Naučite svoje mališane da budu poslušni uz pravilo "pet minuta".
Kako biste izbjegli večernje natezanje, pokušajte sa ovim pravilom i naučite djecu da pokupe stvari za sobom i na vrijeme odu na spavanje.&nbsp;
A pravilo je jednostavno: za svaku igračku, komad odjeće i za svaki minut koji dijete ostane duže budno, pošaljite dijete na spavanje pet minuta ranije, piše portal yumama.com.

Tako mu i objasnite: “Ideš večeras pet minuta ranije na spavanje jer nisi pospremio/la za sobom, a ako to ponoviš i sutra ideš deset minuta ranije u krevet”.
Malo po malo, uz vašu istrajnost i dosljednost, dijete će zbog tih pet minuta početi da sakuplja stvari za sobom. Naravno, nemojte očekivati da će se to ponašanje promijeniti u jednom danu, ali jednom hoće ako stalno ponavljate djetetu: “U redu, onda danas 15 minuta ranije ideš na spavanje.”
Ponekad, nemojte ni govoriti o minutama, samo recite, vrijeme je za spavanje.
Nakon nekog vremena djetetu će to postati obrazac ponašanja i po navici će sakupljati stvari za sobom.

Uz pravilo “pet minuta” naučite vaše mališane da budu poslušni

Vezivanje djece za pojedine osobe uči se u četiri faze:
1. Tokom prva tri mjeseca života bebi je, prije svega, potrebna briga i zaštita. Beba se još ne vezuje ni za jednu određenu ličnost.
2. Od trećeg do šestog mjeseca postepeno se sužava krug na malo povjerljivih osoba koje dijete sasvim jasno pretpostavlja drugim osobama. U ovoj fazi se djeca počinju otuđivati i plašiti stranih osoba.
3. U dobi od šest mjeseci pa do tri godine dijete se izrazito jako veže za jednu osobu, najčešće majku.
4. Kako dijete usvaja govor, tako se širi njegov društveni horizont. U ovom periodu ono već ima predstavu o ljudima koji nisu neposredno prisutni. I to mu daje osjećaj sigurnosti.

Kako dijete uči voljeti

Kretanje i sport su jedan od temelja zdravog života, svima je to poznato. Ali kretanje nikad nije toliko važno kao u prvim godinama života. 
S jedne strane u tim se godinama putem kretanja uče važni aspekti kao što su motorika, koordinacija, socijalno ponašanje i komunikacija. Osim toga već u tom dobu kretanje služi kao preventiva od kasnijih oboljenja kao što su bolesti srca i krvnih sudova, šećerna bolest ili pretilost.
Danas je, međutim, sve manje prostora za igru i kretanje. Osim toga stalno je u porastu ponuda pasivnih aktivnosti kao što su TV, internet, kompjuterske igrice. Umjesto više sati kretanja tokom dana, koji su nužni za zdrav i neometan razvoj, danas većina djece jedva da se kreće dva sata dnevno.
Zbog nedovoljnog kretanja već i mala djeca često imaju problema izazvanih pogrešnim držanjem tijela, pretilošću, pate od raznovrsnih smetnji koordinacije i slabe koncentracije ili su preko svake mjere agresivna, hipermotorična i nepristojna.
Uz sve to većina djece jako se raduje igri i kretanju i treba ih samo pravilno poticati. To se postiže sasvim jednostavnim igrama i svakodnevnim zadacima sve do aktivnog članstva u nekom sportskom klubu.
Pritom je uvijek jako važno da djeca ne izgube zadovoljstvo i užitak u igri i da ih podstičete u skladu sa njihovim sposobnostima.
Djeca imaju prirodnu potrebu za kretanjem. Samo po tome se može spoznati koliko je kretanje važno za razvoj djeteta pa ga zato treba poticati kroz igru. Pritom se ne mora uvijek "aktivno" igrati s djetetom. S malo mašte nije teško igre kretanja ugraditi u svakodnevicu ili poticati djecu na igru. 
Klasici kao što je preskakanje konopca, igra lovice ili skrivača nikada ne izlaze iz mode. A zajednički porodični izleti djeci su naročito zabavni jer su povezani s mnogo kretanja, a uz to razvijaju i osjećaj zajedništva.
U današnje vrijeme djeca mnoge sate provode u mirovanju. Umjesto da ih podstiču na kretanje, mnogim je roditeljima lakše i jednostavnije upaliti televizor. Zaboravljaju pritom koliko je kretanje izvanredno važno za razvoj motoričkih, duhovnih i socijalnih sposobnosti.
Dijete koje se ne može igrati praktično je obogaljeno. Čak i kad vam se čini da za onoliko sati kretanja koliko je djetetu potrebno tokom dana jednostavno nema dovoljno vremena, s malo elana moguće je i malu i veću djecu kroz igru vezati za svakodnevicu. Razvoj kretanja usko je ovisan sa razvojem inteligencije i samostalnosti . Djeca koju podstiču na vlastitu aktivnost bolje prolaze i na testovima inteligencije.

Kretanje razvija dječiji mozak, a evo za šta je još dobro

Novorođenče, iako to tako ne izgleda, svjesno je mnogo čega. Da li ste znali da se beba rađa s više od 70 instiktivnih refleksa? Neki od njih su vitalni za preživljavanje - kao što su disanje i sisanje. 
Neki refleksi su izuzetno jaki prvih nekoliko sati nakon porođaja, a iščezavaju u narednim danima i mjesecima. 
Zamolite pedijatra na pregledu da vam pokaže nekoliko pokretnih primitivnih refleksa. Primitivni refleksi, uglavnom, vremenom nestaju, jer dijete ne može razvijati svjesnu kontrolu pokreta prije nego što oni iščeznu. 
Refleks Babinskog
Kada nježno pomazite bebin taban od pete ka prstima, prstići na nogama se rašire i podignu, a stopalo savije ka unutra. Kod odraslih se zapaža suprotan proces. 
Ovaj refleks traje od šest mjeseci do dvije godine, nakon toga se prstići savijaju ka unutra. Ukoliko ga dijete manifestira i kasnije, onda je to znak nekih neuroloških poremećaja.
Refleks hvatanja 
Ako bebi koja gleda naprijed, ruku savijenih u laktu, stavite kažiprst u šaku ona će refleksno saviti prstiće oko vašeg prsta. Stisak novorođenčeta može biti toliko jak da izdrži težinu cijelog bebinog tijela. Refleks hvatanja nestaje nakon tri ili četiri mjeseca. 
Refleks treptanja
Ako bebi puhnete u lice ili naglo upalite svjetlo, ona će reagirati treptanjem. 
Refleks kardinalnih tačaka
Ako bebi nježno pomazite obraz, ona će se okrenuti u pravcu stimulansa, otvorenih usta spremna da sisa. Obično iščezava nakon četvrtog mjeseca, ali u snu traje i duže.
Refleks sisanja
Ako bebi stavite nešto u usta, ona odmah aktivira jezik, stvara vakuum i počinje sisati.
Refleks gutanja
Ako joj stavite vodu ili mijleko u usta beba će to progutati. Beba tokom sisanja mora uskladiti refleks sisanja, gutanja i disanje. To nije uvijek lako, tako da se desi da se beba ponekad zagrcne, iako ima dobre reflekse.
Refleks automatskog hoda
Kada novorođenče držite uspravno na stolu ili na nekoj tvrdoj i ravnoj podlozi, pridržavajući ga pod pazuhom, ono će podići jednu nogu, a zatim drugu i pravit će pokrete kao da korača. Ovaj refleks najizraženiji je nakon bebinog četvrtog dana života, a nestaje oko drugog mjeseca. 
Moroov refleks
Beba pruža noge i ruke, širi prste, izvija leđa i zabacuje glavu unazad, a potom skupi pesnice na grudi. To je reakcija na nagli pokret podloge na kojoj beba leži, pri iznenadnom ili glasnom zvuku i kad joj se čini da pada. Ovaj refleks, kojeg mnogi zuvu refleksom majčinog zagrljaja nestaje nakon šestog mjeseca. 
Refleks puzanja
Beba stavljena da leži na stomak, pravit će pokrete puzanja tako što će podvlačiti noge pod stomak.
Refleks podizanja glavice
Povlačenjem bebe za rukice iz ležećeg u sjedeći položaj glava će pratiti osovinu leđa do određene granice, a onda će pasti na grudi bebe.
Tonični refleks vrata
Kada leži na leđima, beba će zauzeti položaj "mačevaoca", glavom okrenutom na stranu i opruženim rukama i nogama na toj strani, dok su joj udovi savijeni na drugu stranu. Refleks se pojavljuje na rođenju ili tek oko drugog mjeseca, a nestaje do kraja šestog mjeseca.

S koliko refleksa se rađa beba

Zašto bebe odjednom počnu plakati, čemu se smiju od uha do uha i zašto počnu plakati odmah nakon toga, pitanja su koja ne postavljaju samo roditelji. 
Djeca sposobnost mišljenja koriste čim se rode. Zato je i dobro znati o čemu razmišljaju. Osim što će vam pomoći da bolje upoznate svoje dijete i odredite šta voli, a šta ne, ako znate o čemu razmišlja, znat ćete kako ga potaknuti, podržati ili dodatno proširiti njegove mentalne sposobnosti. 
U prvim mjesecima preovladava proces zbližavanja između vas i vašeg djeteta, što će, između ostalog, imati ogroman utjecaj na njegov budući emocionalni razvoj. 
Dijete ima potrebu da se zbliži s vama, i ta potreba preovladava u prvim sedmicama života. Iako ne može prepoznati osmijeh do drugog mjeseca, već sa šest sedmica beba će na vaš osmijeh odgovoriti osmijehom. Dakle, svjesna je napetosti mišića vašeg lica i promjene glasa. Zato je u ovom periodu važno bebi staviti do znanja koliko je volite, i to ne samo riječima. 
Zbližite se kroz dodire, osmijehe, zagrljaje i poglede pune ljubavi. Možda vam se ne čini tako, ali bebica će sve to osjetiti, a emocionalna toplina koju joj pružate umirit će je i obogatiti vaš odnos. 
Vid 
Iako novorođenčad ne raspoznaje oblike, netačno je da vidi samo mutno i konfuzno, kako se nekada mislilo. Dječije oko ima posebne ćelije, kojima raspoznaje boje. Tako najlakše uočava predmete s potpunim kontrastom (crno-bijelo), ali vidi i svijetlije osnovne boje - crvenu, žutu i plavu. 
Zato je dobro da beba bude okružena raznobojnim predmetima koji će poticati njenu percepciju. Zidove sobe slobodno ukrasite šarenim tapetama jarkih boja ili na jednobojne zidove stavite slike. Radoznalost i percepciju dodatno će potaknuti i raznobojne igračke okačene iznad krevetića, kao i slikovnice primjerene uzrastu. 
Komunikacija 
Iako beba još ne govori, itekako je željna komunikacije. Upravo zato se služi širokom paletom zvukova koji vas često zbunjuju. Osim plača, kojim obično aludira na to da želi jesti, spavati ili čeka da joj promijenite pelene, beba proizvodi i mnoge nježne zvukove kada želi reći da je smirena i sretna. 
Ona, dakle, komunicira, a isto to očekuje i od vas. Imajte na umu da je za nju ovaj svijet potpuno novo mjesto. Jednostavno voli kada joj pričate, makar to bilo i objašnjavanje kako ćete joj sada obuti čarapice. Jednostavni razgovori pomažu djetetu da se srodi s idejom naizmjeničnog govora. Svakodnevna čavrljanja pružaju mu dragocjene prilike za poboljšanje vještine naizmjeničnog komuniciranja. 
Plač 
Možda niste sigurni o čemu dijete razmišlja dok plače, ali možete biti sigurni da želi reći samo jedno: "Dođi ovamo, što prije možeš". Plač shvatite kao njegov prirodan način sporazumijevanja i učinite za njega najviše što možete, bez obzira na činjenicu da niste sigurni šta mu se mota po glavi. 
Ali, kao i svaka druga neverbalna komunikacija, i ova uključuje govor tijela, a prema nekim psiholozima, kada je u pitanju vaše dijete, na nju otpada 55 posto značenja. Pokušajte naučiti čitati govor njegovog tijela povezan s plačem. 
Tako, ako bebu nešto boli, plač će biti prodoran, gotovo nalik vrištanju. Utihnut će tek toliko koliko bebi treba da uzme vazduh, nakon čega će ponovo početi vrištati. Ako se osjeća usamljeno, jer mu niste u vidnom polju, plač će biti više tugaljiv nego glasan, dok plač kojim vam daje do znanja da želi jesti obično ima obrazac koji se ponavlja, pri kojem beba neutješno plače i ubrzano maše rukama i nogama.

Bebe razgovaraju, saznajte šta znači plač ili gugutanje

Na pitanje: "Da li bolje pamte petogodišnjaci ili odrasle osobe?", većina bi odgovorila: "Odrasle osobe, naravno", ali istraživanja pokazuju da u nekim slučajevima petogodišnjaci imaju znatno bolje pamćenje nego odrasli. 
O kakvim se slučajevima radi? O onim kada sakupljeno znanje - ono koje ima odrasla osoba - smanjuje oštrinu memorije. To se dobro vidjelo na testovima na kojima su ispitanicima (odraslim osobama i petogodišnjoj djeci) ovlaš pokazane slike životinja. 
Pokazalo se da su petogodišnjaci (zapravo, djeca koja su u prosjeku imala pet godina) u 31 posto slučajeva mogli tačno prepoznati te slike, dok je odraslima to uspijevalo u samo sedam posto slučajeva. 
Kako je to moguće? Zar nemaju petogodišnjaci slabiju koncentraciju nego odrasle osobe? Generalno uzev, da, ali u ovom ispitivanju se radi o nečem drugom. 
Naime, ako je na slici bila mačka, odrasli bi ovlaš pogledali, zaključili da se radi o mački i prestali obraćati pažnju na detalje. Djeca su, međutim, obraćala više pažnje na detalje, dok je njihov mozak ispitivao sličnost slike mačke s mačkama viđenim u prirodi - i zato su i pamtila više. I tako za svaku pokazanu sliku. 
Rezultat ovog testa ne govori ništa zaista negativno o pamćenju odraslih - oni su tokom života upamtili jako mnogo toga, i mozak im se ne zadržava na detaljima koji se ne čine da su od suštinskog značaja (a od suštinskog je značaja ono što je povezano s preživljavanjem). 
Djeca, zbog nedostatka već stečenog znanja, i ne znaju šta bi bilo od suštinskog značaja, pa će tako obraćati pažnju na sve, dok se i njihov mozak, kako odrastaju, ne napuni informacijama koje posjeduju odrasle osobe. 
Samo je, eto, zanimljiv podatak da se nekad može desiti da malo dijete upamti više od odrasle osobe.

Petogodišnjak pamti bolje od odraslog

Tepati, odnosno pričati u smjeru trbuha u trudnoći neće pomoći vašem nerođenom djetetu da tokom kasnijeg razvoja prije progovori, tvrde australski naučnici. Naprotiv, oni su ustanovili da sva pažnja ovog svijeta neće ubrzati vrijeme kada će vaše najmilije prvi put izgovoriti neki slog ili riječ. 
Australski naučnici, koji su pratili razvoj 1.750 djece od rođenja do njihove sedme godine, ustanovili su da stepen majčinog obrazovanja, njezin prihod, pa čak ni psihičko zdravlje nemaju nikakva utjecaja na trenutak kad će dijete izgovoriti prve slogove. Stručnjaci, naprotiv, vjeruju da prerani porod i niska porođajna težina novorođenčeta mogu pridonijeti kasnijem početku govora kod djece.
- Dakle, roditelji konačno trebaju prestati osjećati grižnju savjesti, jer njihovo dijete još nije progovorilo prve slogove ili riječi, a djeca njihovih prijatelja u istom uzrastu jesu - kaže prof. Kate Taylor s Institutu za istraživanje zdravlja djece u Pertu.
Dječaci češće progovore kasnije od djevojčica. Djeca koja u porodici imaju osobe koje su progovorile kasnije također prve riječi izgovaraju kasnije od svojih vršnjaka.
Profesorica Taylor smatra da razgovori s djetetom ili čitanje djetetu nisu povezani s pitanjem hoće li ono prve riječi izgovoriti ranije ili kasnije.
Naravno, tvrdnje australskih naučnika u suprotnosti su s popularnim vjerovanjem da mala djeca koja počnu kasnije izgovarati prve slogove ili riječi rastu u problematičnoj porodici ili su nazadni u odnosu na vršnjake.
- Nadam se da će naše istraživanje uvjeriti mnoge roditelje da činjenica da je dijete kasnije progovorilo nema nikakve veze s njihovim bavljenjem djetetom i brigom kojom ga okružuju, niti s djetetovom inteligencijom - rekla je prof. Taylor.

Za prve riječi odgovorni geni, porođajna težina i vrijeme rođenja

Prema istraživanjima njemačkih naučnika, klasična muzika kod beba mogla bi ubrzati razvoj mozga, povećati koeficijent inteligencije i logično zaključivanje. 
Istraživanje je pokazalo da muzika koja im se pušta prije rođenja može blagotvorno utjecati na bebe i u kasnijim godinama, bilo da je riječ o klasici, džezu, hip-hopu. Istraživanje je pokazalo da što ranije dijete počne slušati muziku, prije će uspjeti razviti umijeće sviranja. 
U uzrastu od tri do četiri godine najbolje je da primjenjujete prirodan način učenja muzike. Čak i ako mu samo puštate pjesme da ih sluša, krećući se uz njih, pjevajući i igrajući, ono će kasnije razviti potencijal i zanimanje za muziku.

Zašto je muzika važna za djecu

Vaše dijete stalno pada, obara stvari u kući, lomi sve što dotakne. Iako vas takvo ponašanje nervira, vika neće pomoći. Zapravo, imat će suprotan učinak, pa dijete može postati još nespretnije i sve manje samouvjereno. 
Ukoliko je dijete mlađe od šest godina i vrlo je trapavo, nemojte se brinuti. Jer, tek sa navršenih sedam godina dolazi do sazrijevanja nervnog sistema koji omogućava veće učešće svijesti u kontroli pokreta. 
Ponekad su djeca nespretna kada su pod stresom ili nestrpljiva, ali i kada nemaju dovoljno samopouzdanja - ne usuđuju se uraditi nešto da ne bi pogriješila! A što se manje usuđuju, sve su nespretnija.
Važno je strpljenje 
Ako se dijete obavezno polije vodom kad pije iz čaše i ako mu je potrebno pola sata da veže pertle, nemojte mu pridržavati čašu ili vezati pertle. To nikako nije rješenje: djetetu treba dati vremena i treba ga stalno poticati da bude samostalno u radnjama koje su prikladne za njegov uzrast.
Vježbe spretnosti
Postoji mnogo načina da dijete navedete da vježba spretnost. Potičite ga da samo jede, pije, postavi i pospremi sto... Takve aktivnosti pomoći će djetetu da nauči kontrolirati pokrete rukama. 
Pružite mu pomoć
Djetetu treba pomoći, ali to ne znači da mu trebate dati gotovo rješenje ili ga tjerati da ponovi istu radnju deset puta sve dok ne uspije. Potičite ga da osmotri okolinu prije nego što krene u akciju. 
Uputa tipa: „Prvo prinesi čašu ustima, pa onda počni piti", pomoći će djetetu da u glavi pripremi pokret prije nego što ga izvede. 
Zajednička igra 
Pravljenje figura od tijesta ili plastelina, bojenje vodenim bojicama unutar kvadrata, prelijevanje vode iz posude u flašu pomoći će djetetu u koordinaciji pokreta, a da toga nije ni svjesno. 
Opuštena atmosfera 
Dijete će postati spretnije ako se nauči smiriti. Zato izbjegavajte grdnje kada nešto krene po krivom ili s djetetom vježbajte kako će kontrolirati disanje. I to može biti vrsta igre.
Razlika među spolovima 
Odnos roditelja prema djetetu je ključan kada je u pitanju spretnost. Postoje roditelji koji ograničavaju dijete kako bi ono bilo sigurno te roditelji koji imaju povjerenje u djetetove moći i dopuštaju mu da istražuje i tako stječe sigurnost. 
Tako su djevojčice spretnije u finoj motorici (pokreti prstima), a dječaci u krupnoj motorici (pokreti ruku i nogu). Osnovna razlika između dječaka i djevojčica je u tome što su djevojčice aktivnije u mjestu, sve aktivnosti obavljaju u ograničenom prostoru, a dječacima treba više prostora, pa im odgovaraju otvorene površine.

Evo zašto su djeca nespretna

Razvoj govora je individualna karakteristika svakog djeteta. Kašnjenje u razvoju govora može biti u sklopu drugih poremećaja i oštećenja, a može biti i izolirani poremećaj. 
Razvoj govora je dugotrajan, kontinuiran proces koji se odvija po određenim zakonima i pod utjecajem govorno-jezičkog okruženja.
Neki od uslova za razvoj govora su dobro i pravilno razvijeni govorni organi, podjezična vezica, pokretljivost jezika i motorna koordinacija, neuropsihijatrijski i audiološki razvoj. 
Uzroci poremećaja u razvoju govora su mnogobrojni: nasljedni, psihogeni, emocionalni, perceptivni, koji je i najčešći. 
Sluh i govor 
Sluh može biti normalan, ali ne može precizno razlikovati glasove i druge zvučne signale. Gukanje, brbljanje, neverbalna komunikacija, razumijevanje govora drugih, faze su koje trebaju biti razvijene prije prvih riječi. 
Za razvoj govora mora postojati motiv i podrška okruženja. Prva neverbalna komunikacija odvija se pomoću igračaka i bavljenjem djetetom. Dijete ostvaruje komunikaciju sa vanjskim svijetom samo njegovim direktnim upoznavanjem i proživljavanjem. 
Treba mu dati dovoljno vremena da se izrazi. Kad čujemo da dijete samo priča, znači da provjerava svoj izgovor.
Pravilan izgovor
Nekada nespretnost govornih organa odaje utisak nejasnog, površnog govora. Važno je znati da neki glasovi kasnije sazrijevaju, pa ih djeca u ranom uzrastu ne moraju precizno izgovarati. 
Važno je i vizuelno opažanje i slušna pažnja, pa ako je potreban i logopedski tretman da bi se dobio pravilan izgovor.
Nepravilnosti ili nemogućnosti u izgovoru pojedinih glasova mogu se ispoljiti u različitim formama i obimu. Sva odstupanja od pravilnog izgovora su za korekciju.
Nekada je dovoljno da se djetetu pokaže pravilan izgovor pojedinog glasa, a nekada su potrebne vježbe i vježbe.
Šta kada dijete muca
Mucanje - zapinjanje u tečnom govoru - nije problem samo djeteta, već i problem koji zabrinjava roditelje. Kada traje dugo, potrebno je potražiti savjet psihologa i logopeda. Nema korekcije mucanja bez otklanjanja ili ublažavanja faktora iz kojih proističe mucanje.
Redovnim sistematskim pregledima u savjetovalištu pedijatar prati razvoj djeteta i pravovremeno upućuje dijete na potrebne konsultativne preglede. Nikada nije prerano za konsultacije s pedijatrom kada je u pitanju govor djeteta.

Govor i riječi kod djece: Kada potražiti pomoć logopeda

Roditelji imaju važnu ulogu u prepoznavanju odstupanja u urednom govorno-jezičnom razvoju, zbog što ranije identifikacije i dijagnostike poremećaja, te uključivanja u primjerenu terapiju.
Kako prepoznati odstupanja od urednog razvoja govora? Prije svega, potrebno je poznavati neke karakteristike uobičajenog razvoja govora kod većine djece. 
1. U prva dva mjeseca života dijete se oglašava refleksno, plačem, krikom i vokalizacijom. Takvo oglašavanje signalizira potrebe i stanja djeteta, na šta roditelji i reagiraju.
2. Od drugog do petog mjeseca dijete počinje uspostavljati svjesnu kontrolu nad slušanjem i izgovorom, počinje gukati, igrati se intonacijom, traži izvor zvuka okretanjem glave, pojavljuje se prvi smiješak.
3. Od petog do sedmog mjeseca dijete počinje brbljati, igra se svojim govornim mogućnostima, producira svoje prve konsonante (p, b i m) ugrađene u jednostavne slogove (pa, ba i ma).
4. Od sedmog do 12. mjeseca dijete sve više brblja i producira sve više slogovnih nizova (pa-pa, ba-ba, ma-ma), često brblja uz socijalni poticaj, oponaša različite govorne zvukove. 
Oko 12. mjeseca uobičajeno se javljaju i prve riječi sa značenjem (mama, tata, papa). Razumijevanje govora roditelja je sve bolje, dijete reagira na zabrane i jednostavne naloge.
5. Od 12. do 18. mjeseca dijete počinje producirati veći broj riječi, rječnik mu broji do pedesetak riječi, a počinju se javljati i prva spajanja po dvije riječi (Mama papa? Šta to?). 
Roditelji djetetu postavljaju jednostavne naloge i pitanja koje dijete razumije (Daj pusu! Poljubi bebu! Gdje je oko? Gdje je beba?). S interesom sluša pjesmice i jednostavne priče.
6. Od druge do treće godine u govoru djeteta uočava se značajni porast govornog rječnika, ono pravi rečenice od dvije ili tri riječi, počinje upotrebljavati negacije (ne, nema) i prve zamjenice (ja, ti). Izgovor glasova postaje sve razumljiviji. Sposobno je razumijeti i dva naloga u nizu (Donesi bebu i stavi je na krevet!). 
7. Od treće do šeste godine dijete počinje koristiti sve složenije i dulje rečenice, upotrebljava gramatička pravila materinjeg jezika, rječnik je sve bogatiji, ovladava pravilnim izgovorom većine glasova, govor je razumljiv i nepoznatim osobama. 
Dijete prepričava prošle događaje, voli slušati priče, razvija se sposobnost prepričavanja priča, lako stupa u komunikaciju. Sposobno je svoje želje, potrebe i misli izraziti govorom u skladu s pravilima materinjeg jezika. 
8. Od šeste godine izgovor glasova bi trebao biti u potpunosti u skladu sa sistemom glasova materinjeg jezika, dijete pravilno i vješto koristi gramatiku materinjeg jezika, govorno-jezični nivo preduvjet je početka razvoja čitanja i pisanja.
No, potrebno je imati na umu da postoje i individualna odstupanja, te da svako odstupanje ne znači i poremećaj. Neka djeca brže ovladavaju pojedinim aspektima razvoja govora i jezika, a neka sporije. 
Važno
Ukoliko primijetite da dijete značajno odstupa od očekivanog razvoja govora korisno je posavjetovati se sa nadležnim pedijatrom. Pedijatar će, ukoliko postoje indikacije, dijete uputiti na daljnje potrebne preglede otorinolaringologa, neuropedijatra, logopeda, psihologa ili nekog od drugih specijalista.
Kada kod logopeda
Ponekad su roditelji zabrinuti za razvoj govora i jezika kod svog djeteta i obično uspoređuju njegov govor s govorom druge djece u porodici, vršnjaka iz vrtića, slušaju savjete rođaka i prijatelje, te sami poduzimaju određene «metode» poticanja i ispravljanja govora. U takvim situacijama roditeljima se preporučuje potražiti savjet stručnjaka - logopeda.

Kada dijete treba početi govoriti

Prosječna tjelesna masa novorođenčeta u ovom dijelu Evrope iznosi 3.500 grama. Međutim, bebe iz porodilišta obično izađu nešto lakše. Neposredno po rođenju dolazi do gubitka u tjelesnoj masi zbog pražnjenja crijeva, gubitka tečnosti putem bubrega, stolice, kože i pluća. 
S druge strane, mlijeko se ne unosi u dovoljnim količinama zbog njegovog postepenog naviranja. Ovaj gubitak tjelesne mase dostiže vrhunac trećeg ili četvrtog dana i u prosjeku iznosi šest do deset procenata od mase na rođenju. 
Ali, ne treba brinuti! Najkasnije desetog dana od rođenja, gubitak se nadoknadi i beba nastavlja normalno rasti i razvijati se. Beba najbrže raste u prva tri mjeseca nakon rođenja. U tom periodu ona napreduje u tjelesnoj masi po 750 grama mjesečno, znači u prvom tromjesečju dobije dva do 2,5 kilograma. 
U drugom tromjesečju beba dobija po 600 grama mjesečno, tako da već sa pet-šest mjeseci udvostruči svoju porođajnu masu. Od šestog do devetog mjeseca, prirast u tjelesnoj masi iznosi mjesečno oko 450 grama, a od devetog mjeseca do kraja prve godine beba mjesečno dobije oko 300 grama. 
To znači da beba u prva tri mjeseca dobije svakog dana po 25 grama, u drugom tromjesečju 20 grama, trećem 15, a četvrtom deset grama dnevno. Na svoj prvi rođendan, beba je tri puta teža nego na rođenju. U drugoj godini života napredovanje u tjelesnoj masi je nešto sporije, pa je s dvije godine beba četiri puta teža nego na rođenju. 
Prema pravilu, djeca koja su pri rođenju bila manje tjelesne mase dobijaju kilograme brže i više, dok krupnija dobijaju nešto sporije i manje. Od treće godine do puberteta dijete dobija po dva do 2,5 kilograma godišnje.

Manje bebe brže napreduju

Ako ne vjerujete u sudbinu i zvijezde, pozabavite se naučnim istraživanjima i saznajte nešto novo o sebi. Nauka kaže da to što ste rođeni u nekom mjesecu, može da vas na neki način definira.&nbsp;Pročitajte šta kažu istraživanja o bebama rođenim u novembru:

<h2>1. Velike su šanse da će dječaci biti ljevoruki&nbsp;</h2>

Istraživanje objavljeno u časopisu Cortex pokazalo je da su muškarci rođeni u periodu od novembra do januara češće ljevoruki, u odnosu na muškarce rođene u drugim mjesecima. Naučnici zapravo ne znaju zašto je to tako, ali sumnjaju da ima veze sa ranom izloženosti sunčevoj svjetlosti, što potencijalno povećava nivo testosterona i može povećati šanse za jačanje lijeve strane tijela, odnosno lijeve ruke.
2. Često su atletski građeni

Istraživanja sa Univerziteta Eseks pokazala su da su djeca rođena u oktobru i novembru čvršća i jača od svojih vršnjaka.&nbsp;Naučnici smatraju da bi to moglo biti zato što su njihove mame bile više izložene suncu i vitaminu D u zadnjim mjesecima trudnoće, što je njihovoj djeci donijelo jače kosti i mišiće.


3. Manje su šanse da će patiti od srčanih problema ili raka pluća
 Tako barem tvrde autori istraživanja sprovedenom na Univerzitetu Kolumbija, objavljenom u Journal of the American Medical Informatics Association, gdje stoji da će osobe rođene u novembru imati manje šanse oboljenja od raka pluća i pojave srčanih problema, ali im zato prijeti povećan rizik bolesti gornjih disajnih puteva.&nbsp;

4. Njihovo cvijeće su hrizanteme


Cvijeće koje kod nas simboliše uspomenu na mrtve, žaljenje, smrt i prolaznost života, na Dalekom istoku i u drugim djelovima svijeta simbol je mladost i dugovječnost. Smatra se da hrizanteme donose sreću u dom, a u prirodi su vrlo izdržljivi cvjetovi koje je dosta teško gajiti – baš kao i djecu rođenu u novembru.



5. Ljudi o njima imaju veoma visoko mišljenje


Kad bismo pravili rođendansku zabavu slavnim ličnostima rođenim u novembru, bila bi tu jako dobra ekipa slavljenika: Leonardo Di Kaprio (Caprio), Skarlet Johanson (Scarlett Johansson), Martin Scorceze (Scorsese), Džodi&nbsp; Foster (Jodie), i mnogi drugi, dakle društvo o kojima, primjećujete, javnost ima jako visoko mišljenje.



6. Dobri su horoskopski znakovi


Osobe rođene u novembru u horoskopu mogu biti škorpije ili strijelci, a oba ta znaka su popularna u društvu.
&nbsp;Kaže se da su škorpioni lojalni, harizmatični i ambiciozni dok je strijelac poznat po svojoj radoznalosti, optimizmu i sklonosti avanturama.

Neobične činjenice o mališanima rođenim u novembru

Ovladavanje vještinom pisanja za dijete je važan korak u životu. Zato ne treba čekati da dijete pođe u školu, prvi put uzme olovku u ruku i za mjesec dana nauči pisati.
Početi treda od treće godine, kroz igru treba dijete naučiti najprije kako držati olovku u ruci. Glavnu ulogu u tome ima fina motorika, čiji razvoj treba poticati tokom čitavog djetinjstva, odnosno prije nego što dijete pokaže interesovanje za olovku. 
Motoričke vještine 
Za uspješan rast i razvoj svakog djeteta od velike važnosti je razvijanje njihovih motoričkih vještina. Na potpuno prirodan način, djeca se vole kretati i istraživati sve što ih okružuje. 
Veliku ulogu u tome ima igra kroz koju dijete razvija svoje vještine. 
Treba razlikovati krupnu i finu motoriku. Krupna motorika je sposobnost produciranja pokreta ruku, nogu ili tijela s određenom kontrolom. Igre na otvorenom, igre loptom, skakanje, plesanje, plivanje ili trčanje su aktivnosti koje potiču razvoj krupne motorike kod djece.
One, također, potiču razvoj koordinacije, ravnoteže i istovremeno pomažu djetetu da razvije dobru percepciju svog tijela u prostoru. 
Fina motorika je sposobnost izvođenja preciznih sitnih pokreta rukom uz zadržavanje dobre koordinacije između prstiju i oka. Fina motorika razvija se s uzrastom - od početnih nespretnih pokušaja djeteta da samostalno koristi kašiku; pokreti ruke, odnosno šake vremenom postaju precizniji, sve do momenta kada dijete može uzeti olovku i kontrolirati je, tako da uspijeva napisati slova između dvije linije. 
Vremenom, pokreti djetetove ruke bit će sve sigurniji. Uz vašu pomoć, pravilno će držati olovku u pokušaju da vam napiše neku poruku, čestitku za rođendan, izraz ljubavi... 
Vrste igara 
Počevši od druge godine s djecom treba provoditi aktivnosti koje potiču razvoj fine motorike. Evo nekih od njih: 
* Tijesto za modeliranje ili plastelin; 
* Nizanje perlica ili dugmića; 
* Provlačenje pertli kroz otvore, zakopčavanje-otkopčavanje dugmadi, sakupljanje sitnih predmeta ili iscjepkanih papira; 
* Crtanje, bojenje, sjeckanje, lijepljenje; 
* Odijevanje malih lutkica;
* Građenje konstruktorima; 
* Origami. 
Ovakve aktivnosti trebale bi biti dio svakodnevne igre malog djeteta, jer jačaju mišiće šake, spretnost, razvijaju koordinaciju oko-ruka, razvijaju opažanja i koncentraciju, što je preduslov savladavanju vještine pisanja. 
Crta, crta, crtica
Da bi dijete naučilo pravilno držati olovku i steklo sigurnost u povlačenju linija, treba mu omogućiti rad pomoću linijara i šablona različitih oblika. Neka povlači linije različitih dužina, boja, oblika... Neka napravi crtež spajanjem zadatih tačaka. 
Dopunjavanje crteža
Ovladavanje horizontalnim i vertikalnim ravnim linijama moguće je poticati kroz različite crteže koje dijete treba dopuniti. Uz zahtjev da "bude uredno", da ne prelazi zadatu liniju, dijete će dopuniti crtež kiše, drveta, pruge... 
Za uspješno usvajanje slova, važno je raditi na razvoju prostorne orijentacije djeteta. Za što bolji razvoj orijentacije tražite od djeteta da se precizno izražava kada opisuje mjesto predmeta u prostoru. 
Kosa, tanka, uspravna, debela
Na kraju, uvedite elemente slova. Riječ je o vježbama pomoću kojih će se dječiji slobodni pokreti po papiru uvesti u prostor linija. Upoznajte dijete s elementima štampanih i pisanih slova, neka ih ispiše po uzoru na one koje ste mu zadali, trudeći se da bude što preciznije (oblik, veličina i razmak elemenata).

Kada je vrijeme za brojeve i slova

Je li lijeno, pa neće da govori

Vaše dijete ima dvije godine i do sada nije izgovorilo niti jednu riječ? To je vrlo čest slučaj s malom djecom koji zabrinjava roditelje. Međutim, postoje djeca koja su lijena kada je govor u pitanju, ali i ona kojima treba pomoć ili poticaj stručne osobe. 
Evo nekoliko smjernica koje će pomoći roditeljima da prepoznaju šta je slučaj s njihovim djetetom: 
* Rizični faktori u trudnoći: Genetska predispozicija, preležane rubeole, virusne infekcije, vaginalne infekcije majke, uzimanje ototoksičnih lijekova, Rh inkopatibilnost, toksoplazmoza.
* Na porođaju: Hipoglikemija, ocjena na Apgar testu ispod devet, respiratorni sindrom, niska tjelesna težina, prijevremeni porod, moždano krvarenje. 
* Tokom razvoja: Upala srednjeg uha, uvećan treći krajnik, visoka temperatura (viša od 39), česte infekcije respiratornih organa, encefalitis, meningitis, povrede glave.
Ne bježite od problema 
Ako kod djeteta uočite da ne reagira adekvatno na zvuke i govor, da ne govori, ali razumije šta mu se govori, da ima kratkotrajnu pažnju i nezainteresirano je za komunikaciju, ima razvijen jezik koji je nerazumljiv za okoliš, komunicira gestovima, povučeno je ili plašljivo, možete posumnjati na govorne poremećaje. 
Ako vam članovi porodice, prijatelji ili čak liječnik kažu da će dijete progovoriti samo, to nije tačno, i ne obazirite se na takve komentare već slušajte svoj instinkt. 
Razvoj govora
1. U drugom ili trećem mjesecu beba počinje gukati; 
2. S pet-šest mjeseci brbljati; 
3. U 9. mjesecu treba očekivati prvu riječ; 
4. A s godinu, najkasnije do 15. mjeseca, fond bi trebao imati deset do 20 riječi. 
5. Sklapanje prve rečenice trebalo bi se javiti s 18 mjeseci. 
Ovo su faze koje imaju svoj slijed, ali nisu pravilo za svako dijete. Međutim, ako vaše dijete kasni više od mjeseca, vrijeme je za posjetu logopedu.

Uz pravilo “pet minuta” naučite vaše mališane da budu poslušni

Kako dijete uči voljeti

Kretanje razvija dječiji mozak, a evo za šta je još dobro

S koliko refleksa se rađa beba

Bebe razgovaraju, saznajte šta znači plač ili gugutanje

Petogodišnjak pamti bolje od odraslog

Za prve riječi odgovorni geni, porođajna težina i vrijeme rođenja

Zašto je muzika važna za djecu

Evo zašto su djeca nespretna

Govor i riječi kod djece: Kada potražiti pomoć logopeda

Kada dijete treba početi govoriti

Manje bebe brže napreduju

Neobične činjenice o mališanima rođenim u novembru

Kada je vrijeme za brojeve i slova

Je li lijeno, pa neće da govori

Je li lijeno, pa neće da govori

Rast & razvoj

Uz pravilo “pet minuta” naučite vaše mališane da budu poslušni

Kako dijete uči voljeti

Kretanje razvija dječiji mozak, a evo za šta je još dobro

S koliko refleksa se rađa beba

Bebe razgovaraju, saznajte šta znači plač ili gugutanje

Petogodišnjak pamti bolje od odraslog

Za prve riječi odgovorni geni, porođajna težina i vrijeme rođenja

Zašto je muzika važna za djecu

Evo zašto su djeca nespretna

Govor i riječi kod djece: Kada potražiti pomoć logopeda

Kada dijete treba početi govoriti

Manje bebe brže napreduju

Neobične činjenice o mališanima rođenim u novembru

Kada je vrijeme za brojeve i slova

Je li lijeno, pa neće da govori

Je li lijeno, pa neće da govori