<p>Osjećaj pijeska pod stopalima ili hodanje po travi mnogima je omiljeni dio ljeta, ali stručnjaci ističu da ova navika donosi i brojne zdravstvene koristi. Sve više istraživanja pokazuje da hodanje bosih nogu jača stopala, poboljšava ravnotežu i pozitivno utiče na cijelo tijelo.</p><p>Ljudsko stopalo sastoji se od 26 kostiju, 33 zgloba te više od stotinu mišića, tetiva i ligamenata. Debeli đonovi moderne obuće smanjuju osjet podloge, dok hodanje bez cipela omogućava stopalima da ponovo prirodno funkcionišu i šalju mozgu važne informacije o podlozi, temperaturi i ravnoteži.</p><h2>Jača stopala</h2><p>Hodanje po pijesku, travi ili šumskim stazama aktivira brojne mišiće stopala i potkoljenica koji su često zapostavljeni. Tako se jačaju svod stopala i skočni zglobovi, smanjuje rizik od ravnih stopala i poboljšava način hodanja. Neravne površine dodatno aktiviraju mišiće listova, natkoljenica i kukova, pa obična šetnja postaje kvalitetan trening.</p><p>Bosonogo hodanje može imati i pozitivan psihološki učinak. Boravak u prirodi i direktan kontakt s tlom pomažu opuštanju, smanjuju stres i povećavaju osjećaj povezanosti s okolinom. Neki stručnjaci smatraju da takozvano „uzemljenje“ može imati i povoljan utjecaj na upalne procese, iako su istraživanja u toj oblasti još u toku.</p><h2>Oprez potreban</h2><p>Prednosti se ne završavaju na stopalima. Pravilno funkcionisanje stopala doprinosi boljem držanju tijela, ravnomjernijoj raspodjeli opterećenja i manjem pritisku na koljena, kukove i kičmu. Zbog toga hodanje bez obuće može pomoći i osobama koje imaju bolove u donjem dijelu leđa.</p><p>Ipak, stručnjaci upozoravaju da treba biti oprezan. Hodanje bosih nogu može dovesti do posjekotina, opekotina ili infekcija ako se praktikuje na nesigurnim površinama. Poseban oprez preporučuje se osobama koje imaju dijabetes ili smanjen osjet u stopalima.</p><p>Ako želite uvesti ovu naviku, počnite postepeno&nbsp; nekoliko minuta dnevno na travi, pijesku ili u vlastitom dvorištu. Postepeno povećavajte trajanje i birajte čiste i sigurne površine kako bi stopala ojačala bez rizika od povreda.</p>

Stručnjaci otkrivaju zašto hodanje bez obuće jača stopala, poboljšava ravnotežu i može smanjiti bolove u leđima

Hodanje bosih nogu: Prirodni lijek za stopala, kičmu i cijelo tijelo

<p>Analiza plinova u krvi jedan je od najvažnijih dijagnostičkih postupaka u hitnoj medicini jer ljekarima daje brz i precizan uvid u rad pluća, bubrega i cjelokupnog metabolizma. Ovaj nalaz pokazuje koliko organizam uspješno održava ravnotežu između kiselina i baza, koja je neophodna za normalan rad svih organa. Čak i mala odstupanja pH vrijednosti mogu izazvati ozbiljne komplikacije ako se ne prepoznaju i ne liječe na vrijeme.</p><h2>Brza dijagnoza</h2><p>Ljekari ovu analizu preporučuju kod pacijenata koji imaju otežano disanje, zbunjenost, izrazit umor, mučninu, povraćanje ili druge simptome koji mogu ukazivati na ozbiljan poremećaj. Nalaz može otkriti respiratornu ili metaboličku acidozu i alkalozu, stanja koja nastaju zbog poremećaja rada pluća, bubrega ili metabolizma.</p><p>Analiza je posebno važna kod osoba koje boluju od hronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB), teške astme, upale pluća, dijabetesa, zatajenja bubrega, sepse, šoka, trovanja ili nakon teških povreda. Nezaobilazna je i u jedinicama intenzivne njege, gdje omogućava praćenje stanja pacijenata i prilagođavanje terapije u realnom vremenu.</p><h2>Važni pokazatelji</h2><p>Za razliku od uobičajenog vađenja krvi iz vene, uzorak za ovu analizu uzima se iz arterije, najčešće na zglobu šake. Iako je postupak nešto neugodniji, rezultati se dobijaju za svega nekoliko minuta, što omogućava brzo donošenje odluka o liječenju.</p><p>Ljekari pri tumačenju nalaza procjenjuju pH vrijednost, parcijalni pritisak ugljendioksida (pCO₂), koncentraciju bikarbonata (HCO₃⁻) i zasićenost krvi kisikom. Upravo kombinacija ovih parametara otkriva uzrok poremećaja i pokazuje kako organizam pokušava uspostaviti ravnotežu.</p><p>Zbog toga se analiza plinova u krvi smatra jednim od najvažnijih dijagnostičkih alata u savremenoj medicini, jer može pomoći da se na vrijeme prepoznaju po život opasna stanja i započne odgovarajuće liječenje.</p>

Ovaj nalaz brzo otkriva opasne poremećaje rada pluća, bubrega i metabolizma

Analiza koja spašava život: Šta plinovi u krvi otkrivaju o vašem zdravlju

<p>Toplotni valovi ne utiču samo na tijelo već i na rad mozga. Kada organizam pokušava sniziti tjelesnu temperaturu, više energije troši na hlađenje, zbog čega mozak dobija manje kisika i hranjivih materija. Posljedica su umor, slabija koncentracija, mentalna iscrpljenost i sporije razmišljanje.</p><p>Čak i blaga dehidracija dodatno pogoršava ove probleme, pa se tokom velikih vrućina češće javljaju zaboravnost i poteškoće s donošenjem odluka.</p><p>Istraživanja pokazuju da visoke temperature utiču i na raspoloženje. Smanjena aktivnost serotonina može povećati razdražljivost, impulsivnost i agresivno ponašanje, a zabilježen je i porast nasilja tokom toplotnih valova.</p><p>Najugroženije su osobe koje imaju depresiju, anksioznost ili druge psihičke poremećaje, kao i stariji i hronični bolesnici. Stručnjaci zato savjetuju dovoljno tečnosti, boravak u rashlađenim prostorijama i izbjegavanje dugotrajnog izlaganja suncu tokom najtoplijeg dijela dana.</p>

Visoke temperature usporavaju razmišljanje, povećavaju agresiju i narušavaju mentalno zdravlje

Vrućina mijenja rad mozga: Smanjuje koncentraciju i povećava agresiju

<p>Bademovo ulje stoljećima se koristi u tradicionalnoj medicini, a danas brojna istraživanja potvrđuju njegove zdravstvene prednosti. Najviše koristi donosi hladno cijeđeno ulje slatkog badema, koje je bogato vitaminima A i E, antioksidansima i zdravim nezasićenim mastima.</p><p>Posebno je korisno za suhu i osjetljivu kožu jer je hidrira, omekšava i pomaže u smanjenju iritacija, sitnih bora i podočnjaka. Može ublažiti akne, smanjiti vidljivost ožiljaka i strija te njegovati vlasište, jačati kosu i pomoći u borbi protiv peruti.</p><p>Konzumacija bademovog ulja pozitivno djeluje i na zdravlje srca. Pomaže povećati nivo "dobrog" HDL, a smanjiti "loš" LDL holesterol te može doprinijeti boljoj kontroli šećera u krvi. Zahvaljujući zdravim mastima produžava osjećaj sitosti, pa može biti koristan i tokom mršavljenja.</p><p>Najbolje ga je koristiti kao dodatak salatama ili drugim hladnim jelima, dok se u njezi može koristiti za hidrataciju kože ili uklanjanje šminke. Osobe koje su alergične na orašaste plodove trebaju ga izbjegavati, a prije prve upotrebe preporučuje se testirati ga na manjem dijelu kože.</p>

Bogato vitaminima i zdravim mastima, bademovo ulje njeguje kožu i kosu, doprinosi zdravlju srca, stabilizira nivo šećera u krvi

Bademovo ulje čuva srce, hrani kožu i pomaže pri mršavljenju

<p>Naučnici su otkrili da crijeva imaju mnogo važniju ulogu u pamćenju nego što se ranije mislilo. Iako se sjećanja stvaraju u mozgu, istraživanja pokazuju da signali iz probavnog sistema mogu odlučiti koja će iskustva mozak sačuvati.</p><h2>Veza crijeva</h2><p>Novo istraživanje, koje je predvodio profesor Scott Kanoski, pokazalo je da živac vagus, koji povezuje crijeva i mozak, ima ključnu ulogu u ovom procesu. Tokom eksperimenata na štakorima utvrđeno je da hranjiva hrana povećava oslobađanje acetilholina u hipokampusu, dijelu mozga odgovornom za učenje i pamćenje. Kada je komunikacija između crijeva i mozga prekinuta, životinje su znatno lošije pamtile gdje su ranije pronašle hranu.</p><p>Naučnici smatraju da se ovaj mehanizam razvio kako bi pomogao životinjama da zapamte gdje mogu pronaći kvalitetne izvore hrane. Dugotrajna ishrana bogata mastima i šećerom, međutim, s vremenom narušava komunikaciju između crijeva i mozga, što može dovesti do slabijeg pamćenja.</p><h2>Nove mogućnosti</h2><p>Posebno važnu ulogu ima crijevna mikrobiota, zajednica milijardi korisnih mikroorganizama u probavnom sistemu. Istraživanja pokazuju da se njen sastav mijenja starenjem, a te promjene mogu uticati na rad mozga i povećati rizik od kognitivnog pada.</p><p>Naučnici vjeruju da bi stimulacija živca vagusa i terapije usmjerene na crijevnu mikrobiotu u budućnosti mogle pomoći u očuvanju pamćenja, pa čak i usporiti razvoj bolesti poput Alzheimerove. Već sada brojna istraživanja potvrđuju da zdrava i uravnotežena ishrana doprinosi boljem radu mozga i očuvanju kognitivnih funkcija.</p>

Istraživanje pokazalo da crijeva imaju važnu ulogu u stvaranju i očuvanju sjećanja

Mogu li crijeva čuvati sjećanja: Naučnici otkrili iznenađujuću vezu između probave i pamćenja

<p>Ledena kafa omiljeno je ljetno osvježenje, ali mnogi se pitaju da li zbog kofeina može izazvati dehidraciju. Stručnjaci ističu da umjerena konzumacija kod većine zdravih osoba ne dovodi do značajnog gubitka tečnosti. Naprotiv, budući da je njen glavni sastojak voda, ledena kafa doprinosi ukupnom dnevnom unosu tečnosti.</p><h2>Utjecaj kofeina</h2><p>Kofein ima blago diuretičko djelovanje, odnosno može potaknuti češće mokrenje, ali istraživanja pokazuju da dvije do tri šoljice kafe dnevno uglavnom ne narušavaju ravnotežu tečnosti u organizmu. Veći rizik od dehidracije postoji kod osoba koje unose velike količine kofeina, intenzivno treniraju, već su dehidrirane ili su posebno osjetljive na kofein.</p><h2>Pametan izbor</h2><p>Nutritivna vrijednost ledene kafe uveliko zavisi od dodataka. Sirupi, šećer, šlag i punomasno mlijeko mogu značajno povećati unos kalorija i šećera. Zdravija opcija je crna ledena kafa ili napitak s malo mlijeka i bez dodatnog šećera. Ipak, voda ostaje najbolji izbor za hidrataciju, posebno tokom visokih temperatura i pojačane fizičke aktivnosti. Redovan unos tečnosti, uz praćenje žeđi i boje mokraće, najbolji je način da organizam ostane pravilno hidriran.</p>

Kofein nije uvijek neprijatelj, ali postoje situacije kada s ledenom kafom treba biti oprezan

Pijete ledenu kafu da se rashladite: Evo šta ona zapravo radi vašem organizmu

<p>Sunčanica nije samo posljedica dugog boravka na suncu, već ozbiljno zdravstveno stanje koje može ugroziti život ako se ne prepozna na vrijeme. Prvi simptomi često liče na običan umor ili dehidraciju, zbog čega ih mnogi zanemare.</p><h2>Prvi simptomi</h2><p>Sve najčešće počinje tupom glavoboljom, vrtoglavicom, mučninom i osjećajem slabosti. Koža postaje crvena i vruća, puls ubrzan, a disanje pliće. Kako temperatura tijela raste, organizam sve teže reguliše hlađenje, pa stanje može prerasti u toplotni udar. Kada tjelesna temperatura dostigne oko 40 stepeni ili više, rizik od ozbiljnih komplikacija naglo raste.</p><p>Najopasniji znakovi javljaju se kada visoka temperatura počne utjecati na mozak. Osoba može postati zbunjena, dezorijentisana, razdražljiva ili agresivna, a mogu se javiti i nerazgovijetan govor, grčevi te gubitak svijesti. U takvim slučajevima potrebna je hitna medicinska pomoć.</p><h2>Brza reakcija</h2><p>Najveći rizik imaju djeca, starije osobe, hronični bolesnici, osobe s viškom kilograma, kao i oni koji rade ili treniraju na visokim temperaturama. Rizik dodatno povećavaju alkohol i pojedini lijekovi koji otežavaju regulaciju tjelesne temperature.</p><p>Ako posumnjate na sunčanicu ili toplotni udar, osobu odmah premjestite u hlad ili klimatizovanu prostoriju, skinite višak odjeće i rashlađujte je hladnim oblozima ili vodom. Ako je pri svijesti, dajte joj vodu u malim gutljajima, ali nikada nemojte davati tečnost osobi koja je bez svijesti. Lijekovi za snižavanje temperature, poput paracetamola, ne pomažu kod sunčanice i ne preporučuju se u ovakvim situacijama.</p>

Glavobolja, vrtoglavica i mučnina mogu biti prvi simptomi sunčanice, a odgađanje reakcije može dovesti do toplotnog udara i ozbiljnih posljedica

Prvi znakovi sunčanice koje ne smijete ignorisati

<p>Krvarenje iz uha, poznato kao otoragija, nije bolest već simptom koji može ukazivati na različita zdravstvena stanja. Iako uzrok ponekad može biti bezazlena ogrebotina u ušnom kanalu, krv iz uha može biti i znak ozbiljne infekcije, puknuća bubne opne ili čak teške povrede glave. Zbog toga se svako krvarenje iz uha treba shvatiti ozbiljno.</p><h2>Česti uzroci</h2><p>Jedan od najčešćih uzroka je nepravilno čišćenje uha. Korištenje štapića za uši, ukosnica, noktiju ili drugih predmeta može oštetiti osjetljivu kožu u ušnom kanalu i izazvati krvarenje. Osim toga, povećava se rizik od razvoja infekcije.</p><p>Krvarenje mogu izazvati i upale vanjskog ili srednjeg uha. Kod jačih infekcija dolazi do nakupljanja tečnosti i pritiska koji može dovesti do pucanja bubne opne. Tada se, osim krvi, može pojaviti i iscjedak, uz jaku bol, povišenu temperaturu, slabiji sluh, vrtoglavicu i osjećaj pritiska u uhu.</p><p>Puknuće bubne opne može nastati i nakon udarca, glasne eksplozije, naglih promjena pritiska tokom leta avionom ili ronjenja, kao i zbog guranja stranih predmeta u uho. Simptomi uključuju iznenadnu bol, krvarenje, zujanje u ušima i privremeni gubitak sluha.</p><h2>Hitna pomoć</h2><p>Najopasniji uzrok je povreda glave. Ako se nakon pada, saobraćajne nesreće ili jakog udarca pojavi krv iz uha, to može ukazivati na prijelom baze lobanje ili unutrašnje krvarenje. Posebno je opasno ako zajedno s krvlju curi bistra tečnost, jer to može biti likvor, što zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.</p><p>Ljekaru se treba javiti odmah ako je krvarenje praćeno jakom glavoboljom, vrtoglavicom, gubitkom sluha, paralizom lica, zbunjenošću ili nakon bilo kakve povrede glave. Pravovremena dijagnoza i liječenje mogu spriječiti ozbiljne komplikacije i trajno oštećenje sluha.</p>

Od bezazlene ogrebotine do teške povrede glave  krvarenje iz uha ne treba ignorisati i zahtijeva pregled ljekara

Infarkt uha može izazvati trajnu gluhoću: Reagujte odmah

Krv iz uha može biti znak ozbiljnog problema

<p>Većini ljudi nije prijatno kada ih dodiruju nepoznate osobe, ali kod nekih je taj osjećaj mnogo izraženiji. Hafefobija je rijedak, ali ozbiljan anksiozni poremećaj koji karakteriše snažan i iracionalan strah od fizičkog dodira. Osobe koje žive s ovim poremećajem mogu osjetiti intenzivnu anksioznost već pri samoj pomisli da bi ih neko mogao dodirnuti, dok stvarni kontakt može izazvati paniku, fizičke simptome i snažnu potrebu za izbjegavanjem drugih ljudi.</p><p>Iako se hafefobija najčešće povezuje sa strahom od dodira bilo koje osobe, kod nekih ljudi javlja se samo kada ih dodiruje osoba određenog spola. Poznata je i pod nazivima aphefobija, aphenphosmphobia, chiraptophobia i thixophobia.</p><h2>Šta je hafefobija?</h2><p>Važno je razlikovati hafefobiju od stanja poput alodinije. Kod alodinije dodir izaziva fizičku bol zbog preosjetljivosti kože, dok osobe s hafefobijom ne osjećaju bol, već izrazito snažan strah. Taj strah može biti toliko intenzivan da potpuno blokira osobu i izazove brojne fizičke reakcije.</p><p>Za razliku od socijalne anksioznosti ili straha od bliskosti, mnoge osobe s hafefobijom žele bliske odnose i mogu ih ostvariti, ali im fizički kontakt predstavlja veliki problem. Zbog toga okolina njihovo ponašanje često pogrešno tumači kao hladnoću ili odbijanje, iako je riječ o anksioznom poremećaju.</p><h2>Kako se manifestuje?</h2><p>Simptomi se razlikuju od osobe do osobe. Neki mogu podnijeti dodir nekoliko osoba kojima potpuno vjeruju, drugi prihvataju samo kontakt koji sami započnu ili na koji su prethodno pristali, dok pojedini ne mogu tolerisati gotovo nikakav fizički dodir.</p><p>Dodir ili sama pomisao na njega može izazvati:</p><p>- ubrzan rad srca</p><p>- crvenilo i osjećaj toplote</p><p>- pojačano znojenje</p><p>- drhtanje</p><p>- ubrzano disanje ili hiperventilaciju</p><p>- osip ili koprivnjaču</p><p>- mučninu ili povraćanje</p><p>- nesvjesticu</p><p>- napad panike.</p><p>Kod djece se hafefobija može ispoljiti nekontrolisanim plačem, ukočenošću pri dodiru, čvrstim držanjem za roditelja ili izljevima bijesa. Većina oboljelih svjesna je da njihov strah nije razmjeran stvarnoj opasnosti, ali ga uprkos tome ne mogu kontrolisati.</p><p><b>Izbjegavanje dodira može narušiti kvalitet života</b></p><p>Kao i kod drugih specifičnih fobija, osobe s hafefobijom razvijaju različite načine izbjegavanja fizičkog kontakta. Tako mogu izbjegavati rukovanje i zagrljaje, društvena okupljanja ili se udaljavati od osoba koje pokazuju romantično interesovanje.</p><p>Budući da su dodir i fizička bliskost važan dio međuljudskih odnosa, takvo ponašanje može dovesti do usamljenosti, problema u partnerskim i porodičnim odnosima te društvene izolacije. Neliječena hafefobija povećava i rizik od razvoja anksioznosti, depresije te zloupotrebe alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci.</p><h2>Zašto nastaje hafefobija?</h2><p>Ne postoji jedan tačan uzrok ovog poremećaja. Stručnjaci smatraju da nastaje kombinacijom genetskih, psiholoških i faktora iz okruženja.</p><p><b>Veći rizik imaju osobe koje:</b></p><p>- u porodici imaju članove s anksioznim poremećajima ili fobijama</p><p>- već imaju neku drugu specifičnu fobiju ili psihički poremećaj</p><p>- imaju traumatično ili neprijatno iskustvo povezano s fizičkim dodirom</p><p>- po prirodi su povučenije ili sklonije osjećaju nesigurnosti.</p><p>Traumatska iskustva, poput seksualnog zlostavljanja ili nasilja, mogu biti jedan od okidača, ali se kod mnogih osoba hafefobija razvije bez jasno prepoznatljivog razloga. Najčešće počinje u djetinjstvu, iako se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi.</p><p>Može se javiti i zajedno s drugim poremećajima, poput opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP), posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), mizofobije, agorafobije ili straha od gužve.</p><h2>Kako se postavlja dijagnoza?</h2><p>Hafefobija se dijagnostikuje kao specifična fobija. Ljekar ili stručnjak za mentalno zdravlje procjenjuje kada se javlja strah, koliko dugo traje, koje simptome izaziva i koliko utiče na svakodnevni život.</p><p>Da bi se postavila dijagnoza, simptomi moraju trajati najmanje šest mjeseci i značajno narušavati svakodnevno funkcionisanje ili međuljudske odnose. Također je potrebno isključiti druga stanja sa sličnim simptomima, poput paničnog poremećaja, socijalne anksioznosti ili alodinije.</p><h2>Može li se liječiti?</h2><p>Dobra vijest je da se specifične fobije uspješno liječe.</p><p>Najčešće se primjenjuje terapija izlaganjem, tokom koje se osoba postepeno i kontrolisano suočava sa situacijama koje izazivaju strah. Terapija može početi zamišljanjem dodira osobe od povjerenja, a kasnije se postepeno uvodi stvarni fizički kontakt.</p><p>Vrlo često primjenjuje se i kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), koja pomaže promijeniti obrasce razmišljanja koji održavaju fobiju. Kod osoba koje su doživjele traumu može biti korisna i EMDR terapija, dok se hipnoterapija ponekad koristi kao dopuna drugim metodama liječenja.</p><p>Po potrebi ljekar može propisati lijekove protiv anksioznosti ili antidepresive kako bi ublažio simptome, posebno u situacijama koje izazivaju intenzivan strah.</p><h2>Šta možete učiniti sami?</h2><p>Osim stručne pomoći, korisno je:</p><p>- redovno vježbati</p><p>- usvojiti tehnike pravilnog disanja</p><p>- praktikovati mindfulness ili meditaciju</p><p>- dovoljno spavati</p><p>- hraniti se uravnoteženo</p><p>- razgovarati s osobama od povjerenja ili terapeutom</p><p>- postepeno smanjivati izbjegavanje situacija koje izazivaju strah.</p><h2>Kada potražiti pomoć?</h2><p>Ako vas strah od dodira sprječava u svakodnevnim aktivnostima, narušava partnerske, porodične ili prijateljske odnose ili dovodi do izolacije, važno je obratiti se stručnjaku za mentalno zdravlje.</p><p>Iako nelagoda pri fizičkom kontaktu možda neće potpuno nestati, uz odgovarajuće liječenje moguće je značajno ublažiti simptome, naučiti kontrolisati reakcije straha i ponovo uspostaviti kvalitetne odnose s drugim ljudima.</p>

Osobe s hafefobijom osjećaju intenzivan strah od fizičkog kontakta, ali uz pravovremenu terapiju ovaj poremećaj se može uspješno liječiti

Strah od dodira nije samo stidljivost: Hafefobija može ozbiljno narušiti kvalitet života

<p>Tokom ljeta koža je izložena brojnim štetnim utjecajima, a najveću opasnost predstavljaju sunčevo ultraljubičasto (UV) zračenje i visoke temperature.</p><p>Prim.mr.sci.med.dr. Hana Helppikangas-Hunara, specijalista dermatovenerolog i zdravstveni menadžer, u razgovoru za Fenu upozorava da dugotrajno izlaganje suncu bez odgovarajuće zaštite može izazvati opekotine, crvenilo, bol i ljuštenje kože.</p><h2>Proces starenja</h2><p>Čak i kada opekotine nisu vidljive, UV zrake oštećuju ćelije kože i ubrzavaju proces njenog starenja. Posljedice uključuju pojavu bora, gubitak elastičnosti, tamnih mrlja i neujednačenog tena.</p><p>Dr. Helppikangas-Hunara dalje ističe kako pretjerano izlaganje suncu povećava i rizik od razvoja različitih oblika raka kože, uključujući melanom, koji je jedan od najopasnijih.</p><p>Visoke temperature dodatno opterećuju organizam, a pojačano znojenje može dovesti do iritacija, osipa i začepljenja pora, što pogoduje nastanku akni i upalnih promjena. Osobe s osjetljivom kožom ili hroničnim kožnim oboljenjima, poput ekcema i rozacee, često primjećuju pogoršanje simptoma tokom ljetnih mjeseci.</p><p>Sunce također može izazvati alergijske reakcije kod pojedinih ljudi, dok kombinacija UV zračenja i određenih lijekova ili kozmetičkih proizvoda može povećati osjetljivost kože.</p><h2>Funkcija kože</h2><p>Dehidracija organizma zbog vrućina negativno utiče na izgled i funkciju kože, koja postaje suha, zategnuta i podložnija oštećenjima.</p><p>- Zbog svega navedenog, preporučuje se izbjegavanje boravka na direktnom suncu u periodu od 10 do 17 sati, redovna upotreba krema sa zaštitnim faktorom (SPF 30 ili više), nošenje šešira i lagane odjeće te dovoljan unos tečnosti. Pravilna zaštita kože tokom ljeta značajno smanjuje rizik od kratkoročnih i dugoročnih posljedica te pomaže očuvanju njenog zdravlja i prirodnog izgleda - kazala je dr. Helppikangas-Hunara.</p>

Čak i kada opekotine nisu vidljive, UV zrake oštećuju ćelije kože i ubrzavaju proces njenog starenja

Umjereno sunčanje i more mogu ublažiti simptome

Pretjerano izlaganje suncu povećava rizik od različitih oblika raka kože

<p>Vitamin D jedan je od važnih nutrijenata za očuvanje zdravlja organizma, a njegov nedostatak može utjecati na sposobnost tijela da se efikasno bori protiv virusa i bakterija.</p><p>Ovaj vitamin učestvuje u brojnim procesima u organizmu, a posebno značajnu ulogu ima u podršci imunološkom sistemu. Pomaže očuvanju zaštitnih barijera u disajnim putevima, koje predstavljaju prvu liniju odbrane od različitih uzročnika infekcija.</p><p>Osim toga, vitamin D doprinosi pravilnoj regulaciji upalnih procesa u tijelu. Kada ga organizam ima dovoljno, imunološki odgovor može biti bolje kontrolisan, čime se smanjuje mogućnost pretjeranih reakcija koje dodatno opterećuju organizam.</p><p>Manjak ovog vitamina češće se pojavljuje u periodima kada ljudi manje borave na otvorenom i imaju manju izloženost sunčevoj svjetlosti. Posebno su ugrožene starije osobe, ljudi koji većinu vremena provode u zatvorenim prostorima, kao i osobe s tamnijom puti.</p><p>Niske vrijednosti vitamina D mogu povećati osjetljivost na respiratorne infekcije poput prehlade i gripe, dok oporavak nakon bolesti može trajati duže.</p><p>Zbog toga se preporučuje briga o unosu vitamina D kroz raznovrsnu ishranu, boravak na dnevnom svjetlu kada je moguće, a dodatke ishrani koristiti uz prethodni savjet stručnjaka.</p>

Stručnjaci upozoravaju da ovaj vitamin ima važnu ulogu u radu imunološkog sistema, posebno tokom perioda smanjene izloženosti suncu

Vitamin D je vitamin rastvorljiv u mastima

Nedostatak vitamina D može oslabiti odbranu organizma i povećati rizik od infekcija

<p>Korištenje solarija i namjerno sunčanje ponovo postaju sve popularniji među mladima, uprkos brojnim upozorenjima stručnjaka da izlaganje UV zračenju može izazvati ozbiljna oštećenja kože i povećati rizik od melanoma, jednog od najopasnijih oblika raka kože.</p><p>Na opasnosti ovog trenda upozorila je i Nikol Sims (Nichole), kojoj je melanom dijagnosticiran osam godina nakon što je, kao petnaestogodišnjakinja, počela redovno koristiti solarij. Danas putem društvenih mreža dijeli svoje iskustvo kako bi ukazala na posljedice koje ovakve navike mogu imati.</p><p>- Samo imam osjećaj da naša generacija zapravo i ne istražuje mnogo rizike. Jednostavno žive u trenutku - poručila je Sims.</p><h2>Istraživanja potvrdila povećan rizik</h2><p>Prema podacima Američkog društva za borbu protiv raka, ove godine u Sjedinjenim Američkim Državama očekuje se više od 100.000 novih slučajeva melanoma, dok bi od ove bolesti moglo umrijeti oko 8.500 ljudi.</p><p>Ljekar Pedram&nbsp;Džerami (Gerami) s Medicinskog fakulteta Northwestern University istraživao je promjene koje UV zračenje izaziva na ćelijama kože kod korisnika solarija. Njegov tim utvrdio je da osobe koje koriste solarij imaju gotovo tri puta veći rizik od razvoja melanoma u odnosu na one koji ga ne koriste.</p><p>Analiza melanocita pokazala je da je stopa mutacija DNK kod korisnika solarija više nego dvostruko veća nego kod osoba koje su bile izložene isključivo prirodnom sunčevom zračenju.</p><p>- Dovoljne su svega dvije ili tri mutacije na pravom mjestu da se to pretvori u melanom - upozorio je&nbsp;Džerami.</p><h2>Stručnjaci savjetuju oprez</h2><p>Ljekari naglašavaju da ne postoji siguran način tamnjenja kože, ističući da solariji mogu emitovati i više od deset puta jače UV zračenje od prirodnog sunca. Zbog toga ih je Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila među dokazane uzročnike raka.</p><p>Prema podacima Američke akademije za dermatologiju, korištenje solarija prije 20. godine života povećava rizik od razvoja melanoma za 47 posto. Stručnjaci roditeljima savjetuju da s mladima razgovaraju o dugoročnim posljedicama UV zračenja te da, umjesto solarija, koriste sigurnije preparate za samotamnjenje.</p>

Istraživanja pokazuju da korištenje solarija višestruko povećava rizik od melanoma, dok ljekari upozoravaju da ne postoji siguran način tamnjenja kože

Solariji ponovo popularni među mladima: Stručnjaci upozoravaju na povećan rizik od raka kože

<p>Endokrinolozi ističu da visokointenzivni intervalni treninzi (HIIT) mogu privremeno povisiti nivo kortizola.</p><p>Kortizol ima važnu ulogu u odgovoru tijela na stres, ali i u regulaciji metabolizma i nivoa energije tokom dana.</p><p>- To je steroidni hormon stresa koji proizvode nadbubrežne žlijezde - objašnjava dr Dženifer Čeng za Parade.&nbsp;</p><p>Iako su povremene promjene normalne, dugoročno povišen nivo kortizola može biti problem. Ljekari upozoravaju da čak i neke zdrave navike mogu privremeno povećati njegov nivo.</p><p>- Pacijentima uvijek govorim da se zdravlje svodi na san, ishranu i vježbanje, i to tim redoslijedom - napominje dr Andres Splenser.</p><p>Endokrinolozi ističu da visokointenzivni intervalni treninzi (HIIT) mogu privremeno povisiti nivo kortizola.</p><p>Dr Čeng objašnjava da tokom takvih treninga tijelo prepoznaje pojačan fizički napor i oslobađa hormone stresa.</p><p>- HIIT može izazvati privremeni skok nivoa kortizola - kaže doktorica.</p><h2>Zašto se kortizol povećava tokom HIIT-a?</h2><p>Kortizol tokom intenzivne fizičke aktivnosti ima važnu ulogu. Dr Viktorija Fin objašnjava da pomaže povećanju nivoa šećera u krvi i podržava rad srca i mišića tokom napora.</p><p>Jednostavno rečeno, kortizol pomaže tijelu da izdrži kratke nalete naporne aktivnosti - navodi dr Fin. Istraživanja pokazuju da se nivo kortizola nakon HIIT treninga obično vraća na početne vrijednosti u roku od 24 časa.</p><h2>To ne znači da su HIIT treninzi loši</h2><p>Stres od vježbanja je dobra stvar - ističe dr Splenser. Dodaje da se tijelo redovnim vježbanjem prilagođava, pa odgovor na stres vremenom postaje efikasniji. Ipak, upozorava da pretjerivanje može izazvati probleme i savjetuje postepen napredak i prilagođavanje intenziteta sopstvenoj kondiciji.</p><p>Pored uravnoteženog pristupa treningu, ljekari preporučuju i druge navike za održavanje zdravog nivoa kortizola. Dr Fin savjetuje tehnike poput meditacije, vježbi disanja, boravka u prirodi i održavanja društvenih kontakata.</p><p>Također naglašava važnost kvalitetnog sna jer "hronični nedostatak sna ili loš raspored spavanja mogu poremetiti ovaj ritam, što dovodi do hronično povišenih nivoa kortizola". Ako je stres dugotrajan ili izaziva zabrinutost, dr Čeng preporučuje razgovor sa ljekarom i, po potrebi, upućivanje terapeutu ili psihologu.</p>

Pacijentima uvijek govorim da se zdravlje svodi na san, ishranu i vježbanje, i to tim redoslijedom, napominje dr Andres Splenser

Zdrava navika koja zapravo povećava hormon stresa

<p>Iako se pušenje godinama smatra jednom od najvećih prijetnji zdravlju, stručnjaci upozoravaju da još jedna široko rasprostranjena i društveno prihvaćena navika može imati ozbiljne posljedice po mozak. Redovna konzumacija alkohola, čak i kada nije riječ o velikim količinama, može ubrzati starenje mozga i povećati rizik od problema s pamćenjem, koncentracijom i drugim kognitivnim funkcijama.</p><p>Neurologinja dr. Linet Gogol (Lynette Gogol) za "Eating Well" upozorava da mnogi potcjenjuju svakodnevno večernje piće ili korištenje alkohola kao načina za opuštanje i ublažavanje stresa. Prema riječima neurologa dr. Zaka Ramilevića (Zach Ramilevich), alkohol je neurotoksin koji može oštetiti moždane ćelije, narušiti veze između različitih dijelova mozga i dugoročno utjecati na smanjenje njegovog volumena.</p><h2>San i moždane funkcije</h2><p>Jedan od prvih negativnih učinaka alkohola odnosi se na kvalitet sna. Iako može pomoći da osoba lakše zaspi, alkohol remeti REM fazu sna, povećava vjerovatnoću hrkanja i apneje te umanjuje sposobnost mozga da se tokom noći oporavi. Stručnjaci ističu da je upravo san ključan za učvršćivanje sjećanja, regulaciju emocija i obnovu moždanih funkcija.</p><p>Istraživanja pokazuju i da je veća konzumacija alkohola povezana sa smanjenjem sive i bijele moždane mase. Siva masa učestvuje u razmišljanju, donošenju odluka i pamćenju, dok bijela omogućava efikasnu komunikaciju između različitih dijelova mozga. Njihovo očuvanje smatra se jednim od najvažnijih faktora zdravog starenja.</p><h2><br></h2>

<h2>Veći rizik od bolesti</h2><p>Alkohol negativno djeluje i na krvne sudove, povećava rizik od visokog krvnog pritiska, moždanog udara i upalnih procesa, a istovremeno otežava apsorpciju važnih vitamina B grupe, posebno vitamina B1 (tiamina), koji je neophodan za normalan rad mozga. Njegov nedostatak može dovesti do oštećenja nervnog sistema i dodatno ubrzati propadanje moždanog tkiva.</p><p>Stručnjaci upozoravaju i da alkohol prolazi krvno-moždanu barijeru te se razgrađuje u acetaldehid – toksično jedinjenje koje izaziva oksidativni stres i upale, što dugoročno smanjuje otpornost mozga na starenje.</p><p>Svjetska zdravstvena organizacija ranije je saopćila da ne postoji potpuno sigurna količina alkohola kada je riječ o zdravlju. Iako pojedine smjernice i dalje govore o "umjerenom" unosu, neurolozi naglašavaju da umjereno ne znači i bez rizika. Osobama koje ne piju ne preporučuje se da počnu, dok se onima koji konzumiraju alkohol savjetuje da razmisle o smanjenju unosa, jer i male promjene mogu dugoročno doprinijeti očuvanju zdravlja mozga.</p>

Redovna konzumacija alkohola narušava san, oštećuje moždane ćelije i krvne sudove te povećava rizik od kognitivnog propadanja

Neurolozi upozoravaju: Često pijenje alkohola može ubrzati starenje mozga

<p>Tokom toplih dana organizam gubi više tečnosti znojenjem, zbog čega je važno na vrijeme prepoznati prve znakove dehidracije. Iako mnogi smatraju da je žeđ prvi signal, stručnjaci upozoravaju da se ona često javlja tek kada je tijelo već izgubilo određenu količinu tečnosti.</p><p>Među najčešćim simptomima su suha usta, glavobolja, umor, vrtoglavica i tamnija boja urina. Kod nekih osoba mogu se javiti i smanjena koncentracija, razdražljivost te osjećaj slabosti, posebno nakon boravka na suncu ili fizičke aktivnosti.</p><p>Najbolji način za prevenciju dehidracije je redovan unos vode tokom cijelog dana, čak i kada ne osjećate žeđ. Potrebe za tečnošću povećavaju se tokom visokih temperatura, vježbanja i bolesti praćenih povišenom tjelesnom temperaturom.</p><p>Osim vode, hidrataciji doprinose i svježe voće i povrće poput lubenice, krastavca, narandže i jagoda, koji sadrže veliki udio vode. Istovremeno, preporučuje se umjeren unos alkohola i napitaka s većom količinom kofeina jer mogu dodatno potaknuti gubitak tečnosti.</p>

Najbolji način za prevenciju dehidracije je redovan unos vode

Ne zanemarujte prve znakove dehidracije: Organizam ih često šalje prije nego što osjetite žeđ

<p>Tokom ljetnih vrućina mnogi posežu za ventilatorom kako bi lakše zaspali, ali stručnjaci upozoravaju da njegovo cjelonoćno korištenje može imati i neželjene posljedice po zdravlje.</p><p>Iako ventilator pomaže da se prostorija rashladi, stalno strujanje zraka može pogoršati simptome kod osoba koje imaju alergije na prašinu, pelud ili grinje. Ljekarka Hana Patel navodi da ventilator može raznositi alergene po prostoriji, zbog čega se kod nekih ljudi mogu javiti kihanje, svrbež i grlobolja nakon buđenja.</p><p>Poseban oprez savjetuje se osobama koje imaju astmu, jer prašina, spore i drugi čestice koje ventilator podigne mogu dodatno otežati disanje.</p><h2>Suhi zrak i bolovi u mišićima</h2><p>Stručnjaci upozoravaju da ventilator koji radi tokom cijele noći može isušiti sluznicu nosa, grla i disajnih puteva. Zbog toga se neki ljudi bude sa začepljenim nosom ili osjećajem nelagode, iako nisu prehlađeni.</p><p>Direktno puhanje hladnog zraka može uticati i na mišiće. Ako je ventilator postavljen preblizu tijelu, dugotrajno izlaganje može dovesti do zatezanja mišića, jutarnjih bolova ili pogoršanja postojećih tegoba.</p><p>Mogu se pojaviti i problemi poput suhih očiju, usta i kože, posebno kada je zrak usmjeren direktno prema licu.</p><h2>Kako pravilno koristiti ventilator</h2><p>Kako bi se smanjile moguće negativne posljedice, stručnjaci preporučuju da ventilator ne bude usmjeren direktno prema tijelu, već prema zidu ili plafonu kako bi se zrak ravnomjernije rasporedio.</p><p>Savjetuje se i korištenje tajmera, uključivanje ventilatora prije spavanja te redovno čišćenje uređaja i prostorije kako bi se smanjila količina prašine i alergena. Važno je i tokom dana unositi dovoljno tečnosti, posebno u periodima visokih temperatura.</p>

Hodanje bosih nogu: Prirodni lijek za stopala, kičmu i cijelo tijelo

Analiza koja spašava život: Šta plinovi u krvi otkrivaju o vašem zdravlju

Vrućina mijenja rad mozga: Smanjuje koncentraciju i povećava agresiju

Bademovo ulje čuva srce, hrani kožu i pomaže pri mršavljenju

Mogu li crijeva čuvati sjećanja: Naučnici otkrili iznenađujuću vezu između probave i pamćenja

Pijete ledenu kafu da se rashladite: Evo šta ona zapravo radi vašem organizmu

Prvi znakovi sunčanice koje ne smijete ignorisati

Krv iz uha može biti znak ozbiljnog problema

Strah od dodira nije samo stidljivost: Hafefobija može ozbiljno narušiti kvalitet života

Pretjerano izlaganje suncu povećava rizik od različitih oblika raka kože

Nedostatak vitamina D može oslabiti odbranu organizma i povećati rizik od infekcija

Solariji ponovo popularni među mladima: Stručnjaci upozoravaju na povećan rizik od raka kože

Zdrava navika koja zapravo povećava hormon stresa

Neurolozi upozoravaju: Često pijenje alkohola može ubrzati starenje mozga

Ne zanemarujte prve znakove dehidracije: Organizam ih često šalje prije nego što osjetite žeđ

Spavate uz uključen ventilator? Ovo su mogući problemi koje može izazvati

Zdravlje

Hodanje bosih nogu: Prirodni lijek za stopala, kičmu i cijelo tijelo

Analiza koja spašava život: Šta plinovi u krvi otkrivaju o vašem zdravlju

Vrućina mijenja rad mozga: Smanjuje koncentraciju i povećava agresiju

Bademovo ulje čuva srce, hrani kožu i pomaže pri mršavljenju

Mogu li crijeva čuvati sjećanja: Naučnici otkrili iznenađujuću vezu između probave i pamćenja

Pijete ledenu kafu da se rashladite: Evo šta ona zapravo radi vašem organizmu

Prvi znakovi sunčanice koje ne smijete ignorisati

Krv iz uha može biti znak ozbiljnog problema

Strah od dodira nije samo stidljivost: Hafefobija može ozbiljno narušiti kvalitet života

Pretjerano izlaganje suncu povećava rizik od različitih oblika raka kože

Nedostatak vitamina D može oslabiti odbranu organizma i povećati rizik od infekcija

Solariji ponovo popularni među mladima: Stručnjaci upozoravaju na povećan rizik od raka kože

Zdrava navika koja zapravo povećava hormon stresa

Neurolozi upozoravaju: Često pijenje alkohola može ubrzati starenje mozga

Ne zanemarujte prve znakove dehidracije: Organizam ih često šalje prije nego što osjetite žeđ

Spavate uz uključen ventilator? Ovo su mogući problemi koje može izazvati