Dva nova lijeka za Alchajmerovu bolest, donanemab i lekanemab, koja su izazvala velika očekivanja, najvjerovatnije neće donijeti značajnu korist oboljelima. Pokazuju to najnoviji rezultati istraživanja.Naučnici navode da je njihov efekat prisutan, ali znatno manji od nivoa koji bi bio potreban da bi se osjetila stvarna promjena u svakodnevnom životu pacijenata.Ovi lijekovi djeluju na beta-amiloid, protein koji se nakuplja u mozgu i povezuje se s razvojem Alchajmerove bolesti. Iako je usporavanje kognitivnog propadanja važan naučni napredak, rezultati pokazuju da je taj učinak ograničen.Velika analiza, u okviru Kohranove kolaboracije, obuhvatila je 17 studija i više od 20.000 učesnika. Zaključak je da terapija ima određeni efekat, ali nedovoljan za značajniji klinički rezultat.<h2>Rizici i ograničenja</h2>Osim skromne efikasnosti, lijekovi nose i potencijalne rizike, uključujući oticanje mozga i krvarenje. Također, terapija zahtijeva redovno primanje, svake dvije do četiri sedmice.Stručnjaci ističu da je važno realno informisati pacijente. Prema riječima jednog neurologa, većina oboljelih vjerovatno neće imati značajnu korist od ovih terapija, zbog čega je važno izbjeći stvaranje lažne nade.<h2>Potreba za novim pristupima</h2>Istraživači naglašavaju da je potrebno nastaviti potragu za efikasnijim metodama liječenja, uključujući pristupe koji se fokusiraju na smanjenje upalnih procesa u mozgu.Za sada, visoka cijena i ograničena dostupnost dodatno otežavaju primjenu ovih lijekova, pa su oni većini pacijenata teško dostupni.Iako predstavljaju korak naprijed u istraživanju Alchajmerove bolesti, novi lijekovi još uvijek ne donose rješenje koje bi značajno promijenilo tok ove teške bolesti.

Iako usporavaju pad kognitivnih sposobnosti, stručnjaci upozoravaju da ne donose značajnu promjenu u životu pacijenata

Skupi i ograničeni: Novi tretmani za Alchajmer bez stvarnog efekta

U užurbanom načinu života savjeti za mršavljenje često se svode na jednostavne promjene koje je moguće dugoročno primjenjivati. Upravo takve dvije navike izdvojilo je novo istraživanje&nbsp; duži noćni period bez hrane i raniji doručak.Studiju je proveo tim naučnika iz Španije, koji je analizirao prehrambene navike i tjelesnu težinu 7.074 osobe u dobi između 40 i 65 godina. Rezultati su pokazali da su raniji doručak i ranija večera, bez dodatnih obroka između njih, povezani s nižim indeksom tjelesne mase (BMI) tokom pet godina praćenja.<h2>Vrijeme obroka je važno</h2>Iako BMI ima svoja ograničenja kao mjera, sve više istraživanja ukazuje da vrijeme kada jedemo može imati važnu ulogu u regulaciji tjelesne težine.Naučnici smatraju da se objašnjenje krije u cirkadijalnim ritmovima&nbsp; unutrašnjim biološkim satovima koji regulišu san, metabolizam, hormone i energiju tokom dana.Raniji obroci bolje su usklađeni s prirodnim ritmom organizma, što može doprinijeti efikasnijem sagorijevanju kalorija i boljoj kontroli apetita.<h2>Manje obroka, bolji rezultati</h2>Analiza je pokazala da su kasniji doručak i češće jedenje tokom dana povezani s višim BMI-jem. S druge strane, duži period bez hrane tokom noći povezan je s nižom tjelesnom težinom.Posebno izražen efekat uočen je kod žena u perimenopauzi, što ukazuje na moguću povezanost s hormonskim promjenama.<h2>Preskakanje doručka nije rješenje</h2>Istraživači su analizirali i različite obrasce ishrane. Jedna grupa ispitanika, uglavnom muškaraca, praktikovala je povremeni post tako što je preskakala doručak i prvi obrok jela tek nakon 14 sati.Rezultati su pokazali da ovaj način ishrane nema značajan uticaj na tjelesnu težinu. Drugim riječima, preskakanje doručka nije se pokazalo kao efikasna strategija za mršavljenje.Stručnjaci zato sugerišu da bi korisnije bilo pomjeriti večeru na raniji termin i uvesti doručak, umjesto da se samo preskaču obroci.<h2>Uloga sna i bioloških ritmova</h2>Važan faktor može biti i san. Obrasci ishrane koji uključuju ranije obroke i duži noćni post često su bolje usklađeni s prirodnim ciklusima spavanja, što dodatno utiče na zdravlje i metabolizam.Ovaj pristup dio je sve popularnijeg naučnog područja&nbsp; krononutricije, koje proučava ne samo šta jedemo, nego i kada jedemo.Iako istraživanje ne dokazuje direktan uzrok i posljedicu, rezultati jasno ukazuju da male promjene u rasporedu obroka mogu imati značajan uticaj na tjelesnu težinu i opšte zdravlje.

Ranija večera i doručak, uz duži noćni period bez hrane, povezani su s nižim BMI-jem i boljim metabolizmom

Gubitak težine ponekad može biti veoma izazovno

Istraživanje otkriva: Ove dvije jednostavne navike pomažu u održavanju zdrave tjelesne težine

Popularni lijekovi za mršavljenje poput Ozempic i Wegovy suočavaju se s velikim pravnim pritiskom u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je pokrenuto više od 4.000 tužbi protiv proizvođača. Korisnici tvrde da nisu bili dovoljno upozoreni na ozbiljne nuspojave, uključujući gastroparezu, crijevne opstrukcije i oštećenja vida.Prema navodima tužbi, sporni lijekovi pripadaju grupi GLP-1 terapija koje utiču na regulaciju apetita i probave. Iako su donijeli značajne rezultate u mršavljenju, sve je više tvrdnji da mogu izazvati teške zdravstvene komplikacije.Posebnu zabrinutost izazivaju slučajevi povezani s rijetkim poremećajem oka koji može dovesti do trajnog gubitka vida. Stručnjaci navode da bi veće doze, kakve se koriste kod pojedinih terapija, mogle povećati rizik.Sudski postupci su objedinjeni pred saveznim sudom u Philadelphiji, dok pravni analitičari procjenjuju da bi ukupne odštete mogle premašiti dvije milijarde dolara. Kompanije Novo Nordisk i Eli Lilly odbacuju optužbe, ističući da su svi poznati rizici jasno navedeni i odobreni od strane FDA.Slučaj otvara šire pitanje odgovornosti farmaceutske industrije u vremenu sve veće popularnosti lijekova za mršavljenje.

U SAD-u više od 4.000 korisnika tvrdi da nisu bili adekvatno upozoreni na rizike lijekova za mršavljenje

Ozempic pod pritiskom: Hiljade tužbi zbog ozbiljnih nuspojava i gubitka vida

Novo opservacijsko istraživanje donosi neočekivan uvid u odnos ishrane i zdravlja mozga. Naučnici su uočili moguću povezanost između većeg unosa mesa i nižeg rizika od razvoja demencije, ali samo kod osoba koje imaju određenu genetsku varijantu APOE4, koja je poznata kao faktor rizika za Alzheimerovu bolest.Istraživanje su proveli naučnici s Karolinska instituta i Univerziteta u Stockholmu, a obuhvatilo je više od 2.000 osoba starijih od 60 godina koje su praćene do 15 godina. Tokom tog perioda analizirane su njihove prehrambene navike, rezultati kognitivnih testova i pojave demencije.Posebno zanimljiv rezultat odnosi se na nosioce APOE4 varijante. Kod njih je veći unos mesa, uključujući i prerađeno meso, bio povezan s manjim rizikom od demencije i sporijim kognitivnim padom. Naučnici smatraju da bi razlika mogla biti u načinu na koji organizam ovih osoba obrađuje hranjive materije iz mesa, ali tačan mehanizam još nije poznat.Kod osoba koje nemaju APOE4 varijantu nije uočena jasna veza između količine mesa i rizika od demencije. Ipak, veći udio neobrađenog mesa u odnosu na prerađeno bio je povezan s nešto boljim rezultatima u svim grupama.Stručnjaci naglašavaju da se radi o opservacijskoj studiji, što znači da se ne može govoriti o uzročno-posljedičnoj vezi. Potrebna su dodatna klinička istraživanja kako bi se potvrdilo da li ishrana zaista može uticati na rizik od demencije u zavisnosti od genetskog profila.

Novo dugoročno istraživanje pokazuje da veći unos mesa može biti povezan s manjim rizikom od demencije

Unos mesa pomaže zdravlju mozga: Samo kod osoba s određenim genetskim varijantama

Nova studija pokazala je da odlazak na spavanje između 22 i 23 sata značajno smanjuje rizik od razvoja srčanih bolesti.Za razliku od većine dosadašnjih istraživanja o spavanju, koja su se oslanjala na upitnike i dnevnike spavanja podložne subjektivnim procjenama i pamćenju, ova studija, objavljena u časopisu European Heart Journal – Digital Health, koristila je objektivne podatke za praćenje navika ispitanika.<h2>Ključno je odlazak u krevet između 22 i 23 sata</h2>Istraživanje je obuhvatilo učesnike iz britanske Biobanke, prikupljene između 2006. i 2010. godine. Radilo se o osobama starosti od 43 do 79 godina, sa prosjekom od 61 godine, od kojih su 58 posto bile žene.Svaki učesnik je sedam dana nosio akcelerometar na zglobu, uređaj koji je objektivno bilježio kada su zaspali i kada su se probudili. Naučnici su ih zatim pratili u prosjeku 5 godina i 7 mjeseci, bilježeći pojavu kardiovaskularnih bolesti poput srčanog i moždanog udara, srčane insuficijencije, hronične ishemijske bolesti srca i prolaznih ishemijskih napada. Tokom perioda praćenja, od 103.712 učesnika, njih 3.172 (oko 3,6%) razvilo je neku kardiovaskularnu bolest.Pokazalo se da je najmanji rizik bio u grupi koja je na spavanje odlazila između 22:00 i 22:59. U poređenju s njima, rizik je bio 25% veći kod onih koji su išli na spavanje u ponoć ili kasnije, 12% veći kod onih koji su ležali između 23:00 i 23:59, i 24% veći kod onih koji su zaspali prije 22:00 sata. Pri analizi su uzeti u obzir i drugi faktori rizika poput starosti, pola, trajanja i redovnosti sna, pušenja, indeksa tjelesne mase, dijabetesa, krvnog pritiska, holesterola i socioekonomskog statusa.<h2>Moguće objašnjenje</h2>David Plans, vodeći autor studije i istraživač sa Univerziteta u Ekseteru, kao moguće objašnjenje naveo je unutrašnji sat tijela, poznat kao cirkadijalni ritam, koji reguliše naše fizičke i mentalne funkcije tokom 24 sata.Plans je istakao da odlazak na spavanje u ponoć ili kasnije može biti najrizičniji, vjerovatno zato što smanjuje izloženost jutarnjoj svjetlosti, ključnom signalu koji svakodnevno „resetuje“ naš tjelesni sat. Naglasio je da svako odstupanje od prirodnog ciklusa tijela, bilo prerano ili prekasno ležanje, može imati posljedice po zdravlje srca i krvnih sudova.S tim se slažu i ranija istraživanja. Naučno saopštenje Američkog udruženja za srce iz novembra 2025. pojasnilo je da poremećaj cirkadijalnog ritma utiče na krvni pritisak, otkucaje srca i metabolizam.Slično tome, pregledni članak iz časopisa European Heart Journal iz septembra 2025. zaključio je da navike koje remete unutrašnji sat, poput neredovnog spavanja, direktno štete tijelu na molekularnom nivou i povećavaju kardiovaskularni rizik.Naš unutrašnji sat, naime, određuje kada se srce odmara, a kada radi najintenzivnije, pa čak i pomjeranje tog rasporeda za samo sat ili dva može imati mjerljive posljedice.<h2>Rizik izraženiji kod žena</h2>Zanimljivo je da je uočena povezanost bila znatno izraženija kod žena. Kod muškaraca je statistički značajan porast rizika zabilježen samo ako su na spavanje odlazili prije 22 sata. Naučnici pretpostavljaju da bi to moglo biti povezano sa činjenicom da kardiovaskularni rizik kod žena raste nakon menopauze.Zbog toga, razlika uočena u studiji možda odražava biološke promjene vezane za starost, a ne stvarnu razliku u uticaju vremena spavanja na zdravlje srca između polova.Na kraju, Plans je naglasio da studija pokazuje povezanost, ali ne može da utvrdi uzročno-posljedičnu vezu. Drugim riječima, nalazi ukazuju na vezu između vremena odlaska na spavanje i kardiovaskularnog rizika, ali ne dokazuju da jedno direktno uzrokuje drugo.Ipak, podaci jasno sugerišu da bi vrijeme odlaska na počinak moglo biti jednako važno kao i ukupno trajanje sna, te da za naš unutrašnji sat nije svejedno u koje doba noći spavamo, prenosi Dan.

Naš unutrašnji sat, naime, određuje kada se srce odmara, a kada radi najintenzivnije

Postoji "zlatno" vrijeme za san koje čuva srce

Pomfrit je jedna od najpopularnijih, ali i najnezdravijih namirnica koje se često nalaze na jelovniku. Priprema se prženjem u dubokom ulju, pri čemu se, posebno kod ponovne upotrebe ulja, stvaraju štetne trans-masne kiseline povezane s bolestima srca.Osim toga, bogat je jednostavnim ugljenim hidratima koji brzo podižu nivo šećera u krvi, a zatim uzrokuju nagli pad energije i osjećaj gladi. Velike količine soli dodatno opterećuju organizam, naročito kod osoba s povišenim krvnim pritiskom.Poseban problem nastaje kada se pomfrit više puta podgrijava ili prži, jer tada mogu nastati spojevi poput akrilamida, koji se u nekim istraživanjima dovode u vezu s povećanim rizikom od raka.Iako ga mnogi obožavaju, stručnjaci savjetuju umjerenost i biranje zdravijih opcija. Domaći pomfrit, pripremljen s manje ulja i bez ponovnog prženja, može biti bolja alternativa uz puniji ukus i veću kontrolu nad sastojcima.

Prženje u dubokom ulju, višak soli i štetni spojevi čine ovu popularnu namirnicu ozbiljnim rizikom za organizam

Svi ga vole, ali šteti zdravlju: Zašto je pomfrit među najgorim izborima

Namještanje slomljene kosti, poznato kao repozicija prijeloma, podrazumijeva vraćanje koštanih fragmenata u njihov prirodni položaj kako bi se omogućilo pravilno zarastanje.Postupak počinje dijagnostikom, najčešće RTG snimanjem, kojim se utvrđuje vrsta prijeloma i položaj kostiju. Na osnovu nalaza, ljekar odlučuje da li će se raditi zatvorena repozicija bez operacije ili otvorena, uz hirurški zahvat i ugradnju implantata poput vijaka i pločica.Prije zahvata primjenjuje se anestezija lokalna, regionalna ili opća&nbsp; kako bi se spriječio bol. Kod otvorenih prijeloma posebno je važna sterilizacija rane i uklanjanje oštećenog tkiva.Zatvorena repozicija se izvodi ručnim namještanjem kosti kroz kožu, dok otvorena podrazumijeva operaciju i direktno postavljanje fragmenata uz stabilizaciju.Nakon namještanja, kost se imobilizira pomoću gipsa, udlage ili drugih metoda kako bi se osiguralo pravilno zarastanje. Na kraju se radi kontrolni RTG kako bi se provjerio položaj kosti.Cijeli proces vodi specijalista ortopedije, a uspjeh liječenja zavisi od pravovremene i pravilne intervencije.

Proces koji vraća kost u pravilan položaj i omogućava sigurno zarastanje

Kako se namješta slomljena kost: Korak po korak kroz proces liječenja prijeloma

Benigna hiperplazija prostate (BHP) je česta, dobroćudna promjena koja pogađa muškarce srednje i starije životne dobi. Nastaje kada prostata postepeno raste i počne pritiskati mokraćnu cijev, što otežava normalno mokrenje.Simptomi se razvijaju postepeno i uključuju učestalo mokrenje, naročito noću, slab i isprekidan mlaz urina, otežan početak mokrenja te osjećaj nepotpunog pražnjenja bešike. U težim slučajevima mogu se javiti infekcije mokraćnog sistema ili nemogućnost mokrenja.Dijagnoza se postavlja pregledom, analizama i ultrazvukom, dok se liječenje prilagođava pacijentu od lijekova do minimalno invazivnih zahvata i operacija, uz uglavnom dobre rezultate i postepeni oporavak.

Kako prepoznati i liječiti BHP na vrijeme

Uvećana prostata kod muškaraca simptomi koje ne treba ignorisati

Uvećana prostata kod muškaraca: Simptom kojeg ne treba ignorisati

Buđenje s glavoboljom česta je pojava koja može imati različite uzroke&nbsp; od loših navika do zdravstvenih problema. Jedan od najčešćih, ali često neprepoznatih uzroka je apneja u snu, poremećaj disanja tokom noći koji smanjuje nivo kisika i narušava kvalitet sna.Dehidracija je također čest razlog. Nedovoljan unos tečnosti tokom dana može dovesti do jutarnje glavobolje, uz simptome poput žeđi, umora i vrtoglavice.Migrena i druge vrste glavobolja često se javljaju upravo ujutro, a mogu biti praćene mučninom, osjetljivošću na svjetlo i jakim bolom. Dodatni uzrok može biti i bruksizam, odnosno škrgutanje zubima tokom sna, koje stvara napetost u vilici i mišićima lica.Na pojavu glavobolje utiču i alkohol, pretjerana upotreba lijekova protiv bolova, kao i stres, anksioznost i depresija.Iako su uzroci često bezazleni, ponavljajuće ili jake glavobolje mogu ukazivati na ozbiljnije probleme. U tom slučaju važno je potražiti savjet ljekara, posebno ako su prisutni dodatni simptomi.

Od dehidracije i stresa do ozbiljnih poremećaja, jutarnji bol može biti važan signal tijela

Ako se budite s bolom u glavi, ovo morate znati

Veliko istraživanje pokazalo je da osobe koje nikada nisu bile u braku imaju veći rizik od razvoja raka u odnosu na one koje jesu ili su bile u braku. Analizom više od četiri miliona slučajeva utvrđeno je da su stope obolijevanja značajno više kod samaca, posebno kod muškaraca i žena koji nikada nisu stupali u brak.Ipak, stručnjaci upozoravaju da brak sam po sebi nije zaštita od bolesti. Razlike se povezuju s načinom života, nivoom stresa, zdravstvenim navikama i redovnošću ljekarskih pregleda. Također, osobe u stabilnijim životnim okolnostima češće ulaze u brak, što može utjecati na rezultate.Posebno velike razlike uočene su kod karcinoma povezanih s HPV virusom, gdje je rizik bio višestruko veći kod osoba koje nikada nisu bile u braku.Istraživači ističu važnost prevencije, redovnih pregleda i brige o zdravlju, bez obzira na bračni status.

Analiza miliona slučajeva pokazuje razlike, ali stručnjaci naglašavaju da uzroci nisu jednostavni

Alarmantno otkriće: Samci češće obolijevaju od raka

Mnogi vjeruju da je za gubitak kilograma neophodno gladovanje i rigorozne dijete, ali praksa pokazuje suprotno. Restriktivni režimi najčešće kratko traju i vode povratku starim navikama. Ključ održivog mršavljenja leži u postepenim i realnim promjenama svakodnevnog ponašanja.Umjesto stalnog brojanja kalorija, važno je obratiti pažnju na razloge zbog kojih jedemo. Hrana se često konzumira iz dosade, stresa ili umora, a ne zbog stvarne gladi. Prepoznavanje tih obrazaca prvi je korak ka promjeni.Fizička aktivnost ne mora biti intenzivna. Svakodnevne šetnje od 30 do 45 minuta mogu značajno doprinijeti gubitku kilograma i boljem općem stanju organizma.Ishrana treba biti uravnotežena, bez potpunog izbacivanja omiljenih namirnica. Preporučuje se veći unos proteina i vode, te smanjenje grickalica, gaziranih pića i kasnih obroka.Kvalitetan san također igra važnu ulogu. Odmoreno tijelo lakše reguliše apetit i smanjuje potrebu za nezdravom hranom. Iako rezultati ne dolaze preko noći, uz dosljednost su dugoročno vidljivi i održivi.

Bez strogih dijeta i gladovanja moguće je smršati uz promjenu navika, više kretanja i kvalitetniji san

Mršavljenje bez odricanja: Male promjene, veliki rezultati

Savremena medicina sve više napušta univerzalni pristup liječenju tumora i okreće se personaliziranoj terapiji, koja svakom pacijentu pristupa individualno. Upravo takav model primjenjuje se u Zavodu za personaliziranu medicinu pri Kliničkom bolničkom centru Zagreb, gdje je prošle godine urađeno gotovo 2.500 molekularnih testova.Ova vrsta dijagnostike omogućava analizu genetskih karakteristika tumora i određivanje terapije koja je najefikasnija za konkretnog pacijenta. Umjesto klasične podjele prema organu, fokus je na jedinstvenom molekularnom „potpisu“ tumora koji određuje njegov rast i širenje.Stručnjaci ističu da ovakav pristup donosi značajne prednosti preciznije liječenje, manje nuspojava i duže preživljavanje. Sve veći broj pacijenata zahvaljujući ovim metodama živi duže i kvalitetnije, čak i s uznapredovalim oblicima bolesti.Razvoj personalizirane medicine podržan je i kontinuiranim ulaganjima u zdravstveni sistem, što omogućava dostupnost inovativnih lijekova i savremenih terapija.Očekuje se da će daljnji napredak u ovoj oblasti dodatno unaprijediti ishode liječenja i promijeniti način na koji se rak posmatra od smrtonosne do hronične bolesti kojom se može upravljati.

Napredna dijagnostika omogućava precizniji pristup terapiji i bolje ishode za onkološke pacijente

Personalizirana medicina mijenja tok liječenja raka

Sezona ambrozije, jedne od najjačih biljnih alergena, traje od sredine ljeta do kasne jeseni, s vrhuncem u avgustu i septembru. Kod velikog broja ljudi izaziva simptome poput učestalog kihanja, curenja nosa, svrbeža očiju i otežanog disanja, a kod osjetljivijih može dovesti i do ozbiljnijih respiratornih problema.Ako se simptomi ponavljaju svake godine u istom periodu, postoji velika vjerovatnoća da je riječ o alergiji. Prvi korak je odlazak ljekaru ili alergologu, koji će na osnovu simptoma i anamneze preporučiti testiranje.Najčešće se koristi kožni "prick" test, gdje se na kožu nanose alergeni i reakcija se očitava već nakon 15 do 20 minuta. Kao alternativa koristi se i analiza krvi kojom se mjeri nivo IgE antitijela. U određenim slučajevima radi se i dodatno testiranje radi potvrde dijagnoze.Nakon potvrde alergije preporučuje se izbjegavanje peludi, korištenje terapije poput antihistaminika i sprejeva, a kod težih slučajeva i imunoterapija. Pravovremena dijagnoza i terapija mogu značajno ublažiti simptome i poboljšati kvalitet života.

Kako prepoznati simptome i potvrditi dijagnozu na vrijeme

Alergija na ambroziju može ozbiljno narušiti svakodnevni život

Većina ljudi smatra da su slatkiši najveći uzrok kvarenja zuba, ali stomatolozi upozoravaju da kisela hrana i pića mogu biti još štetniji. Njihov uticaj je direktan, napadaju zubnu gleđ i postepeno je slabe, zbog čega zubi postaju osjetljiviji i skloniji oštećenjima i karijesu.U svakodnevnoj ishrani često se nalaze namirnice koje djeluju "zdravo", ali imaju visok nivo kiselina. Tu spadaju citrusno voće poput limuna i narandži, gazirana pića, voćni sokovi, kafa i vino. Čak i napici bez šećera mogu oštetiti zube zbog kiselina koje sadrže.Stručnjaci savjetuju da se ove namirnice ne moraju potpuno izbaciti, ali je važno pravilno ih konzumirati. Preporučuje se da se kisela pića piju uz obrok, da se usta povremeno isperu vodom te da se sa pranjem zuba sačeka najmanje 30 minuta nakon konzumacije.Ključ je u umjerenosti i učestalosti jer obično nije problem šta jedemo, već koliko često.

Stomatolozi upozoravaju da svakodnevne kiseline postepeno razaraju zubnu gleđ

Kisela hrana i pića tihi neprijatelj zuba

Mnogi su odmalena slušali upozorenja da sjedenje prekrštenih nogu šteti zdravlju od bolova u koljenima do proširenih vena. Međutim, savremena istraživanja pokazuju da ova navika nije toliko opasna kako se često misli.Sjedenje prekrštenih nogu može izazvati kratkotrajnu nelagodu, poput ukočenosti ili trnaca, ali to je uglavnom znak da treba promijeniti položaj, a ne da dolazi do oštećenja tijela. Problem je zapravo dugotrajno zadržavanje u bilo kojem položaju.Kada je riječ o leđima, ne postoji jedan "ravilan" način sjedenja koji odgovara svima. Tijelo je prilagodljivo i može podnijeti različite položaje bez trajnih posljedica. Slično važi i za kukove i koljena&nbsp; nema dokaza da prekrštanje nogu uzrokuje njihovo oštećenje.Također, ova navika ne uzrokuje proširene vene. One su uglavnom povezane s genetikom, trudnoćom, tjelesnom težinom i dugotrajnim stajanjem, a ne sa načinom sjedenja.Postoje situacije kada se savjetuje izbjegavanje ovog položaja, poput oporavka nakon operacija, ali to su specifični medicinski slučajevi.Najvažnije je da ne ostajete dugo u istom položaju. Redovno mijenjajte način sjedenja, ustajte i krećite se&nbsp; upravo to je ključ zdravlja, a ne strogo pridržavanje jednog "idealnog" položaja.

Stručnjaci otkrivaju da li ova navika uzrokuje bolove, oštećenja zglobova ili proširene vene

Prekrštate noge dok sjedite, evo da li to zaista šteti zdravlju

Sjedenje prekrštenih nogu: Da li to zaista šteti zdravlju

Kurje oko je zadebljanje kože koje nastaje kao reakcija na stalni pritisak ili trenje, najčešće zbog neudobne obuće. Prepoznaje se po tvrdom, uzdignutom dijelu kože sa centralnim jezgrom koje može izazivati bol pri hodanju.Najčešće se javlja na prstima i tabanima, a važno ga je razlikovati od žuljeva i bradavica. Glavni uzrok su uske ili neadekvatne cipele, ali i trenje zbog loših navika nošenja obuće.Ako nemate ozbiljne zdravstvene probleme, kurje oko možete tretirati kod kuće. Stopala je potrebno potopiti u toplu vodu 15 do 20 minuta, a zatim nježno ukloniti zadebljalu kožu kamenom ili turpijom. Važno je ne koristiti oštre predmete jer mogu izazvati infekciju.Zaštitni flasteri i redovna hidratacija dodatno pomažu u smanjenju pritiska i oporavku kože.U slučaju jake boli, infekcije ili ako imate dijabetes, obavezno se obratite ljekaru. Prevencija uključuje nošenje udobne obuće, redovnu njegu stopala i izbjegavanje pritiska na osjetljiva mjesta.

Skupi i ograničeni: Novi tretmani za Alchajmer bez stvarnog efekta

Istraživanje otkriva: Ove dvije jednostavne navike pomažu u održavanju zdrave tjelesne težine

Ozempic pod pritiskom: Hiljade tužbi zbog ozbiljnih nuspojava i gubitka vida

Unos mesa pomaže zdravlju mozga: Samo kod osoba s određenim genetskim varijantama

Postoji "zlatno" vrijeme za san koje čuva srce

Svi ga vole, ali šteti zdravlju: Zašto je pomfrit među najgorim izborima

Kako se namješta slomljena kost: Korak po korak kroz proces liječenja prijeloma

Uvećana prostata kod muškaraca: Simptom kojeg ne treba ignorisati

Ako se budite s bolom u glavi, ovo morate znati

Alarmantno otkriće: Samci češće obolijevaju od raka

Mršavljenje bez odricanja: Male promjene, veliki rezultati

Personalizirana medicina mijenja tok liječenja raka

Alergija na ambroziju može ozbiljno narušiti svakodnevni život

Kisela hrana i pića tihi neprijatelj zuba

Sjedenje prekrštenih nogu: Da li to zaista šteti zdravlju

Bol u stopalu pri svakom koraku: Evo kako trajno riješiti problem

Zdravlje

Skupi i ograničeni: Novi tretmani za Alchajmer bez stvarnog efekta

Istraživanje otkriva: Ove dvije jednostavne navike pomažu u održavanju zdrave tjelesne težine

Ozempic pod pritiskom: Hiljade tužbi zbog ozbiljnih nuspojava i gubitka vida

Unos mesa pomaže zdravlju mozga: Samo kod osoba s određenim genetskim varijantama

Postoji "zlatno" vrijeme za san koje čuva srce

Svi ga vole, ali šteti zdravlju: Zašto je pomfrit među najgorim izborima

Kako se namješta slomljena kost: Korak po korak kroz proces liječenja prijeloma

Uvećana prostata kod muškaraca: Simptom kojeg ne treba ignorisati

Ako se budite s bolom u glavi, ovo morate znati

Alarmantno otkriće: Samci češće obolijevaju od raka

Mršavljenje bez odricanja: Male promjene, veliki rezultati

Personalizirana medicina mijenja tok liječenja raka

Alergija na ambroziju može ozbiljno narušiti svakodnevni život

Kisela hrana i pića tihi neprijatelj zuba

Sjedenje prekrštenih nogu: Da li to zaista šteti zdravlju

Bol u stopalu pri svakom koraku: Evo kako trajno riješiti problem