Roditelji su često u dilemi da li uopće djetetu dati ili dati samo ponekad čokoladu ili neku drugu poslasticu. Ako djetetu nije dozvoljeno da jede slatkiše u prvim godinama života, sigurno će ih ono probati kada se počne družiti s drugom diecom, a pogotovo kada krene u školu.
U studiji urađenoj na Univerzitetu u Pensilvaniji dokazano je da su djeca najčešće tajno jela poslastice i gazirana pića koje su im roditelji zabranjivali.
Zato stručnjaci smatraju da te vrste zabrana nisu dobre. Naprotiv, djeci samo treba objasniti dobre i loše strane pojedinih namirnica i dozvoljavati konzumiranje u umjerenim količinama.
Naučnici kažu da umjerena količina čokolade za djecu, ali ne i za bebe, može čak biti dobra za zdravlje. Ona sadrži polifenole koji mogu pomoći u zaštiti srca. Kako je bogat magnezijem i željezom, što su dva važna minerala koja vrlo često nedostaju djeci. Posljednje istraživanje sa Medicinske škole na Harvardu izoliralo je "slatki zub", gen nazvan TIR3. Ovaj gen utječe na prekomjernu želju za slatkim koja može biti naslijeđena.

Trebaju li djeca jesti čokoladu

1. Prirodna prehrana (dojenje).
2. Odgodite čvrstu hranu, a kad počnete s njom, uključite koncentriranu hranu koja je bogata hranjivim sastojcima, ali niskokalorična (radije povrće umjesto voća i žitarice umjesto slatkiša).
3. Svaki bebin plač ne znači da je gladna (možda je žedna, osamljena ili želi da je nosite).
4. Ne nalijevajte bebu sokovima. Gotovi sokovi imaju isto toliko kalorija koliko i mlijeko, ali su siromašniji hranjivim sastojcima. Prekomjerno uzimanje sokova u dojenačkoj dobi može biti uzrok pretilosti. Umjesto koncentriranih sokova treba davati razblažene.
5. Kad je budna, beba uvijek treba biti u pokretu.
6. Poštujte apetit svoga djeteta. Brojni se roditelji žale da im dijete u drugoj godini postaje probirljivo, da jede manje i da radije prezalogaji. U prvoj godini dijete mnogo jede jer naglo raste i s navršenom prvom godinom utrostručuje svoju porođajnu težinu, a na kraju druge godine teže je samo za trećinu od one na kraju prve. Djeca u drugoj godini više rastu u visinu nego što dobivaju na težini.
7. Djeca vole grickati. Pet malih obroka na dan bolje je nego tri velika.
8. Ne insistirajte da dijete pojede sve iz tanjira.
9. Ne dopustite djetetu da jede zato što mu je dosadno.
10. Nikad ne nagrađujte dijete slatkišima.
11. Napokon, ako želite da vaše dijete bude zdravo i da se zdravo hrani, pokažite to vlastitim primjerom.

Kako će dijete imati optimalnu tjelesnu težinu

Sastojci: 60 dkg karfiola, vezica povrća za supu, glavica luka, mrkva, ulje, voda, začin.
Priprema: 
1. Luk nasjeckate i popržite na ulju.
2. Povrće očistite i perite, mrkvu narežite na listiće, a karfiol razdvojite.
3. Na luk dodati mrkvu, peršun, celer i karfiol. Kratko popržite i dodajte hladnu vodu u količini da povrće pliva i kuhajte. Kada je karfiol skoro gotov, supu začinite. 
4. U supu možete dodati i tjesteninu, pa čak i rižu.

Kuhajte s nama: Supica od karfiola

U cijelom svijetu djeca su svakim danom sve deblja. Pred tim problemom ne smijemo zatvarati oči, jer male, pretile debeljuce predstavljaju kandidate za kasnije dijabetičare i srčane bolesnike.
Ono što jedemo kao djeca predstavlja osnovu za formiranje naših navika za cijeli život. Stoga, dragi roditelji, vodite računa o onome što stavljate u svoje korpe tokom kupovine namirnica i čime hranite djecu.
Da bismo vam olakšali, predstavljamo "lošu" (nezdravu) korpu sa 15 omiljenih namirnica i "dobru" (zdravu) korpu sa obiljem zdravih namirnica kao alternativu.
Loša korpa
1 Pizza: Gotova pizza je prva na listi loših namirnica, jer ima previše kalorija i mnogo masnoće.
2 Bijeli hljeb i peciva od bijelog brašna: Sve osobe koje jedu bijeli kruh i peciva od bijelog brašna, umjesto crnog, već od malih nogu počet će dobijati naslage sala u dijelu oko struka, tvrde istraživači u studiji koja je provedena na Univerzitetu Boston. Ove vrste namirnica općenito sadrže manje vlakana koja imaju ključni značaj za zdravo funkcioniranje probavnog trakta.
3 Burgeri: Prosječan burger sa mesom sadrži 263 kalorije i oko 23 grama masnoća, što je za djecu previše za jedan obrok. 
4 Čips i slične grickalice: Prema nekim pokazateljima čak polovina djece u razvijenim evropskim državama u svoj organizam unese blizu pet litara jestivog ulja upravo kroz čips i slične grickalice.
5 Razne prerađevine od mesa: Ove namirnice također predstavljaju faktor rizika koji utječe na pojačanu gojaznost kod djece.
6 Kobasice i sudžuk: Mada spadaju u mesne prerađevine izdvojili smo ih da bismo naglasili pretjeranu količinu soli u njima. Osim toga, kalorične su i sadrže puno masnoće.
7 Slatkiši: Omiljene dječije poslastice su pune šećera, raznih aditiva za davanje boje i drugih po zdravlje štetnih sastojaka. 
8 Gazirani napici: Djeca koja piju gazirane napitke nabacuju nepotrebne kilograme još od malih nogu. Nije mnogo bolja situacija ni sa voćnim sokovima koje kupujemo u našim supermarketima, jer prema brojnim provedenim istraživanjima većina sadrži tek pet procenata pravog voćnog soka. Sve ostalo su raznorazni aditivi.
9 Pomfrit: Pomfrit je prava zamka sa obiljem masnoće. Tako 100 grama pomfrita sadrži 240 kalorija i 10 grama masnoće.
10 Cerealije sa visokim procentom šećera: Cerealije koje su posebno namijenjene djeci za doručak sadrže velike količine šećera, soli i masnoća. Jedna porcija nekih cerealija sadrži više od četiri supene kašike šećera.
11 Gotove lazanje: Porcija gotovih lazanja od 450 grama sadrži gotovo četiri grama soli. Treba znati da se djeci mlađoj od sedam godina preporučuje dnevni unos soli od dvs grama, a djeci od sedam do 14 godina pet grama.
12 Čokolada: Mliječna čokolada od 75 grama sadrži 395 kalorija (približno jednu četvrtinu dozvoljene dnevne količine za djecu) i oko 13,9 grama zasićenih masnoća, što je sasvim dovoljno za zadovoljavanje kompletnih dnevnih potreba. 
13 Sladoled: Dvije kugle sladoleda od vanilije organizam djeteta "obogatit će" sa 160 kalorija i 8,8 grama masnoće, što predstavlja 10 procenata ukupnih dnevnih potreba.
14 Pikantne užine i sendviči: Ove su vrlo ukusne užine i sendviči "nabijeni" solju i masnoćama. 
15 Biskvit: Keksi i biskviti su glavni izvor unošenja viška šećera u ishrani djece dobi od tri do 16 godina, stoji u izvještaju koji je napravila Agencija za hranu i lijekove. 
Aditivi i hiperaktivnost
Svjetska Komisija za hranu napravila je listu od sedam aditiva koji se povezuju sa hiperaktivnim ponašanjem kod djece. Na web stranici www.actiononadditives.com možete naći ovu listu sa sljedećim štetnim aditivima: E102, E104, E110, E122, E124, E129 i E211. Uglavnom je riječ o aditivima koji se dodaju za poboljšanje vizuelnog efekta ovih proizvoda.
Dobra korpa
1 Hljeb i peciva od cjelovitih žitarica imaju ključni značaj za zdravu ishranu djece. Stručnjaci smatraju da je djeci ovog uzrasta dovoljno devet do 18 grama vlakana dnevno. Jedna kriška hljeb od cjelovitih žitarica sadrži blizu pet grama vlakana.
2 Humus (pašteta od slanutka, paste od susama, limuna i maslinovog ulja) bogat je biljnim proteinima i "dobrim" esencijalnim masnoćama. Servirajte ga uz kriške crnog kruha ili uz mrkvu i uživat će u zdravoj i ukusnoj užini.
3 Burgeri od povrća sadrže samo 112 kalorija i 5,3 grama masnoće kao i desetak grama proteina.
4 Pureća ili pileća prsa su izuzetno zdrava mesa zahvaljujući niskoj sadržini masnoća i visokoj količini proteina.
5 Kobasice od mesa divljači koje nudi tek trećinu kalorija i polovinu masnoća koje sadrži goveđe, odnosno juneće meso, a pravi je rudnik proteina. 
6 Pečene grickalice imaju znatno manje ulja od prženih na ulju, a djeca će ih rado jesti.
7 Sušeno voće - suho grožđe, kajsije i suhe šljive - namirnice su kojima možete popuniti zahtjev za pet dnevnih obroka voća. Čaša vode poslije uzimanja ovog voća ili serviranje uz glavno jelo sačuvat će zube vašeg djeteta od djelovanja voćnog šećera. 
8 Štanglice od cerealija sjemenki ili voća prelijte jogurtom ili čokoladom i eto ukusne poslastice. Ne šećerite rafiniranim šećerom.
9 Voćni sok je najbolje pomiješati s vodom, a najbolji je onaj koji ste sami iscijedili.
10 Pečeni krompir iz rerne. Kada se sprema na pravilan način, krompir zaista ima visoke nutritivne vrijednosti. Izbjegavajte prženje tanko izrezanog krompira u dosta ulja, radije krompir narežite na deblje kriške i pecite ga u rerni sa malo masnoće.
11 Cerealije bogate vlaknima za doručak. Naviknite djecu na doručak od vlaknima bogate zobene kaše ili muslija, ili oprezno odabranih cerealija, vodeći računa o sadržaju soli i šećera. 
12 Svježe voće predstavlja izvanredan izvor antioksidansa i fitohemikalija (biljnih hemikalija). Redovno unošenje voća u organizam još od djetinjstva pouzdan je način zaštite od raznih bolesti u kasnijoj životnoj dobi.
13 Jogurt je bogat florom koja podstiče varenje i jača imunološki sistem djeteta. Naviknite dijete da ga uzima uz svježe voće, te u voćnim kašama, salatama i slično.
14 Povrće - svježe, zamrznuto ili konzervirano, nije bitno. Servirajte ga uz svaki obrok na raznorazne načine. 
15 Riblji fileti su veliki izvor niskomasnih proteina. Nastojte ovim štapićima dodati omega-3 i eto vam esencijalnih masnoća za zdrav mozak vašeg djeteta.
Obavezno - doručak
Brojna su istraživanja potvrdila da je doručak najbitniji obrok, a kada su djeca u pitanju obrok koji se nikako ne smije preskočiti, jer doručak utječe na poboljšanje sposobnosti učenja. Zato im ne dozvolite odlazak u školu praznog stomaka.

Pametna hrana za zdravu djecu

Majke bi mogle svoju djecu naviknuti na "zdrave ali ne pretjerano ukusne" namirnice, kao što je recimo brokuli, na veoma jednostavan način, konzumiranjem ovih namirnica tokom trudnoće ili tokom dojenja, kažu istraživači. 
Na taj bi se način mogla izbjeći redovna i mukotrpna ubjeđivanja za trpezarijskim stolom, koja su sve prisutnija u mladim porodicama koje muku muče da bi djecu ubijedili da "trebaju jesti zdravo povrće".
Ova studija Istraživačkog instituta u Filadelfiji nudi novi pristup, jer majke u tom periodu mogu približiti okus kupusa, brokula, mrkve i drugog zdravog povrća čak i prije rođenja njihove djece, dodaju istraživači.

Kako će dijete zavoljeti povrće

Mlijeko (majčino ili adaptirano) i dalje je osnovna hrana, ali oko šestog mjeseca ono bebi postaje nedovoljno. Redosljed davanja novih vrsta hrane nije strogo određen, a pri izboru uzmite u obzir godišnje doba, navike u porodici, kao i ekonomske faktore. Ipak, postoje određena pravila o kojima treba voditi računa kada se u bebin jelovnik uvodi nemliječna hrana.
* Dojenčetu treba ponuditi samo jednu vrstu hrane (kaša od riže, npr.), a ne odjednom mješavinu različitih vrsta.
* U početku nudite malu količinu odabrane hrane, jednu do dvije kašičice. Kada je dijete prihvati, postepeno povećavajte količinu za jednu do dvije kašičice dnevno.
* Kada se uvede nova vrsta hrane, pratite reakcije djeteta da biste na vrijeme uočili određene znake nepodnošljivosti (proljev, povraćanje, ospice po koži i sl.)
* Vremenski interval do sljedeće, nove vrste hrane, treba biti pet do sedam dana, a najmanje tri do četiri. 
* Ako beba ne podnosi neku hranu, treba je izostaviti iz njenog jelovnika najmanje tri do četiri sedmice, pa onda pokušati ponovo.
* Obrok sastavljen od više vrsta hrane (različito voće i povrće) daje se tek kada provjerite kako dijete podnosi namirnice pojedinačno.
* Dojenčetu hranu dajite kašikom, a ne iz bočice kroz cuclu sa širokim otvorom. 
* Potencijalne alergene (jagodičasto voće, bjelance, med, citruse) treba davati tek krajem prve ili, još bolje, u drugoj godini života.
* Proizvode od pšenice, raži i ječma koji sadrže supstancu gluten, ne treba davati djeci prije nego što napune šest mjeseci, jer postoji opasnost da kod osjetljivije izazovu neuobičajenu kliničku sliku celijakije, alergije koja se teško prepoznaje.
* Nemliječnu hranu treba davati u vrijeme budućih glavnih obroka i to nakon podoja ili hranjenja adaptiranim mlijekom.
* Hranu ne treba razblaživati vodom. Dijete treba osjetiti njen prirodni okus i naviknuti se na njega.
* Hrana treba biti dobro kuhana (povrće, meso), u početku pasirana, a kasnije gnječena, pa zatim sitno sjekcana (kako dijete bude raslo i razvijalo se). 
* Hranu ne treba soliti, kao ni zaslađivati. Ne dodajite jake začine bar do drugog rođendana.
* Zdravom dojenčetu treba dozvoliti da samo odredi količinu hrane koju će pojesti. Ne hraniti ga nasilu i poštujte njegov apetit.
* Kada dajete velike količine soka (naranča) ili voća, stolica postaje kisela i nadražuje kožu oko čmara. U tom slučaju treba prestati s davanjem tog voća određeno vrijeme.
* S uvođenjem nemliječne hrane u ishranu djece, mijenja se boja njihove stolice, miris i izgled.
* Prelazak na čvrstu hranu bit će lakši ako bebi prvo date malo mlijeka, zatim malu količinu nemliječne hrane, a obrok završite mlijekom.
* Ukupnu dnevnu količinu hrane treba raspodijeliti u više obroka, malih po količini i u kraćim vremenskim intervalima.
* Nije preporučljiv obilan obrok pred spavanje.
* Dijete ne treba hraniti kada okreće glavu i odbija hranu. Ono treba uživati u tome.

Kada bebama mlijeko više nije dovoljno

Dojenčetu koje prihvata majčino mlijeko nije potrebno ništa osim majčinog mlijeka (nikakva druga hrana i/ili tekućina). 
Majčino mlijeko sadrži vodu i sve potrebne hranjive sastojke koji su potrebni djetetu u prvih šest mjeseci života. Majčino mlijeko će i pri visokim vanjskim temperaturama spriječiti i umanjiti osjećaj žeđi (čak i u tropskoj klimi, dojenčadima koja se hrani majčinim mlijekom ne treba dodatnu vodu).

Dojenče ne treba vodu

Djeca obično vole čajeve, bili oni biljni ili voćni. Uz sendvič, koji ako upotrijebite zdrave mliječne napitke i svježe povrće, može biti zdrav, eto idealnog obroka za vaše malene. 
Čaj osigurava organizmu potrebne mikroelemente (minerale...), potrebnu količinu vode, i to prokuhane (mekane) vode koja lakše prodire u međućelijski prostor te ujedno brže i efikasnije čisti organizam od nakupljenih toksina.
Čaj grije, sprečava prekomjerno znojenje, čisti organizam, a poznata je i prevencija od zaraza. To je važno naglasiti za sve, a posebno djecu kod koje je potreba za vodom, mikroelementima i vitaminima nešto veća.
Uz to, voćni čajevi sadrže vitamine, posebno vitamin C, a kako se mogu piti i nezaslađeni, pogodni su osvježavajući napici bez energetske vrijednosti.
* Za čaj upotrebljavajte samo svježu, čistu vodu. Ako je voda tvrda, upotrijebite filtre za odstranjivanje kamenca ili je kratko prokuhajte; 
* Čajnik uvijek treba najprije ugrijati; 
* Prelijte čaj vrućom vodom i ostavite da odstoji (najbolje dvije do pet minuta) kako bi bio što aromatičniji; 
&nbsp;* Čaj možete poslužiti s limunom ili medom (samo starijoj djeci), kašikom marmelade, breskvama iz kompota ili kriškama narandže.
I djeca, baš kao i odrasli, mogu piti čaj, ali valja paziti da se ne prekorači preporučena doza. Za djecu uzrasta do jedne godine pojedinačna doza smije biti jedna kašika gotovog čaja, od jedne do tri godine - dvije kašike, od tri do šest godina - četiri kašike.

Zdrav sendvič i topli čaj - idealan obrok

Sendvič s mliječnim namazomSastojci: 2 peciva, 100 g svježeg kravljeg sira, 100 g mrkve, 2 lista zelene salate, 3-4 kašike vrhnja za kuhanje, malo soli.
Priprema
1. Svježi kravlji sir dobro ocijedite, pa pomiješajte s vrhnjem za kuhanje, mljevenim bademima i po potrebi malo posolite. 
2. Mrkvu operite, ogulite te naribajte. 
3. Peciva uzdužno prerežite i donju polovinu svakoga premažite tankim slojem pripremljenog sira. 
4. Na sir rasporedite oprane listove zelene salate, zatim nanesite deblji sloj sira te ribanu mrkvu. Poklopite drugim polovinama peciva i poslužite.
Posluživanje - Sendvič poslužite uz čaj od kamilice.
Tost 
Sastojci: Tost hljeb, pureća šunka, tvrdi sir, kečap, jaja, mlijeko, so.
Priprema:
1. Na krišku tosta stavite malo kečapa, krišku pureće salame, malo sira, ponovno krišku salame i poklopite sa još jednom kriškom tosta. 
2. Tako složene sendviče stavite u toster.
3. Umutite jaja s malo mlijeka i soli te sendviče umočite u jaja i pržite dok lagano ne porumene.
Posluživanje: Dajte ih djeci s biljnim čajem u koji ste dodali kompot od breskve.
Dajte mašti na volju 
Okrugla peciva možete obložiti kriškama salame, oči možete napraviti od maslina, nos od paradajza, zube od kukuruza i eto sendviča koji će pojesti svako dijete.
Od najrazličitzjih namirnica koje imate u frižideru pripremite neobične i ukusne sendviče u obliku životinjica, zelene ili žute gusjenice te bubamare, cvijeta, sunca....
Sendvič s puretinom 
Sastojci:5 dkg tanko narezane kuhane puretine, 5 dkg sira po izboru, 2 kriške hljeba.
Priprema: Složite sir i puretinu u sendvič pa sendvič stavite u toster ili na gril, dok hljeb ne postane hrskav.

Obroci za najmlađe

Iako zvuči nevjerovatno, ali energetske potrebe novorođenčeta u odnosu na tjelesnu masu tri puta su veće u odnosu na energetske potrebe odraslih! 
U uzrastu od rođenja do šest mjeseci, energetske potrebe novorođenčeta, odnosno, od šest mjeseci do godine, su 108, odnosno 98 kcal/kg. Energetske potrebe odraslih osoba oba spola su 30 do 40 kcal/kg, što je tri do četiri puta manje u odnosu na novorođenče.
Čak 40 do 50 posto energetskih potreba dojenčeta mora potjecati iz masti. Majčino mlijeko, ali i mliječne formule, sadrže 50 posto energije upravo iz masti. Za razvoj mozga i mrežnjače oka važne su dvije višestrukonezasićene masne kiseline, omega-3 i omega-6. 
Novorođenčad mogu stvarati navedene masne kiseline, ali je ta količina nedovoljna za pomenute potrebe. Upravo zbog toga je neophodna pravilna ishrana djeteta do druge godine života.
Ugljikohidrati su glavni izvor energije za dojenče. Oko 40 posto energije u majčinom mlijeku potječe iz mliječnog šećera, laktoze. Kako dojenče raste, zastupljenost ugljikohidrata u ishrani također raste. 
Potrebe u bjelančevinama dojenčeta do šestog mjeseca života su velike - 2,2 g/kg tjelesne mase u odnosu na potrebe odraslih osoba (0,8 g/kg tjelesne mase). Idealan izvor bjelančevina za novorođenčad je majčino mlijeko.
Majčina prehrana
Pojedine namirnice utječu na kvalitet mlijeka. Razgradnjom začinjenih namirnica, kao i onih intenzivnog mirisa i okusa (bijeli luk), nastaju razgradni produkti koji mogu utjecati na to da beba odbija dojiti. 
Velika količina kofeina, ali i iz osvježavajućih bezalkoholnih napitaka, može kod dojenčeta izazvati uznemirenost i razdražljivost. Konzumacija alkohola u periodu dojenja se ne preporučuje.
Humano ili kravlje
Masti u humanom mlijeku lakše se vare u odnosu na one iz kravljeg mlijeka. Majčino mlijeko je u odnosu na kravlje mlijeko bogatije u holesterolu, linoleinskoj masnoj kiselini, kao i u višestrukonezasićenim masnim kiselinama, dokosaheksanoičnoj i arahidonskoj masnoj kiselini, koje su neophodne za razvoj mozga i mrežnjače oka novorođenčeta.
U prvih šest mjeseci, željezo u majčinom mlijeku, kao i u formulama zadovoljava potrebe dojenčeta. Da bi se zadovoljile potrebe za vitaminom D, dovoljno je da se, uz odgovarajuću ishranu, beba u toku dana sunča 15 minuta. 
Majčino mlijeko siromašno je vitaminom K, koji je neophodan za zgrušavanje krvi. Također, proizvodnja tog vitamina u sterilnim crijevima novorođenčeta je nemoguća. Upravo zbog toga, sva novorođenčad u porodilištu dobijaju ga putem injekcije.
Vitamin B12 može nedostajati djeci čije se majke hrane isključivo namirnicama biljnog porijekla te im ga je neophodno nadoknaditi. 
Postoji li zamjena
Ništa ne može zamijeniti majčino mlijeko! Kolostrum je prvo mlijeko koje nastaje nakon porođaja i koje se luči prve sedmice. Ono je žute boje i bogato je bjelančevinama, vitaminima i mineralima, kao i supstancama koje štite novorođenče od različitih infekcija. Kako dijete raste, tako se i sastav mlijeka mijenja. 
Šolja majčinog mlijeka (250 ml) sadrži 175 kcal i odličan je izvor bjelančevina, masti, magnezija i kalcija. Humano mlijeko bogato je i aminokiselinom taurinom, koja je neophodna za pravilan rast i razvoj mozga i očiju.
Tempo dojenja
Dijete treba dojiti svaki sat i po do tri sata, a dojenje na svakoj dojci treba trajati od osam do 12 minuta. Iako je teško procijeniti koliku količinu mlijeka dijete posisa u toku dana, smatra se da je ona dovoljna ukoliko se u toku dana upotrijebi šest do osam pelena i ukoliko beba dobija od 150 do 250 grama sedmično.

Zašto je dojenje najbolje

Mlijeko (majčino ili adaptirano) i dalje je osnovna hrana, ali oko šestog mjeseca ono bebi postaje nedovoljno. Redosljed davanja novih vrsta hrane nije strogo određen, a pri izboru uzmite u obzir godišnje doba, navike u porodici, kao i ekonomske faktore. Ipak, postoje određena pravila o kojima treba voditi računa kada se u bebin jelovnik uvodi nemliječna hrana.
* Dojenčetu treba ponuditi SAMO jednu vrstu hrane (kaša od riže, npr.), a ne odjednom mješavinu različitih vrsta.
* U početku nudite malu količinu odabrane hrane, jednu do dvije kašičice. Kada je dijete prihvati, postepeno povećavajte količinu za jednu do dvije kašilice dnevno.
* Kada se uvede nova vrsta hrane, pratite reakcije djeteta da biste na vrijeme uočili određene znake nepodnošljivosti (proljev, povraćanje, osip po koži i sl.)
* Vremenski interval do sljedeće, nove vrste hrane treba biti pet do sedam dana, a najmanje tri do četiri. 
* Ako beba ne podnosi neku hranu, treba je izostaviti iz njenog jelovnika najmanje tri do četiri sedmice, pa onda pokušati ponovo.
* Obrok sastavljen od više vrsta hrane (različito voće i povrće) daje se tek kada provjerite kako dijete podnosi namirnice pojedinačno.
* Dojenčetu hranu dajite kašikom, a ne iz bočice kroz cuclu sa širokim otvorom. 
* Potencijalne alergene (jagodičasto voće, bjelance, med, citruse) treba davati tek krajem prve ili, još bolje, u drugoj godini života.
* Proizvode od pšenice, raže i ječma koji sadrže supstancu gluten, ne treba davati djeci prije nego što napune šest mjeseci, jer postoji opasnost da kod osjetljivije izazovu neuobičajenu kliničku sliku celijakije, alergije koja se teško prepoznaje.
* Nemliječnu hranu treba davati u vrijeme budućih glavnih obroka i to nakon podoja ili hranjenja adaptiranim mlijekom.
* Hranu ne treba razblaživati vodom. Dijete treba osjetiti njen prirodni okus i naviknuti se na njega.
* Hrana treba biti dobro kuhana (povrće, meso), u početku pasirana, a kasnije gnječena, pa zatim sitno sjekcana (kako dijete bude raslo i razvijalo se). 
* Hranu ne treba soliti, kao ni zaslađivati. Ne dodajite jake začine bar do drugog rođendana.
* Zdravom dojenčetu treba dozvoliti da samo odredi količinu hrane koju će pojesti. Ne hraniti ga nasilu i poštujte njegov apetit.
* Kada dajete velike količine soka (naranča) ili voća stolica postaje kisela i nadražuje kožu oko čmara. U tom slučaju treba prestati s davanjem tog voća određeno vrijeme.
* S uvođenjem nemliječne hrane u ishranu djece, mijenja se boja njihove stolice, miris i izgled.
* Prelazak na čvrstu hranu bit će lakši ako bebi prvo date malo mlijeka, zatim malu količinu nemliječne hrane, a obrok završite mlijekom.
* Ukupnu dnevnu količinu hrane treba raspodijeliti u više obroka, malih po količini i u kraćim vremenskim intervalima.
* Nije preporučljiv obilan obrok pred spavanje.
* Dijete ne treba hraniti kada okreće glavu i odbija hranu. Ono treba uživati u tome.

Kada bebi mlijeko više nije dovoljno

Da li vaša beba bljucka i povraća nakon svakog hranjenja? Nije prijatno, ali odmah ćemo vas rasteretiti - nemate razloga za brigu. Bljuckanje i povraćanje rijetko označava neki ozbiljan zdravstveni problem. Sve dok beba djeluje zdravo i dok normalno dobija na težini, nema razloga za brigu.
Šta se dešava kada beba bljucka i povraća
Ako pri ruci imate gazicu, nećete imati problema ako beba iznenada bljucne. Gotovo sve bebe povremeno bljuckaju, a nije mali broj ni onih koje to redovno čine.
Ventil između jednjaka i stomaka je zadužen za držanje hrane u stomaku, to jest tamo gdje i pripada. Dok se ovaj ventil ne razvije, može se povremeno javljati bljuckanje i povraćanje, pogotovo ukoliko u rukama imate malog "proždrljivka" koji nema mjeru, jede malo previše ili se tokom dojenja i hranjenja naguta previše zraka.
Ukoliko se radi o umjerenom bljuckanju, ne bi trebalo biti nikakvih problema. Ono neće uzrokovati kašljanje, davljenje hranom ili neku drugu vrstu nelagode, čak i ukoliko se desi tokom spavanja. Beba najčešće nije ni svjesna da nešto curi iz njenih usta.
Bebe koje se hrane prirodnim putem, dakle bebe koje doje, manje i rjeđe bljuckaju od beba koje se hrane na flašicu, prije svega zahvaljujući činjenici da se takve bebe rijetko prejedu i da se rijetko nagutaju previše zraka tokom dojenja. 
Većina beba jednostavno vremenom preraste ovaj problem, najčešće već kada nauči sjediti i jesti čvrstu hranu. To se kod većine beba dešava već nakon šestog mjeseca.
Šta vam je činiti
Mada ne postoji pouzdan način za potpuno eliminiranje i sprječavanje ove pojave, nudimo vam nekoliko sugestija koje mogu biti od pomoći:
* Ne paničite! Svakom hranjenju bebe pristupajte opušteno i mirno. Nahranite bebu prije nego što se uspaniči u strahu da neće dobiti svoj obrok. 
* Bebu hranite sjedeći! Bebu uvijek hranite u sjedećem položaju, vodeći pri tome računa o njenom položaju, nemojte se s njom igrati dok je hranite, jer i to može uzrokovati bljuckanje i povraćanje. 
* Obavezno je podignite da podrigne! Podrigivanje nakon svakog obroka znači da će beba izbaciti višak zraka. Uspravite bebu pridržavajući joj glavicu rukama. Izbjegavajte oslanjanje bebine glave preko svog ramena, što većina majki redovito radi, jer i na taj način vršite pritisak na bebin abdomen. 
* Provjerite rupicu na flašici! Ukoliko bebu hranite na flašicu, vodite računa da rupica na cucli flašice bude odgovarajuće veličine. Ukoliko je rupica prevelika, sadržaj flašice će izlaziti prebrzo i zagušiti bebu. 
* Isto tako, ukoliko je rupica premalena, beba će se nagutati zraka i zasigurno će se unervoziti, jer ne može izvući hranu. 
6 razloga za zabrinutost
Kontaktirajte pedijatra ukoliko se kod vaše bebe pojavi neki od sljedećih simptoma:
1 Beba ne dobija ne težini; 
2 Beba intenzivno povraća, tako da izbacuje sve iz sebe; 
3 Pokazuje da je pretjerano gladna između hranjenja; 
4 Na pelenama primjećujete da mnogo manje mokri i djeluje pospano i apatično; 
5 Ima neke druge simptome bolesti kao što su groznica, dijareja ili otežano disanje; 
6 Povraća zelenu ili smeđu tečnost.
Liječenje će ovisiti od uzroka problema. Obično su od velike pomoći posebne tehnike hranjenja. U nekim se slučajevima mogu koristiti i određeni medikamenti ukoliko je riječ o redovnom intenzivnom povraćanju.

Poslije jela beba mora podrignuti

Većina majki se zasigurno pita da li je sigurno i pouzdano koristiti vodu iz česme u pripremi hrane za bebe koje se hrane na flašicu. Plaše se jer su čule da prevelika količina fluorida može biti štetna za dojenčad.
Američka stomatološka asocijacija je 2006. godine izdala uputstva koja sugerišu da se voda sa česme koja sadrži manje ili veće količine fluora, ne bi trebala koristiti u pripremi hrane za dojenčad. 
Treba se podsjetiti da izloženost fluoridu tokom trudnoće potpomaže sprečavanje kvarenja i propadanja zuba tokom djetinjstva, ali i u zrelijoj dobi. Stoga se dodatak fluorida veoma često preporučuje dojenčadi koja se hrane isključivo majčinim mlijekom nakon navršenih šest mjeseci života. 
Međutim, ukoliko se hrana za bebe redovno miješa s vodom koja sadrži fluor, to može utjecati na povećanje rizika pojave fleka na zubimja, što je naznaka dentalne fluoroze, to jest blagog oblika fluoroze gleđi. 
Fluoroza može pogađati i mliječne i stalne zube djece. Kod djece mlađe od osam godina, kombinirana izloženost različitim izvorima fluorida - voda, hrana, zubna pasta i drugi proizvodi, doprinosi razvoju dentalnog fluorida. 
Ukoliko u pripremi hrane za dojenčad koristite vodu bez hlora, kao što je prečišćena, dejonizirana ili destilirana voda, vaš ljekar će zasigurno preporučiti da svojoj bebi već nakon navršenog šestog mjeseca uključite dodatke sa fluoridom.

Priprema hrane za dojenčad: Koju vodu koristiti

Nema ni najmanje sumnje da dojenje predstavlja najbolji početak života novog stanovnika zemlje. Nutrijenti koje majka putem mlijeka obezbjeđuje djetetu su zaista obimni, a veza koja se na taj način uspostavlja između majke i djeteta se ne može mjeriti niti porediti sa bilo čim drugim. 
Međutim, svi znamo da tome mora doći kraj, jednog dana majka mora prestati sa dojenjem. Odluka o odbijanju je izuzetno ozbiljna, pa nije nikakvo čudo da je donošenje takve odluke povezano sa bezbroj pitanja:
Na koji će se način to odraziti na dijete? 
Na koji će se način odraziti na majku? 
Kako održavati i njegovati povezanost sa djetetom kada prestanete sa dojenjem? 
Sve ovo predstavlja dobar razlog za zabrinutost, no uz malo znanja i uz našu pomoć imat ćete odgovore na sva ta pitanja. 
Većina djece doji do prvog rođendana. No, nije mali ni onih majki koje nastave sa dojenjem i nakon prvog rođendana. I sve dok ovo partnerstvo funkcionira, sve je u redu. Međutim, jednog dana se mora prestati sa dojenjem. Učinite taj proces što bezbolnijim. 
* Kao prvo smanjite broj dojenja. 
* Pokušajte hranjenje dojenjem zamijeniti šoljom soka ili vode. 
* Ne morate u zamjenu ponuditi šolju mlijeka. 
* Naravno, ne smijete to učiniti naglo. Pokušajte smanjiti broj dojenja postepeno, jer bi to za dijete bilo suviše dramatično i mnogo teže privikavanje na promjene. 
* I vi ćete, prestankom dojenja, doživjeti određene hormonalne i psihičke promjene. 
* U emotivnom smislu ćete osjetiti jednu vrstu emotivnog gubitka. Gubitak tijesne veze između vas i vašeg djeteta. No, zaista, nemate razloga za brigu. I kada prestanete sa dojenjem, veza između vas i vaše bebe neće ni najmanje oslabiti. Budite ponosni što ste stigli u jednu veliku fazu svog i života svog djeteta. 
Naravno, odbijanje od dojenja predstavlja veliku prekretnicu kada je u pitanju ishrana djeteta. Konsultirajte se, pitajte i pružite svom djetetu sve što mu je potrebno.

Kada je vrijeme za prestanak dojenja

Sve dok vaša beba ne dobije prve zubiće, odabir hrane i općenito jelovnik za vašu bebu je prilično ograničen. Većina beba dobija sve potrebne sastojke preko majčinog mlijeka, uz manje dodatke tečne hrane. 
Međutim, kako beba raste i razvija se dolazi do promjena i u njenim potrebama kada je ishrana u pitanju. Sa dolaskom prvih zubića beba postepeno može preći na čvršću hranu, što postaje dio njene redovne ishrane. 
No, to nikako ne znači da je možete hraniti na način kako se odrasli hrane. Beba je u razvoju, još nije dobila sve zube, a nema ni razvijen otporan i jak probavni sistem. 
Nudimo vam nekoliko zanimljivih ideja za jednostavnu i laganu ishranu djeteta u tom periodu. 
Ideje za hladne obroke 
* Banana sa kremastim sirom; 
* Desert tofu sa svježim voćem; 
* Izrendani sir ili sir isječen na sitne kockice sa komadićima krekera; 
* Mliječni ili jogurt izmiješan s voćem; 
* Puding od riže i suhog grožđa sa cijelim mlijekom;
* Sendviči pripremljeni sa jajetom, tunjevinom, pilećom salatom, kriškama sira; 
* Mali mufini sa komadićima narandže; 
* Hladne cerealije s mlijekom; 
* Jogurt sa krekerom;
* Jogurt sa svježim voćem ili mus od jabuka;
Ideje za tople obroke 
* Piletina s povrćem; 
* Kaša od riže sa komadićima mesa; 
* Makaroni sa sirom; 
* Kuglice od mesa sa pastom; 
* Zobena kašica sa cijelim mlijekom; 
* Palačinke sa premazom od musa od jabuka; 
* Riža ili pasta sa mesom i povrćem; 
* Supice pripremljene sa mlijekom i zemičkom od cjelovitih žitarica; 
* Špageti sa paradajz ili mesnim sosom;
* Povrće, supica od graška sa krekerima; 
Ideje za povrće i voće 
* Grožđe ili trešnja paradajz;
* Narendana svježa mrkva ili kupus;
* Komadići voća, oguljenog i bez sjemenki, kao što su jabuke, banane, kivi, lubenica, breskva, kruška ili šljiva. 
* Meko kuhano povrće, kao što je mrkva, brokula, karfiol, šparoga;
* Sok od paradajza ili mješavine povrća.

Hrana koju će i najizbirljiviji mališani voljeti

Slatkiši, grickalice, pahuljice i krompirići najdraža su jela djeci. Suočeni s takvom situacijom i najdiscipliniraniji roditelji ponekad će popustiti, zaključujući kako je bolje da dijete pojede nešto, nego ništa - ističe američka dječija nutricionistkinja Harriet Worobey. 
Umjesto da se bezuspješno trude uvjeriti djecu da jedu, ona roditeljima savjetuje da na najrazličitije načine pripremaju zdravu hranu, čineći je dostupnom i bliskom malim ukućanima. 
Pri obrocima je važno poslužiti se i ponekom sitnom lukavštinom, smatra Worobey.
Djeci je mjesto u kuhinji! 
Pogrešno je tjerati djecu iz kuhinje tokom pripreme jela. Njihovo učešće važan je prvi korak u prihvatanju nove hrane. Godinama promatravši 600 djece, od koje su samo neka pohađala radionice kuhanja, tvrdnju su potkrijepili i naučnici Univerziteta Columbia. Djeca koja su kuhala rado su naručivala poznata jela. Ostala su ih djeca većinom odbijala. 
Ne podmićujte! 
Druga je najčešća roditeljska greška tjeranje djece da probaju jelo, pa čak i uz nagradu, pokazale su studije. Naučnici Pensilvanijskog univerziteta testirali su djecu tražeći od njih da jedu povrće i piju mlijeko, zauzvrat im nudeći nagrade. 
Djeca koja su prihvatila nagrade poslije su izrazila odbojnost prema povrću i mlijeku. Umjesto podmićivanja, ponudite dijete hranom, ali ne bunite se ako ne želi. Budite neutralni. 
Je li slatko što je zabranjeno? 
Zabrane ne "pale", pokazale su studije. Uskratite li mu neku vrstu hrane, dijete će je više htjeti te posezati za njom gdje god mu se pruži prilika. Ako ne želite da dijete jede određenu hranu, ne donosite je kući. Radije kupujte zdrave, svježe zalogaje.
Navike su važne! 
Djeca često slijede primjer roditelja te će tako najčešće probati hranu koju su vidjeli da jedu majka ili otac. Studije su pokazale da djeca nerijetko jedu ili odbijaju isto voće i povrće kao roditelji. Zato, ako ste na dijeti, pazite da navikama ne utječete na dijete.
Je li povrće dosadno? 
Čak i ako izrazito pazite na težinu djeteta, ne poslužujte samo kuhano povrće, ističu nutricionisti. Ukrasite povrće s malo maslaca, umaka, ajvara ili drugog. Djetetovo prihvatanje zdravoga i hranjivog povrća vrijedno je nekoliko kalorija viška.

Trebaju li djeca jesti čokoladu

Kako će dijete imati optimalnu tjelesnu težinu

Kuhajte s nama: Supica od karfiola

Pametna hrana za zdravu djecu

Kako će dijete zavoljeti povrće

Kada bebama mlijeko više nije dovoljno

Dojenče ne treba vodu

Zdrav sendvič i topli čaj - idealan obrok

Obroci za najmlađe

Zašto je dojenje najbolje

Kada bebi mlijeko više nije dovoljno

Poslije jela beba mora podrignuti

Priprema hrane za dojenčad: Koju vodu koristiti

Kada je vrijeme za prestanak dojenja

Hrana koju će i najizbirljiviji mališani voljeti

Zabavite se s djecom u kuhinji i za stolom

Prehrana

Trebaju li djeca jesti čokoladu

Kako će dijete imati optimalnu tjelesnu težinu

Kuhajte s nama: Supica od karfiola

Pametna hrana za zdravu djecu

Kako će dijete zavoljeti povrće

Kada bebama mlijeko više nije dovoljno

Dojenče ne treba vodu

Zdrav sendvič i topli čaj - idealan obrok

Obroci za najmlađe

Zašto je dojenje najbolje

Kada bebi mlijeko više nije dovoljno

Poslije jela beba mora podrignuti

Priprema hrane za dojenčad: Koju vodu koristiti

Kada je vrijeme za prestanak dojenja

Hrana koju će i najizbirljiviji mališani voljeti

Zabavite se s djecom u kuhinji i za stolom