishrane prilagođene održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, prenosi Danas. Dinja sadrži nešto više vlakana i ima nešto niži glikemijski indeks, ali stručnjaci smatraju da su mnogo važniji ukupna ishrana, veličina porcije i individualna reakcija organizma.</p><p>- Cilj nije da iz ishrane izbacite lubenicu ili dinju, već da vodite računa o porcijama, jedete raznovrsno voće i obroke gradite tako da budu nutritivno uravnoteženi - zaključuje Britani Polson.</p>

Ugljeni hidrati iz lubenice relativno se brzo vare, kaže Polsonova

Lubenica ili dinja: Šta je bolji izbor za nivo šećera u krvi?

<p>Alergija na breskvu jedna je od češćih alergija na voće.</p><p>Breskve su bogate vitaminima, mineralima i antioksidansima, zbog čega važe za jedno od najzdravijih ljetnih voćki. Ipak, kod određenog broja ljudi mogu izazvati alergijsku reakciju, koja se kreće od blagog svraba u ustima do ozbiljnih, po život opasnih stanja. Zato je važno prepoznati simptome i znati kada je potrebno potražiti pomoć ljekara.</p><h2>Koliko je česta alergija na breskvu?</h2><p>Alergija na breskvu jedna je od češćih alergija na voće, naročito u mediteranskim zemljama, gdje se ovo voće često konzumira.</p><p>Može se javiti u dva oblika – prava alergija na breskvu, izazvana reakcijom na protein Pru p 3, i unakrsna reakcija sa alergijom na polen breze, poznata kao sindrom oralne alergije (OAS). Kod osoba koje su alergične na polen breze, organizam proteine iz breskve može pogrešno prepoznati kao polen, pa se nakon konzumiranja javljaju simptomi.</p><h2>Šta je sindrom oralne alergije?</h2><p>Sindrom oralne alergije nastaje kada sirovo voće ili povrće dođe u kontakt sa usnama, ustima ili grlom.&nbsp;</p><p>Pošto se najveća količina alergena nalazi u kori breskve, neke osobe mogu bez tegoba jesti oljuštene ili termički obrađene breskve. Kuhanjem se proteini koji izazivaju ovu reakciju često razgrađuju, pa su simptomi blaži ili potpuno izostaju.</p><h2>Najčešći simptomi</h2><p>Simptomi se najčešće javljaju u roku od pet do 15 minuta nakon konzumiranja svježe breskve i mogu da uključuju sljedeće:</p><p>svrab, peckanje ili oticanje u ustima;</p><p>oticanje usana, jezika, lica ili grla;</p><p>kihanje, zapušen nos, šištanje u grudima ili otežano disanje;</p><p>bolove u stomaku, grčeve, povraćanje i dijareju.</p><p>U rijetkim slučajevima može doći do anafilaksije, ozbiljne alergijske reakcije koja zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.</p><h2>Alergija ili osjetljivost – nije isto</h2><p>Iako se često miješaju, alergija i osjetljivost na breskvu nisu isto. Kod alergije reakciju pokreće imuni sistem putem IgE antitijela, pa se simptomi javljaju vrlo brzo nakon konzumiranja.</p><p>Kod osjetljivosti se tegobe mogu razviti tek nakon nekoliko časova ili dana, a najčešće uključuju nadimanje, dijareju, glavobolju, umor i promjene na koži poput ekcema.</p>

Kod alergije reakciju pokreće imuni sistem putem IgE antitijela, pa se simptomi javljaju vrlo brzo nakon konzumiranja

Ko ne bi trebalo da jede breskve?

<p>Ubrzan način života često dovodi do toga da biramo brza i praktična rješenja za obroke, ali stručnjaci upozoravaju da kvalitet ishrane direktno utiče na energiju, raspoloženje i opće zdravlje.</p><p>Nutricionisti ističu da bi svakodnevna prehrana trebala biti zasnovana na raznovrsnim i neprerađenim namirnicama. Povrće, voće, integralne žitarice, mahunarke, riba, orašasti plodovi i kvalitetni izvori proteina trebali bi biti dio redovne ishrane.</p><p>Posebno se preporučuju namirnice bogate vlaknima, jer pomažu pravilnom radu probave i duže stvaraju osjećaj sitosti. Zdrave masti iz maslinovog ulja, avokada i orašastih plodova važne su za funkcionisanje organizma, dok proteini pomažu u očuvanju mišićne mase.</p><p>Stručnjaci upozoravaju da problem često nije samo u tome šta jedemo, već i koliko. Prevelike količine šećera, zaslađenih napitaka, industrijski prerađene hrane i previše soli mogu dugoročno negativno utjecati na zdravlje.</p><p>Važnu ulogu ima i dovoljan unos vode. Umor, glavobolja i pad koncentracije ponekad mogu biti povezani upravo s nedovoljnom hidratacijom.</p><p><br></p>

Posebno se preporučuju namirnice bogate vlaknima

Namirnice koje tijelu daju više energije: Šta bi trebalo često biti na tanjiru

<p>Procesi starenja počinju mnogo prije nego što im počnemo pridavati veću pažnju.&nbsp;</p><p>Tako se, naprimjer, proizvodnja kolagena u organizmu počinje smanjivati već sredinom dvadesetih godina, koštana masa se postepeno gubi tokom života, dok pad mišićne mase, poznat kao sarkopenija, može početi već nakon tridesete godine. Kod žena se ovi procesi dodatno ubrzavaju nakon menopauze.</p><p>Ipak, starenje ne treba posmatrati kao kraj. Važno je podsjetiti se da uz pravilne životne navike i pažljiviji izbor namirnica možemo značajno doprinijeti očuvanju zdravlja mišića, boljem metabolizmu i općem stanju organizma. Umjesto strogih dijeta i velikih odricanja, mnogo je važnije obratiti pažnju na ono što svakodnevno unosimo u tijelo.</p><h2>Idealne namirnice prije spavanja</h2><p>Kada je riječ o prehrani nakon 55. godine, sportska dijetetičarka Tara Kolingvud (Tara Collingwood) naglašava značaj namirnica bogatih proteinima i vlaknima, posebno kada se konzumiraju kao večernji obrok.</p><p>Takav izbor hrane, kako navodi, ne znači da će se masnoće istopiti tokom noći, ali može pomoći u očuvanju mišićne mase, boljoj kontroli apetita i stabilnijem nivou šećera u krvi. Sve to dugoročno može doprinijeti smanjenju viška masnih naslaga.</p><p>Kolingvud predlaže pet zdravih ideja za obrok prije spavanja:</p><h2>1. Grčki jogurt s lanenim ili čia sjemenkama</h2><p>- Grčki jogurt obezbjeđuje proteine koji tokom noći pomažu u očuvanju mišićne mase, što je naročito važno jer mišići s godinama imaju ključnu ulogu u održavanju metabolizma. Dodavanje sjemenki čia ili lana povećava unos vlakana, koja pomažu stabilizaciji nivoa šećera u krvi tokom sna. Ova kombinacija produžava osjećaj sitosti i smanjuje potrebu za kasnovečernjim grickanjem - objašnjava Kolingvud.</p><h2>2. Svježi posni sir s bobičastim voćem</h2><p>Drugi prijedlog stručnjakinje jeste svježi posni sir u kombinaciji s bobičastim voćem. Posni sir predstavlja odličan izvor kazeina, proteina koji se sporo probavlja i tokom noći organizmu postepeno osigurava aminokiseline potrebne za obnovu mišića.</p><p>To je posebno značajno u starijoj dobi jer očuvanje mišićne mase dugoročno doprinosi zdravijoj regulaciji tjelesne težine. Bobičasto voće pritom donosi vlakna i antioksidanse, bez pretjeranog unosa šećera.</p><h2>3. Mali proteinski smoothie</h2><p>- Smoothie pripremljen od proteinskog praha, mlijeka ili napitka od soje te namirnica bogatih vlaknima može tokom noći pomoći oporavku mišića, a pritom neće opteretiti probavni sistem prije spavanja - kaže Kolingvud.</p><p>Ovo je praktičan izbor za osobe koje kasno navečer ne vole jesti čvrstu hranu.</p><h2>4. Kriške jabuke s maslacem od orašastih plodova</h2><p>- Vlakna iz voća, u kombinaciji s proteinima i zdravim mastima, pomažu sprečavanju noćne oscilacije nivoa šećera u krvi koje mogu narušiti kvalitet sna i podstaći žudnju za hranom sljedećeg dana. Kvalitetan san i stabilan nivo šećera u krvi važni su faktori u održavanju zdrave tjelesne težine - naglašava dijetetičarka.</p><h2>5. Šaka orašastih plodova uz izvor proteina</h2><p>Posljednji prijedlog jeste šaka orašastih plodova u kombinaciji s izvorom proteina, poput jogurta ili čaše mlijeka.</p><p>- Orašasti plodovi obezbjeđuju zdrave masnoće i određenu količinu vlakana, ali u kombinaciji s izvorom proteina međuobrok postaje nutritivno uravnoteženiji i duže pruža osjećaj sitosti. Ipak, važno je pripaziti na veličinu porcije. Neka bude mala, ali zasitna - zaključuje Kolingvud.</p>

Ipak, važno je pripaziti na veličinu porcije, zaključuje Kolingvud

Poslije 55. godine ove namirnice mogu biti vaš saveznik: Jedite ih prije spavanja i čuvajte mišiće

<p>Priprema dobre teleće ili juneće šnicle mnogima predstavlja izazov - preduga termička obrada može je učiniti suhom i tvrdom, dok nedovoljno pečeno meso može pokvariti cijeli obrok. Uz nekoliko jednostavnih pravila, šnicla može ostati mekana, sočna i ukusna.</p><p>Prije pečenja meso treba izvaditi iz frižidera najmanje 20 do 30 minuta ranije kako bi dostiglo sobnu temperaturu. Ako je komad mesa deblji, blago ga istucite kako bi se ravnomjernije ispekao.</p><p>Važno je da tava bude dobro zagrijana prije nego što stavite šniclu. Meso se prvo kratko zapeče na jačoj temperaturi kako bi dobilo koricu koja čuva sokove, a zatim se temperatura može smanjiti da se unutrašnjost ravnomjerno ispeče.</p><p>Vrijeme pečenja zavisi od debljine i vrste mesa. Tanje šnicle obično su dovoljne po nekoliko minuta sa svake strane, dok deblji komadi zahtijevaju duže pečenje na umjerenoj temperaturi. Prečesto okretanje mesa nije preporučljivo jer može izgubiti sočnost.</p><p>Sol i začine najbolje je dodati neposredno prije ili tokom pečenja, a nakon skidanja s tave šniclu treba ostaviti nekoliko minuta da "odmori". Na taj način sokovi se rasporede kroz meso, pa ono ostaje mekano i punog ukusa.</p><p>Mali trik iskusnih kuhara je da se pred kraj pečenja doda malo maslaca, bijelog luka ili začinskog bilja, čime šnicla dobija dodatnu aromu i sočnost.</p>

Uz nekoliko jednostavnih pravila, šnicla može ostati mekana, sočna i ukusna

Šnicla kao iz restorana: Uz nekoliko trikova neće biti ni suha, a ni "živa"

<p>Bijeli luk se često spominje kao jedna od namirnica koja može imati pozitivan utjecaj na zdravlje, a stručnjaci navode da bi mogao biti koristan i za jetru. Ipak, ističu da nije riječ o čudotvornom lijeku, već o dodatnoj podršci u okviru uravnotežene prehrane.</p><p>Jetra je jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu. Svakodnevno filtrira štetne tvari, učestvuje u metabolizmu, skladišti vitamine i proizvodi spojeve koji su neophodni za pravilno funkcioniranje organizma.</p><h2>Spojevi koji mogu pomoći</h2><p>Dijetetičarka&nbsp;Keterin M. Peton (Katherine M. Patton) iz američke klinike Cleveland navodi da istraživanja pokazuju kako redovna konzumacija bijelog luka može pomoći u smanjenju upale i oksidativnog stresa nakon određenog perioda.</p><p>Bijeli luk sadrži bioaktivne spojeve poput alicina i dialil-disulfida, koji mogu pojačati antioksidativnu aktivnost organizma, smanjiti djelovanje tvari povezanih s upalnim procesima te pomoći u sprečavanju nakupljanja masnoće u jetri.</p><p>Nutricionista i savjetnik za prehranu dr.&nbsp;Kris Mor (Chris Mohr) ističe da bijeli luk može biti koristan, ali samo kao dio zdrave i raznovrsne prehrane.</p><p>- Ne postoji namirnica koja sama po sebi liječi jetru. No redovna konzumacija bijelog luka može doprinijeti zdravlju zahvaljujući spojevima koji imaju protuupalno i antioksidativno djelovanje - naveo je Mor.</p><h2>Najviše dokaza kod masne jetre</h2><p>Najviše istraživanja trenutno postoji kod osoba koje imaju metabolički povezanu bolest masne jetre (MASLD), ranije poznatu kao nealkoholna masna bolest jetre.</p><p>Riječ je o jednom od najčešćih hroničnih oboljenja jetre, a povezuje se s prekomjernom tjelesnom težinom, inzulinskom rezistencijom i metaboličkim sindromom.</p><p>Pojedina istraživanja pokazala su da bi redovna konzumacija bijelog luka ili dodataka prehrani na bazi bijelog luka mogla pomoći u smanjenju jetrenih enzima i masnih naslaga kod osoba koje već imaju ovu dijagnozu.</p><h2>Sirovi bijeli luk ima više alicina</h2><p>Stručnjaci navode da pozitivni efekti nisu trenutni, ali se određene promjene mogu pojaviti nakon otprilike 12 sedmica redovne konzumacije.</p><p>Posebno je zanimljivo da se najveća količina alicina oslobađa kada se bijeli luk nasjecka, zgnječi ili jede sirov.</p><p>- Usitnjavanjem ili žvakanjem sirovog bijelog luka oslobađa se više alicina nego tokom kuhanja, zbog čega sirovi bijeli luk potencijalno može imati snažniji biološki učinak - objasnila je Peton.</p><p>Ipak, stručnjaci upozoravaju da još uvijek nije poznato koliko bi sirovog bijelog luka trebalo konzumirati kako bi se značajno smanjio rizik od napredovanja bolesti jetre.</p><h2>Nije za svakoga</h2><p>Iako je bijeli luk za većinu ljudi sigurna namirnica, kod nekih može izazvati žgaravicu, nadutost ili druge probavne tegobe, posebno ako se konzumira sirov.</p><p>Osobe koje koriste lijekove za razrjeđivanje krvi, poput varfarina ili aspirina, trebale bi se prije redovne konzumacije većih količina bijelog luka posavjetovati s ljekarom jer može utjecati na djelovanje tih lijekova.</p><p>Stručnjaci upozoravaju i da dodaci prehrani s bijelim lukom nisu isto što i bijeli luk u svakodnevnoj prehrani. Kapsule mogu sadržavati mnogo veće koncentracije aktivnih spojeva i nisu prikladne za sve osobe.</p><p>Bijeli luk nije čudotvorni lijek niti može zamijeniti zdrav način života i liječenje, ali kao dio zdrave prehrane bogate povrćem, voćem, mahunarkama, maslinovim uljem i kvalitetnim proteinima može biti vrijedan saveznik očuvanja zdravlja jetre.</p>

Istraživanja pokazuju moguće koristi ove namirnice, ali ona nije zamjena za zdravu prehranu i liječenje

Bijeli luk je temelj gotovo svake kuhinje 

Šta je zdrav doručak prema doktorima sa Harvarda?

Pogledajte kojih deset namirnica vam mogu pomoći pri mršavljenju

Veganka nakon 14 godina prvi put probala meso: Rasplakala se nakon prvog zalogaja

Da li je bolje jesti bananu ujutro ili pred spavanje: Stručnjaci riješili dilemu

Šta jesti tokom velikih vrućina: Namirnice koje hidriraju, hrane i rashlađuju organizam

Svakodnevno jedete crveno meso: Evo kako može utjecati na vaš organizam

Zašto biste češće trebali jesti šljive: Sedam razloga da ih uvrstite u ishranu

Tokom vrućina ne zaboravite na krastavac: Evo zašto je toliko koristan

Jednostavne navike koje mogu pomoći u mršavljenju bez strogih dijeta

Kako prepoznati da je lubenica pokvarena: Znakovi koje ne biste trebali zanemariti

Lubenica ili dinja: Šta je bolji izbor za nivo šećera u krvi?

Ko ne bi trebalo da jede breskve?

Namirnice koje tijelu daju više energije: Šta bi trebalo često biti na tanjiru

Poslije 55. godine ove namirnice mogu biti vaš saveznik: Jedite ih prije spavanja i čuvajte mišiće

Šnicla kao iz restorana: Uz nekoliko trikova neće biti ni suha, a ni "živa"

Šta se dešava sa vašom jetrom ako redovno jedete bijeli luk?

Ishrana

Šta je zdrav doručak prema doktorima sa Harvarda?

Pogledajte kojih deset namirnica vam mogu pomoći pri mršavljenju

Veganka nakon 14 godina prvi put probala meso: Rasplakala se nakon prvog zalogaja

Da li je bolje jesti bananu ujutro ili pred spavanje: Stručnjaci riješili dilemu

Šta jesti tokom velikih vrućina: Namirnice koje hidriraju, hrane i rashlađuju organizam

Svakodnevno jedete crveno meso: Evo kako može utjecati na vaš organizam

Zašto biste češće trebali jesti šljive: Sedam razloga da ih uvrstite u ishranu

Tokom vrućina ne zaboravite na krastavac: Evo zašto je toliko koristan

Jednostavne navike koje mogu pomoći u mršavljenju bez strogih dijeta

Kako prepoznati da je lubenica pokvarena: Znakovi koje ne biste trebali zanemariti

Lubenica ili dinja: Šta je bolji izbor za nivo šećera u krvi?

Ko ne bi trebalo da jede breskve?

Namirnice koje tijelu daju više energije: Šta bi trebalo često biti na tanjiru

Poslije 55. godine ove namirnice mogu biti vaš saveznik: Jedite ih prije spavanja i čuvajte mišiće

Šnicla kao iz restorana: Uz nekoliko trikova neće biti ni suha, a ni "živa"

Šta se dešava sa vašom jetrom ako redovno jedete bijeli luk?