<p>Mnogim ljudima i kratka svakodnevna meditacija može djelovati nedostižno u užurbanoj svakodnevici. Ali šta ako postoji jednostavniji način da postignete slične, ako ne i bolje rezultate? Meditacija je poznata kao moćan alat za jačanje uma i poboljšanje mentalnog zdravlja, smanjuje stres, kao i neke tehnike disanja. A šta je bolji izbor?</p><p>Istraživanje s Univerziteta Stanford u Kaliforniji, SAD, uporedilo je različite tehnike disanja s tradicionalnom meditacijom i otkrilo iznenađujućeg pobjednika – metodu poznatu kao cikličko disanje. Ova tehnika ne samo da poboljšava raspoloženje, već i efikasno smanjuje stres i optimizira brzinu disanja.</p><h2>Najbolja tehnika disanja za brzo smanjenje stresa</h2><p>Studija je uključila više od 100 učesnika koji su cijeli mjesec&nbsp; svakodnevno prakticirali jednu od četiri metode svjesnosti:</p><p><b>Cikličko disanje</b> – Fokus na produženim izdisajima uz dva duboka udisaja kroz nos i potpuni izdisaj na usta.</p><p><b>Box disanje</b> – Četiri jednaka segmenta: udah, zadržavanje daha, izdah i ponovno zadržavanje daha.</p><p><b>Ciklička hiperventilacija</b> – Intenzivni nazalni udah i izdisaj kroz usta u 25 ciklusa, uz zadržavanje daha nakon posljednjeg izdisaja.</p><p><b>Standardna meditacija</b> – Bez strukturiranog disanja, s fokusom na svjesnost.</p><p>Rezultati su pokazali da je cikličko disanje bilo najefikasnije u poboljšanju raspoloženja i smanjenju stresa. Sve metode disanja nadmašile su tradicionalnu meditaciju u kratkoročnim učincima.</p><h2>Zašto je cikličko disanje moćnije od meditacije za mnoge ljude?</h2><p>Činjenica da samo pet minuta cikličkog disanja dnevno može donijeti jednake, ako ne i veće koristi od meditacije predstavlja prekretnicu u istraživanju svjesnosti. Ova metoda je posebno korisna za one koji nemaju vremena za duže meditacijske prakse.</p><p>Istraživanje je otkrilo da su učesnici koji su prakticirali disanje imali značajno nižu brzinu disanja i stabilnije raspoloženje u usporedbi s onima koji su se oslonili na meditaciju. Međutim, nijedna metoda nije pokazala značajan utjecaj na kvalitet sna, što sugerira potrebu za dužim ili intenzivnijim praksama.</p><p><b>Ako želite isprobati cikličko disanje, slijedite ove jednostavne korake:</b></p><p>Udahnite kroz nos punim plućima, napravite drugi kraći udah odmah nakon prvog.</p><p>Polako izdahnite kroz usta sve dok pluća nisu potpuno prazna.</p><p>Ponavljajte ovaj ciklus pet minuta.</p><p>Ova tehnika ne zahtijeva nikakvu posebnu opremu i možete je prakticirati bilo gdje – dok čekate kafu, prije spavanja i tokom pauze na poslu.</p><h2>Meditacija ili cikličko disanje – šta je vaš odabir?</h2><p>Ako ste već predani meditaciji, nema potrebe za promjenom rutine. Međutim, ako tražite jednostavan način za brzo smanjenje stresa, fokusirano disanje poput cikličkog disanja moglo bi biti idealno rješenje. Stručnjaci poput Endrjua Habermana (Andrew Huberman), autora ove studije, ističu da su obje metode savršeni alati za svakodnevnu praksu svjesnosti.</p>

Istraživanje je otkrilo da su učesnici koji su prakticirali disanje imali značajno nižu brzinu disanja i stabilnije raspoloženje 

Šta je bolje za smanjenje stresa: Meditacija ili tehnike disanja? 

<p>Da biste izbjegli posljedice poput glavobolje, umora ili problema s probavom, važno je znati kako se pravilno hidrirati – ne samo vodom, već i pametnim navikama. U nastavku donosimo pet jednostavnih, ali efikasnih načina da tokom toplih mjeseci ostanete svježi i puni energije.</p><h2>1. Ne čekajte da ožednite – pijte vodu tokom cijelog dana</h2><p>Najbolja odbrana od dehidracije je redovan unos vode. Umjesto da čekate da osjetite žeđ, napravite naviku da tokom dana pijete manje količine vode u redovnim razmacima. Preporučena dnevna količina je najmanje 2 do 2.5 litra, a u toplijim danima i više.</p><p>Voda je najjednostavniji i najzdraviji način da tijelu osigurate ono što mu je potrebno – bez kalorija, dodataka ili šećera.</p><h2>2. Birajte voće i povrće bogato vodom</h2><p>Namirnice poput krastavaca, lubenice, paradajza, jagoda i narandži mogu pomoći u hidrataciji jer sadrže visok procenat vode. Osim toga, bogate su vitaminima, vlaknima i antioksidansima koji dodatno podržavaju zdravlje.</p><p>Uvrstite ih u svakodnevne obroke – kao užinu, salatu ili osvježavajući dodatak doručku.</p><h2>3. Pazite na napitke koji isušuju</h2><p>Kafa, crni čaj i alkohol mogu imati diuretski efekat – što znači da vas podstiču da izbacujete više tekućine nego što unosite. Tokom ljeta, takvi napici mogu dodatno pogoršati dehidraciju.</p><p>Ne morate ih potpuno izbaciti, ali pokušajte smanjiti količinu i uz svaki kofeinski ili alkoholni napitak popijte čašu vode.</p><h2>4. Nadoknadite elektrolite, posebno ako se znojite</h2><p>Znojenjem tijelo ne gubi samo vodu, već i važne minerale – elektrolite – poput natrija, kalija i magnezija. Ako vježbate na otvorenom ili ste često na suncu, razmislite o unosu napitaka koji sadrže elektrolite. To može biti kokosova voda, razrijeđeni voćni sok s prstohvatom soli ili blagi sportski napici s niskim udjelom šećera.</p><h2>5. Pronađite hlad i pravite pauze</h2><p>Boravak na direktnom suncu ne samo da ubrzava dehidraciju, već povećava rizik od toplotnog udara. Zato je važno s vremena na vrijeme povući se u hlad, rashladiti tijelo i obnoviti tekućinu. Bez obzira da li ste na plaži, u parku ili na poslu, pravite kratke pauze u hladu i ne zaboravite ponijeti bocu vode sa sobom.</p>

Ljetne vrućine lako mogu dovesti do dehidracije, što može uticati na energiju, koncentraciju i opšte zdravlje

Kako ostati hidriran tokom ljeta: Pet praktičnih savjeta za vrele dane

<p>Prema savjetima profesionalnih trenera, sljedeći, jedostavni pokreti su sasvim dovoljni da zategnete butine i stomak. Ove vježbe za noge ne uključuju naporne čučnjeve!&nbsp;</p><h2>Prvi korak</h2><p>Pronađite udobno mjesto na podu, pripremite sebi kafu i omiljeni časopis te sjedite leđima okrenutim zidu.</p><h2>Drugi korak</h2><p>Naslonite leđa na zid, savijte desnu nogu i ispružite lijevu nogu zatežući stopalo.</p><h2>Treći korak</h2><p>Uvucite stomak kako biste aktivirali trbušne mišiće te odižite lijevu nogu od poda koliko god možete, a da ne savijete leđa. Spustite nogu (bez dodirivanja poda) i uradite petnaest ponavljanja. Nakon toga promijenite nogu, odradite još petnaest ponavljanja i onda odmorite.</p>

Ove vježbe za noge ne uključuju naporne čučnjeve!

Najjednostavnije vježbe za zatezanje butina i stomaka

<p>Disanje je automatska radnja koju obično uzimamo zdravo za gotovo. No, način na koji dišemo itekako utiče na vaše tijelo – posebno na srce. Pod stresom, disanje postaje plitko i ubrzano. To znači manje kisika u krvi, brži rad srca, povišen krvni tlak i smanjena oksigenacija mozga – što može utjecati na koncentraciju i pamćenje.</p><p>- Ako ste stalno pod stresom, u tijelu dolazi do upalnih procesa, porasta šećera i kolesterola, što sve povećava rizik od bolesti srca - objašnjava kardiolog Mohamad Širazi (Mohammad Shirazi)</p><h2>Šta je box disanje?</h2><p>Jedna od najjednostavnijih, a vrlo učinkovitih tehnika za smanjenje stresa je tzv. box disanje (engl. box breathing). Ova metoda uključuje:</p><p>&gt; 4 sekunde udisaja</p><p>&gt; 4 sekunde zadržavanja daha</p><p>&gt; 4 sekunde izdisaja </p><p>&gt; 4 sekunde pauze nakon izdaha</p><p>Cijeli ciklus traje 16 sekundi i ponavlja se tri minute.</p><p>- Box disanje se često koristi nakon stresnih situacija kako bi se disanje vratilo u ravnotežu - objašnjava kardiologinja Luiz Spadaro (Louise).</p><p>Dodaje da redovito prakticiranje ove tehnike ne samo da smanjuje stres, već poboljšava i kvalitetu sna – što sve pozitivno djeluje na zdravlje srca.</p><h2>Kako disanje pomaže vašem srcu?</h2><p>Ova vježba aktivira parasimpatički živčani sustav, koji je zadužen za opuštanje. Rezultat?</p><p>&gt; Smanjen broj otkucaja srca</p><p>&gt; Niži krvni tlak</p><p>&gt; Poboljšana varijabilnost srčanog ritma – važan pokazatelj kardiovaskularnog zdravlja</p><p>- Kada usporite i kontrolirate disanje, tijelo oslobađa napetost i smanjuje razinu stresa – što koristi i srcu i plućima - dodaje Širazi.</p>

Svjesno i sporo disanje može biti moćan alat za očuvanje srca i uma

Kardiolozi otkrivaju: Navika od tri minute koja može spasiti vaše srce

<p>Možda mislite da su najmlađi radnici ti koji najviše osjećaju pritiske modernog doba, ali najnoviji podaci pokazuju suprotno – milenijalci, generacija rođena između 1981. i 1996. godine, nose najteži teret svakodnevnog stresa.</p><h2>Zabrinjavajuće brojke</h2><p>Prema izvještaju američke osiguravajuće kuće Aflac, čak 66 posto milenijalaca prijavljuje umjeren ili visok nivo burnouta – sindroma izgaranja na poslu. Generacija X (1965-1980) ih prati s 60 posto, dok je kod Generacije Z (1997-2012) taj broj nešto niži – 56 posto. Najmanje pogođeni su baby boomeri (1946-1964), među kojima je 39 posto prijavilo simptome burnouta.</p><p>Svi se suočavaju s globalnim izazovima – ekonomskom nestabilnošću, političkim napetostima, klimatskim krizama – ali milenijalci su, uz sve to, često i usred lične borbe za ravnotežu između posla i privatnog života, bez dovoljno sistema podrške.</p><p>- Radno okruženje za njih je zahtjevnije nego za prethodne generacije - stalna povezanost, visoka očekivanja i izrazito konkurentno tržište rada - navodi se u izvještaju</p><h2>Generacija "u sendviču"</h2><p>Dodatni izazov za milenijalce je njihova pozicija u tzv. "sendvič-generaciji" – mnogi se istovremeno brinu i o svojoj djeci i o starenju roditelja. Prema podacima kompanije Principal Financial, više od 60 posto onih koji balansiraju te dvostruke obaveze izražava zabrinutost zbog burnouta.</p><p>- Mentalni teret brige o familiji prelijeva se i na posao - ne ostaje unutar četiri zida doma, pogotovo u međusobno povezanom svijetu. To utiče na prisutnost, produktivnost i općenitu kvalitetu života zaposlenika, a poslodavci to itekako osjećaju - istaknuo je Ves Burk (Wes Burke) iz Care.com.</p><h2>Šta mogu učiniti poslodavci?</h2><p>Stručnjaci naglašavaju da kompanije moraju aktivno reagovati. Preporučuju uvođenje fleksibilnog radnog vremena, dodatnih slobodnih dana, kao i programa podrške mentalnom zdravlju, uključujući savjetovanja i wellness inicijative.</p><p>- Borba protiv burnouta ključna je za dobrobit milenijalaca - i svih ostalih generacija. Ljudi koji osjećaju visoku razinu burnouta znatno češće pate od ozbiljnih mentalnih problema poput anksioznosti, depresije ili čak posttraumatskog stresa - stoji u zaključku izvještaja.</p>

Izvještaji pokazuju da upravo milenijalci najviše pate zbog stresa, izgaranja i neravnoteže između privatnog i poslovnog života

Pritisci modernog života ostavili su ozbiljne posljedice na milenijalce

<p>Sigurno ste barem jednom zaplakali zbog knjige, filma ili serije. Ko nije pustio suzu uz Titanic? Čak i oni koji navodno nikad ne plaču vjerovatno su barem osjetili knedlu u grlu. I dok neki ljudi duboko proživljavaju priče, često su osuđeni zbog toga.&nbsp;</p><p>"Zašto plačeš? Pa to je samo serija!" – rečenica je koju su mnogi čuli. Ali nauka pokazuje da te emocije nisu pretjerane – gubitak izmišljenog lika može izazvati stvarnu tugu, kao da ste izgubili stvarnu osobu.</p>

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@scorpiomarss/video/7490399883627842862" data-video-id="7490399883627842862" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@scorpiomarss" href="https://www.tiktok.com/@scorpiomarss?refer=embed">@scorpiomarss</a> <p>podcast is called: Between Realms 🖤🖤🖤 </p> <a target="_blank" title="♬ original sound - scorpiomarsss" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7490399941880269610?refer=embed">♬ original sound - scorpiomarsss</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<h2>Naučna tvrdnja</h2><p>Neuroznanstvena istraživanja pokazuju da čitanje fikcije aktivira iste dijelove mozga koji se koriste u stvarnim društvenim interakcijama. Funkcionalne magnetne rezonance potvrđuju da se pri čitanju ili gledanju izmišljenih događaja aktiviraju neuronski putevi za emocije, empatiju i socijalno razumijevanje.</p><p>Ogledalski neuroni, ključni za empatiju, reaguju na patnju izmišljenih likova isto kao i na patnju stvarnih ljudi. Dakle, fikcija nije samo zabava – to je simulacija stvarnog života kroz koju učimo, rastemo i osjećamo – bez stvarnog rizika.</p><p>- Kada čitamo roman ili gledamo film, aktiviraju se regije mozga zadužene za emocije, empatiju i razumijevanje drugih – kao što su amigdala, prefrontalni korteks i područja tzv. "socijalnog mozga". Naš mozak ulazi u tzv. mentalnu simulaciju, kao da zaista učestvuje u priči. Ako gledamo scenu u kojoj se lik suočava s gubitkom, možemo osjetiti tjeskobu, tugu ili čak fizičke simptome stresa – iako znamo da je riječ o fikciji. - objasnila je diplomirana psihologinja Mirela Fazlić.</p>

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@larryreads/video/7495814533676780846" data-video-id="7495814533676780846" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@larryreads" href="https://www.tiktok.com/@larryreads?refer=embed">@larryreads</a> <p>clearly i’m unwell! powerful by lauren roberts!!!!!</p> <a target="_blank" title="♬ original sound - WBsongs" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7447237948250409750?refer=embed">♬ original sound - WBsongs</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<h2>Likovi kao prijatelji</h2><p>Uzevši u obzir da vaš mozak ne pravi jasnu razliku između stvarnog i izmišljenog kada su emocije u pitanju, mnogi ljudi se emocionalno povežu s fiktivnim likovima. Pomislite samo na seriju Prijatelji – za neke fanove, likovi poput Račel (Rachel), Ros (Ross) ili Čendler (Chandler) nisu samo likovi, već skoro članovi njihovog života.</p><p>Prema Mireli Fazlić, ta povezanost nastaje kroz identifikaciju i empatiju. Provodeći vrijeme s likovima, razumijete njihove misli i osjećaje, pratite njihov razvoj i gradite parasocijalne veze – jednostrane, ali emocionalno stvarne relacije s fiktivnim likovima.</p><p>Također, autorica Vini Vang (Winnie Wang), u tekstu "Why the death of a fictional character hurts" priznaje da ju je smrt lika iz serije toliko pogodila da se danima osjećala emotivno iscrpljeno.</p><p>- Kroz priču svjedočimo njihovom rastu, izazovima, borbama i nadama. Zamišljamo im život, stvaramo sliku u svom umu. Zbog obustave nevjerice koja je svojstvena fikciji, u tim trenucima dok čitamo ili gledamo, ti likovi nam djeluju stvarno. Empatišemo s njima. Prepoznajemo dijelove sebe u njima. Zato, kada lik umre, čitatelj često osjeti stvarnu tugu - kazala je.</p>

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@addison.briann/video/7328509184985746734" data-video-id="7328509184985746734" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@addison.briann" href="https://www.tiktok.com/@addison.briann?refer=embed">@addison.briann</a> Lol (IB @Jenna ) <a title="supernatural" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/supernatural?refer=embed">#supernatural</a> <a title="spn" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/spn?refer=embed">#spn</a> <a title="spnfinale" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/spnfinale?refer=embed">#spnfinale</a> <a title="deannawinchester" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/deannawinchester?refer=embed">#deannawinchester</a> <a title="samwinchester" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/samwinchester?refer=embed">#samwinchester</a> <a title="castiel" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/castiel?refer=embed">#castiel</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - 𝓝𝓮𝓵𝓵𝓪ଓ" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7254177683767036674?refer=embed">♬ original sound - 𝓝𝓮𝓵𝓵𝓪ଓ</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<h2>Niste preosjetljivi, već empatični</h2><p>Za razliku od uvriježenih mišljenja, emocionalna reakcija na fikciju ne znači da ste preosjetljivi.</p><p>- Plač zbog fikcije ne treba smatrati preosjetljivošću. Često je to znak emocionalne inteligencije i visoke empatije – sposobnosti da duboko osjetimo tuđu bol, makar ona bila izmišljena. Fikcija nas uči da prepoznajemo emocije i da se povežemo s drugima na humanom nivou. To se ne smatra znakom slabosti, već emocionalne otvorenosti i sposobnosti za duboko suosjećanje – kazala je Mirela Fazlić.</p><h2>Fikcija nas povezuje sa sobom i drugima</h2><p>Neurologinja Aditi Subramaniam u svom tekstu "The Science of Storytelling: How Fiction Shapes the Mind" piše da su naši preci, i prije pisma, prenosili znanje i moralne vrijednosti kroz priče. Danas, povezivanje s fiktivnim likovima pomaže nam da procesuiramo emocije i razumijemo vlastiti identitet.</p><p> – Kroz fiktivne priče mnogi ljudi pronalaze način da prorade lične traume, gubitke i teške emocije. Identifikacija s likovima koji prolaze kroz slične borbe može biti terapeutska. Ovaj fenomen nazivamo katarzom – emocionalnim čišćenjem kroz umjetničko iskustvo. Osobe koje su doživjele gubitak često nalaze utjehu u knjigama i filmovima koji tematizuju smrt, tugovanje ili prevazilaženje boli. U konačnici, fikcija nije bijeg od stvarnosti, već često način na koji je razumijemo, osjećamo i obrađujemo. Ona nam omogućava da budemo bolji ljudi – i prema sebi i prema drugima – objasnila je Mirela Fazlić.</p>

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@agathasslut_/video/7404987894089125150" data-video-id="7404987894089125150" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@agathasslut_" href="https://www.tiktok.com/@agathasslut_?refer=embed">@agathasslut_</a> well then <a title="trending" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/trending?refer=embed">#trending</a> <a title="foryou" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/foryou?refer=embed">#foryou</a> <a title="fyp" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/fyp?refer=embed">#fyp</a> <a title="abcxyz" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/abcxyz?refer=embed">#abcxyz</a> <a title="wlw" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/wlw?refer=embed">#wlw</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - 🇵🇷🇵🇪" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7331424668131937070?refer=embed">♬ original sound - 🇵🇷🇵🇪</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<h2>Fikcija gradi empatiju</h2><p>Nažalost, društvo često više cijeni ozbiljnu literaturu i dokumentarnu književnost, dok se fikcija – naročito fantastična – ponekad smatra lakom. Međutim, mašta nije luksuz, već osnovna kognitivna vještina.</p><p>– Fikcija je jedan od najboljih alata za razvijanje teorije uma – sposobnosti da razumijemo šta drugi ljudi misle, osjećaju i žele. Kada pratimo likove kroz njihove unutrašnje dileme, učimo kako funkcionišu emocije, odnosi, moralne dileme i psihološki konflikti. Istraživanja pokazuju da ljudi koji redovno čitaju književnu fikciju imaju viši nivo empatije i bolju socijalnu intuiciju – pojasnila je Mirela.</p><p>U svijetu preopterećenom stresom, brzim vijestima i digitalnim haosom – fikcija usporava, povezuje i podsjeća na ljudskost. Ako je odbacite kao nevažnu, zaboravljate koliko su priče važne – za razumijevanje svijeta, drugih i nas samih.</p>

Psihologinja Mirela Fazlić objašnjava zašto likovi iz knjiga i serija mogu izazvati stvarnu tugu – i zašto to nije slabost, nego znak duboke empatije

Vaš mozak ne razlikuje fikciju od stvarnosti

<p>Bez obzira na to da li preferirate brzu šetnju ili sporiji tempo, hodanje ostaje jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih aktivnosti za očuvanje zdravlja. Iako su prethodne studije već povezivale redovno hodanje s manjim rizikom od srčanih bolesti i prerane smrti, novo istraživanje pokazuje da i brzina hodanja igra važnu ulogu – naročito kod osoba iz rizičnih grupa.</p><p>Studiju, objavljenu u aprilu u stručnom časopisu Heart, provela je međunarodna grupa istraživača iz Škotske, Čilea i Australije, uz učešće stručnjaka iz oblasti kardiologije, javnog zdravlja, nutricionizma i kineziologije. Korišteni su podaci iz UK Biobanka, velike britanske baze zdravstvenih informacija. Analizirani su odgovori 420.925 odraslih osoba o navikama hodanja, a za 81.956 sudionika korišteni su i podaci prikupljeni akcelerometrima – uređajima koji objektivno mjere kretanje.</p><h2>Fokus na brzinu i srčani ritam</h2><p>Istraživače je posebno zanimalo da li brzina hodanja utiče na pojavu srčanih aritmija, odnosno poremećaja srčanog ritma. Najčešći oblik je fibrilacija atrija (AFib), stanje koje znatno povećava rizik od moždanog udara i zatajenja srca.</p><p>Sudionici su podijeljeni u tri grupe:</p><p>- Spora šetnja (manje od 4.8 km/h): 27.877 osoba</p><p>- Umjeren tempo (4.8 – 6.4 km/h): 221.664 osoba</p><p>- Brza šetnja (preko 6.4 km/h): 171.384 osoba</p><p>Kako navodi Univerzitet u Glasgovu, osobe koje su hodale bržim tempom češće su bile muškarci, živjele su u povoljnijem socijalnom okruženju i imale zdraviji stil života.</p><p>Tokom prosječnog perioda praćenja od 13 godina, 9 posto učesnika razvilo je neki oblik aritmije. Tačnije, 23.526 osoba razvilo je fibrilaciju atrija, a 19.093 osobe neki drugi oblik aritmije.</p><h2>Brže hodanje – manji rizik</h2><p>Rezultati su pokazali da osobe koje hodaju umjerenim tempom imaju 35 posto manji rizik od razvoja aritmija u poređenju s onima koji hodaju sporo, dok osobe koje hodaju brzim tempom imaju 43 posto manji rizik.</p><p>Pozitivan učinak brzog hodanja bio je posebno izražen kod žena, osoba mlađih od 60 godina, onih normalne tjelesne težine, kao i kod osoba s povišenim krvnim pritiskom ili kroničnim bolestima.</p>

Brzo hodanje može biti sigurna i učinkovita fizička aktivnost za smanjenje rizika od aritmija, posebno kod osoba iz rizičnih grupa

Ova mala promjena u hodanju može spasiti vaše srce

<p>Ono što jedete i pijete, nivo vaše aktivnosti, kako se suočavate sa stresom, pušenje i drugi faktori stila života pomažu u određivanju zdravlja vašeg srca. Bolest srca progresivno je stanje koje može započeti u ranoj životnoj dobi, ali se također može spriječiti ili kontrolirati stvaranjem pametnih životnih navika – zdrava prehrana te odabir pravih namirnica predstavljaju korak u dobrom smjeru za održavanje zdravlja srca.</p><h2>Zobena kaša</h2><p>Zobena kaša i mekinje dobar su način za početak vašeg dana. Sadrže topiva vlakna koja pomažu smanjiti "loš" LDL holesterol i pomažu vam da se osjećate sitima, tako da je manja vjerovatnost da ćete se prejedati. Ostali izvori vlakana uključuju grah, leću, slanutak i cjelovite žitarice, a također ih možete osigurati u obliku dodataka prehrani, kao što je psyllium.</p><h2>Steroli i stanoli</h2><p>S obzirom na strukturnu sličnost holesterolu, steroli i stanoli proučavaju se zbog svojih svojstava ometanja apsorpcije holesterola. Te hranjive tvari nalaze se u nekim plodovima, povrću, orašastim plodovima i sjemenkama. Bademi, kikiriki, maslinovo ulje i prokulice dobar su izbor.Također potražite namirnice koje sadrže dodatne sterole i stanole, poput margarina, soka od naranče i jogurta.</p><h2>Omega-3 masne kiseline</h2><p>Omega-3 masne kiseline pomažu očuvati vaše arterije, sniziti krvni pritisak i obuzdati trigliceride, masnoće u krvi koje mogu povećati zdravstveni rizik po vaše srce. Da bi se postigao optimalan nivo esencijalnih masnih kiselina, preporučuju se dva obroka masne ribe sedmično. Najbolji izvor EPA i DHA kiselina je riblje ulje, te plava morska riba kao što su losos, srdela, tuna i skuša.</p><h2>Bijeli luk</h2><p>Kad začinite svoju hranu, možda ćete također zaštititi i svoje srce. Ljudi su stoljećima koristili bijeli luk kao lijek, a istraživanja pokazuju kako može biti koristan u regulaciji krvnog pritiska i nivoa holesterola. Međutim, razgovarajte sa svojim liječnikom prije nego što isprobate bilo koji dodatak prehrani jer može povećati rizik od krvarenja i ometati lijekove koje uzimate.</p><h2>Vitamin D</h2><p>Vitamin D igra ulogu u održavanju zdravlja vašeg srca – Sunce je jedan od prirodnih izvora, a kad je riječ o hrani, birajte ribe poput lososa i tune. Također ga možete pronaći u mlijeku i narandžinom soku kojima je dodat vitamin D.</p><h2>Likopen</h2><p>Osigurat ćete dozu ovog moćnog antioksidansa kad jedete svježi paradajz ili proizvode od paradajza. Studije pokazuju da likopen pridonosi smanjenju rizika od srčanih bolesti, iako tačno nije jasno na koji način. Dolazi i u obliku dodataka prehrani, ali istraživači vjeruju kako prehrambeni izvor predstavlja bolju opciju.</p><h2>Zeleni čaj</h2><p>Pijte zeleni čaj ako želite smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Istraživanja sugeriraju kako katehini, sastojci zelenog čaja, mogu smanjiti vaš holesterol, sniziti vrijednosti krvnog pritiska i pridonijeti sprečavanju ateroskleroze.</p><h2>Folati</h2><p>Hrana bogata ovim hranjivim tvarima, obliku vitamina B kompleksa, možete smanjiti rizik od srčanih bolesti i srčanog udara. Nalaze se u zelenom lisnatom povrću, poput špinata, te leći, grahu i šparogama.</p><h2>Avokado</h2><p>Avokado sadrži nezasićene masti i dobar je izvor kalija, minerala koji pridonosi kontroli krvnog pritiska. Usto, avokado sadrži vitamin C i karotenoide koji su povezani sa smanjenim rizikom od smrti od kardiovaskularnih bolesti. Osim što nudi dobru dozu vlakana, pokazalo se kako avokado pomaže tijelu apsorbirati druge antioksidanse kada se pojede s povrćem kao što su špinat i mrkva.</p><h2>Kvinoja</h2><p>Kvinoja predstavlja nevjerovatan izvor biljnih proteina, što je bolji izbor za zdravlje srca, bubrega i vrijednosti krvnog pritiska od proteina iz crvenog mesa. Osim toga, kvinoja sadrži gotovo dvostruko veću količinu vlakana nego druge žitarice. Sadrži antioksidanse i mononezasićene masnoće – isti tip masnoća koje se nalazi u maslinovom ulju i avokadu.</p>

Bolest srca progresivno je stanje koje može započeti u ranoj životnoj dobi, ali se također može spriječiti ili kontrolirati stvaranjem pametnih navika

Zaštitite svoje srce: TOP namirnice za zdravlje srca

<p>U martu ove godine, korisnici TikToka objavili su više od 16 miliona videa u kojima prikazuju kako koriste ChatGPT kao ličnog terapeuta. Ovaj sve popularniji trend, naročito među pripadnicima generacije Z, izazvao je zabrinutost među stručnjacima za mentalno zdravlje koji upozoravaju da umjetna inteligencija nije zamjena za stručnu terapiju.</p><p>- Korištenje ChatGPT-a me doslovno učinilo manje anksioznom osobom – kad je riječ o spojevima, zdravlju, karijeri. Kad me uhvati anksioznost, umjesto da zatrpam roditelje porukama ili gnjavim prijatelje, kao prije... prije nego što napravim išta od toga, snimim glasovnu poruku sa svojim mislima i pošaljem je ChatGPT-u. Zaista me zna smiriti i dati mi trenutačno olakšanje – nešto što, nažalost, nije dostupno svima - poručila je jedna korisnica u TikTok videu objavljenom prošlog mjeseca.</p>

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@christinazozulya/video/7493645027793489158" data-video-id="7493645027793489158" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@christinazozulya" href="https://www.tiktok.com/@christinazozulya?refer=embed">@christinazozulya</a> Not sponsored lol <a title="chatgpt" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/chatgpt?refer=embed">#chatgpt</a> <a title="chatgpttherapy" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/chatgpttherapy?refer=embed">#chatgpttherapy</a> <a title="ai" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/ai?refer=embed">#ai</a> <a title="chatgptai" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/chatgptai?refer=embed">#chatgptai</a> <a title="fyp" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/fyp?refer=embed">#fyp</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - Christina" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7493645047012526854?refer=embed">♬ original sound - Christina</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<p>Druga korisnica, Karly, koja radi u stresnom startup okruženju, priznaje da ChatGPT koristi kao oblik besplatne terapije.</p><p>- Ispričam mu sve što se događa, kako se osjećam, sve do najsitnijih detalja, kao da razgovaram s prijateljicom – i dobijem najbolji mogući savjet. Može ti dati i upute za vođenje dnevnika, zapravo, dobit ćeš što god zatražiš - rekla je.</p>

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@karly.bailey/video/7502098280088751406" data-video-id="7502098280088751406" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@karly.bailey" href="https://www.tiktok.com/@karly.bailey?refer=embed">@karly.bailey</a> ChatGPT is literally my therapist  <a title="chatgpt" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/chatgpt?refer=embed">#chatgpt</a> <a title="therapy" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/therapy?refer=embed">#therapy</a> <a title="innerchildhealing" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/innerchildhealing?refer=embed">#innerchildhealing</a> <a title="innerr" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/innerr?refer=embed">#innerr</a><a title="innerwork" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/innerwork?refer=embed">#innerwork</a> <a title="spiritualtiktok" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/spiritualtiktok?refer=embed">#spiritualtiktok</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - Karly Bailey" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7502098265098292010?refer=embed">♬ original sound - Karly Bailey</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<h2>Virtualna utjeha umjesto stvarne pomoći?</h2><p>Iako korisnici hvale praktičnost i dostupnost ovih alata, stručnjaci ističu ključni problem: umjetnoj inteligenciji nedostaje empatija i kliničko znanje. Prema istraživanju platforme Tebra, jedan od četvero Amerikanaca bi radije razgovarao s AI chatbotom nego otišao na terapiju. U Velikoj Britaniji, hiljade mladih sve češće biraju AI savjetnike umjesto skupih psiholoških seansi.</p><p>Problem dodatno pogoršavaju duge liste čekanja – više od 16.500 ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu čeka psihološku pomoć duže od 18 mjeseci. Za mnoge, AI chatbot je brže i jeftinije rješenje, iako stručnjaci upozoravaju da je to samo površna pomoć.</p>

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@ruehalloway/video/7488073912635444523" data-video-id="7488073912635444523" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@ruehalloway" href="https://www.tiktok.com/@ruehalloway?refer=embed">@ruehalloway</a> i use it everyday <a title="fyp" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/fyp?refer=embed">#fyp</a> <a title="chatgpt" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/chatgpt?refer=embed">#chatgpt</a> <a target="_blank" title="♬ Classic classical gymnopedie solo piano(1034554) - Lyrebirds music" href="https://www.tiktok.com/music/Classic-classical-gymnopedie-solo-piano-1034554-6974451099088455681?refer=embed">♬ Classic classical gymnopedie solo piano(1034554) - Lyrebirds music</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<h2><span style="color: rgb(51, 51, 51); font-size: 28px;">Može glumiti terapeuta, ali nije stručnjak</span></h2><p>Dr. Kojo Sarfo, stručnjak za mentalno zdravlje, kaže da je testirao ChatGPT i slične alate:</p><p>- On informacije crpi s interneta, kombinira ih i može djelovati kao da zna šta radi. Ali to je samo simulacija – bez stvarne procjene, dijagnoze, nadzora ili empatije - rekao je.</p><p>Iako postoji niz AI modela specijaliziranih za podršku mentalnom zdravlju, poput "Therapist GPT", oni ne mogu propisivati lijekove, prepoznati kliničke rizike niti pružiti personaliziranu terapiju. Cijena od 20 dolara mjesečno za ChatGPT Plus može izgledati privlačno, ali to ne znači da nudi stvarnu alternativu psihološkoj pomoći.</p><p>- Brinem se posebno za ljude kojima su možda potrebni psihijatrijski lijekovi a koriste umjetnu inteligenciju da bi se osjećali bolje – kao da im je to terapija. A ponekad... terapija i lijekovi su nužni. Takvu vrstu pomoći jednostavno nije moguće dobiti bez stvarnog stručnjaka. To je nešto što se ne može prebaciti na AI - dodaje Sarfo.</p>

Iako umjetna inteligencija može pružiti osjećaj olakšanja, stručnjaci upozoravaju na ozbiljne rizike kada zamijeni pravu psihološku pomoć


Generacija Z sve češće koristi AI kao terapeuta: Kada ChatGPT smiruje više nego prijatelji

<p>Mnogi ne mogu zamisliti jutro bez šoljice kafe. I dok je prva kafa često ritual koji nas budi, druga – posebno ona koju popijemo sredinom jutra – može donijeti neugodne posljedice, upozorava kardiolog Maršal Rundž (Marschall Runge).</p><p>Naime, između 10 i 11 sati prirodno dolazi do pada razine kortizola – hormona stresa koji nas drži budnima i aktivnima. Tada se javlja poznati osjećaj umora, a mnogi posežu za još jednom kafom, često na prazan želudac.</p><h2>Druga kafa može biti pogrešan korak</h2><p>Kardiolog ističe da konzumacija kofeina na prazan stomak može dodatno povisiti razinu kortizola, što ne samo da povećava stres, nego može uzrokovati i osjećaj nervoze, napetosti ili ubrzanog rada srca.</p><p>Iako umjerene količine kafe nisu štetne, svakodnevno pretjerivanje – posebno u osjetljivim trenucima, poput menstruacije, perimenopauze ili kod povišenog krvnog pritiska – može dugoročno opteretiti srce i hormonski sistem.</p><h2>Šta učiniti umjesto toga?</h2><p>Umjesto da tijelo dodatno opteretite novom dozom kofeina, doktor Rundž preporučuje blage i zdravije alternative:</p><p>- Popijte čašu vode: Dehidracija može izazvati umor sličan pospanosti.</p><p>- Pojedite laganu užinu: Čak i mali obrok može stabilizirati energiju.</p><p>- Kratka šetnja ili istezanje: Fizička aktivnost pokreće cirkulaciju i budi tijelo.</p>

Stručnjak objašnjava zašto jutarnja kafa na prazan želudac može izazvati više štete nego koristi – i nudi jednostavne alternative

Ova jutarnja navika tiho narušava zdravlje srca

<p>Većina nas s vremena na vrijeme pojede obrok bogat solju, ali ono što napravimo nakon toga može imati još veći uticaj na zdravlje. Prema kardiolozima, najvažnije je unijeti dovoljno vode kako bi se pomoglo bubrezima da izbace višak natrija. </p><p>S druge strane, zaslađena pića treba izbjegavati jer mogu izazvati dehidraciju i dodatno opteretiti srce, naročito u kombinaciji sa solju.</p><p>Umjetno zaslađena pića takođe nose rizike jer mogu negativno uticati na crijevni mikrobiom i srčano zdravlje. Umjesto toga, preporučuje se obična voda, kojoj se po želji može dodati limun ili krastavac, te konzumacija hrane bogate kalijem poput banana i avokada. </p><p>Lagana šetnja nakon obroka takođe može pomoći tijelu da lakše obradi višak soli.</p>

Lagana šetnja nakon obroka takođe može pomoći tijelu da lakše obradi višak soli

Voda pomaže bubrezima da izbace višak natrija

Kardiolozi otkrivaju najvažniji detalj za zdravlje srca

<p>Veliko međunarodno istraživanje otkrilo je da program tjelesne aktivnosti za pacijente koji su završili liječenje raka debelog crijeva može smanjiti rizik od smrtnog ishoda za trećinu. Naučnici naglašavaju da ovaj program može uključivati različite vrste fizičkih aktivnosti.</p><p>Nalazi ovog istraživanja mogli bi promijeniti globalne smjernice za pacijente nakon liječenja karcinoma.</p><p>- To je svojevrsna promjena načina razmišljanja - liječenje više nije samo nešto što uzimate, nego nešto što i činite - izjavila je profesorica Viki Kojl sa Sveučilišta Queen’s u Belfastu.</p><h2>Program vježbanja</h2><p>Trogodišnji program vježbanja započinjao je ubrzo nakon završetka kemoterapije, s ciljem da sudionici vježbaju najmanje dvostruko više od preporuka za opću populaciju.</p><p>Program je uključivao energično hodanje tri do četiri puta sedmično, u trajanju od 45 do 60 minuta. Tokom prvih šest mjeseci, sudionici su imali sedmične individualne treninge, koji su kasnije reducirani na jedan mjesečno.</p><p>U istraživanju je učestvovalo 889 pacijenata. Polovina je bila uključena u program vježbanja, dok je druga polovina dobila brošure s uputstvima o zdravom životnom stilu.</p><p>Nakon pet godina, 80 posto sudionika koji su vježbali nije pokazivalo znakove povratka raka, u poređenju s 74 posto onih koji su dobili samo brošure.</p><h2>Smanjen rizik od smrtnog ishoda</h2><p>Ova metoda pokazala je smanjenje rizika od povratka raka ili razvoja novog za 28 posto, prema studiji objavljenoj u časopisu New England Journal of Medicine.</p><p>Osam godina nakon početnog liječenja, 10 posto pacijenata iz grupe koja je vježbala preminulo je, u usporedbi s 17 posto iz kontrolne grupe, što ukazuje na smanjenje rizika od smrtnog ishoda za 37 posto kod onih koji su bili fizički aktivni.</p><p>Precizan razlog za ovako povoljan učinak vježbanja još nije utvrđen, ali se pretpostavlja da utječe na smanjenje upalnih procesa u tijelu i poboljšava funkciju imunološkog sistema.</p><p>„Znamo da tjelesna aktivnost utječe na niz ključnih bioloških procesa koji bi mogli objasniti ove rezultate, a daljnja istraživanja pomoći će nam da shvatimo zašto vježbanje ima tako pozitivan učinak“, rekao je Džo Henson sa Sveučilišta u Lesteru.</p>

Program tjelesne aktivnosti za pacijente nakon liječenja raka  debelog crijeva može smanjiti rizik od smrtnog ishoda za trećinu

Evo što se preporučuje pacijentima nakon liječenja karcinoma

<p>Glaukom je bolest propadanja vidnog živca i nervnih vlakana mrežnice najčešće povezan s povišenim intraokularnim pritiskom. Nakon katarakte to je najčešći uzrok sljepoće u svijetu.</p><p>Javlja se u svim dobnim skupinama, međutim, najčešći je u starijoj životnoj dobi. Oboljeli često nemaju nikakvih subjektivnih simptoma koji bi upućivali na glaukom, pa je odlazak na redovne oftalmološke preglede na kojima se mjeri intraokularni pritisak od izrazite važnosti.</p><h2>Uzroci i rizični faktori</h2><p>Kod glaukoma otvorenog kuta ne zna se uzrok, dok kod drugih oblika može biti anatomska predispozicija ili već postojeća bolest oka (npr. zatvoren kut, dijabetes, kratkovidnost, dob, steroidi, trauma oka).</p><p>Jedan od najznačajnijih rizičnih faktora kod većine glaukoma je povišeni očni pritisak. Osobama koje u svojoj porodičnoj anamnezi  imaju oboljelog člana je vjerovatnost za razvoj glaukoma za 20 posto viša nego ostatku populacije.</p><h2>Simptomi koji upućuju na glaukom</h2><p>- bol unutar ili iza očne jabučice</p><p>- glavobolja</p><p>- osjetljivost očne jabučice na pritisak</p><p>- suzenje</p><p>- neodređena nelagoda u očima.</p><h2>Metode liječenja glaukoma</h2><p>Snižavanje očnog pritiska čini osnovu liječenja čiji je cilj spriječiti dalje oštećenje vidnog živca i propadanja vidnog polja kao i postizanje životne kvalitete pacijenata. S obzirom na stepen oštećenja, pozitivnu porodičnu anamnezu, visinu očnog pritiska i dob za svakog pacijenta se određuje ciljni pritisak.</p><p><b>Konzervativno liječenje – kapi za snižavanje očnog pritiska</b></p><p>Ako se ne uspije spustiti očni pritisak, često se dodaje još jedan lijek ili kombinacija lijekova u  jednoj bočici.</p><p>Hirurško liječenje - filtracijske operacije glaucoma preporučuju se kod otpornih i teških slučajeva koji ne reagiraju na konzervativnu terapiju.</p><p><b>SLT - najsigurniji pristup liječenju glaukoma otvorenog kuta</b></p><p>Selektivna laserska trabekuloplastika (SLT) je najnoviji pristup u svijetu za neinvazivno liječenje glaukoma otvorenog kuta  (kut u kojem se nalazi drenažni sistem za otjecanje očne vodice je otvoren).</p><p>Tretman je indiciran kad medikamentna antiglaukomska terapija ne snižava intraokularni pritisak na željene vrijednosti ili uzrokuje ozbiljne nuspojave, no može se koristiti i kao inicijalni tretman.</p><p><b>Lasersko liječenje glaukoma zatvorenog kuta – laserska periferna iridotomija</b></p><p>Laserska periferna iridotomija (LPI) je postupak kojim se selektivno pravi mikroskopski otvor u šarenici blizu njegove baze. Postupak se izvodi pomoću Nd:Yag lasera, koristi se za neinvazivno liječenje glaukoma zatvorenog kuta. Postupak se može ponavljati nekoliko puta.</p><h2>Najbolje kapi za glaukom</h2><p>Kapi za glaukom koriste se za snižavanje očnog pritisaka i usporavanje napredovanja bolesti. Postoji nekoliko kategorija, a pristup liječenju ovisi o dobi pacijenta, tipu glaukoma, stadiju bolesti i brzini njenog napredovanja.</p><p>Neke od kapi koje se najčešće koriste u liječenju jesu:</p><p>1.	Analozi prostaglandina: Lijekovi poput latanoprosta (Latanox, Unilat) obično se primjenjuju jednom dnevno, najčešće navečer. Svakako treba imati na umu moguće nuspojave kao što su promjena boje šarenice, crvenilo oka i rast trepavica.</p><p>2.	Beta-blokatori:  Često se koriste u kombinaciji s drugim lijekovima za postizanje boljeg učinka. Moguće nuspojave mogu uključivati usporen rad srca, nizak krvni pritisak i probleme s disanjem, stoga se oprez preporučuje kod pacijenata s kardiovaskularnim ili respiratornim problemima.</p><p>3.	Inhibitori karboanhidraze: Mogu se koristiti samostalno ili u kombinaciji s drugim lijekovima, poput timolola u pripravku Glaumax. Nuspojave mogu uključivati osjećaj peckanja u oku i gorak okus u ustima.</p><p>4.	Kombinirane terapije: Kombinacije poput latanoprosta i timolola (Xalacom) koriste se za pojačani učinak smanjenja očnog pritisaka kod pacijenata kod kojih monoterapija nije dovoljna. </p><p>U novije vrijeme, u terapiju se uvode i kapi s neuroprotektivnim svojstvima, poput onih koje sadrže citikolin i hijaluronsku kiselinu (Neociticol OMK1), koje pružaju dodatnu podršku u očuvanju funkcije vidnog živca.</p><p>Važno je napomenuti da se izbor terapije prilagođava svakom pacijentu pojedinačno tako da su redovne kontrole kod oftalmologa ključne za praćenje efikasntosti terapije i pravovremenu prilagodbu liječenja.</p><h2>Prehrana kod glaukoma</h2><p>Eliminirajte potencijalne alergene iz hrane, uključujući mlijeko i mliječne proizvode, pšenicu, kukuruz, soju, konzervanse i aditive hrani. Liječnici bi vam mogli preporučiti testiranje intolerancije na hranu. Korisno je jesti hranu bogatu antioksidansima – od voća crne bobice, trešnje i paradajz, a od povrća kelj, špinat i paprike. Izbjegavajte rafiniranu hranu, bijeli hljeb, šećer i tjestenine. Konzumirajte manje crvenog mesa, a više ribe i laganog bijelog pilećeg i purećeg mesa. Smanjite ili eliminirajte unos transmasnih kiselina koje se mogu pronaći u margarinu, slastičarskim i pekarskim proizvodima te procesuiranoj hrani. Upotrebljavajte hladnoprešana i nerafinirana ulja u prehrani kao što je maslinovo ulje.</p><p>Izbjegavajte alkohol, duhan, kofein i hranu bogatu šećerom, soli i zasićenim masnoćama. Izbjegavajte aditive u prehrani (mononatrij glutamat). Pijte 6-8 čaša filtrirane vode dnevno.</p><h2>Dodaci prehrani</h2><p>MULTIVITAMINI koji sadrže vitamine A, C, D, E i B vitamine te minerale u tragovima kao što su magnezij, cink i selen, korisni su za uzimanje kod glaukoma.</p><p>VITAMIN C (500-1000 mg dnevno) – djeluje kao antioksidans i za imunološku podršku.</p><p>OMEGA-3 MASNE KISELINE iz ribljeg ili lanenog ulja (1-2 kapsule ili 1-2 jušne žlice dnevno) – pomažu smanjiti upalu i poboljšati imunitet. Ako uzimate omega-3 masne kiseline uz terapiju antikoagulansima, korisno je konsultirati se sa svojim liječnikom.</p><p>KOENZIM Q10 (100-200 mg) prije spavanja – zbog antioksidativnih svojstava.</p><p>ALFA LIPOIČNA KISELINA (25- 50 mg dnevno) – zbog antioksidativnih svojstava.</p><p>LUTEIN (2-6 mg dnevno) – zbog antioksidativnih svojstava.</p>

Oboljeli često nemaju nikakvih subjektivnih simptoma koji bi upućivali na glaukom

Glaukom: Šta ga uzrokuje, kako se liječi i koja hrana je preporučljiva

<p>Nije svaka kafa ista, a ni čaj ni sokovi nemaju isti učinak. Godinama se vodi rasprava o tome je li kafa štetna ili korisna za zdravlje. Ipak, jedno novo istraživanje koje je pratilo hiljade žena tokom tri decenije donosi jasne zaključke: umjerena konzumacija obične, kofeinske kafe povezuje se s dužim i kvalitetnijim životom – ali isto ne vrijedi za čaj, kafu bez kofeina niti gazirana pića.</p><h2>Tri decenije podataka, skoro 50.000 žena</h2><p>Istraživači sa Harvard T.H. Chan School of Public Health analizirali su zdravstvene i prehrambene navike 47.513 žena počevši od 1984. godine. Kroz period od 30 godina, učesnice su redovno popunjavale upitnike o unosu kafe, kafe bez kofeina, čaja i sokova.</p><p>Na osnovu prikupljenih podataka, naučnici su ispitivali povezanost između unosa kofeina i tzv. "zdravog starenja" – što su definisali kao doživljavanje 70. godine života bez ozbiljnih hroničnih bolesti, sa očuvanom tjelesnom i mentalnom funkcijom, bez kognitivnih smetnji i memorijskih problema.</p><h2>Kafa kao saveznik zdravog starenja</h2><p>Do 2016. godine, oko 4.000 žena iz uzorka ispunjavalo je kriterije za “zdravo starenje“. Zanimljivo je da su te žene, između 45. i 60. godine, dnevno unosile u prosjeku oko 315 miligrama kofeina – što odgovara otprilike tri manje šolje obične kafe dnevno. Više od 80% kofeina dolazilo je upravo iz kafe, a ne iz drugih napitaka.</p><p>Za svaku dodatnu šolju dnevno, vjerovatnoća zdravog starenja povećavala se za dodatnih 2 do 5 posto – ali koristi su se zaustavljale nakon otprilike pet šoljica dnevno.</p><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">S druge strane, kod žena koje su konzumirale čaj ili kafu bez kofeina nije zabilježen isti pozitivan efekt. Još gore, redovni konzumenti gaziranih pića imali su 20 do 26 posto manju vjerovatnoću da će stariti bez većih zdravstvenih problema.</span></p><h2>Zašto kafa ima takav učinak?</h2><p>Naučnici ističu da kafa sadrži stotine biološki aktivnih jedinjenja – uključujući kofein, polifenole, flavonoide i antioksidanse – koji zajedno mogu pomoći u očuvanju moždanih funkcija, regulaciji gena koji popravljaju DNK, smanjenju upala i sprječavanju ćelijskog oštećenja.</p><p>Prethodna istraživanja već su povezivala redovno konzumiranje kafe sa smanjenim rizikom od Parkinsonove bolesti, demencije, srčanih bolesti, dijabetesa, pa čak i određenih vrsta raka – uključujući rak jetre, dojke, debelog crijeva i kože.</p><h2>Umjerenost je ključ, a individualne razlike važne</h2><p>Dakle, umjerena konzumacija kafe može pružiti određene zaštitne koristi kada se kombinuje s drugim zdravim navikama, poput redovne fizičke aktivnosti, zdrave ishrane i izbjegavanja pušenja.</p><p>Ipak, važno je napomenuti da svaka osoba ima različitu toleranciju na kofein. Kod nekih ljudi kafa može izazvati nesanicu, anksioznost ili probleme sa srcem. Zbog toga se preporučuje da se prije značajnijih promjena u prehrambenim navikama konsultujete sa ljekarom.</p>

Umjerena konzumacija kafe može pružiti zaštitne koristi kada se kombinuje s drugim zdravim navikama

Žene koje umjereno piju kafu žive duže i zdravije

<p>​Metabolizam je proces tokom kojeg organizam sagorijeva kalorije i pretvara ih u energiju koja nam je neophodna za svakodnevno funkcionisanje.&nbsp;</p><p>Dešava se da se iz raznih razloga nekada ovaj proces uspori, uslijed čega često dolazi i do dobijanja na tjelesnoj težini.</p><p>Na neke faktore, kao na primjer životno doba, pol, ne možemo da utičemo. Ipak, postoji i dalje dosta zdravih navika koje mogu da nam pomognu da ubrzamo metabolizam. Stručnjaci tvrde da nekada i nesvjesno usporavamo metabolizam.</p><h2>Skrolovanje i metabolizam</h2><p>Stručnjak za ishranu Dejv Espri (Dave Asprey) navodi da je skrolovanje na telefonu prva loša navika koja sabotira metabolizam.</p><p>- Vještačko svjetlo sa mobilnog telefona ili računara može da poremeti prirodni cirkadijalni ritam, to jest ritam budnosti i sna. Skrolovanje je posebno loša navika u noćnim satima - smatra Espri.</p><p>On zato savjetuje da izbjegavamo skrolovanje u noćnim satima. Vještačko svjetlo suzbija pravilno funkcionisanje melatonina, hormona bitnog za kvalitetan san.</p><h2>Loš kvalitet sna</h2><p>Sve na kraju dovodi i do lošeg kvaliteta sna, koji je još jedna prepreka za normalan rad metabolizma.</p><p>- Samo jedna noć lošeg sna može da negativno djeluje na grelin "hormon gladi"  i osjetljivost na insulin. Kada je u pitanju san, kvalitet je važniji od kvantiteta. Izbjegavajte vještačko svjetlo prije spavanja, neka u spavaćoj sobi temperatura bude oko 20 stepeni. Savjet je da posljednji obrok u toku dana bude nekoliko sati prije spavanja - objašnjava Espri.</p><h2>Nedovoljno proteina</h2><p>Nedovoljan unos proteina može da uspori metabolizam.</p><p>- Proteini su osnovne gradivne materije koje nam pomažu da obnovimo tkiva, da se brže oporavimo od fizičkog napora, pružaju nam duži osjećaj sitosti. Proteini izgrađuju i održavaju mišiće u dobroj formi. Osobe koje imaju više mišića sagorijevaju više kalorija u stanju mirovanja - kaže Espri.</p><p>On podsjeća da je bitan i kvalitet proteina. Biljni proteini se slabije apsorbuju i imaju manje bitnih aminokiselina. Proteini životinjskog porekla u boljoj mjeri djeluju na ljudsko tijelo. Preporuka je da se koristi govedina ishranjivana na prirodan način – travom, domaća jaja, mliječni proizvodi, osim ako nemamo alergiju ili intoleranciju.</p><h2>Keto ishrana</h2><p>Keto ishrana sa malo ugljenih hidrata i mnogo masti može da dobro funkcioniše samo tokom određenog vremenskog okvira, smatra Espri.</p><p>- Kako se ne bi osjećali tromo i umorno i povrh svega se lako gojili, savjet je da pokušate sa cikličnom ketogenom (Bulletproof) dijetom. Svakih nekoliko dana konzumirajte dobru količinu ugljenih hidrata. Najbolji izbor su bijela riža, voće sa niskim sadržajem fruktoze i prirodni med. Metabolizam će bolje funkcionisati na ovaj način - kaže Espri.</p><p>Bulletproof dijeta zasniva se na pojačanom unosu masnoća, umjerenim količinama dobrih proteina, kvalitetnom povrću. Smatra se da ovaj način ishrane može da spriječi upalne procese.</p><p>Savjet je da se izbace ili minimalno koriste soja, biljna ulja, sir, sladoled, riba iz uzgoja, većina mahunarki, kukuruz, konzervirano voće i povrće, suho voće, prerađene industrijske namirnice.</p><h2>Alkoholna pića</h2><p>Alkohol, čak i u malim količinama, usporava metabolizam.</p><p>- Ne pijte alkohol. To je otrov za jetru i mozak. Kada je jetra preopterećena detoksikacijom alkoholnih jedinjenja ne može pravilno da metaboliše masnoće i šećere, zbog čega dolazi do povećanja tjelesne težine i većih problema poput masne bolesti jetre - navodi Espri.</p><h2>Pogrešno fizičko vježbanje</h2><p>Fizička aktivnost može da pospješi metabolizam, ali samo ako se primijeni na odgovarajući način.</p><p>- Nije svaka vrsta fizičke aktivnosti ista. Trčanje tokom 60 minuta na pokretnoj traci može da nanese više štete od koristi. Duge kardio sesije srednjeg intenziteta sagorijevaju mišićno tkivo. Mišići su jako metabolički aktivni, ako imamo više mišića i metabolizam će biti brži. Isključivo kardio vježbe neće mnogo poboljšati metabolizam. Bolja strategija je intervalni trening visokog intenziteta (HIIT) i vježbe sa opterećenjem nekoliko puta sedmično - smatra Espri.</p><p>HIIT trening čuva mišićnu masu, kraći je i ubrzava metabolizam i satima poslije vježbanja. Asprey kaže da je u kombinaciji sa treningom otpora ključan za izgradnju mišića.</p><p>- Osobe sa više mišićne mase brže sagorijevaju kalorije u stanju mirovanja i mnogo su vitalnije u starijem životnom dobu - dodaje Espri.</p>

Kada je jetra preopterećena detoksikacijom alkoholnih jedinjenja ne može pravilno da metaboliše masnoće i šećere, kaže Espri

Evo kako usporavamo metabolizam na šest nesvjesnih načina

<p>Srčani udari se često zamišljaju kao dramatični trenuci praćeni jakim bolovima u grudima, ali stručnjaci upozoravaju da se simptomi kardiovaskularnih bolesti mogu javiti na mnogo suptilniji način.&nbsp;</p><p>Ljekari ističu da mnogi ljudi ignorišu manje očigledne znakove koji mogu ukazivati na probleme sa srcem – a jedan od njih je bol u vilici i vratu.</p><p>Bol u ovim dijelovima tijela, bez prisustva klasične boli u grudima, može biti znak srčanih tegoba, posebno kod žena, starijih osoba i hroničnih bolesnika, kao što su dijabetičari.</p><p>Takva bol se često pogrešno pripisuje zubobolji ili napetosti, ali može ukazivati na ozbiljne probleme poput aritmije ili bolesti zalistaka.</p><p>Stručnjaci pojašnjavaju da bol nije uzrokovana samim vratom ili vilicom, već dolazi do tzv. "prenosa bola" – mozak pogrešno tumači signal o oštećenju srca, pa bol projektuje u druge dijelove tijela. Ovakvi simptomi se mogu pojaviti s lijeve strane, kao osjećaj pritiska, zatezanja ili nelagode koji se šire prema uhu, ramenu ili ruci.</p><p>Bitno je naglasiti da ovakvi simptomi ne znače uvijek da je srce u pitanju, ali kod rizičnih osoba ne treba ih zanemarivati. Pravovremena dijagnostika može spasiti život. Kardiolozi poručuju: ako osjetite neobjašnjivu bol iznad struka – nemojte čekati.</p>

Pravovremena dijagnostika može spasiti život

Kardiolozi poručuju: ako osjetite neobjašnjivu bol iznad struka – nemojte čekati.

Šta je bolje za smanjenje stresa: Meditacija ili tehnike disanja?

Kako ostati hidriran tokom ljeta: Pet praktičnih savjeta za vrele dane

Najjednostavnije vježbe za zatezanje butina i stomaka

Kardiolozi otkrivaju: Navika od tri minute koja može spasiti vaše srce

Pritisci modernog života ostavili su ozbiljne posljedice na milenijalce

Vaš mozak ne razlikuje fikciju od stvarnosti

Ova mala promjena u hodanju može spasiti vaše srce

Zaštitite svoje srce: TOP namirnice za zdravlje srca

Generacija Z sve češće koristi AI kao terapeuta: Kada ChatGPT smiruje više nego prijatelji

Ova jutarnja navika tiho narušava zdravlje srca

Kardiolozi otkrivaju najvažniji detalj za zdravlje srca

Evo što se preporučuje pacijentima nakon liječenja karcinoma

Glaukom: Šta ga uzrokuje, kako se liječi i koja hrana je preporučljiva

Žene koje umjereno piju kafu žive duže i zdravije

Evo kako usporavamo metabolizam na šest nesvjesnih načina

Kako prepoznati tihe simptome od srčanog udara

Zdravlje

Šta je bolje za smanjenje stresa: Meditacija ili tehnike disanja?

Kako ostati hidriran tokom ljeta: Pet praktičnih savjeta za vrele dane

Najjednostavnije vježbe za zatezanje butina i stomaka

Kardiolozi otkrivaju: Navika od tri minute koja može spasiti vaše srce

Pritisci modernog života ostavili su ozbiljne posljedice na milenijalce

Vaš mozak ne razlikuje fikciju od stvarnosti

Ova mala promjena u hodanju može spasiti vaše srce

Zaštitite svoje srce: TOP namirnice za zdravlje srca

Generacija Z sve češće koristi AI kao terapeuta: Kada ChatGPT smiruje više nego prijatelji

Ova jutarnja navika tiho narušava zdravlje srca

Kardiolozi otkrivaju najvažniji detalj za zdravlje srca

Evo što se preporučuje pacijentima nakon liječenja karcinoma

Glaukom: Šta ga uzrokuje, kako se liječi i koja hrana je preporučljiva

Žene koje umjereno piju kafu žive duže i zdravije

Evo kako usporavamo metabolizam na šest nesvjesnih načina

Kako prepoznati tihe simptome od srčanog udara