Djeca koja prestanu jesti ne čine to bez razloga. Ona pokušavaju ili izbjeći nešto što doživljavaju kao neugodno, ili dobiti pristup nečemu što im je važno.&nbsp;&nbsp; Dijete šalje roditeljima jasnu poruku: "Ne sviđa mi se što se zbiva. Ako 
želite da jedem, morate nešto promijeniti."&nbsp;&nbsp;Posebno treba biti osjetljiv kad se radi o bebama i maloj djeci, jer ona ne 
znaju riječima objasniti svoje ponašanje. Ako odbija uzeti hranu ili tekućinu, dijete nam kazuje nešto o bilo čemu ili svemu od sljedećeg:&nbsp;&nbsp;1. Nije gladno ili žedno. 
2. Nešto ga tokom jela boli. 
3. Doživljava emocionalnu nelagodu kao rezultat prethodnih neugodnih iskustava hranjenja. 
4. Naučilo je kako se ponašati na određeni način i time dobiti nešto što želi - bilo da se radi o određenoj hrani ili posebnoj pažnji. 
5. Još nije naučilo da hranjenje može stvoriti ugodne okuse i umanjiti glad. 
6. Zbunjeno je jer ne zna šta znači jesti onako kako to roditelji žele. 
7. S jednom osobom dijete jede dovoljno i bez problema, ali to nije slučaj kada su u pitanju druge osobe. 
Kada jednom prepoznamo koje od ovih situacija utječu na djetetovo ponašanje, vjerovatno ćemo saznati šta treba raditi.

Kad god dijete počne odbijati hranu, ono svojim ponašanjem govori   nešto važno

Zašto dijete ne želi jesti

Majke se uvijek brinu da li njihova djeca jedu dovoljno i dobija li njihov organizam sve što mu je potrebno za rast i razvoj.&nbsp;Ali, stručnjaci bi na ove brige i dileme odmahnuli rukom i kazali: „Bez brige, neće umrijeti od gladi ako za doručak pojede samo tri kašike kašice, za ručak samo gole rezance, a za večeru pola šolje jogurta“. 
Osjećaj sitosti kod mališana uglavnom dobro radi. Pa zašto su onda majke toliko zabrinute kada je o jelu riječ?
Osnovno pravilo za ručak glasi: Na tanjiru se treba naći onoliko kašika jela koliko dijete ima godina, pa pomnoženo sa tri ili četiri. Pored toga, važan je i izbor - proizvodi od žitarica, krompir, riža, tjestenina i uz to povrće i voće. Mlijeko i mliječni proizvodi trebaju se tokom dana naći dva puta na jelovniku, meso ili riba dva puta sedmično.
Pića treba biti dovoljno - to se podrazumijeva jer mala djeca imaju, u odnosu na svoju težinu, veću potrebu za tečnošću nego odrasle osobe. Minimum tečnosti je pola litra dnevno. Najbolja je voda, zatim biljni ili voćni čajevi i jako razblaženi voćni sokovi.

Šta je djeci zaista potrebno da bi bila zdrava

Osjećaj sitosti kod mališana uglavnom dobro radi

Jede li dijete dovoljno

Obično se preporučuje meso uvoditi u prehranu tek nakon navršenog sedmog, odnosno osmog mjeseca života. Kad odlučite uvesti meso u prehranu, uvodite ga postepeno, isključivo kao manji dio obroka. Najbolje je uzeti mali komad mesa, skuhati ga i usitniti zajedno s povrćem.&nbsp;&nbsp; Nikako nije preporučljivo bebi dati čitavu teglicu s usitnjenim mesom ili joj skuhati i pripremiti komad mesa kao samostalan obrok i sasvim je dovoljno ponuditi ga djetetu jednom do dva puta sedmično.
Meso sadrži previše masnoća. Za razliku od mlijeka iz kojeg je moguće u potpunosti izdvojiti masnoće, iz mesa to ne možemo uraditi. Čak i posebno birano nemasno meso sadrži barem sedam posto masnoće.
Meso je puno proteina i željeza, ali nema vlakana pa je njegov put kroz želudac i crijeva mnogo sporiji.

Malom djetetu meso se ne daje kao samostalan obrok

Meso bebi nikada ne dajite bez povrća

O dojenju se priča kao o prirodnom, ugodnom odnosu između majke i djeteta. Zato mnoge žene dožive pravi šok kad otkriju koliko bradavice mogu biti bolne. Kad svaki podoj predstavlja izvor boli, nije čudno što ponekad majčina motivacija da doji svoje dijete počne slabiti.&nbsp;&nbsp; Najčešći uzrok bolnih bradavica je neispravan položaj pri dojenju. Zato bi buduće majke još prije poroda trebale upoznati tehniku dojenja. Dijete vremenom nauči ispravno prihvatati dojku. 
Ali, ako se bol u bradavicama nastavi, provjerite sljedeće: 
1. Jesu li djetetu usta širom otvorena kada prihvata dojku.
2. Jesu li djetetove usne izvijene prema van, jer to može izazvati bol.
3. Jesu li vam dojke nabrekle a bradavice ravne (u prvim danima nakon poroda). Ako je to slučaj, stavite tople obloge i masirajte dojke.
Kako zacijeliti bolne bradavice
1. Ručno izdojite malo mlijeka kako bi stimulirali refleks otpuštanja prije nego stavite dijete na dojku. 
2. Nakon podoja, istisnite malo mlijeka i lagano premažite njime bradavicu. 
3. Ako napukline i ranice ne pokazuju nikakve znakove zacijeljenja, provjerite s ljekarom je li došlo do infekcije.
&nbsp;Šta izbjegavati
1. Jastučiće za dojenje ili plastificirane umetke za grudnjak. 
2. Ako sušite bradavice nakon podoja možete još više oštetiti kož

Najčešći uzrok bolnih bradavica je neispravan položaj pri dojenju

Šta je uzrok boli u bradavicama

Djeca koja doje pet ili više mjeseci bolje se snalaze kada krenu u školu od vršnjaka koji su kraće bili na majčinom mlijeku ili su vještački hranjena, pokazala je jedna švedska studija.&nbsp;&nbsp; Naučnici su ispitivali 131 dijete rođeno između 1993. i 1997. godine, pri 
čemu su grupu od 29 djevojčica i 44 dječaka pratili do njihove šeste godine.&nbsp;&nbsp;Istraživači su ustanovili da je tajna u masnim kiselinama, tipa omega-3 i 
omega-6, koje se nalaze u masnoj ribi, a doprinose razvoju mozga i štite dječije nervne ćelije.&nbsp;&nbsp;Djeca, koju su dojile majke u čijem mlijeku je postojao visok nivo ovih kiselina, postizala su bolje rezultate na predškolskim testovima, kada su imala šest godina. 
U istraživanju se navodi da su socio-ekonomski faktori i geni, također, odgovorni za ovakvo stanje, ali i da dojenje igra značajnu ulogu.

Istraživači su ustanovili da je tajna u masnim kiselinama

Duže dojenje - pametnije dijete

Taman kada mislite da ste bebin raspored doveli u red, spava tokom noći, popodne se odmara, brže i rjeđe jede, suočit ćete se s novim poblemom.&nbsp;&nbsp; 
Vrijeme je da dijete počne jesti tvrdu hranu. Kupujete posuđe, šoljice, razmišljate o organski uzgojenom povrću i sve to vam se čini jako kompliciranim. Ne brinite, mnogo je jednostavnije nego što izgleda.

Problem: Bombardiraju vas oprečnim savjetima.
Rješenje: Ne postoji recept za prihranjivanje bebe. Saslušajte savjete, porazgovarajte s pedijatrom i na osnvu toga napravite listu namirnica i red kojim ćete ih uvoditi. 
Zapamtite, majka uvijek najbolje zna.

Problem: Bebi se gadi hrana.
Rješenje: Budite sigurni da je hrana koju prvi put nudite bebi mekana i dovoljno usitnjena. Bebi nudite malu količinu hrane, a kašiku joj nemojte do kraja stavljati u usta - jer su mala.

Problem: Beba pljuje hranu.
Rješenje: Možda beba nije spremna za uvođenje tvrde hrane. Napravite pauzu od sedam dana, pa pokušajte ponovo ili joj ponudite neku drugu namirnicu. Najbolje je da bebi dajete jednu po jednu vrstu hrane, jer ćete tako znati šta joj se dopada ili šta joj smeta.

Problem: Ne znam kada je beba sita.
Rješenje: Beba će to sama reći. Zatvorit će usta, okrenuti glavu i odmahivati. Nekada će pojesti manje nego prošli put, ali ne brinite, jer dječiji apetit varira.

Problem: Beba ima zatvor.
Rješenje: Dajte djetetu kompot od suhih šljiva i dosta druge tečnosti. Jer, beba koja počinje jesti tvrdu hranu treba i više tekućine. Voda je najbolji izbor, a ni voćni sokovi nisu loši.


Problem sa stolicom može potrajati nekoliko sedmica, dok se dijete ne navikne i ne počne uzimati dovoljno tekućine.

Ma kako izgledalo komplicirano, ne brinite, mnogo je jednostavnije nego što se čini

Uvođenje tvrde hrane jednostavnije je nego što se čini

Svejedno je dojite li dijete ili hranite na bočicu, zasigurno ste se pitali trebate li djetetu dati nešto za piti? Ako da, što mu dati da pije, vodu, čajeve ili sok? Pitanje i nije tako nelogično, ako mlijeko računamo kao djetetovu hranu. Naravno da beba treba nešto i popiti. Međutim, majčino mlijeko kao i adaptirano mlijeko jest hranjiva tekućina. Ova posljednja riječ govori mnogo o ovoj bebinoj hrani.&nbsp;&nbsp;Ona je tekućina pa stoga dojenje odnosno hranjenje bebe na bočicu adaptiranim mlijekom zadovoljava djetetove potrebe za hranom i za tekućinom u prvih četiri do šest mjeseci. Zato u prvo vrijeme djetetu nije potrebno davati dodatne tekućine.
Iznimka mogu biti vrlo topli dani kad beba gubi dosta tekućine putem kože te hranjenje na bočicu. 
Naime, adaptirana mlijeka su kalorijski jača i zasitnija te često sadržavaju nešto više minerala od majčinog mlijeka. Minerali, međutim, mogu izazivati žeđ. Zato bebi na bočici možete katkad ponuditi i malo vode, ali obavezno tek nakon obroka.
Kad krene dohrana, uvodi se i dodatno piće. Ponudite djetetu tekućinu uz svaki obrok. Ako ste djetetu kašicom zamijenili dva obroka mlijeka dnevno to piće možda ni sada neće biti važan izvor tekućine. Ono kroz mlijeko dobiva još uvijek dovoljno tekućine, no na taj način ćete privikavati dijete piti i nešto drugo osim mlijeka. Dijete, također, tek mora učiti kako piti i stvoriti naviku da pije. Dijete bi u ovom razdoblju trebalo popiti do 200 ml tekućine dnevno.
Što više obroka kašice uvodite i obroci mlijeka se smanjuju to će dijete piti više dodatne tekućine. Dijete koje ima tri obroka kašice na dan trebalo bi popiti najmanje 400 ml tekućine na dan.
Što bi beba trebala piti?
1.	Voda iz česme - Iako je voda iz česme čista i sigurna, najbolje je do djetetovog šestog mjeseca prokuhati je
2.	Mineralna voda - Prednost dajte mineralnoj vodi bez mjehurića koji mogu izazvati napuhavanje i nagristi bebine desni. 
3.	Nezaslađeni čaj – Želite li djetetu malo promijeniti napitak ili ono ne želi piti vodu, ponudite mu voćne čajeve. 
4.	Čisti sokovi – Sokovi nisu primjereno piće za bebe. Sadržavaju visoke razine šećera, bogati su kalorijama i pospješuju razvoj karijesa čak i kad zubići još nisu izašli. Isto vrijedi i za sok od mrkve. Zato dajte sokove djetetu samo razrijeđene s vodom

Dojenje odnosno hranjenje bebe na bočicu adaptiranim mlijekom zadovoljava djetetove potrebe za hranom i za tekućinom u prvih četiri do šest mjeseci

Treba li beba piti nešto drugo osim mlijeka?

Preporuke ljekara su da se beba doji barem prvih 12 mjeseci života. Ako ranije prekinete s dojenjem, bebi trebate dati hranu sa dodatnim željezom. Obično kravlje mlijeko, kozije, sojino i rižino mlijeko ne treba davati bebama mlađim od godinu dana, jer nisu bogata željezom te ih tako male bebe teško vare. Opredijelite se za odgovarajuću formulu i obavezno se posavjetujte sa svojim pedijatrom.

Ako ranije prekinete s dojenjem, bebi trebate dati hranu sa dodatnim željezom

Prestanak dojenja – kada i kako

Slatko je okus koji stvara najviše ovisnika kod mladih i odraslih širom svijeta. Šećer je jedna od onih zločestih stvari koja djecu pretvara u žrtve velikih žudnji i to u vrlo ranoj dobi. 
Za odrasle slatkiši postaju porok kojeg se vrlo teško odreći. Najukusnija hrana puna je šećera, no postoji način da se taj isti šećer smanji, a osjećaj ugode i zadovoljstva ostane na vrhuncu. 
Rafinirani šećer koji se konzumira u velikim količinama može biti uzročnik mnogih ozbiljnih bolesti među kojima su dijabetes i pretilost te sve posljedice za zdravlje koje ove bolesti donose. 
Nutricionisti upozoravaju da nisu svi šećeri isti i da postoji razlika između onih koji su industrijski proizvedeni i onih koji doleze ravno iz plodova prirode.
Ljudi bi zapravo trebali izbjegavati visoko glikemični šećer, kao što su sukroza (kuhinjski šećer), glukoza, dekstroza, galaktoza, kukuruzni sirup, dekstrin, koncentrirani voćni sok, sirup i sl. 
Namirnice poput kupljenih sokova, sladoleda, pekarskih proizvoda, konzerviranog voća i slatkiša puni su upravo visoko glikemičnih šećera.
Evo nekoliko savjeta pomoću kojih u svojoj kuhinji i prehrani vaše porodice možete smanjiti upotrebu šećera i poraditi na općem zdravstvenom stanju i velikih i malih ukućana.

1. Ukoliko jedete žitarice, potražite one bez šećera pa im zajedno sa mlijekom dodajte svježe voće (npr. banane) i malo meda.
2. U potpunosti izbacite sokove rađene od koncentrata voća i potražite one na kojima piše "100-postotni voćni sok". Ipak, i u njima ima dodanog šećera, pa je najbolji izbor svježe ocijeđeno voće kod kuće.
3. Pokušajte smanjiti konzumaciju kečapa koji je pun šećera. Navodno jedna kašika kečapa sadrži kašičicu šećera.
4. Ukoliko su čokoladoljupci, pokušajte djeci ponuditi tamnu čokoladu. Što je čokolada bliže sirovom kakau, to je zdravija.
5. Izbacite kupljene sirupe svih vrsta - kako one za slaganje sokova, tako i one koji služe kao dodatak sladoledu ili palačinkama. Pokušajte ih zamijeniti prirodnim agavinim ili javorovim sirupom ili pak medom.
6. Jedna kriška torte ili kolača ima najmanje 15 kašičica šećera. Ovakve deserte možete zamijeniti voćnim salatama pri čemu koristite sezonsko voće i potreba za slatkim okusom bit će zadovoljena.
7. Ponudite ukućanima hurme i smokve koji pomalo okusom podsjećaju na karamele, slatke su i prirodne, a bogate vlaknima.

Nutricionisti upozoravaju da nisu svi šećeri isti i da postoji razlika između onih koji su industrijski proizvedeni i onih koji doleze ravno iz plodova prirode. Najbolji šećer dolazi iz plodova prirode

Sedam načina kako smanjiti šećer u jelu djece

U nedostatku vremena roditelji često odluče ne forsirati djeci zdrave zalogaje. Ipak, zdrave navike stječu se od malena, stoga evo nekoliko savjeta za navikavanje djece na hranjiva i ukusna jela.
* Ne kupujte (ili kupujte manje) nezdravu hranu. Kada im nezdrave grickalice nisu nadohvat ruke, djeca će kad-tad morati posegnuti za nekim zdravim obrokom.
* Češće djeci ponudite jela koja bi mogla zavoljeti (palačinke s voćem, razno povrće u salati, sitno voće u porciji žitarica itd).
* Uključite djecu u pripremu hrane. Kada ulože trud u njeno spremanje, radije će jesti konačni proizvod.
* Napravite raspored obroka i pridržavajte ga se. Djeca vole rutinu. 
* Spremite zdrave grickalice i stavite ih na djeci dostupnom mjestu.
* Zaboravite pravilo „počisti tanjur". Djeca znaju kada su sita.
* Nipošto ne isključujte poslastice iz dječije prehrane. Umjerena konzumacija slatkiša bolja je nego povremeno prejedanje do čega će sigurno doći kada se djeca dočepaju omiljenih slastica.
* Stvarajte naviku jedenja za trpezarijskim stolom umjesto ispred TV-a. Televizija može okupirati dijete do te mjere da ne obrati pažnju na to da je sito i nastavi jesti.
* Budite dobar uzor! Najbolji način da utječete na dijete jeste da mu budete primjer.

Kako navići djecu na zdraviju prehranu

Dijete ne mora se uvijek počistiti tanjir

Većina pedijatara preporučuje da voće koje dajete bebi huhati do 8. mjeseca. Kuhanjem voće postaje svarljivije, te se na taj način smanjuje mogućnost nastanka stomačnih tegoba kod bebe. Kožicu uvijek treba odstraniti, naročito za bebe mlađe od osam mjeseci. 
Zašto je voće zdravo
Voćem se u organizam unose tečnost voda, vitamini, minerali, oligoelementi, organske kiseline, mirišljave materije, biljna vlakna te malo bjelančevina i masti. Sadržaj pojedinih sastojaka i njihov međusobni odnos ovise o vrsti voća, stadiju zrelosti...
Vitamina C ima najviše u agrumima, ribizli, grožđu, bobičastom voću, kajsiji, breskvi, grejpfrutu i šipku. I relativno male količine svježeg voća zadovoljavaju dnevne potrebe djece. Beta-karotena (provitamin A) ima u kajsiji, breskvi, grožđu i svim vrstama žutog voća. Željeza ima u malini, kupini, breskvi, kajsiji, borovnici, jagodama i koštunjavom voću. 
Kako prati voće
Voće treba dobro oprati pod mlazom tekuće hladne vode. Tako se uklanjaju prašina i druga prljavština. Jagodičasto voće treba pažljivo prati da se ne ošteti. Hemikalije je nemoguće odstraniti pranjem, pa se majkama savjetuje da ogule voće koje pripremaju za bebu. 
Kada koje voće
Jagodičasto, citrusno i jezgrasto voće daje se bebi tek nakon prvog rođendana zbog moguće alergijske reakcije. To se posebno odnosi na djecu iz porodica u kojima ima alergijskih oboljenja. Bebama voće prvo dajite pasirano, zatim gnječeno pa sitno sjeckano. 
Kupovina i čuvanje voća
Kada kupujete voće, posebnu pažnju obratite na to da ono nije oštećeno, zaprljano, da se nije počelo kvariti. Gledajte boju, provjerite miris i čvrstinu ploda. Nemojte kupovati nezrele kao ni prezrele plodove.

Voćem se u organizam unose tečnost voda, vitamini, minerali, oligoelementi, organske kiseline, mirišljave materije, biljna vlakna te malo bjelančevina i masti

Šta treba znati o voću koje dajete mališanima

Voće svojim ukusom i mirisom utječe povoljno na apetit bebe. Voće se uvodi u bebin jelovnik tokom šestog mjeseca života. Možete ga dati u obliku voćnog soka (razblaženog), ili u obliku voćne kašice. 
To voće mora biti termički obrađeno, odnosno kuhano ili pečeno. Voće sadrži veliku količinu vode, ugljikohidrata, minerala, vitamina i mineralnih materija. Ima malo bjelančevina i masti (osim koštunjičavog voća - orag, lješnik, badem, koje se inače ne daje djeci prije tri godine života).
Na početku je djetetu najbolje davati sezonsko voće koje uspijeva na našem tlu: jabuka, šljiva, breskva, kajsija, kruška. Ovo voće maleni lako podnose. Citrusno voće, kao i jagode, kupine i maline ne treba davati djeci u prvoj godini života, zbog rizika od alergiskih reakcija.
Bebi uvijek pripremajte svjež voćni obrok, naročito sok, jer se stajanjem gubi vitamin C i neke kiseline. Voćni sok razblažite prokuhanom vodom i to u maloj količini (dvije kašičice).
Količinu soka postepeno povećavajte do 50 mililitara na dan. Vrijeme davanja soka je između dva podoja (mliječna obroka). 
Kako beba raste, od voća joj možete pripremati kašice, a zatim polako nuditi i svježe plodove.

Na početku je djetetu najbolje davati sezonsko voće koje uspijeva na našem tlu: jabuka, šljiva, breskva, kajsija, kruška

Voće je bebina poslastica

Kako podsticati djecu da jedu zdravu hranu, posebno povrće? Odgovor su dali američki naučnici koji su utvrdili da se povećanjem količine povrća koje se nudi djeci kao predjelo za ručak, povećava i njegov unos u glavnom jelu. 
U istraživanju je bilježen unos povrća 51 djeteta u vrtiću u četiri navrata. Djeca su podijeljena u četiri skupine: prva skupina nije dobivala predjelo, druga je dobivala 30 g, treća 60 g, a četvrta 90 g mrkve za predjelo. 
Kod djece koja su dobila 30 g mrkve za predjelo povećao se unos brokule, poslužene kao prilog uz glavno jelo, za gotovo 50 posto u usporedbi s djecom koja nisu dobila mrkvu za predjelo. Djeca koja su dobila 60 g mrkve za predjelo su utrostručila unos brokule. 
Rezultati studije se suprotstavljaju tradicionalnom vjerovanju da djeca ne žele jesti povrće. A evo i ideje roditeljima kako će navikavati svoju djecu na zdravu i uravnoteženu prehranu.

Kod djece koja su dobila 30 g mrkve za predjelo povećao se unos brokule, poslužene kao prilog uz glavno jelo, za gotovo 50 posto u usporedbi s djecom koja nisu dobila mrkvu za predjelo

Za djecu i predjelo od povrća

Hrenovke i kokice mogu biti opasni za djecu mlađu od pet godina pa je zato Američka akademija za pedijatriju pokrenula kampanju za obilježavanje namirnica kojima se djeca mogu ugušiti. 
Stručnjaci tvrde da kokice ne bi smjela jesti djeca mlađa od pet godina. Američka akademija za pedijatriju poziva i proizvođače hrane da redizajniraju neke svoje proizvode kako bi bili manje opasni za djecu. Na vrhu popisa najopasnije hrane su hrenovke kojima se ugušilo najviše djece. 
Hranom se u Sjedinjenim Državama svake godine uguši dvjestotinjak djece, a najrizičnija skupina su djeca do četiri godine. U dobi od 10 mjeseci do četiri godine djeca tek razvijaju sposobnost žvakanja i gutanja hrane. Najopasnija je napola sažvakana hrana koja vrlo lako može dospjeti u dušnik.

Hranom se u Sjedinjenim Državama svake godine uguši dvjestotinjak djece, a najrizičnija skupina su djeca do četiri godine

Kokice i hrenovke mogu biti opasni za djecu

Bebe koje se rano počnu hraniti na flašicu, bilo industrijskim mlijekom za dojenčad ili majčinim mlijekom, mogu u kasnijem periodu biti sklonije konzumiranju viška kalorija nego one koje su isključivo sisale, poručili su danas stručnjaci američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Do ovog zaključka oni su došli prateći 1.250 beba tokom prve godine života. Novo američko istraživanje pokazuje da je i način hranjenja bitan za kasniju manju sklonost gojenju, odnosno za samoregulaciju apetita. Objašnjenje bi moglo biti u tome što bebe kad sisaju imaju veću kontrolu nad time koliko će mlijeka unijeti.

Do ovog zaključka oni su došli prateći 1.250 beba tokom prve godine života

Bebe koje se hrane na flašicu sklonije su debljanju

Štetne navike prejedanja koje su sve češće kod djece direktna su posljedica slabijeg kretanja i prevelikog unosa slatkiša, što izaziva niz metaboličkih problema.
Iako se u sistemu za varenje slatkiši pretvaraju u glukozu, koja putuje u krv, a tijelu služi kao gorivo, djeca koja naviknu organizam na ovu vrstu šećera jedino novim unosom mogu popraviti raspoloženje. 
Posebno je velika opasnost to što redovno konzumiranje namirnica bogatih šećerima može dovesti do pojave gojaznosti, šećerne bolesti tip 2 i kardiovaskularnih bolesti. Ako svemu tome dodamo i to da se djeca u savremenom okruženju nedovoljno kreću i da se višak energije unesene hranom taloži u potkožnom masnom tkivu, opasne komplikacije su više nego moguće.
Iako svjesni ozbiljnih posljedica, roditelji ipak imaju neodoljivu potrebu da ugode djeci, pa se zato odlučuju za manje prikladne namirnice. Zato treba znati da:
- Kuhinjski šećer (kristal) - 100 g daje energiju od 400 kcal;
- Žitni slad - 450 kcal na 100 g;
- Med -100 g daje oko 320 kcal.
Zbog svega količinu namirnica bogatih tzv. brzim šećerom držite pod kontrolom. I razgovarajte s djecom o količini slatkiša koju su pojela tokom dana. Zajedno napravite raspored kako bi se izbjegle nepovoljne posljedice pretjerivanja u slatkišima. 
Od velike pomoći je i to da u danima u kojima se slatkiši unose u velikim količinama, u potpunosti treba isključiti jela pripremljena prženjem u dubokom ulju, pohovana i slično. 
Roditelji uvijek trebaju imati na umu da slatkiši:
- Daju obilje energije, a siromašni su vitaminima, mineralima i antioksidansima; 
- Iz ishrane izbacuju druge namirnice, čime se gubi objektivan osjećaj gladi;
- Utječu na promjenu raspoloženja;
- Imaju visok glikemijski indeks, što ih svrstava u manje poželjne namirnice;
- Štete zubima i kostima;
- Nepovoljno utječu na crijevnu floru.

Zašto dijete ne želi jesti

Jede li dijete dovoljno

Meso bebi nikada ne dajite bez povrća

Šta je uzrok boli u bradavicama

Duže dojenje - pametnije dijete

Uvođenje tvrde hrane jednostavnije je nego što se čini

Treba li beba piti nešto drugo osim mlijeka?

Prestanak dojenja – kada i kako

Sedam načina kako smanjiti šećer u jelu djece

Dijete ne mora se uvijek počistiti tanjir

Šta treba znati o voću koje dajete mališanima

Voće je bebina poslastica

Za djecu i predjelo od povrća

Kokice i hrenovke mogu biti opasni za djecu

Bebe koje se hrane na flašicu sklonije su debljanju

Treba li djeci treba uskratiti slatkiše

Prehrana

Zašto dijete ne želi jesti

Jede li dijete dovoljno

Meso bebi nikada ne dajite bez povrća

Šta je uzrok boli u bradavicama

Duže dojenje - pametnije dijete

Uvođenje tvrde hrane jednostavnije je nego što se čini

Treba li beba piti nešto drugo osim mlijeka?

Prestanak dojenja – kada i kako

Sedam načina kako smanjiti šećer u jelu djece

Dijete ne mora se uvijek počistiti tanjir

Šta treba znati o voću koje dajete mališanima

Voće je bebina poslastica

Za djecu i predjelo od povrća

Kokice i hrenovke mogu biti opasni za djecu

Bebe koje se hrane na flašicu sklonije su debljanju

Treba li djeci treba uskratiti slatkiše