Često stavljamo potrebe drugih ispred svojih, osjećamo krivnju kada kažemo „ne“ i iscrpljujemo se pomažući drugima. Granice nisu sebičnost one štite od stresa i omogućavaju balans.Dobre granice jasno pokazuju šta je prihvatljivo, a šta ne. Prepoznajte svoje potrebe i komunicirajte ih dosljedno: „Sada ne mogu pomoći“ ili „Ne želim razgovarati o ovoj temi“.&nbsp;Postavljanje granica razvija se vježbom i jača zdrav odnos prema sebi i drugima.

Kako prepoznati i očuvati vlastite potrebe

Prevencija mentalnog zdravlja počinje postavljanjem granica

Epstein-Barrov virus (EBV), član porodice herpesvirusa, širi se kontaktom i ostaje u tijelu doživotno. Najčešće izaziva infektivnu mononukleozu, poznatu kao “bolest poljupca”, dok kod adolescenata ili odraslih simptomi mogu biti intenzivniji. Virus napada B-limfocite, slabi imunitet i može dovesti do dugotrajnog umora.Prenosi se slinom, dijeljenjem pribora ili kroz tjelesne tekućine. Liječenje je simptomatsko: mirovanje, dovoljno tekućine i lijekovi protiv temperature i bolova. Akutni simptomi obično traju 2–4 sedmice, ali dugotrajni umor može potrajati mjesecima.Recentna istraživanja povezuju EBV s autoimunim bolestima poput multiple skleroze, reumatoidnog artritisa i dijabetesa tip 1, te s rizikom od limfoma i drugih karcinoma. Protein EBNA2 koji virus stvara može “zbuniti” imuni sistem, pokrećući autoimune reakcije. Virus također može doprinositi nastanku raka poticanjem upale i smanjenjem imunološke kontrole.

Virus koji ostaje doživotno u tijelu i može se reaktivirati

Najrašireniji virus koji može uzrokovati hronične bolesti i rak

Naučnici sa Univerziteta u Osaki i Medicinskog fakulteta Univerziteta Kobe razvili su molekulu PA-915, koja pokazuje značajan potencijal u liječenju depresije, anksioznosti i poremećaja izazvanih stresom. Molekula djeluje kao antagonist PAC1 receptora, ključnog dijela "stresne ose" u organizmu, čime pomaže mozgu da mirnije i uravnotezenije reaguje na pritisak.Istraživanja su pokazala da jedna doza PA-915 održava antidepresivni efekat i do osam sedmica, slično djelovanju ketamina, ali bez uobičajenih neželjenih efekata poput zavisnosti, hiperaktivnosti ili kognitivnih poremećaja. Ako se molekula pokaže sigurnom u kliničkim studijama na ljudima, mogla bi promijeniti fokus liječenja sa svakodnevnog ublažavanja simptoma na regulisanje samog uzroka stresa.Stručnjaci ipak podsjećaju da lijekovi ne mogu u potpunosti zamijeniti osnove mentalnog zdravlja dovoljno sna, redovnu fizičku aktivnost i zdrave životne navike i dalje su ključni.

PA-915 – ciljana terapija koja smanjuje anksioznost i stres

Revolucija u liječenju stresa: Nova "vakcina" briše loše osjećaje nedjeljama

Ulje od sjemenki bundeve, dobijeno hladnim prešanjem, prava je riznica nutrijenata. Bogato je nezasićenim masnim kiselinama linolnom (omega-6) i oleinskom (omega-9) te vitaminom E, cinkom, magnezijem i željezom, što ga čini moćnim saveznikom za zdravlje organizma.Jedna od najpoznatijih dobrobiti ovog ulja je njegovo djelovanje na zdravlje prostate i urinarnog trakta. Istraživanja pokazuju da redovna konzumacija pomaže kod problema s mokrenjem, benigne hiperplazije prostate i preaktivnog mjehura, poboljšavajući kvalitet života.Također doprinosi zdravlju srca. Fitosteroli iz ovog prirodnog dodatka pomažu smanjiti "loš" LDL kolesterol, dok njegova protuupalna svojstva štite krvne sudove i smanjuju rizik od ateroskleroze.Koži pruža hranjive tvari i održava elastičnost, dok antioksidansi usporavaju starenje. Njegova protuupalna svojstva mogu ublažiti iritacije poput ekcema i akni.Za maksimalan učinak, ulje od sjemenki bundeve treba koristiti sirovo, preko salata, kuhanog povrća ili u umacima. Ne smije se zagrijavati jer visoka temperatura uništava vrijedne nutrijente. Čuvajte ga na hladnom i tamnom mjestu, najbolje u hladnjaku u dobro zatvorenoj boci.

Ovo prirodno ulje čuva srce, urinarnu funkciju i hormonalnu ravnotežu

Nevjerovatna moć ulja od sjemenki bundeve za tijelo i kožu

Nove smjernice sugeriraju da osobe s povišenim holesterolom mogu početi uzimati statine već u 30-ima, dok je ranije preporuka bila tek od 40. godine. To ne znači da svaka osoba treba odmah početi s lijekovima, već naglašava važnost ranijeg testiranja i upotrebe PREVENT kalkulatora za procjenu desetogodišnjeg i 30-godišnjeg rizika od srčanih bolesti.Statini su lijekovi koji smanjuju "loši" LDL holesterol i trigliceride, pomažu jetri izlučiti holesterol i mogu povećati "dobri" HDL holesterol. Djeluju tako što blokiraju enzim HMG CoA reduktazu, koji je potreban za proizvodnju holesterola. Njihova primarna svrha je smanjenje rizika od srčanog i moždanog udara i usporavanje nakupljanja plaka u arterijama.Ljekar preporučuje statine kod osoba koje ne mogu dovesti holesterol u normalu samo promjenom životnog stila, uzimajući u obzir dob, pol, dijabetes, krvni pritisak, pušenje i porodičnu istoriju srčanih bolesti. Nuspojave su rijetke, a zdrava prehrana i tjelesna aktivnost i dalje ostaju temelj prevencije.– Što ranije intervenirate kako biste smanjili dugoročni rizik, to je bolje – zaključuje kardiolog Sean Heffron.

Prevent kalkulator i individualna procjena rizika olakšavaju odluke

Visok holesterol u 30-ima: Rani početak statina

Bronhitis je upala bronha, dišnih cijevi koje vode zrak u pluća. Akutni bronhitis, izazvan virusom ili bakterijom, može se prenijeti s osobe na osobu kapljičnim putem, kašljem, kihanjem ili dodirivanjem zaraženih površina. Hronični bronhitis nastaje zbog dugotrajne iritacije pluća, najčešće pušenjem ili zagađenjem, i obično nije zarazan.Simptomi akutnog bronhitisa uključuju osjećaj nelagode u prsima, upalu grla, kašalj sa ili bez sluzi, umor, glavobolju i blagu povišenu temperaturu. Hronični bronhitis razvija se polako, traje mjesecima ili godinama, i karakterizira stalno iskašljavanje sluzi.Virusni bronhitis je zarazan nekoliko dana prije i za vrijeme simptoma, dok bakterijski bronhitis prestaje biti zarazan 24 sata nakon početka antibiotika. Hronični bronhitis povećava osjetljivost na sekundarne infekcije koje mogu biti zarazne.Prevencija uključuje ograničenje kontakta s drugima, higijenu ruku, kašljanje u lakat i dezinfekciju površina. Starije osobe i hronični bolesnici trebaju razmotriti vakcinaciju protiv gripe i upale pluća. Liječnika treba posjetiti ako simptomi traju duže od tri sedmice, pojavljuje se visoka temperatura, iskašljavanje krvi ili otežano disanje.

Simptomi, zaraznost i prevencija upale dišnih putova

Akutni i hronični bronhitis: Kako prepoznati razliku

Mlade generacije danas često karakteriše osjećaj besmisla. Današnje društvo nameće svoje standarde kojima mlada osoba mora da se prilagodi, ili je, u suprotnom, društvo ne prihvata. Kao posljedica toga se često javlja depresija.Adolescencija je, sama po sebi, doba velikih promjena. Teško je povjerovati da je depresija u djetinjstvu i adolescenciji moguća, s obzirom na to da bi to trebalo da budu najsretniji i najbezbrižniji periodi u životu osobe. Pa ipak, depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice, čak i u doba djetinjstva i adolescencije.<h2>Rizici pojave</h2>Psihologinja Nurka Bulić za „Avaz“ je kazala da povišeni rizik pojavljivanja depresivnog poremećaja postoji kod porodične anamneze alkoholizma, depresije i gubitka roditelja prije dobi od 11 godina.

- Bitno je naglasiti da je depresija bolest kao i svaka druga, i da se njenom liječenju treba pristupiti ozbiljno. Iako su stariji skloni mišljenju da je depresivno ponašanje način privlačenja pažnje, to nerijetko nije slučaj. Mnogi smatraju da djeca nose genetsku predispoziciju za razvoj depresije, ali da su okolni utjecaji (stres, obiteljski odnosi…) nužni kao okidači – pokretači prve epizode depresije. Depresivni poremećaji u djece i adolescenata često se povezuju i s velikim psihičkim i fizičkim opterećenjem bez dovoljno odmora, velikim očekivanjima, slabom emocionalnom povezanosti s majkom i drugim važnim osobama, psihičkim traumama zbog realnog ili prijetećega gubitka voljene osobe ili objekata. Adolescenti uglavnom teško podnose i iskazuju depresivnost – objasnila je Bulić.Simptomi se mogu razviti u apatiju, gubitak zanimanja za prijatelje i druge bliske osobe uz socijalno povlačenje, zapuštanje vanjskog izgleda i školski neuspjeh.- Suicid je, nažalost, jedna od najtežih posljedica depresije. Od 1950. godine se stopa adolescentnih suicida učetverostručila i treći je vodeći uzrok smrti u ovoj dobnoj skupini. Vjerovatnoća da će doći do suicida je pet puta veća kod mladih s poremećajem raspoloženja nego kod mladih bez takve dijagnoze – upozorila je Bulić.Simptomi koji općenito opisuju depresivnost na emocionalnom planu jesu tužno i beznadežno raspoloženje, obeshrabrenost i utučenost. No, loše raspoloženje kod njih može istovremeno imati i sasvim suprotne kvalitete – poput razdražljivosti ili izljeva bijesa. U nekim istraživanjima utvrđeno je da čak 80 posto adolescenata u situacijama kada se osjećaju depresivni primjećuju kod sebe istovremenu pojavu žalosti i ljutnje.<h2>Nisko samopoštovanje</h2>Tjelesni simptomi depresivnosti uključuju poremećaj različitih tjelesnih funkcija: promjene u apetitu koji može biti ili značajno smanjen ili značajno povećan te smetnje spavanja. Oscilacije tjelesne težine su naročito značajne u simptomatologiji starijih depresivnih adolescenata.- Nisko samopoštovanje je zajednička karakteristika raznih oblika razvojne psihopatologije. Adolescenti nisko vrednuju sebe i svoja postignuća, te imaju negativnu percepciju vlastitog tjelesnog izgleda i ponašanja. Drugi najčešći kognitivni simptom depresivnosti je beznadnost, tj. negativno očekivanje od budućnosti. Simptomi bespomoćnosti javljaju se u situacijima kada dijete nema kontrolu nad događajima u vlastitom životu i kada očekuje da tu kontrolu neće imati ni ubuduće. Također, slabiji školski uspjeh može biti posljedica depresivnosti kod adolescenata, ali i uzročni faktor – zaključila je Bulić.<h2>Rani tretman</h2>Ukoliko se kod djeteta ustanovi depresija, lijekovi u toj životnoj dobi rijetko se koriste kao jedina metoda liječenja, već se dijete od samog početka nastoji uključiti u psihoterapijski tretman. Korisno je i roditelje što aktivnije uključiti u tretman djeteta u smislu savjetovanja, kako bi im se olakšalo prihvatiti i nositi se s teškoćama koje imaju njihova djeca.

Bitno je naglasiti da je to bolest kao i svaka druga, i da se njenom liječenju treba pristupiti ozbiljno, naglasila je Bulić

Psihologinja Nurka Bulić za „Avaz“ o mentalnom zdravlju mladih: Depresija kod adolescenata nije način privlačenja pažnje

Mnoge osobe piju vodu koja je natočena dan ranije, ali stručnjaci savjetuju oprez zbog mogućeg razvoja bakterija.Dijetetičarka Kristen&nbsp;Smit (Smith) ističe da se drži pravila od 12 sati za čašu vode, nakon tog perioda preporučuje da se natoči svježa voda.- Tokom prvih 12 sati neće biti dovoljno hrane za bakterije da se razmnože. Nakon toga, voda može postati pogodna za njihov rast - pojašnjava Smit.Ako voda stoji cijeli dan, najbolje je natočiti novu čašu, čak i ako je korišten filter za vodu. Također, dijeljenje vode s drugim osobama ubrzava razmnožavanje bakterija.- Nakon što osoba pije direktno iz flaše ili čaše, bakterije iz usta mogu se prenijeti i početi se razmnožavati. Zato je najbolje popiti vodu odmah i baciti preostalu. Ako nemate izbora, bolje je popiti staru vodu nego ostati dehidriran - dodaje Smit.Glavna poruka je da je svježa voda uvijek sigurniji izbor za zdravlje.

Stručnjaci upozoravaju na rizik od bakterija i kontaminacije

Zašto voda koja je natočena prethodnog dana može biti opasna za zdravlje

U užurbanim danima često odgađamo stvari za “kasnije”, vjerujući da ćemo ih riješiti kada budemo imali vremena. Problem je što mnoge od tih aktivnosti nisu nevažne naprotiv, ključne su za zdravlje i kvalitet života.<h2>Najčešće odgađamo:</h2>Sistematski pregled – uvijek čekamo “bolji trenutak”, koji rijetko dolazi sam.Brigu o mentalnom zdravlju – usporiti, bolje spavati ili smanjiti stres često ostaje samo plan.Fizičku aktivnost – planovi postoje, ali svakodnevne obaveze pobijede.Male kućanske poslove – sitnice koje uvijek mogu pričekati nagomilavaju se.Pregled kože i madeža – suptilan, ali važan preventivni korak koji često zanemarujemo.Promjene na koži, poput novih madeža ili promjena u obliku i boji postojećih, često se ne doživljavaju hitnima, ali rano otkrivanje može spasiti život. Pregled madeža je brz, jednostavan i bezbolan – dermatolog koristi dermatoskop i pregled traje svega nekoliko minuta.Inicijativa “STOP! Pregledaj se!” omogućava besplatne preglede madeža širom Bosne i Hercegovine, čime preventiva postaje dostupnija i praktičnija za građane.

Pet stvari koje stalno odgađamo, ne zanemarujte preventivne preglede

Briga o zdravlju u svakodnevnom životu: Mali koraci danas mogu spasiti život sutra

Nezarazne bolesti danas su najveći zdravstveni izazov savremenog društva. Prema globalnim podacima, godišnje uzrokuju oko 43 miliona smrti, što čini čak 75 posto svih smrtnih slučajeva. U Evropi situacija nije mnogo bolja oko 1,8 miliona ljudi godišnje umire od bolesti koje su se u velikoj mjeri mogle spriječiti.Najveći teret nose kardiovaskularne bolesti, rak, hronične respiratorne bolesti i dijabetes. Upravo ove četiri grupe bolesti odgovorne su za većinu smrti, ali i ogromne troškove zdravstvenih sistema, koji dostižu stotine milijardi dolara godišnje.Stručnjaci ističu da rješenje nije samo u liječenju, već prije svega u prevenciji. Zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost, prestanak pušenja i kontrola tjelesne težine ključni su faktori koji mogu spriječiti razvoj bolesti.Poseban značaj imaju programi ranog otkrivanja, poput pregleda za rak dojke, debelog crijeva i vrata maternice, koji su već pokazali rezultate u smanjenju smrtnosti. Ipak, jedan od najvećih izazova ostaje slab odaziv građana.Sve veći značaj ima i tehnologija od telemedicine do pametnih aplikacija koje pomažu u praćenju zdravlja. Uz to, mentalno zdravlje postaje važan dio prevencije, jer stres i savremeni način života dodatno povećavaju rizike.Zaključak je jasan: ulaganje u prevenciju nije samo pitanje zdravlja, već i dugoročne sigurnosti društva. Jer bolesti koje spriječimo ne koštaju&nbsp; ni živote, ni novac.

Stručnjaci upozoravaju da nezarazne bolesti odnose tri četvrtine života u svijetu, a ključ rješenja je u prevenciji

Vakcina protiv bolesti COVID-19 BioNTecha

Najskuplje su bolesti koje ne spriječimo: 43 miliona ljudi godišnje izgubi život

Buđenje uz ukočenost u donjem dijelu leđa čest je problem kod velikog broja ljudi. Procjenjuje se da milioni širom svijeta imaju bolove u leđima, a jutarnja nelagoda često je prvi znak da tijelu treba više pažnje.Tokom noći kičma se odmara, a diskovi između pršljenova upijaju tečnost, zbog čega ujutro mogu biti osjetljiviji i manje pokretni. Upravo zato nagli pokreti, poput saginjanja ili ustajanja bez pripreme, mogu izazvati dodatnu napetost i osjećaj „blokade“.Stručnjaci ističu da kratka, svjesna jutarnja rutina može napraviti veliku razliku. Već osam minuta laganih vježbi dovoljno je da se tijelo pokrene, smanji napetost i pripremi za dnevne aktivnosti.Rutina uključuje kontrolisano disanje, blage pokrete zdjelice, istezanje nogu, aktivaciju mišića stražnjice i lagane rotacije tijela. Važno je da se svi pokreti izvode polako, bez forsiranja i uz pravilno disanje.Redovno izvođenje ovih vježbi može pomoći u smanjenju bolova, poboljšanju držanja i većoj pokretljivosti. Ključ nije u intenzitetu, već u dosljednosti male navike svakog jutra mogu donijeti dugoročne rezultate i zdravija leđa.

Jednostavna jutarnja rutina pokreće kičmu, opušta mišiće i pomaže da dan započnete bez nelagode i napetosti

Ne ignorišite jutarnju ukočenost: 8 minuta može smanjiti bol u leđima

Dijagnosticiranje bolesti pluća u budućnosti bi moglo biti znatno brže i jednostavnije zahvaljujući novoj tehnologiji koja analizira dah pacijenta. Naučnici su razvili prototip senzora koji bi mogao otkriti upalu pluća i druge respiratorne bolesti bez invazivnih pretraga i dugog čekanja nalaza.Uređaj funkcioniše tako što pacijent udahne posebno dizajnirane nanočestice. Nakon prolaska kroz organizam, one se izdahnu zajedno s biomarkerima – hemijskim tragovima koji ukazuju na prisustvo bolesti. Senzor zatim prepoznaje te signale za svega nekoliko minuta.Tehnologija, nazvana PlasmoSniff, razvijena je na MIT-u i trenutno je testirana samo na životinjama, zbog čega su potrebna dodatna istraživanja prije primjene na ljudima. Ipak, prvi rezultati ulijevaju optimizam.Sistem koristi napredne metode poput Ramanove spektroskopije i plazmonike kako bi detektovao i najmanje količine biomarkera u dahu. Naučnici ističu da bi ovaj uređaj u budućnosti mogao biti korišten u bolnicama, ambulantama, ali i kod kuće.Osim za bolesti pluća, tehnologija bi mogla imati širu primjenu, uključujući otkrivanje štetnih hemikalija i zagađenja zraka.

Novi senzor razvijen na MIT-u mogao bi za nekoliko minuta prepoznati upalu pluća bez rendgena i laboratorijskih nalaza

Revolucija u dijagnostici: Bolest se otkriva iz daha

Hronični tonzilitis je dugotrajna upala krajnika koja traje duže od dvije sedmice i ne povlači se u potpunosti. Za razliku od akutne upale, simptomi su blaži, ali uporni i iscrpljujući, zbog čega ih mnogi često zanemaruju.Važno je razlikovati hronični od rekurentnog tonzilitisa. Hronični oblik podrazumijeva stalnu upalu, dok se rekurentni odnosi na više odvojenih epizoda tokom godine.Najčešći simptomi uključuju stalno loš zadah, osjećaj stranog tijela u grlu, povećane limfne čvorove, promuklost te pojavu tonzilolita – sitnih naslaga u krajnicima. Uzrok je često bakterijski biofilm koji otežava liječenje antibioticima.Ako se ne liječi, stanje može dovesti do komplikacija poput problema s disanjem, apneje u snu, apscesa ili širenja infekcije na uho. U rijetkim slučajevima mogu nastati i ozbiljna oboljenja srca i bubrega.Liječenje počinje higijenom i terapijom, ali ako nema poboljšanja, preporučuje se operativno uklanjanje krajnika kao trajno rješenje.

Dugotrajni simptomi mogu ukazivati na ozbiljne komplikacije i zahtijevaju liječenje

Hronična upala krajnika nije bezazlena bolest

Karcinom usne šupljine, glave i vrata jedan je od najčešćih oblika raka, ali se često otkriva tek u uznapredovaloj fazi. Iako su pušenje i alkohol i dalje glavni uzroci, sve veću ulogu ima humani papiloma virus (HPV), zbog čega bolest sve češće pogađa i mlađe osobe.Problem je što se rani simptomi često zanemaruju ili se pogrešno tumače kao bezazlene tegobe. Među najčešćim znakovima su ranica u ustima koja ne zarasta duže od dvije do tri sedmice, crvene ili bijele mrlje, krvarenje, bol ili utrnulost. Kako bolest napreduje, mogu se javiti kvržica na vratu, uporna grlobolja, otežano gutanje, promuklost i bol u uhu.Ako bilo koji od ovih simptoma traje duže od dvije sedmice, potrebno je javiti se ljekaru ili stomatologu. Rana dijagnoza značajno povećava šanse za izlječenje.Liječenje zavisi od stadija bolesti i uključuje operaciju, zračenje, hemoterapiju, a u novije vrijeme i imunoterapiju.Prevencija je ključna&nbsp; prestanak pušenja, umjeren unos alkohola, HPV vakcinacija i redovni pregledi mogu spasiti život.

Opasna bolest sve češće pogađa mlađe, a ključ je rano prepoznavanje znakova

Tihi simptomi raka usta koje mnogi zanemaruju

Mnoge osobe piju vodu koja je natočena dan ranije, ali stručnjaci upozoravaju da to može biti štetno za zdravlje.Dijetetičarka Kristen Smit (Kristen Smith) preporučuje pravilo od 12 sati za čašu vode. Nakon tog vremena najbolje je natočiti svježu vodu. Ipak, kaže da je čaša vode stara jedan dan sigurna za piće, pod uvjetom da nije bila izložena kontaminantima ili ostavljena nepokrivena.- Tokom prvih 12 sati nema dovoljno hrane za bakterije da se razmnožavaju. Nakon toga, voda može postati podloga za njihov rast - objašnjava Smit.Ako pijete vodu od prethodne večeri, obično nema problema. Ali ako je voda stajala cijeli dan, bolje je natočiti novu, čak i ako ste koristili filter. Dijeljenje vode s drugima dodatno ubrzava razvoj bakterija.- Kada pijete direktno iz flaše ili čaše, bakterije iz usta mogu se prenijeti u preostalu vodu i početi se razmnožavati. Zato je najbolje popiti vodu odmah i ne čuvati je za kasnije. Ipak, ako vam je jedina opcija flaša koja stoji cijeli dan, bolje je popiti je nego ostati dehidrirani - poručila je Smit.

Dijetetičarka pojašnjava koliko dugo je sigurno čuvati čašu ili flašu vode

Zašto nije dobro piti vodu koja stoji predugo

Nalaz urinokulture koji pokazuje "miješanu floru distalne uretre" često zvuči zabrinjavajuće, ali u većini slučajeva nema razloga za paniku. Danas je poznato da mokraćni sistem nije potpuno sterilan, već da sadrži prirodni skup mikroorganizama poznat kao urobiom.Kada laboratorija u uzorku urina pronađe više različitih bakterija u malim količinama, to najčešće znači da nijedna od njih nije prisutna u dovoljnom broju da izazove infekciju. Takav nalaz se u praksi obično smatra urednim i ne zahtijeva terapiju.<h2>Simptomi su ključni</h2>Najčešći razlog za ovakav rezultat je kontaminacija uzorka tokom mokrenja. Završni dio mokraćne cijevi, kao i koža oko nje, prirodno sadrže različite bakterije koje mogu dospjeti u uzorak ako se ne uzme pravilno.Ova pojava je znatno češća kod žena, a rizik raste s godinama i povećanom tjelesnom težinom.Najvažnije u tumačenju nalaza su simptomi. Ako nemate tegobe poput peckanja pri mokrenju, bolova u donjem dijelu stomaka ili učestalog nagona za mokrenjem, nalaz “miješane flore” najčešće se zanemaruje kao bezazlena kontaminacija. U takvim slučajevima antibiotici nisu potrebni.S druge strane, ako su simptomi izraženi, ljekar može posumnjati da je pravi uzrok infekcije “sakriven” u uzorku, pa će preporučiti ponavljanje analize uz pravilno uzimanje urina.<h2>Kako se tumače rezultati</h2>Laboratorijski nalaz se procjenjuje na osnovu broja bakterija, koji se izražava kao CFU po mililitru. Manje od 10.000 CFU/ml obično se smatra kontaminacijom, dok vrijednosti između 10.000 i 100.000 predstavljaju tzv. sivu zonu i zahtijevaju dodatnu procjenu.Ako je prisutno više od 100.000 CFU/ml jedne bakterije, poput Escherichia coli, to najčešće ukazuje na urinarnu infekciju.Iako rijetko, miješana flora može ukazivati i na stvarnu infekciju uzrokovanu više bakterija. Takvi slučajevi su češći kod osoba sa slabijim imunitetom, hroničnim bolestima poput dijabetesa ili kod pacijenata koji koriste urinarni kateter.Tada ljekar može odlučiti o liječenju antibioticima, zavisno od ukupne kliničke slike.<h2>Pravilan uzorak urina</h2>Da biste dobili tačan nalaz i izbjegli ponavljanje pretrage, važno je pravilno uzeti uzorak. Prije svega operite ruke, a zatim mlakom vodom očistite spolovilo bez agresivnih sapuna.Prvi mlaz urina pustite u WC, a srednji mlaz uhvatite u sterilnu posudicu bez dodirivanja njenog ruba. Uzorak zatvorite i dostavite u laboratoriju u roku od dva sata ili ga čuvajte u frižideru do predaje.Pravilno uzimanje uzorka značajno smanjuje mogućnost kontaminacije i daje pouzdaniju sliku vašeg zdravlja.

Ljekari objašnjavaju kada je riječ o bezazlenoj kontaminaciji, a kada o mogućoj infekciji

Zbunjujući nalaz urinokulture: Kada "miješana flora" nije razlog za paniku

Prevencija mentalnog zdravlja počinje postavljanjem granica

Najrašireniji virus koji može uzrokovati hronične bolesti i rak

Revolucija u liječenju stresa: Nova "vakcina" briše loše osjećaje nedjeljama

Nevjerovatna moć ulja od sjemenki bundeve za tijelo i kožu

Visok holesterol u 30-ima: Rani početak statina

Akutni i hronični bronhitis: Kako prepoznati razliku

Psihologinja Nurka Bulić za „Avaz“ o mentalnom zdravlju mladih: Depresija kod adolescenata nije način privlačenja pažnje

Zašto voda koja je natočena prethodnog dana može biti opasna za zdravlje

Briga o zdravlju u svakodnevnom životu: Mali koraci danas mogu spasiti život sutra

Najskuplje su bolesti koje ne spriječimo: 43 miliona ljudi godišnje izgubi život

Ne ignorišite jutarnju ukočenost: 8 minuta može smanjiti bol u leđima

Revolucija u dijagnostici: Bolest se otkriva iz daha

Hronična upala krajnika nije bezazlena bolest

Tihi simptomi raka usta koje mnogi zanemaruju

Zašto nije dobro piti vodu koja stoji predugo

Zbunjujući nalaz urinokulture: Kada "miješana flora" nije razlog za paniku

Zdravlje

Prevencija mentalnog zdravlja počinje postavljanjem granica

Najrašireniji virus koji može uzrokovati hronične bolesti i rak

Revolucija u liječenju stresa: Nova "vakcina" briše loše osjećaje nedjeljama

Nevjerovatna moć ulja od sjemenki bundeve za tijelo i kožu

Visok holesterol u 30-ima: Rani početak statina

Akutni i hronični bronhitis: Kako prepoznati razliku

Psihologinja Nurka Bulić za „Avaz“ o mentalnom zdravlju mladih: Depresija kod adolescenata nije način privlačenja pažnje

Zašto voda koja je natočena prethodnog dana može biti opasna za zdravlje

Briga o zdravlju u svakodnevnom životu: Mali koraci danas mogu spasiti život sutra

Najskuplje su bolesti koje ne spriječimo: 43 miliona ljudi godišnje izgubi život

Ne ignorišite jutarnju ukočenost: 8 minuta može smanjiti bol u leđima

Revolucija u dijagnostici: Bolest se otkriva iz daha

Hronična upala krajnika nije bezazlena bolest

Tihi simptomi raka usta koje mnogi zanemaruju

Zašto nije dobro piti vodu koja stoji predugo

Zbunjujući nalaz urinokulture: Kada "miješana flora" nije razlog za paniku