Instrument koji putuje na letjelici Psyche uspješno je ostvario komunikaciju sa zemaljskim teleskopom s udaljenosti 40 puta veće od one između Mjeseca i Zemlje. To je prvi put da su optičke komunikacije uspješno poslane na toliku udaljenost. <h2>Inovativni eksperiment</h2>NASA je službeno objavila uspješno odrađenu demonstraciju laserske komunikacije nakon što je zaprimila poruku sonde udaljene 16 miliona kilometara od Zemlje.Inovativni eksperiment na svemirskoj letjelici Psyche tehnološka je demonstracija koja će agenciji omogućiti pogled u duboki svemir te posredno i nova otkrića o porijeklu svemira.Podsjetimo, Psyche, lansiran sredinom oktobra, trenutno je na putu da izbliza snimi metalni asteroid među orbitama Marsa i Jupitera. Letjelica će provesti šest mjeseci putujući oko 3,6 milijarde kilometara ne bi li stigla do svemirskog tijela koje kruži u drugom dijelu našeg glavnog polja asteroida.Na sondi se pored nužne opreme za istraživanje asteroida nalazi eksperimentalna optička komunikacijska oprema punog imena ''Deep Space Optical Communications technology demonstration'', DSOC, koja vrši zasebnu naučnu misiju.Tehnološku demonstraciju dizajnirala je NASA kao pokušaj najudaljenije laserske komunikacije dosad. Ona za komunikaciju sa Zemljom koristi infracrveni laser koji može slati podatke brzinom 10 do 100 puta većom od tradicionalnih sistema za radiovalove, koje NASA koristi za svoje druge misije. Ako se pokaže učinkovitim, eksperiment bi mogao postati temeljem za tehnologiju kojom ćemo komunicirati s kolonistima na Marsu, piše Tportal.DSOC je, tim rečeno, nedavno postigao ono što inženjeri iz NASA-e nazivaju ''prvim svjetlom'', odnosno prvim uspješnim slanjem i primanjem podataka. Eksperiment je poslao laser s kodiranim podacima dok je letjelica prolazila daleko iza Mjeseca - na udaljenosti od 16 miliona kilometara od Zemlje, piše CNN.- Postizanje ovog ''prvog svjetla'' jedan je od kritičnih dostignuća DSOC-a, s ciljem ostvarivanja bržeg prijenosa podataka poput naučnih informacija, slika visoke rezolucije i streaminga videa, kao podrške idućem koraku čovječanstva - slanja ljudi na Mars - rekla je Trudi Kortes (Trudy), direktorica tehnoloških demonstracija iz Direktorata za svemirsku tehnologiju u NASA-i.<h2>Laseri u svemiru</h2>Prvo svjetlo, ostvareno 14. novembra, dogodilo se kada je laserski instrument primopredajnika za let na Psycheu primio laserski signal poslan iz Laboratorija za optički komunikacijski teleskop u NASA-inom laboratoriju u blizini Kalifornije.- Test od 14. novembra bio je prvi koji je u potpunosti uključio zemaljska sredstva i primopredajnik za let, a operativni timovi DSOC i Psyche radili su na tome zajedno - rekla je Mira Srinivasan (Meera), voditeljica operacija za DSOC u JPL-u, smještenom u Pasadeni, u Kaliforniji. - Bio je to ogroman izazov i imamo još puno posla, ali nakratko smo uspjeli odašiljati, primati i dekodirati neke podatke.

Inovativni eksperiment na svemirskoj letjelici Psyche tehnološka je demonstracija koja će agenciji omogućiti pogled u duboki svemir 


NASA primila poruku poslanu laserom s udaljenosti od 16 miliona kilometara od Zemlje

Inovativni eksperiment na NASA-inoj misiji "Psyche“ upravo je postigao važan korak tako što je uspješno proveo demonstraciju najdalje laserske komunikacije. Demonstracija nove tehnologije bi mogla u budućnosti da pomogne čovječanstvu u daljnjem istraživanju dubokog svemira. Lansirana sredinom oktobra, "Psyche" je na putu ka metalnom asteroidu između Jupitera i Marsa. Letjelica će provesti šest godina putujući 3,6 milijarde kilometara, javlja RTS pozivajući se na CNN.Na ovaj način je trebalo poslati i primiti podatke ka Zemlji i s nje, putem infracrvenog lasera, koji može da šalje podatke 10 do 100 puta većim brzinama nego uobičajenim radiovalnim sistemima.Ukoliko se pokaže uspješnim u testiranjima narednih godina, eksperiment bi mogao da postane osnova za tehnologiju koja će biti korištena u komuniciranju s ljudima na Marsu.Tokom eksperimenta laserom su prvi put poslani podaci s mnogo veće udaljenosti od one između Zemlje i Mjeseca. Sa skoro 16 miliona kilometara podaci su stigli do „Kaltekovog“ opservatorija u Kaliforniji.Prijeđena razdaljina između je 40 puta veća nego ona između Zemlje i Mjeseca.

Lansirana sredinom oktobra, "Psyche" je na putu ka metalnom asteroidu između Jupitera i Marsa

Demonstracija nove tehnologije bi mogla u budućnosti da pomogne čovječanstvu u daljnjem istraživanju dubokog svemira

Prvi put laserom poslana i primljena poruka s razdaljine od 16 miliona kilometara

Kada vidite da riba pliva „naopačke”, to je obično znak da neće još dugo biti na ovom svijetu. Ipak, snimci zabilježeni u morskim dubinama ukazuju da to nije slučaj sa svakom vrstom. Upoznajte neobične udičarke!Kamera na specijalnom podvodnom vozilu (ROV) uhvatila je trenutak kada udičarka lovi plijen, a naučnici ukazuju na neobično ponašanje.Prvo moramo objasniti da su udičarke prepoznatljive po mesnatoj izraslini na glavi, koja služi kao mamac za privlačenje hrane.Prije više godina ROV je snimio ove ribe, u vodama između Havaja i Kalifornije, kako plivaju naopačke, ali naučnici nisu mogli da tvrde da je riječ o obrascu ponašanja.Nova studija, zasnovana na snimcima iz Atlantskog, Tihog i Indijskog okeana, sugeriše da udičarke provode čitav život plivajući naopačke, dok su njihovi “bičevi” usmjereni na morsko dno, gdje obično pronalaze ručak, piše Telegraf.rs.

Naučnici vjeruju da udičarke s dugačkim izraslinama - na čijem vrhu je mamac u vidu svjetlucave bakterije - hvataju plijen dalje od usta kako se ne bi ugrizle.Takva taktika, istovremeno, omogućava da se dokopaju većeg i bržeg plijena, prenosi Yahoo News.

Udičarke su prepoznatljive po mesnatoj izraslini na glavi, koja služi kao mamac za privlačenje hrane

udičarke provode čitav život plivajući naopačke

Ova riba cijeli život pliva naopačke, a za to ima odličan razlog

Nacionalni centar za očuvanje i istraživanje džinovskih pandi, platforma svjetske klase za saradnju i razmjenu istraživanja džinovskih pandi, svečano je otvoren 17. novembra u Čengduu, glavnom gradu provincije Sečuan, na jugozapadu Kine. <h2>Laboratorij za pande</h2>Centar integrira resurse Kineskog centra za očuvanje i istraživanje džinovskih pandi i Istraživačke baze za uzgoj džinovskih pandi u Čengduu, okupljajući izvanredne istraživačke timove džinovskih pandi iz cijele zemlje.Prema Nacionalnoj upravi za šumarstvo i travnjake, centar je osnovao akademski komitet za očuvanje džinovske pande i nacionalni savez za inovacije. U budućnosti centar će izgraditi ključni laboratoriji za džinovske pande i promovirati uspostavljanje sličnih laboratorija za druge ugrožene životinje, prenosi Sinhua.Nacionalna uprava za šumarstvo i travnjake, Uprava za šumarstvo i travnjake provincije Sečuan i općinska vlada Čengdua zajednički su izdvojili početni kapital od 110 miliona juana (15,2 miliona američkih dolara) za fond za očuvanje i istraživanje džinovskih pandi.Pokrenuta su dva velika istraživačka projekta o ključnim tehnologijama, i to za zaštitu populacije divljih džinovskih pandi i staništa u nacionalnim parkovima, kao i za poboljšanje genetske raznovrsnosti populacije džinovskih pandi u zatočeništvu.<h2>Međunarodni forum</h2>Centar će svake dvije godine održavati i međunarodni forum o zaštiti džinovske pande, uz raznovrsnu istraživačku saradnju i aktivnosti kulturne razmjene.&nbsp;&nbsp;

Izdvojili početni kapital od 110 miliona juana (15,2 miliona američkih dolara) za fond za očuvanje i istraživanje džinovskih pandi

Kina osniva nacionalni istraživački centar za očuvanje džinovskih pandi

Pretjerano uzimanje antibiotika opasno potkopava njihovu učinkovitost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 miliona smrti godišnje u svijetu do 2050., upozorio je evropski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).<h2>Zloupotreba antibiotika</h2>Razvoj i širenje superbakterija ubrzava se zloupotrebom antimikrobnih lijekova, što otežava učinkovito liječenje infekcija, rekao je u saopćenju WHO Europe, koje uključuje 53 zemlje i proteže se do centralne Azije.- Sve zemlje u našoj regiji imaju propise koji štite od zloupotrebe antibiotika. Provedba tih propisa riješila bi većinu problema zloupotrebe antibiotika, istaknuo je Rob Batler (Robb Butler) - voditelj odjela za zarazne bolesti.UN-ova organizacija procjenjuje da bi, bez hitne intervencije, antibiotska rezistencija mogla uzrokovati do 10 miliona smrti godišnje do 2050., piše Hina.Istraživanje provedeno u 14 zemalja regije, smještenih u istočnoj Evropi i srednjoj Aziji, pokazuje da su razlozi koji se navode kao opravdanje za uzimanje antibiotika u 24 posto slučajeva prehlada praćena simptomima gripe (16 posto), bolovi u grlu (21 posto) i kašalj (18 posto).Ta je situacija zabrinjavajuća jer su ti simptomi često uzrokovani virusima protiv kojih antibiotici ne djeluju, kaže se u saopćenju.<h2>Ljekarski recept</h2>Glavni izvor zabrinutosti zdravstvenih vlasti su ljekarski recepti.Prema izvještaju, trećina osoba u BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Turskoj, Armeniji, Azerbejdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Tadžikistanu i Uzbekistanu uzima antibiotike bez recepta.U nekim zemljama više od 40 posto antibiotika dobiveno je bez ljekarskog mišljenja, što je pet puta više od prosjeka u EU iz studije provedene 2022.Za WHO, pogoršanje ekonomske nejednakosti još je jedna opasnost jer su najmanje obrazovani ljudi i ljudi s najnižim prihodima oni koji imaju najgore prakse.Ovo posljednje jasno pokazuje potrebu za obrazovanjem i podizanjem svijesti, istaknuo je Batler.On ističe da je jedan od problema i nezavršavanje terapije antibioticima kako bi se sačuvali za drugi put ili dijeljenje tih lijekova s bolesnim rođacima ili susjedima.a&nbsp;

Razvoj i širenje superbakterija ubrzava se zloupotrebom antimikrobnih lijekova, što otežava učinkovito liječenje infekcija

Upozorenje WHO-a: Zbog zloupotrebe ovih lijekova godišnje bi moglo umirati 10 miliona ljudi

Astronomi su primijetili ogromnu oblast na površini Sunca prošaranu sunčevim pjegama, čija će aktivnost uskoro biti usmjerena ka Zemlji. <h2>Živopisna polarna svjetlost</h2>U oblasti širokoj oko 200.000 kilometara, odnosno 15 puta šira od prečnika Zemlje, u narednim sedmicama doći će do jakih izbačaja koronalne mase, koja bi mogla da "udari" u Zemlju i izazove geomagnetne oluje, koje imaju potencijal da prekinu radiokomunikaciju i izazovu živopisnu polarnu svjetlost čak i u oblastima u kojima se ona ne očekuje.Otkriće ovog "arhipelaga" sunčevih pjega, kako su naučnici nazvali ovu oblast, najnoviji je znak da se Sunce ubrzano približava vrhuncu svog 11-godišnjeg ciklusa, poznatom kao solarni maksimum, a koji bi trebalo da počne naredne godine.Tokom solarnog maksimuma sunčeve pjege javljaju se mnogo češće i veće su po veličini, a novootkrivena grupa predstavlja "vjerovatno najveću regiju sunčevih pjega u aktuelnom solarnom ciklusu", naveo je meteorolog Kris Viklund na X-u.- Narednih 14 dana moglo bi da bude veoma interesantno - dodao je on, prenosi <a href="https://www.livescience.com/space/the-sun/enormous-sunspot-archipelago-15-times-wider-than-earth-could-soon-bombard-us-with-solar-flares">Live Science</a>.Iako se očekuje da bi sljedeći solarni maksimum trebalo da bude čak i slabiji od prethodnih, ipak bi mogao da poremeti svakodnevicu širom naše planete.<h2>Sunčeve baklje</h2>Naime, internet-komunikacije od kojih danas zavisi globalna ekonomija nastale su u vrijeme kada su aktivnosti na Suncu bile relativno mirne, upozorava profesor Piter Beker sa "Džordž Mejson" univerziteta u razgovoru za Fox Weather.- Ovo je prvi put u historiji čovječanstva da se pojačana sunčeva aktivnost preklapa sa periodom naše zavisnosti od interneta - istakao je stručnjak, piše Euronews.rs.Sunčeve baklje, odnosno jake lokalizovane erupcije elektromagnetnog zračenja u Sunčevoj atmosferi, mogu da imaju snažan utjecaj na Zemlju.

Primjera radi, nakon uspješnog lansiranja Starlink satelita u februaru prošle godine, zbog manje geomagnetne oluje, 38 od 49 uređaja nije došlo do konačne orbite i sagorjelo je u neplaniranom novom prolasku kroz Zemljinu atmosferu.Taj solarni događaj bio je tačno predviđen, i to unaprijed, ali u budućnosti bi moglo da se desi da imamo samo "oko 18 sati da se pripremimo, prije nego što čestice dođu do Zemlje i poremete magnetno polje", dodao je Beker.Prema njegovim tvrdnjama velike količine plazme, zagrijane materije koja "bombarduje" našu planetu, može ugroziti čak i uzemljenu elektroniku, kao što su optički kablovi, navigacioni sistemi, komunikacionu opremu, a očekivano i satelite.

Mogle bi da poremete svakodnevicu širom naše planete

Otkriće ovog "arhipelaga" sunčevih pjega

Zemlja će se uskoro naći na udaru jakih geomagnetnih oluja

Plavi kitovi, najveće životinje na Zemlji, vraćaju se u dio Indijskog okeana, odakle su bili istrijebljeni zbog lova prije nekoliko decenija, piše BBC.&nbsp;<h2>Tu se razmnožavaju</h2>Istraživači i filmadžije snimili su kitove 2020. i 2021. u Sejšelima, ali je poslije godinu audiosnimanja pod vodom utvrđeno da su proveli mjesece u tom regionu. To znači da se možda razmnožavaju upravo tu, vjeruju naučnici. Istraživači uključeni u ovu misiju opisali su otkriće kao pobjedu očuvanja životne sredine nakon što je šezdesetih godina sovjetska flota kitolovaca desetkovala populaciju ovih životinja.- Ispostavilo se da, ako prestanete s masovnim ubijanjem životinja i date im šansu da se oporave, one to mogu da urade - rekla je dr. Kejt Staford, jedna od glavnih autorica istraživanja.Komercijalni lov na kitove imao je dugoročan utjecaj. Broj plavih kitova i dalje je mali, a nalaze se i na listi ugroženih vrsta.Više od 300.000 njih ubijeno je samo u južnoj hemisferi.- Ovo je najveća životinja koja je ikad postojala na planeti. Želimo da znamo gdje se vraćaju, a otkriće da ih ponovo ima oko Sejšela je nevjerovatno uzbudljivo - rekla je dr. Staford.Istraživanje je objavljeno u Journal of Endangered Species Research, a izvedeno je tako što je podvodni mikrofon ostavljen pod vodom na godinu, gdje je snimao 15 minuta na svaki sat, svakog dana.- Čuli smo izuzetne stvari: tapkanje ulješura i komuniciranje delfina, ali ne i plave kitove – rekao je za BBC Kris Votson, koji je bio zadužen za snimanje.Međutim, detaljna analiza otkrila je da su plavi kitovi bili tu i da su komunicirali. Pjesma niske frekvencije, karakteristična za njih, čula se uglavnom u martu i aprilu.- To znači da bi Sejšeli mogli biti veoma važni za plave kitove. Oni pjevaju tokom sezone parenja i mislimo da vjerovatno pjevaju muškarci. Postoji potencijal da su Sejšeli oblast za razmnožavanje ili za gajenje mladunčadi - rekla je dr. Staford.<h2>Nema brodova</h2>More oko Sejšela, koje ima površinu od oko 400.000 kvadratnih kilometara, sada je zaštićeno i predstavlja svojevrsno tropsko utočište.- Nema mnogo brodskog saobraćaja oko Sejšela, pa bismo mogli da mislimo o toj oblasti kao o lijepom, tihom i sigurnom mjestu za plave kitove - rekla je dr. Saford.

Ogromni sisari primijećeni su oko Sejšela, gdje su bili istrijebljeni šezdesetih godina, pokazalo je istraživanje naučnika

Najveće životinje na Zemlji se vraćaju: Plavi kitovi ponovo u tropskom utočištu

Tragač za fosilima Džon Kritsulas je mislio da je taj artefakt neko deblo prije nego što je shvatio da drži kost iz posljednjeg ledenog doba.<h2>Očuvani fosil</h2>Lovac na fosile je došao do zapanjujućeg otkrića dok je ronio u rijeci – fosilizirane vilične kosti mamuta. Očuvani fosil je pronađen tokom istraživanja jednog dijela rijeke Pis kod grada Arkadija, piše Live Science.Kritsulas ne zna koliko je tačno star taj artefakt, ali misli da bi mogao biti star barem 10.000 godina.Pronalazač planira da odnese viličnu kost na čišćenje i analizu kod eksperata u Tampu, koji će utvrditi starost fosila putem metoda radioaktivnog ugljenika. Istraživači utvrđuju nivoe određenih radioaktivnih elemenata – često ugljenika-14 – u fosilu radi određivanja kad je neka životinja umrla. Kost će također biti evidentirana u nadležnoj instituciji države Floride, tako da bi mogla završiti u muzeju, a ne u ličnoj kolekciji.Nije poznato kojoj tačno vrsti mamuta je kost pripadala, ali su kolumbijski mamuti (Mammuthus columbi) naseljavali Sjevernu Ameriku – sve do Kostarike na jugu – tokom pleistocena.Kolumbijski mamut je vjerovatno bio hibrid vunenog mamuta (Mammuthus primigenius) i nepoznate loze mamuta koji su stigli u Sjevernu Ameriku iz Sibira prije oko 1,5 miliona godina.Kolumbijski mamuti su izumrli prije 13-10 hiljada godina, na kraju posljednjeg ledenog doba. Toplije temperature su izazvale nestanak životne sredine tih ogromnih životinja, što je u kombinaciji sa čovjekovim lovom dovelo do velikog opadanja populacije.<h2>&nbsp;„Groblje“ gomfotera</h2>Ovo nije prvi put da je fosil mamuta pronađen u rijeci Pis. Godine 2021. ronioci su pronašli kost noge mamuta dugačku 1,2 metra. U međuvremenu, na sjeveru Floride istraživači su otkrili 5,5 miliona godina staro „groblje“ gomfotera, rođaka savremenih slonova koji su imali četiri kljove, a vjerovatno su se udavili u tamošnjoj prahistorijskoj rijeci, piše Telegraf.

Tragač za fosilima Džon Kritsulas je mislio da je taj artefakt neko deblo 

Ogromna vilica mamuta stara barem 10.000 godina izvađena iz rijeke u Floridi

Zoološki vrt u Česteru slavi rođenje istočnog crnog nosoroga, jednog od najrjeđih sisara na svijetu, a taj trenutak je i snimljen.Česterski ZOO vrt je saopćio da su majka Zuri i njeno mladunče, ženskog spola, nerazdvojni, prenio je "Guardian".Rođenje mladunčeta u 14:45 sati 12. novembra nakon Zurijine 15-mjesečne trudnoće bilo je neobično po tome što se dogodilo na dnevnom svjetlu, što je omogućilo čuvarima da snime cijeli događaj.Menadžer tima koji se bavi nosorozima u zoološkom vrtu Ema Evižon rekla je da se porođaj željno iščekivao.- Prilično je neobično da se nosorog rodi tokom dana, zaista nismo očekivali da će se to dogoditi ispred nas dok smo se bavili našim dnevnim poslovima - istakla je ona.

- Biti u stanju da vidimo kako mladunče sigurno dolazi na svijet, pred našim očima, bila je najnevjerovatnija privilegija - dodala je ona.Evižon je kazala da je važno da majka i mladunče provedu vrijeme povezujući se, piše Euronews.rs.- Za sada su nerazdvojni, a mlada ženka se redovno hrani i već dobiva na veličini i težini - navela je ona.Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) saopćila je da je istočni crni nosorog kritično ugrožen, što znači da postoji velika šansa da izumre u divljini.

Međunarodna unija za očuvanje prirode saopćila je da je istočni crni nosorog kritično ugrožen, što znači da postoji velika šansa da izumre u divljini

važno da majka i mladunče provedu vrijeme povezujući se

Zoološki vrt u Velikoj Britaniji slavi rođenje istočnog crnog nosoroga

Dostupne tehnologije mikrofona, kakvi se ugrađuju u mobitele i pametne zvučnike, danas su sasvim dovoljne da bi se precizno utvrdila alkoholiziranost pojedinca, bez potrebe za analizom daha ili krvi. <h2>Analiza govora</h2>Otkriva to nova studija objavljena u časopisu ''Journal of Studies on Alcohol and Drugs'', koja kaže da se statističkom analizom govora kod osobe može prilično precizno utvrditi ne samo da je pod utjecajem alkohola nego je moguće zaključiti i koliki je trenutni nivo alkohola u krvi pojedinca.Za ovu su metodu otkrivanja alkoholiziranosti zaslužni naučnici s američkog Stanforda te s kanadskog Univerziteta u Torontu, koji su je i potvrdili studijom na (relativno malenom uzorku) od 18 ispitanika. Njih su podvrgnuli kontroliranom pijanstvu – davali su im prema njihovoj tjelesnoj težini određene doze alkohola u pravilnim vremenskim razmacima. Nivo intoksikacije mjerili su i klasičnim “dregerom”, tj. mjerenjem koncentracije alkohola u dahu, ali i pomoću mikrofona.Svaki od ispitanika imao je zadatak pročitati zamršene jezične konstrukcije (jezikolomke), prije svakog pijenja doze te nakon toga u pravilnim vremenskim razmacima. Njihovo čitanje bilo je snimano mobitelom, udaljenim 30 do 60 centimetara, a snimci su potom digitalno obrađivani. Prvo su s njih izolirani glasovi ispitanika, potom nacjepkani na isječke trajanja po jednu sekundu, a potom je kompjuterski sistem u isječcima analizirao svojstva glasa, prenosi bug.hr.Kada su rezultati tog digitalnog beskontaktnog alkotesta upoređeni s onima iz analizatora daha, pokazalo se da je eksperiment uspio dati podatak o nivou alkoholiziranosti ispitanika s tačnošću od 98 posto. Osnovna namjena ovakvih sistema u budućnosti mogla bi biti sprečavanje saobraćajnih nezgoda ili nesreća na radu – ako se, naprimjer, on ugradi u vozila, koja već imaju mikrofone, ili pak u mobitele i pametne zvučnike, moglo bi se spriječiti mnogo neželjenih situacija izazvanih pod utjecajem alkohola.<h2>Senzori na uređajima</h2>Metoda bi se mogla kombinirati i s ostalim senzorima u pametnim uređajima, pa uz glas analizirati i uzorke tipkanja ili hoda. Takvim bi pasivnim trajnim praćenjem sistem mogao saznati kada je osoba pod utjecajem opojnih sredstava i upozoriti ih na to – te u konačnici, spriječiti povrede i spasiti živote.

Eksperiment uspio dati podatak o nivou alkoholiziranosti ispitanika s tačnošću od 98 posto

Mobiteli i pametni zvučnici analizom glasa mogu prepoznati alkoholiziranost

Boravak u svemiru nosi mnogo rizika – mišići atrofiraju u bestežinskom stanju, kosti se tanje, povećava se opasnost od razvoja karcinom… Muškarci koji dugo borave u orbiti mogli bi da se vrate kući sa erektilnom disfunkcijom, pokazalo je novo istraživanje naučnika o utjecaju svemirskih letova na tijelo, piše <a href="https://www.theguardian.com/science/2023/nov/22/deep-space-astronauts-may-be-prone-to-erectile-dysfunction-study-finds">Guardian</a>.<h2>Negativno dejstvo</h2>U, kako se navodi, prvoj studiji koja je proučavala utjecaj galaktičke radijacije i bestežinskog stanja na seksualno zdravlje muškaraca, istraživači koje je finansirala NASA otkrili su da kosmički zraci i, u manjoj mjeri, mikrogravitacija mogu da spriječe funkcionisanje erektilnog tkiva. Ovaj efekt, upozoravaju, može potencijalno da traje decenijama.Američki istraživači naveli su da su identifikovali „novi zdravstveni rizik povezan s istraživanjem svemira“. Zatražili su da se seksualno zdravlje astronauta detaljno prati nakon povratka iz budućih misija u orbiti, a naglasili su da neki antioksidansi mogu da pomognu u sprečavanju bioloških procesa, piše Nauka.rs.- Dok je negativno dejstvo kosmičke radijacije dugoročno, funkcionalna poboljšanja pokrenuta ciljanjem puteva za oksido-redukcije i azot-oksid u tkivima sugerišu da ta erektilna disfunkcija može da se liječi - rekao je dr. Džastin la Favor, stručnjak za neurovaskularnu disfunkciju sa Državnog univerziteta Floride u SAD i jedan od autora studije.<h2>Dugotrajnije misije</h2>Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada je obnovljeno interesovanje za dugotrajnije misije u svemiru jer se i SAD i Kina spremaju za ekspedicije do Mjeseca, ali i mnogo ambicioznije putovanje do Marsa. Programom Artemis u NASA-i planiraju da pošalju astronaute na Mjesec već sljedeće godine, a ka Crvenoj planeti oko 2040.La Favor i njegove kolege kažu da do sada nije ispitivan utjecaj boravka u svemiru na impotenciju.- Iako erektilna disfunkcija pogađa više od polovine muškaraca starijih od 40 godina i predstavlja važan faktor za zadovoljstvo životom, podaci o posljedicama svemirskih putovanja na impotenciju su opskurni - napisali su u studiji objavljenoj u žurnalu Faseb.

<blockquote class="twitter-tweet">Deep space astronauts may be prone to erectile dysfunction, study finds <a href="https://t.co/m3tpVgYssS">https://t.co/m3tpVgYssS</a>&mdash; Guardian Science (@guardianscience) <a href="https://twitter.com/guardianscience/status/1727237261203566853?ref_src=twsrc%5Etfw">November 22, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Zemlja je dobro zaštićena od kosmičke radijacije magnetnim poljem i atmosferom planete, ali na Mjesecu i Marsu, kao i u svemiru, nema tih barijera. Na Međunarodnoj svemirskoj stanici posada je i dalje zaštićena magnetnim poljem Zemlje, ali i dalje su izloženi količini radijacije tokom jedne sedmice kakva se na planeti osjeti za godinu.<h2>Eksperimenti na štakorima</h2>Rezultati ovog istraživanja dobiveni su ispitivanjem utjecaja svemirskog leta na štakore. U seriji eksperimenata, desetine štakora su postavljene u uvjete kakvi vladaju u svemiru u Laboratoriju za svemirsku radijaciju NASA. Analiza tkiva pokazala je da čak i mala izloženost kosmičkim zracima povećava stres kod životinja, što dovodi do blokiranja snabdijevanja penisa i erektilnih tkiva krvlju. Razlog je uglavnom zračenje, dok je utjecaj mikrogravitacije mnogo manji.- Kolektivno, ovi rezultati pokazuju da bi neurovaskularne funkcije erektivnog tkiva mogle da budu zaustavljene i dugo nakon povratka astronauta na Zemlju poslije svemirskih istraživanja - naveli su autori.

Američki naučnici zatražili da se seksualno zdravlje astronauta detaljno prati nakon povratka iz misija

Nova studija pokazala: Kosmička radijacija može izazvati impotenciju kod astronauta

Veliki morski predatori, uključujući i velike bijele ajkule, redovno provode vrijeme u okeanskoj zoni sumraka i ponoćnoj zoni, duboko ispod dubina okeana na kojima se hrane, pokazalo je istraživanje koje je zbunilo naučnike.&nbsp;<h2>Ponoćna zona</h2>Nova studija pokazala je da 12 vrsta velikih predatora, uključujući ajkule, marline, sabljarke i tune, redovno provodi vrijeme u mezopelagijskoj zoni, koja je poznata i kao zona sumraka, a proteže se između 200 i 1.000 metara dubine. Ponekad odu i u takozvanu ponoćnu zonu, koja se nalazi na dubinama od 1.000 do 3.000 metara. Ipak, niko od naučnika nije siguran zašto se to dešava, piše LiveScience. - Kako, kad i gdje odlaze u ove dubine varira, ali je jasno da su im ove dubine važno mjesto boravka, bez obzira na predatore. Jasno je da postoji razlog što odlaze tamo, zašto bi inače to radile - rekao je za LiveScience Kamrin Braun, vođa istraživanja i naučnik s Okeanografskog instituta Vuds Houl (WHOI).Za potrebe studije objavljene u žurnalu PNAS istraživači su pratili 344 elektronski obilježene ribe tokom kumulativnog perioda od 46.659 dana. Sve su predatori, a među njima su velike bijele ajkule (Carcharodon carcharias), tigraste ajkule (Galeocerdo cuvier), kit ajkule (Rhincodon typus), žutorepa tuna (Thunnus albacares) i sabljarka (Xiphias gladius).Otkrića su pokazala vezu između poniranja u dubine i morskog sloja prepunog malih riba i drugih organizama. Stvorenja iz tog sloja, DSL, idu ka površini tokom noći kako bi se hranile, a onda tonu nazad u zonu sumraka tokom dana. To sugerira da je moguće da predatori dolaze u DSL da se hrane manjim ribama.Međutim, tim je otkrio da se velike bijele ajkule spuštaju na dubinu od 1.128 metara, kit ajkule do 1.912, a sabljarke do 2.000 metara.- Postoje dobri dokazi da se neke vrste spuštaju u dubine zbog potrage za hranom. To je potvrdilo naša očekivanja. Međutim, otkrili smo u nekim slučajevima da definitivno nisu otišle na velike dubine radi hranjenja ili, ako jeste, predstavlja potpuno neku drugačiju interakciju u kojoj love neki misteriozni plijen - rekao je Braun.<h2>Kritično mjesto</h2>On navodi da ima dokaza da se zona sumraka ne posmatra kao kritično mjesto za boravak velikih predatora, što je greška.- Ako se dokaže da postoji biomasa u zoni sumraka, onda bi mogla da počne mezopelagijska zlatna groznica. Postoji tu mnogo „ako“ i mnogo pitanja, ali čini se da je biomasa veoma značajna predatorima. Zbog toga moramo bolje da kvantifikujemo te veze između predatora i mezopelagijske biomase da bismo mogli da koristimo te resurse - rekao je Braun, piše Telegraf.

Ogromni morski predatori redovno provode vrijeme na velikim dubinama, pokazalo praćenje 344 ribe

Velike bijele ajkule odlaze u zonu sumraka, naučnici ne znaju zašto

Opadanje vakcinacije protiv malih boginja tokom pandemije COVID-19 povezano je s porastom obolijevanja od malih boginja, smrti i velikih epidemija širom svijeta. <h2>Broj smrti</h2>Istraživanje otkriva porast od 18 posto u procijenjenom broju slučajeva malih boginja 2021-2022. To je povećanje sa oko 7,8 miliona slučajeva na 9,2 miliona. Broj smrti zbog malih boginja porastao je 43 posto globalno, sa 95.000 u 2021. na 136.200 u 2022. Broj zemalja koje su prijavile „velike ili uznemirujuće epidemije“ malih boginja porastao je sa 22 u 2021. na 37 u 2022., što je skok od 68 posto.Taj porast je zapanjujući, ali, nažalost, nije neočekivan, s obzirom na opadanje vakcinacije tokom posljednjih nekoliko godina. Male boginje bilo gdje predstavljaju opasnost za sve zemlje i zajednice u kojima su ljudi nedovoljno vakcinisani. Hitne, ciljane akcije su bitne radi prevencije obolijevanja i smrti od malih boginja, upozorava CDC.WHO i UNICEF prate broj doza MMR vakcine (male boginje, zauške, rubeola) administriranih širom svijeta svake godine i dijele taj broj s ukupnom populacijom djece u starosnoj grupi za koju je ta vakcina preporučena. Između 2000. i 2019. vakcinacija prvom dozom MMR porasla je sa 72 na 86 posto širom svijeta. (Jedna doza MMR vakcine daje 93 posto zaštite od malih boginja, dok dvije doze daju 97 posto zaštite.)Međutim, u 2020. godini, s nastupom pandemije COVID-19, vakcinacija je opala na 83 posto, a u 2021. je opala na 81 posto. Globalna vakcinacija je porasla na 83 posto u 2022. dok su se neke zemlje opravljale od pandemije, ali su u zemljama s niskim prihodima nivoi vakcinacije nastavili da opadaju.Od 2019. do 2021. vakcinacija u zemljama s niskim prihodima je opala sa 71 na 67 posto, zatim na 66 posto u 2022. Od 22 miliona djece koja su propustila prvu dozu MMR vakcine u 2022. više od polovine živi u 10 zemalja – Angola, Brazil, Demokratska Republika Kongo, Etiopija, Indija, Indonezija, Madagaskar, Nigerija, Pakistan i Filipini.<h2>Znak za akciju</h2>Odsustvo obnavljanja vakcinacije u zemljama s niskim prihodima nakon pandemije predstavlja znak za akciju. Sva djeca imaju pravo na zaštitu vakcinom koja spašava život, gdje god da žive, kaže WHO.Globalno, vakcinacija drugom MMR dozom stigla je do 74 posto u 2022. Vakcinacija prvom i drugom dozom mora da dostigne 95 posto da bi se zajednice zaštitile od masovnog obolijevanja, piše Telegraf.

To je povećanje sa oko 7,8 miliona slučajeva na 9,2 miliona

Velika opasnost po djecu: Broj smrti zbog malih boginja skočio je više od 40 posto od 2021. do 2022.

Boeing 787 najveći je putnički avion koji je ikad sletio na Antarktik. On je u četvrtak sletio na ledenu pistu kod istraživačke stanice Trol, izvijestio je BBC.Avion je prevozio 45 istraživača i 12 tona istraživačke opreme Norveškog polarnog instituta.To je dosad najveći putnički avion koji je sletio na najjužniji kontinent, saopćio je Institut.Pista na koju je sletio je od snijega i leda, a duga je tri kilometra i široka 60 metara.- Postoje kratke uzletno-sletne staze, neravne uzletno-sletne staze i staze poznate po bočnim vjetrovima. Evo još jedne koja će izazvati uznemirenost kod nervoznih letača - ledene staze - piše CNN o slijetanju Boinga na Antarktik.- Slijetanje tako velike letjelice otvara nove mogućnosti za logistiku u Trolu, što će također doprinijeti jačanju istraživanja na Antarktiku - rekla je Kamila Breke, direktorica Norveškog polarnog instituta, piše Euronews.rs.Pogledajte kako je izgledalo slijetanje.

To je dosad najveći putnički avion koji je sletio na najjužniji kontinent

Boing 787 najveći je putnički avion koji je ikad sletio na Antarktik

Najveći putnički avion na Južnom polu: Pogledajte kako je Boeing 787 sletio na ledenu pistu 

Zemljin "komšija" Mars od subote je nevidljiv na noćnom nebu zbog fenomena solarne konjunkcije, a ova pojava će na nekoliko dana potpuno prekinuti komunikaciju koju svemirske agencije imaju sa svojim roverima na Crvenoj planeti.U prosjeku na svakih 25 mjeseci Sunce se postavlja kao prepreka između Marsa i Zemlje, a ovog puta blokirat će komunikaciju među planetama sve do početka decembra.Solarna konjunkcija utječe i na rad stručnjaka NASA-e koji su morali unaprijed da zadaju zadatke svojim roverima, kako ne bi pravili predugu pauzu u periodu prekida komunikacije, piše Euronews.rs.- Nemoguće je predvidjeti koje informacije mogu biti izgubljene zbog smetnji usljed naelektrisanih čestica sa Sunca, a ta izgubljena informacija bi potencijalno mogla da ugrozi funkcioniranje svemirskog broda. Zato, prije solarne konjunkcije inžinjeri šalju uputstva za dvije sedmice i čekaju - kažu iz NASA-e, prenosi <a href="https://www.sciencealert.com/mars-is-about-to-vanish-for-a-whole-fortnight-heres-why" style="background-color: rgb(249, 249, 249);">Science Alert</a>.Tokom perioda konjunkcije je teško, a nekada i nemoguće razmjenjivati informacije, kako među Marsovim orbiterima tako i rovera na površini i zemaljskih stanica, jer solarna korona, ili rjeđe disk Sunca, ometaju radiokomunikaciju.

U prosjeku na svakih 25 mjeseci Sunce se postavlja kao prepreka između Marsa i Zemlje

Gdje je nestao Mars: Crvena planeta je odnedavno "nevidljiva"

Globalna prosječna temperatura u petak je prvi put bila više od dva Celzijeva stepena iznad sezonskog prosjeka iz predindustrijskog perioda, odnosno iznad gornje granice Pariskog sporazuma, objavio je Evropski opservatorij Copernicus. <h2>2,06 stepeni više od prosjeka</h2>Po preliminarnim podacima, globalna je temperatura 17. novembra iznosila 2,06 Celzijevih stepeni više od prosjeka evidentiranog između 1850. i 1900., napisala je na X-u Samanta Burges (Samantha Burgess), zamjenica voditelja Odjela za klimatske promjene Copernicusa.Prvi dan otkako se vodi evidencija temperatura je globalno premašila predindustrijski nivo za više od 2°C, dodala je.Aktuelna klima smatra se toplijom za oko 1,2°C u poređenju s tim periodom.Svrha sporazuma potpisanog 2015. na kraju sastanka o klimi COP21 je "održati globalni porast prosječne temperature znatno ispod 2°C u odnosu na predindustrijske vrijednosti" i nastaviti s naporima "ograničenja porasta temperature na 1,5°C iznad predindustrijskih vrijednosti".U posebnom izvještaju IPCC-a iz 2018. stručnjaci za klimatske promjene, okupljeni pod okriljem UN-a usvojili su kao definiciju zagrijavanja prosjek "u razdoblju od 30 godina" u poređenju s "referentnim razdobljem od 1850. do1900 godine".Prvi evidentiran dan koji je dosegnuo temperaturu iznad praga od 2°C tek je dio niza neslavnih rekorda.Evidencija temperatura od juna do oktobra ukazuje na to da se radi o najtoplijim ikada dosad evidentiranim mjesecima, podaci su Copernicusa. Dužnosnici Opservatorija smatraju da će 2023. gotovo sigurno premašiti godišnji rekord iz 2016.Oktobar 2023. bio je "za 1,7°C topliji od prosječnog oktobra u razdoblju od 1850. do 1900.", objavio je početkom novembra Opservatorij.<h2>Rekordne temperature</h2>Rekordne temperature rezultiraju sušama, a one su sinonim za glad, razorne požare ili uragane, upozorili su naučnici.O svemu će se razgovarati na 28. konferenciji UN-a o klimi koja se od 30. novembra do 12. decembra održava u Dubaiju, piše Zimo.

NASA primila poruku poslanu laserom s udaljenosti od 16 miliona kilometara od Zemlje

Prvi put laserom poslana i primljena poruka s razdaljine od 16 miliona kilometara

Ova riba cijeli život pliva naopačke, a za to ima odličan razlog

Kina osniva nacionalni istraživački centar za očuvanje džinovskih pandi

Upozorenje WHO-a: Zbog zloupotrebe ovih lijekova godišnje bi moglo umirati 10 miliona ljudi

Zemlja će se uskoro naći na udaru jakih geomagnetnih oluja

Najveće životinje na Zemlji se vraćaju: Plavi kitovi ponovo u tropskom utočištu

Ogromna vilica mamuta stara barem 10.000 godina izvađena iz rijeke u Floridi

Zoološki vrt u Velikoj Britaniji slavi rođenje istočnog crnog nosoroga

Mobiteli i pametni zvučnici analizom glasa mogu prepoznati alkoholiziranost

Nova studija pokazala: Kosmička radijacija može izazvati impotenciju kod astronauta

Velike bijele ajkule odlaze u zonu sumraka, naučnici ne znaju zašto

Velika opasnost po djecu: Broj smrti zbog malih boginja skočio je više od 40 posto od 2021. do 2022.

Najveći putnički avion na Južnom polu: Pogledajte kako je Boeing 787 sletio na ledenu pistu

Gdje je nestao Mars: Crvena planeta je odnedavno "nevidljiva"

Neslavni rekord: Globalna prosječna temperatura već je premašila gornju granicu Pariskog sporazuma

Nauka

NASA primila poruku poslanu laserom s udaljenosti od 16 miliona kilometara od Zemlje

Prvi put laserom poslana i primljena poruka s razdaljine od 16 miliona kilometara

Ova riba cijeli život pliva naopačke, a za to ima odličan razlog

Kina osniva nacionalni istraživački centar za očuvanje džinovskih pandi

Upozorenje WHO-a: Zbog zloupotrebe ovih lijekova godišnje bi moglo umirati 10 miliona ljudi

Zemlja će se uskoro naći na udaru jakih geomagnetnih oluja

Najveće životinje na Zemlji se vraćaju: Plavi kitovi ponovo u tropskom utočištu

Ogromna vilica mamuta stara barem 10.000 godina izvađena iz rijeke u Floridi

Zoološki vrt u Velikoj Britaniji slavi rođenje istočnog crnog nosoroga

Mobiteli i pametni zvučnici analizom glasa mogu prepoznati alkoholiziranost

Nova studija pokazala: Kosmička radijacija može izazvati impotenciju kod astronauta

Velike bijele ajkule odlaze u zonu sumraka, naučnici ne znaju zašto

Velika opasnost po djecu: Broj smrti zbog malih boginja skočio je više od 40 posto od 2021. do 2022.

Najveći putnički avion na Južnom polu: Pogledajte kako je Boeing 787 sletio na ledenu pistu

Gdje je nestao Mars: Crvena planeta je odnedavno "nevidljiva"

Neslavni rekord: Globalna prosječna temperatura već je premašila gornju granicu Pariskog sporazuma