Način na koji razmišljamo o svakodnevnim situacijama može imati mnogo veći utjecaj na naše zdravlje nego što se često misli. Brojna istraživanja pokazuju da optimistične osobe lakše podnose stres, rjeđe razvijaju simptome depresije i češće usvajaju zdrave životne navike.Važno je naglasiti da pozitivno razmišljanje ne znači pretvarati se da problemi ne postoje. Suština je u tome da se izazovima pristupa smirenije i s vjerom da postoji rješenje.<h2>Snaga optimizma</h2>Način na koji razgovaramo sami sa sobom oblikuje naš pogled na svijet. Osobe koje imaju pozitivan unutrašnji dijalog lakše prihvataju greške kao priliku za učenje, dok negativni obrasci razmišljanja često povećavaju stres, anksioznost i osjećaj nezadovoljstva.Stručnjaci ističu da optimistični ljudi češće vode računa o svom zdravlju, redovno vježbaju, kvalitetnije se hrane, bolje spavaju i lakše se nose sa svakodnevnim izazovima.<h2>Može se naučiti</h2>Pozitivan način razmišljanja nije urođena osobina, već vještina koja se razvija. Prvi korak je prepoznati negativne obrasce razmišljanja i pokušati ih zamijeniti realnijim i konstruktivnijim pogledom na situaciju.U tome mogu pomoći redovna fizička aktivnost, kvalitetan san, zdrava ishrana, tehnike opuštanja, podrška bliskih ljudi i svakodnevno usmjeravanje pažnje na stvari zbog kojih možemo biti zahvalni.Stručnjaci upozoravaju i na takozvanu toksičnu pozitivnost. Cilj nije stalno biti dobro raspoložen, već prihvatiti sve emocije i vjerovati da se i najteži životni periodi mogu prebroditi na zdrav i konstruktivan način.

Optimizam ne znači ignorisanje problema, već lakše suočavanje sa stresom, bolju emocionalnu otpornost i zdravije životne navike

Može li pozitivan način razmišljanja zaista poboljšati zdravlje: Nauka ima zanimljiv odgovor

Ljeto donosi više igre na otvorenom, kupanja i boravka u prirodi, ali i češću pojavu osipa i iritacija kože kod djece. Većina promjena nije opasna i prolazi uz pravilnu njegu, međutim postoje situacije kada je neophodan pregled ljekara.<h2>Najčešći uzroci</h2>Toplotni osip jedan je od najčešćih problema tokom vrelih dana, posebno kod beba i male djece. Nastaje kada se znoj zadržava ispod kože, a prepoznaje se po sitnim crvenim prištićima, blagom svrbežu i osipu na vratu, leđima ili pregibima kože.Osip mogu izazvati i kontakt s biljkama, ubodi komaraca, osa i pčela, gljivične infekcije, kupanje u bazenima ili prirodnim vodama, kao i pojedine virusne infekcije. U većini slučajeva simptomi uključuju crvenilo, svrbež, blagi otok ili sitne mjehuriće.<h2>Kada ljekaru?</h2>Roditelji bi trebali potražiti medicinsku pomoć ako dijete ima visoku temperaturu, otežano diše, osip se brzo širi, pojavljuju se gnojni mjehurići, koža naglo otiče ili dijete djeluje iscrpljeno i bezvoljno.Kako bi se smanjio rizik od ljetnih osipa, preporučuje se lagana pamučna odjeća, redovno presvlačenje mokrih kupaćih kostima, održavanje kože čistom i suhom, korištenje zaštite od sunca i repelenata protiv insekata te izbjegavanje dugotrajnog boravka na visokim temperaturama.

Toplota, sunce, znoj i ubodi insekata često izazivaju osipe kod djece, ali pojedini simptomi mogu ukazivati na ozbiljniji problem

Ljetni osipi kod djece: Kako prepoznati bezazlene promjene, a kada odmah potražiti pomoć ljekara

Kompresijska odjeća odavno nije rezervisana samo za medicinsku upotrebu. Danas je nose sportisti, trudnice, putnici, ali i svi koji zbog posla dugo sjede ili stoje. Njena osnovna uloga je da blagim pritiskom poboljša cirkulaciju, smanji otoke i ublaži osjećaj umornih nogu.<h2>Bolja cirkulacija</h2>Kompresijske čarape, tajice i rukavi vrše ravnomjeran pritisak na noge ili ruke, čime pomažu venama da efikasnije vraćaju krv prema srcu. Na taj način smanjuju zadržavanje krvi u donjim ekstremitetima, oticanje, bol i osjećaj težine.Osim osobama s proširenim venama ili hroničnom venskom insuficijencijom, preporučuju se i nakon pojedinih operacija te tokom dugih putovanja radi smanjenja rizika od nastanka krvnih ugrušaka. Sportistima mogu pomoći u smanjenju zamora mišića i bržem oporavku nakon intenzivnih treninga.<h2>Pravilan izbor</h2>O kompresijskoj odjeći vrijedi razmišljati već pri prvim znakovima problema, poput oticanja zglobova, osjećaja teških nogu ili pojave proširenih kapilara.Za svakodnevnu upotrebu i putovanja najčešće je dovoljna blaža kompresija, dok jače kompresijske modele za liječenje proširenih vena ili drugih zdravstvenih stanja treba koristiti isključivo po preporuci ljekara.Važno je odabrati odgovarajuću veličinu kako bi odjeća pružala potrebnu potporu, ali ne ometala cirkulaciju. U pravilu se nosi tokom dana, a skida prije spavanja.Iako je uglavnom sigurna za upotrebu, osobe s određenim bolestima arterija, srca ili kože trebaju se prije korištenja posavjetovati s ljekarom.

Poboljšava cirkulaciju, smanjuje otoke i osjećaj teških nogu, a posebno je korisna osobama koje dugo sjede, stoje ili imaju probleme s venama

Savremena metoda uklanja vene bez operacije

Kompresijska odjeća nije samo za sportiste: Evo kome zaista može pomoći

Kada se govori o zdravoj ishrani, većina ljudi prvo pomisli na losos, avokado ili bobičasto voće. Ipak, brojne namirnice koje svakodnevno jedemo često imaju lošu reputaciju, iako su bogate vitaminima, mineralima, vlaknima i antioksidansima.Stručnjaci ističu da se među njima posebno izdvajaju krompir, tamna čokolada, banane, kokice, suhe šljive, žumance, parmezan i kafa.<h2>Više koristi nego što mislite</h2>Krompir je bogat kalijem, vitaminom C i vlaknima, posebno kada se jede kuhan ili pečen s korom. Tamna čokolada s visokim udjelom kakaa sadrži antioksidanse koji mogu pozitivno utjecati na zdravlje krvnih sudova i srca.Banane su odličan izvor kalija, magnezija i vlakana, dok su kokice, pripremljene bez mnogo ulja i soli, zdrava grickalica koja doprinosi osjećaju sitosti.<h2>Vrijedni nutrijenti</h2>Suhe šljive mogu pomoći zdravlju probavnog sistema i očuvanju gustine kostiju, dok je žumance bogato kolinom, važnim za rad mozga, te antioksidansima koji čuvaju zdravlje očiju.Parmezan sadrži mnogo proteina i kalcija, a zbog malog udjela laktoze mnogima je lakše probavljiv od drugih sireva.Umjerena konzumacija kafe također se povezuje s manjim rizikom od pojedinih hroničnih bolesti zahvaljujući velikoj količini antioksidansa. Stručnjaci ipak upozoravaju da je ključ u umjerenosti, jer pretjeran unos može izazvati nervozu i probavne tegobe.

Krompir, kafa, tamna čokolada i druge svakodnevne namirnice bogate su vrijednim nutrijentima koji mogu koristiti srcu, mozgu, kostima i probavi

Ovih osam namirnica mnogi neopravdano izbjegavaju: Zapravo su veoma korisne za zdravlje

Mnogi koji žele izgubiti višak kilograma prvo mijenjaju način ishrane, a jedan od najčešćih koraka je pažljiviji izbor mesa. Iako se često smatra da meso nije poželjno u dijetama, stručnjaci ističu da ono može biti važan dio zdrave i uravnotežene ishrane ako se biraju kvalitetnije i nemasnije vrste.Meso je bogato proteinima, željezom, vitaminom B12, cinkom i drugim važnim hranjivim sastojcima koji doprinose očuvanju mišićne mase i dužem osjećaju sitosti.<h2>Crveno meso</h2>Nemasna govedina predstavlja kvalitetan izvor proteina i sadrži sve esencijalne aminokiseline koje su potrebne organizmu. Uz proteine, bogata je željezom, cinkom i vitaminima B grupe.Prilikom kupovine preporučuje se birati nemasnije komade, poput bifteka ili gornjeg dijela buta, te ukloniti vidljive masne dijelove prije pripreme.<h2>Piletina</h2>Pileća prsa bez kože smatraju se jednim od najboljih izbora za osobe koje žele smršati jer sadrže mnogo proteina, a malo kalorija i masti.Ni tamno pileće meso nije loš izbor, jer sadrži više željeza, cinka i selena. Ako se ukloni koža, značajno se smanjuje količina masnoće, pa bataci i zabatci također mogu biti dio zdrave ishrane.Stručnjaci naglašavaju da mršavljenje ne zavisi od izbacivanja mesa iz ishrane, već od ukupnog kalorijskog unosa, uravnoteženih obroka i redovne fizičke aktivnosti.

Pravilan izbor mesa može povećati unos proteina, produžiti osjećaj sitosti i olakšati proces mršavljenja

Želite smršati: Ovo su vrste mesa koje će vam pomoći da lakše ostvarite cilj

Mnoge žene promjene koje se javljaju nakon 40. godine života često pripisuju starenju, stresu ili umoru. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se iza brojnih tegoba zapravo krije perimenopauza period prije menopauze koji donosi značajne hormonalne promjene i može utjecati na gotovo svaki dio organizma.Iako se nekada vjerovalo da su valunzi gotovo jedini simptom ovog razdoblja, danas je poznato da hormonalne promjene mogu izazvati mnogo širi spektar zdravstvenih tegoba. Dobra vijest je da se većina njih može uspješno ublažiti uz odgovarajuću terapiju i promjene životnih navika.<h2>Više od valunga</h2>Pad nivoa estrogena može uzrokovati bolove u kostima i zglobovima, povećati rizik od osteoporoze, izazvati valunge i noćno znojenje, ali i utjecati na rad srca i krvnih sudova. Kod pojedinih žena javljaju se i ubrzan rad srca, umor te osjećaj iscrpljenosti.Hormonalne promjene mogu utjecati i na rad mozga, zbog čega se često pojavljuju problemi s koncentracijom, zaboravnost, osjećaj mentalne magle, razdražljivost, anksioznost i promjene raspoloženja. Zbog toga mnoge žene ove simptome pogrešno povezuju isključivo sa starenjem ili svakodnevnim stresom.<h2>Moguće rješenje</h2>Savremena medicina danas perimenopauzu posmatra kao stanje koje se može liječiti. Hormonska nadomjesna terapija za mnoge žene predstavlja sigurnu i efikasnu opciju, naravno uz prethodnu procjenu ljekara i individualni pristup.Pored terapije, važnu ulogu imaju i zdrave životne navike. Redovna fizička aktivnost, posebno vježbe snage, uravnotežena ishrana, kvalitetan san i kontrola stresa mogu pomoći u ublažavanju simptoma i očuvanju zdravlja kostiju, srca i mentalnog blagostanja.Perimenopauza ne mora značiti narušen kvalitet života. Pravovremeno prepoznavanje simptoma i razgovor s ljekarom mogu pomoći da se tegobe stave pod kontrolu i da žene ovo životno razdoblje prođu uz što manje poteškoća.

Perimenopauza ne donosi samo valunge hormonalne promjene mogu utjecati na cijeli organizam, ali postoje načini da se simptomi ublaže

Ove simptome žene nakon 40. godine često zanemaruju: Stručnjaci upozoravaju da se mogu uspješno liječiti

Društvene mreže posljednjih mjeseci promovišu takozvano "limfno hodanje" kao jednostavan način za detoksikaciju organizma i brže mršavljenje. Brojni snimci i objave tvrde da ova metoda smanjuje nadutost, izbacuje višak tečnosti i pomaže u gubitku kilograma. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se iza atraktivnog naziva krije nešto mnogo jednostavnije obična šetnja, koja svakako donosi brojne zdravstvene koristi, ali nije čudotvorno rješenje za mršavljenje.<h2>Limfni sistem</h2>Da bi se razumjelo zbog čega je ovaj trend postao toliko popularan, važno je znati kako funkcioniše limfni sistem. On je važan dio imunološkog sistema i zadužen je za održavanje ravnoteže tečnosti u organizmu, kao i zaštitu od infekcija. Za razliku od krvotoka, koji pokreće srce, limfni sistem nema vlastitu "pumpu", pa njegovo funkcionisanje zavisi od pokreta tijela, odnosno rada mišića.Svakim korakom aktiviraju se mišići nogu, posebno listovi, koji djeluju kao prirodna pumpa i potiskuju limfnu tečnost prema ostatku organizma. Redovno hodanje umjerenim tempom poboljšava protok limfe, pomaže izbacivanje viška tečnosti i smanjuje osjećaj težine i oticanja, naročito u nogama.<h2>Stvarna korist</h2>Međutim, upravo tu nastaje najveća zabluda. Iako se nakon šetnje može primijetiti manja otečenost i nekoliko stotina grama manje na vagi, to nije rezultat sagorijevanja masnih naslaga. Gubitak tjelesne težine u ovom slučaju uglavnom je posljedica izbacivanja zadržane tečnosti, što je privremen efekat.Stručnjaci ističu da poticanje rada limfnog sistema ne sagorijeva značajnu količinu kalorija. Zbog toga je tvrdnja da "limfno hodanje" samo po sebi dovodi do mršavljenja pogrešna i može stvoriti nerealna očekivanja.Naziv "limfno hodanje" zapravo je marketinški izraz kojim se promoviše ono što je odavno poznato svaka redovna šetnja pozitivno djeluje na limfni sistem i cjelokupno zdravlje. Zato nema potrebe za posebnim tehnikama hodanja ili skupim tretmanima.Stručnjaci savjetuju da se svakodnevno napravi oko 7.500 koraka, uz kratke desetominutne šetnje nakon obroka, koje osim boljeg rada limfnog sistema mogu pomoći i u regulaciji nivoa šećera u krvi. Također, preporučuje se izbjegavanje dugotrajnog sjedenja, jer upravo nedostatak kretanja usporava cirkulaciju limfe.Kod osoba koje imaju medicinska stanja poput limfedema neophodan je pregled i terapija pod nadzorom stručnjaka, dok samostalna masaža limfnih čvorova može biti štetna.Hodanje ostaje jedna od najboljih fizičkih aktivnosti za očuvanje zdravlja, ali njegova najveća vrijednost nije u brzom mršavljenju, već u poboljšanju kondicije, cirkulacije i općeg zdravstvenog stanja. Trajan gubitak kilograma i dalje se postiže uravnoteženom ishranom, redovnom fizičkom aktivnošću i zdravim životnim navikama.

Poboljšava cirkulaciju limfe i smanjuje zadržavanje tečnosti, ali nije prečica do mršavljenja

Trend koji je zaludio internet: Limfno hodanje nije ono što mnogi misle

Veza između prehrane i zdravlja godinama je predmet brojnih istraživanja, ali dokazati da određena namirnica direktno utiče na razvoj ili prevenciju bolesti nije jednostavno. Upravo zbog toga naučnici sve češće koriste genetiku kako bi bolje razumjeli šta stoji iza naših prehrambenih navika.Najnovije istraživanje skrenulo je pažnju na jednu od najčešćih namirnica u svakodnevnoj ishrani luk.Rezultati pokazuju da osobe koje vole njegov okus i miris imaju manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog pritiska. Naučnici vjeruju da razlog možda nije samo u samom luku, već i u genima koji utiču na osjet okusa i mirisa.Istraživanje je obuhvatilo više od 160.000 ispitanika, a analizirani su njihovi genetski podaci, prehrambene navike i zdravstveno stanje. Posebna pažnja bila je usmjerena na gene povezane s okusom i mirisom, koji mogu uticati na to koje namirnice ljudi prirodno preferiraju.Nakon detaljne analize izdvojena je genetska varijanta povezana sa sklonošću prema luku. Daljnjim ispitivanjem utvrđeno je da osobe koje nose ovu varijantu imaju manju vjerovatnoću razvoja dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog pritiska.Ovakav način istraživanja poznat je kao Mendelova randomizacija. Riječ je o metodi koja koristi genetske razlike kako bi se preciznije procijenilo postoji li uzročno-posljedična veza između prehrambenih navika i određenih bolesti, bez oslanjanja isključivo na podatke koje ispitanici sami prijavljuju.Ipak, istraživači naglašavaju da rezultati ne znače kako će češća konzumacija luka sama po sebi spriječiti razvoj dijabetesa ili visokog krvnog pritiska. Moguće je da ulogu imaju i bioaktivni spojevi prisutni u luku, ali će to tek trebati potvrditi buduća istraživanja.Stručnjaci ističu da ovakve studije predstavljaju važan korak u razumijevanju veze između genetike, prehrane i hroničnih bolesti te bi u budućnosti mogle doprinijeti preciznijim preporukama za zdraviju ishranu.

Genetska analiza pokazala je da bi sklonost prema luku mogla biti povezana s manjim rizikom od dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog pritiska

Ljubitelji luka mogli bi živjeti zdravije: Evo šta su otkrili naučnici

Kamenac u bubregu jedan je od najčešćih uroloških problema, a stručnjaci ističu da se manji kamenci u pojedinim slučajevima mogu izbaciti prirodnim putem uz dovoljan unos tečnosti i promjene životnih navika.Ljekari savjetuju povećan unos vode, jer dobra hidratacija pomaže mokraćnim putevima da lakše izbace sitne naslage i kristale. Preporučuje se unos najmanje dvije do tri litre tečnosti dnevno, osim ako zdravstveno stanje zahtijeva drugačiji režim.Pojedina istraživanja ukazuju da citrati, koji se nalaze u limunu i drugom citrusnom voću, mogu pomoći u sprečavanju stvaranja novih kamenaca. Zbog toga mnogi stručnjaci preporučuju vodu s limunom kao dio svakodnevne prehrane.Važnu ulogu ima i ishrana. Smanjen unos soli, prerađene hrane i gaziranih napitaka može doprinijeti zdravlju bubrega, dok se preporučuje veći unos voća i povrća.Ipak, stručnjaci upozoravaju da prirodne metode nisu rješenje za sve vrste i veličine kamenaca. Ukoliko se jave jaki bolovi, povišena temperatura, mučnina ili problemi s mokrenjem, neophodno je potražiti ljekarsku pomoć jer veći kamenci često zahtijevaju medicinski tretman.

Ljekari savjetuju povećan unos vode, jer dobra hidratacija pomaže mokraćnim putevima da lakše izbace sitne naslage i kristale

Kako prirodno pomoći organizmu da izbaci kamenac iz bubrega

Putovanja mnogima znače odmor, promjenu svakodnevice i predah od obaveza. Ipak, njihov značaj može biti mnogo veći od običnog odmora. Sve više istraživanja ukazuje na to da putovanja mogu pozitivno uticati na mentalno i fizičko zdravlje.Boravak na novim mjestima često donosi više kretanja, manje svakodnevnog stresa i priliku za kvalitetno vrijeme s porodicom i prijateljima. Takva iskustva mogu popraviti raspoloženje, pomoći u smanjenju napetosti i doprinijeti zdravijem načinu života.<h2>Predah od stresa</h2>Putovanje prekida ustaljenu rutinu i omogućava tijelu i umu da se odmore. Tokom obilaska gradova, prirode i znamenitosti ljudi uglavnom više hodaju, provode više vremena na otvorenom i manje sjede.Odmak od posla i svakodnevnih obaveza može smanjiti nivo stresa, što je važno i za zdravlje srca. Putovanja s porodicom i prijateljima mogu dodatno ojačati osjećaj povezanosti, zadovoljstva i emocionalne sigurnosti.<h2>Novi podsticaji</h2>Nova mjesta, drugačiji jezici, mirisi, ukusi i običaji podstiču mozak da obrađuje nove informacije. Takva iskustva mogu pomoći očuvanju mentalne aktivnosti, kreativnosti i sposobnosti prilagođavanja.Boravak u prirodi, šetnje, kampovanje i istraživanje nepoznatih krajeva mogu imati poseban pozitivan uticaj na raspoloženje. Uspomene s putovanja također mogu produžiti osjećaj zadovoljstva, posebno kada ih kasnije dijelimo s bliskim osobama.Putovanja ne moraju biti daleka ni skupa da bi imala smisla. Izlet u prirodu, posjeta drugom gradu ili vikend bez uobičajene rutine mogu biti dovoljni da se odmorite, pokrenete i vratite svakodnevici s više energije.

Promjena okruženja, kretanje i vrijeme provedeno s bliskim ljudima mogu pozitivno uticati na raspoloženje, srce i mentalne sposobnosti

Putovanja mogu čuvati zdravlje: Novi doživljaji smanjuju stres i jačaju mozak

Iznenadno ubrzano lupanje srca jedan je od čestih simptoma anksioznosti. Uz njega se mogu javiti stezanje u prsima, drhtanje ruku, plitko disanje, vrtoglavica i osjećaj da gubite kontrolu.Kada se pojave takvi simptomi, mnogi pomisle da se dešava nešto opasno. Ipak, anksioznost često aktivira prirodnu reakciju tijela poznatu kao „bori se ili bježi“. Organizam tada reaguje kao da postoji prijetnja: puls se ubrzava, disanje postaje brže, a mišići se napinju.Važno je ipak razlikovati anksioznost od ozbiljnih zdravstvenih problema. Ako imate jak bol ili pritisak u prsima koji se širi prema ruci, vratu, vilici, leđima ili stomaku, uz nedostatak zraka, hladan znoj, mučninu ili izrazitu slabost, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć.<h2>Pronađite sigurnost</h2>Ako ste isključili hitno zdravstveno stanje, pokušajte otići na mirno mjesto i sjesti ili leći. Podsjetite se da su simptomi neugodni, ali da će proći.Ne pokušavajte silom zaustaviti osjećaj panike. Što se više borite protiv simptoma, oni mogu djelovati jače. Umjesto toga, prihvatite da je riječ o prolaznoj reakciji tijela i usmjerite pažnju na sadašnji trenutak.Možete primijeniti tehniku 5-4-3-2-1: navedite pet stvari koje vidite, četiri koje možete dodirnuti, tri zvuka koja čujete, dva mirisa koja osjećate i jednu stvar koju cijenite kod sebe. Ova vježba može pomoći da se misli udalje od straha i vrate u sadašnji trenutak.<h2>Usporite disanje</h2>Tokom napada panike disanje je često plitko i ubrzano, što može dodatno pojačati lupanje srca. Pokušajte disati sporije: udahnite kroz nos brojeći do pet, zadržite dah jednu ili dvije sekunde, a zatim polako izdahnite kroz usta brojeći do pet.Nakon nekoliko minuta puls se može postepeno usporiti, a napetost smanjiti. Napad panike obično ne traje dugo, iako se u tom trenutku može činiti drugačije. Nakon njega su mogući umor i osjetljivost, pa sebi dajte vremena da se oporavite.Ako se ovakvi simptomi često ponavljaju ili utiču na svakodnevni život, razgovor s ljekarom ili stručnjakom za mentalno zdravlje može pomoći da pronađete odgovarajuću podršku i način liječenja.

Lupanje srca, stezanje u prsima i osjećaj panike mogu biti intenzivni, ali nekoliko jednostavnih postupaka može pomoći da vratite osjećaj kontrole

Ubrzan rad srca zbog anksioznosti: Šest koraka koji mogu pomoći da se smirite

Akutna upala crvuljka, poznata kao apendicitis, jedno je od najčešćih hitnih stanja u abdominalnoj hirurgiji. Riječ je o upali malog nastavka na početku debelog crijeva, koji se često pogrešno naziva slijepim crijevom.Do upale najčešće dolazi kada se unutrašnjost crvuljka začepi, često stvrdnutim sadržajem iz crijeva. Tada se bakterije počinju razmnožavati, nastaju otok i gnoj, a pritisak unutar organa raste. Bez pravovremene pomoći postoji opasnost da crvuljak pukne, što može ugroziti život.<h2>Prepoznajte simptome</h2>Bol najčešće počinje kao tupa nelagoda oko pupka, a u roku od nekoliko sati može se premjestiti u donji desni dio stomaka. Tada postaje jača, stalna i oštrija, a može se pogoršati pri hodanju, kašljanju ili pritisku.Česti simptomi su mučnina, povraćanje, gubitak apetita i blago povišena temperatura. Kod djece, starijih osoba i trudnica simptomi mogu biti drugačiji i manje izraženi, zbog čega se stanje ponekad teže prepoznaje.<h2>Ne čekajte pregled</h2>Ako crvuljak pukne, gnojni sadržaj može se izliti u trbušnu šupljinu i izazvati upalu potrbušnice. Infekcija se zatim može proširiti kroz krv i dovesti do sepse.Pucanje se može desiti u periodu od 36 do 72 sata od pojave prvih simptoma. Ponekad bol nakratko oslabi, ali to može biti znak pucanja crvuljka, nakon čega se javlja još jača i raširenija bol.Dijagnoza se postavlja pregledom, analizom krvi i snimanjem. Ultrazvuk je često prva pretraga, posebno kod djece i trudnica, dok CT može pomoći da se dijagnoza preciznije potvrdi.Najčešće liječenje je operativno uklanjanje crvuljka, odnosno apendektomija. Zahvat se uglavnom radi laparoskopski, kroz nekoliko malih rezova, što omogućava brži oporavak i kraći boravak u bolnici. U složenijim slučajevima radi se otvorena operacija.Nakon zahvata oporavak uglavnom traje jednu do dvije sedmice, a život bez crvuljka ne ostavlja dugoročne posljedice po zdravlje.

Tupa bol u stomaku koja se premješta u donji desni dio može ukazivati na upalu crvuljka i zahtijeva što brži pregled ljekara

Menstrualni ciklus može biti izazovno razdoblje za mnoge žene

Upala crvuljka: Bol koja počinje oko pupka može biti znak hitnog stanja

Prvi znakovi pada fizičke kondicije mogu se pojaviti već oko 35. godine života, pokazalo je dugoročno istraživanje koje je pratilo učesnike gotovo pola stoljeća.Iako je riječ o prirodnom procesu starenja, stručnjaci naglašavaju da tempo slabljenja snage, izdržljivosti i opće fizičke sposobnosti u velikoj mjeri zavisi od životnih navika. Redovna fizička aktivnost može značajno usporiti taj proces, a kod osoba koje počnu vježbati i u kasnijoj životnoj dobi moguće je i poboljšanje kondicije.<h2>Tijelo se mijenja</h2>Istraživanje je obuhvatilo više od 400 ispitanika, čije su fizičke sposobnosti praćene od tinejdžerske dobi do ranih šezdesetih godina. Rezultati su pokazali da se nivo kondicije i mišićne snage tokom života može smanjiti između 30 i 48 posto.Pad fizičkih sposobnosti uglavnom nije nagao. On se razvija postepeno, ali s godinama može postati izraženiji. Na to utiču gubitak mišićne mase, promjene u mišićnim vlaknima, sporija aktivacija mišića, promjene metabolizma i hormonski procesi u organizmu.Posebno se ističe važnost kretanja. Osobe koje redovno hodaju, vježbaju, voze bicikl, plivaju ili rade vježbe snage uglavnom sporije gube kondiciju od onih koji vode sjedilački način života.<h2>Aktivnost čuva snagu</h2>Kod žena se gubitak mišićne snage može pojaviti nešto ranije, naročito tokom perimenopauze i menopauze, kada hormonske promjene mogu uticati na mišićnu i koštanu masu. Ipak, redovna fizička aktivnost korisna je za oba spola i u svakoj životnoj dobi.Stručnjaci navode da ciljane vježbe mogu poboljšati snagu, ravnotežu, fleksibilnost i pokretljivost, a time olakšati i svakodnevne aktivnosti. Redovno kretanje može smanjiti rizik od padova, hroničnih bolesti i gubitka samostalnosti u starijoj dobi.Poruka je jasna: nikada nije kasno početi. Čak i male, ali redovne promjene u svakodnevici mogu pomoći da tijelo duže ostane snažno i pokretno.

Fizičke sposobnosti slabe već od srednjih tridesetih, ali redovno kretanje može usporiti taj proces

Kondicija počinje slabiti već oko 35. godine, ali redovno kretanje može usporiti taj proces

Dugotrajno izlaganje visokim temperaturama i UV zračenju može ozbiljno ugroziti zdravlje. Posljedice mogu uključivati dehidraciju, opekotine kože i toplotni udar, koji se može razviti iznenada i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.Rani simptomi toplinskog udara su vrtoglavica, glavobolja, mučnina, ubrzan puls i konfuzija, a u težim slučajevima može doći do gubitka svijesti.<h2>Opekotine od sunca</h2>Opekotine nastaju zbog djelovanja UV zraka i najčešće se javljaju nekoliko sati nakon izlaganja suncu.Simptomi:- crvenilo kože- osjetljivost i bol- oticanje- ljuštenje kožeŠta uraditi:- odmah se skloniti sa sunca- piti dovoljno tečnosti- rashladiti i hidratizirati kožuBlage opekotine prolaze za nekoliko dana. Kod jačih simptoma, povišene temperature ili znakova dehidracije treba se javiti ljekaru.<h2>Kako se zaštititi tokom velikih vrućina</h2>- Izbjegavati sunce između 10 i 17 sati- Boraviti u hladu kad god je moguće- Piti dovoljno vode (ne čekati žeđ)- Nositi laganu i svijetlu odjeću, šešir i sunčane naočale- Jesti laganu hranu, više voća i povrća- Rashlađivati se mlakim tušem ili oblogama- Praviti pauze ako se radi ili vježba napolju- Nikada ne ostavljati djecu ni životinje u automobiluKoristiti kremu za sunčanje (SPF 30+, za djecu SPF 50+), nanositi je redovno svaka 2 sata<h2>Rashlađivanje prostora</h2>- Držati temperaturu što nižom (danju ispod 32°C, noću oko 24°C)- Tokom dana zatvarati prozore i spuštati roletne- Noću provjetravati prostorije- Gasiti nepotrebne uređaje i rasvjetuKlima uređaj ne bi trebao imati više od 7°C razlike u odnosu na vanjsku temperaturu<h2>Posebno osjetljive grupe</h2>Povećan rizik imaju:- starije osobe- mala djeca- trudnice- hronični bolesnici- osobe koje rade na otvorenomPreporuke:- redovno uzimati terapiju- pratiti zdravstveno stanje i pritisak- piti dovoljno tečnosti- izbjegavati najtopliji dio danau slučaju pogoršanja simptoma potražiti ljekarsku pomoćSigurno ponašanje na suncu (WHO preporuke)- Djecu posebno štititi i držati bebe u hladu- Izbjegavati sunce između 10 i 17 sati- Tražiti hlad kada je sunce najjače- Nositi zaštitnu odjeću i naočale- Koristiti kremu za sunčanje i obnavljati je svaka 2 sata- Pratiti UV indeks (zaštita je potrebna od vrijednosti 3 naviše)<h2>Opasnost u automobilu</h2>Temperatura u zatvorenom vozilu može brzo dostići i do 50°C, čak i u hladu. To može biti opasno po život, posebno za djecu.Djeca se zagrijavaju brže od odraslih, pa toplinski udar može nastupiti vrlo brzo. Zato se djeca i životinje nikada ne smiju ostavljati u automobilu, ni na kratko.

Šta trebate znati tokom toplinskog vala

Visoke temperature i toplotni udar: Ključne mjere zaštite

Novo istraživanje sugeriše da kombinirana sredstva za kontracepciju, koja sadrže sintetičke oblike estrogena i progestina, mogu kod dijela žena utjecati na povećanu sklonost emocionalnom i kompulzivnom prejedanju.Naučnici su tokom višesedmičnog praćenja više od 400 ispitanica uočili promjene u obrascima ishrane, posebno u periodima uzimanja aktivnih hormonskih tableta. Emocionalno prejedanje se najčešće opisuje kao konzumiranje hrane kao reakcija na stres, tugu, dosadu ili druge emocionalne okidače.Stručnjaci naglašavaju da su rezultati preliminarni i da sredstva za kontracepciju ostaju sigurna za većinu žena. Ipak, ističe se potreba za dodatnim istraživanjima kako bi se bolje utvrdilo koje osobe mogu biti osjetljivije na ovakve promjene.

Istraživanje ukazuje na moguću vezu hormona i prejedanja, ali su potrebna dodatna ispitivanja i potvrda nalaza

Sredstva za kontracepciju povezana s emocionalnim prejedanjem kod nekih žena

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je zemlje širom svijeta da prošire programe skrininga novorođenčadi kako bi se omogućilo ranije otkrivanje urođenih mana i drugih zdravstvenih problema koji se mogu uspješno liječiti ukoliko se na vrijeme dijagnosticiraju.Povod za ovaj apel je novi izvještaj WHO-a pod nazivom „Jačanje kapaciteta za skrining novorođenčadi, dijagnostiku i liječenje urođenih mana“, u kojem se naglašava da je rano otkrivanje bolesti jedan od ključnih koraka u smanjenju smrtnosti djece u najranijem uzrastu.Mnoge bolesti mogu se uspješno liječitiBrojna zdravstvena stanja moguće je efikasno liječiti ili držati pod kontrolom ako se otkriju ubrzo nakon rođenja. Među njima su kongenitalna hipotireoza, bolest srpastih ćelija, oštećenje sluha i pojedini metabolički poremećaji.Ipak, milioni djece širom svijeta i dalje dobiju dijagnozu prekasno ili nikada ne dobiju odgovarajuće liječenje.Prema procjenama WHO-a, svake godine rodi se oko osam miliona djece s nekom urođenom manom. Ova stanja danas su odgovorna za gotovo osam posto svih smrti djece mlađe od pet godina.Posebno zabrinjava podatak da oko 90 posto djece s teškim urođenim manama živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima, gdje su mogućnosti skrininga, dijagnostike i liječenja često ograničene.Velike razlike među državamaWHO upozorava da postoje ogromne razlike među državama. Dok pojedine zemlje testiraju svu novorođenčad na više od 50 različitih stanja, druge još nemaju ni osnovne programe skrininga.Zbog toga se preporučuje da svaka država započne s testiranjem na barem jedno prioritetno stanje koje predstavlja značajan javnozdravstveni problem, a da program postepeno proširuje u skladu s razvojem zdravstvenog sistema.Primjeri uspješnih programaWHO navodi nekoliko uspješnih primjera iz svijeta. Argentina je gotovo dostigla univerzalni obuhvat skrininga novorođenčadi, dok je Brazil proširio nacionalni program na veći broj životno ugrožavajućih stanja.Egipat je u primarnu zdravstvenu zaštitu uključio univerzalni skrining sluha i kongenitalne hipotireoze, dok je Indija u posljednje tri godine pregledala više od 28 miliona djece i kod oko 900.000 njih otkrila urođene mane te osigurala daljnju zdravstvenu njegu.Poziv vladamaWHO poziva vlade da skrining novorođenčadi, dijagnostiku i liječenje uključe u redovne zdravstvene usluge i programe univerzalne zdravstvene zaštite.Stručnjaci ističu da nijedno dijete ne bi smjelo izgubiti priliku za zdrav život samo zato što njegovo zdravstveno stanje nije na vrijeme prepoznato. Rano otkrivanje bolesti omogućava pravovremeno liječenje, smanjuje rizik od komplikacija i djeci pruža veće šanse za zdrav i kvalitetan život.

Može li pozitivan način razmišljanja zaista poboljšati zdravlje: Nauka ima zanimljiv odgovor

Ljetni osipi kod djece: Kako prepoznati bezazlene promjene, a kada odmah potražiti pomoć ljekara

Kompresijska odjeća nije samo za sportiste: Evo kome zaista može pomoći

Ovih osam namirnica mnogi neopravdano izbjegavaju: Zapravo su veoma korisne za zdravlje

Želite smršati: Ovo su vrste mesa koje će vam pomoći da lakše ostvarite cilj

Ove simptome žene nakon 40. godine često zanemaruju: Stručnjaci upozoravaju da se mogu uspješno liječiti

Trend koji je zaludio internet: Limfno hodanje nije ono što mnogi misle

Ljubitelji luka mogli bi živjeti zdravije: Evo šta su otkrili naučnici

Kako prirodno pomoći organizmu da izbaci kamenac iz bubrega

Putovanja mogu čuvati zdravlje: Novi doživljaji smanjuju stres i jačaju mozak

Ubrzan rad srca zbog anksioznosti: Šest koraka koji mogu pomoći da se smirite

Upala crvuljka: Bol koja počinje oko pupka može biti znak hitnog stanja

Kondicija počinje slabiti već oko 35. godine, ali redovno kretanje može usporiti taj proces

Visoke temperature i toplotni udar: Ključne mjere zaštite

Sredstva za kontracepciju povezana s emocionalnim prejedanjem kod nekih žena

WHO upozorava: Milioni djece prekasno dobiju dijagnozu bolesti koje se mogu liječiti

Zdravlje

Može li pozitivan način razmišljanja zaista poboljšati zdravlje: Nauka ima zanimljiv odgovor

Ljetni osipi kod djece: Kako prepoznati bezazlene promjene, a kada odmah potražiti pomoć ljekara

Kompresijska odjeća nije samo za sportiste: Evo kome zaista može pomoći

Ovih osam namirnica mnogi neopravdano izbjegavaju: Zapravo su veoma korisne za zdravlje

Želite smršati: Ovo su vrste mesa koje će vam pomoći da lakše ostvarite cilj

Ove simptome žene nakon 40. godine često zanemaruju: Stručnjaci upozoravaju da se mogu uspješno liječiti

Trend koji je zaludio internet: Limfno hodanje nije ono što mnogi misle

Ljubitelji luka mogli bi živjeti zdravije: Evo šta su otkrili naučnici

Kako prirodno pomoći organizmu da izbaci kamenac iz bubrega

Putovanja mogu čuvati zdravlje: Novi doživljaji smanjuju stres i jačaju mozak

Ubrzan rad srca zbog anksioznosti: Šest koraka koji mogu pomoći da se smirite

Upala crvuljka: Bol koja počinje oko pupka može biti znak hitnog stanja

Kondicija počinje slabiti već oko 35. godine, ali redovno kretanje može usporiti taj proces

Visoke temperature i toplotni udar: Ključne mjere zaštite

Sredstva za kontracepciju povezana s emocionalnim prejedanjem kod nekih žena

WHO upozorava: Milioni djece prekasno dobiju dijagnozu bolesti koje se mogu liječiti