Zaklada ''Bill &amp; Melinda Gates'' uložila je 23,6 miliona dolara u američku biotehnološku kompaniju ''Micron Biomedial'' za razvoj masovne primjene vakcina bez korištenja injekcija. <h2>Topive mikroigle</h2>Nova tehnologija temelji se na primjeni vakcina flasterima s topivim mikroiglama. Svjetski zdravstveni stručnjaci već dugo zagovaraju ovu tehnologiju zbog potencijala da poveća vakcinisanost protiv smrtonosnih bolesti.Jednostavnije ga je transportirati i primijeniti nego tradicionalne vakcine, posebno u siromašnijim zemljama, gdje je i dalje izazov vakcinacija djece. Međutim, prepreka je povećanje proizvodnje.Na testnom vakcinisanju odraslih i novorođenčadi u Gambiji ove godine ''Micronova'' tehnologija vakcina protiv ospica i rubeole pokazala se jednako sigurnom i efikasnom kao i tradicionalna, te je proizvela sličan imunosni odgovor. Vakcinu je proizveo Indijski serumski institut.Tehnologija bi „mogla pomoći u otklanjanju ključnih prepreka pri iskorjenjivanju ospica i rubeole na globalnom nivou“, rekao je Džejms Gudson (James Goodson), viši naučnik u odjelu za imunizaciju pri američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, ''Micronovoj'' partnerskoj instituciji.<h2>Bez hladnog transporta</h2>Otklanja potrebu za hladnim mostom pri transportu, a za primjenu nije potreban zdravstveni stručnjak. Mogla bi pomoći i onima sa strahom od igle, izvijestili su iz kompanije.Finansiranje će omogućiti razvoj proizvodnje desetak miliona flastera godišnje za veća klinička testiranja i širu upotrebu.

Svjetski zdravstveni stručnjaci već dugo zagovaraju ovu tehnologiju zbog potencijala da poveća vakcinisanost protiv smrtonosnih bolesti

Gotovo je s iglama: Ulažu se milioni dolara u vakcine bez korištenja injekcija

Nakon analize istraživanja koja su rađena tokom 23 godine i obuhvataju više od 30.000 djece, eksperti preporučuju veću pomoć institucija roditeljima. <h2>Ograničenje vremena</h2>Međutim, istraživači nisu sugerirali ograničenje vremena pred ekranom, što može, kako kažu, dovesti do konfrontacije. Umjesto toga, oni traže od kreatora politike da pomognu roditeljima u snalaženju u digitalnom svijetu promovirajući programe koji potiču pozitivan razvoj mozga.Analizirane su 33 studije koje su pomoću tehnologije neurosnimanja mjerile utjecaj digitalne tehnologije na mozgove djece mlađe od 12 godina. Ukupno je obuhvaćeno više od 30.000 učesnika.Istraživanje otkriva da vrijeme provedeno pred ekranom dovodi do promjena u prefrontalnom korteksu mozga, koji je baza izvršnih funkcija poput radne memorije i sposobnosti planiranja ili fleksibilnog reagiranja na situacije.Također se uočavaju utjecaji na tjemeni režanj, koji nam pomaže u procesuiranju dodira, pritiska, toplote, hladnoće i bola; sljepoočni režanj – koji je značajan za pamćenje, slušanje i jezik; i potiljačni režanj – koji nam pomaže da protumačimo vizuelne informacije.I učitelji i staratelji treba da znaju da digitalna iskustva mogu utjecati na kognitivni razvoj djece. Ograničavanje vremena pred ekranom je efikasan, ali konfliktan postupak, i naprednije, uviđavnije i praktičnije strategije mogu da se razviju i primijene.<h2>Plasticitet mozga</h2>Istraživački tim, sastavljen od stručnjaka sa Obrazovnog univerziteta u Hong Kongu, Šangajskog učiteljskog univerziteta u Kini i Univerziteta Mekvori u Australiji, htio je da sazna kako digitalna aktivnost utječe na plasticitet mozga tokom ključnih perioda razvoja. Poznato je da se vizuelni razvoj uglavnom odvija prije osam godina starosti, dok je ključno vrijeme za usvajanje jezika do 12. godine života.Naučnici su sintetizirali i analizirali studije o digitalnoj aktivnosti djece i povezanom razvoju mozga objavljene od januara 2000. do aprila 2023.Zaključak je da rana digitalna iskustva imaju značajan utjecaj na stanje dječjih mozgova i njihovo funkcioniranje. To je viđeno kao potencijalno pozitivno i negativno, ali uglavnom više negativno.Naprimjer, negativni utjecaji su primijećeni u nekim studijama o tome kako vrijeme pred ekranom utječe na funkciju mozga neophodnu za pažnju, sposobnost izvršne kontrole, kontrolu inhibicije, kognitivne procese i funkcionalnu povezivost.Druge studije su sugerirale da je više vremena provedenog pred ekranom povezano s nižom funkcionalnom povezivošću u oblastima mozga koje se tiču jezika i kognitivne kontrole, sa potencijalno negativnim utjecajem na kognitivni razvoj.Analizirana su i istraživanja na bazi uređaja. Otkriveno je da korisnici tablet-računara imaju lošije funkcioniranje mozga i rješavanje problema. Primijećeno je, u četiri studije, da oni koji igraju videoigrice i mnogo koriste internet stvaraju negativne promjene u dijelovima mozga sa utjecajem na nivo inteligencije i zapreminu mozga.A generalno „intenzivno korištenje medija“ može da utječe na vizuelno procesuiranje i više kognitivne funkcije.Međutim, šest studija je demonstriralo kako digitalna iskustva mogu pozitivno da utječu na funkcionalnost dječijeg mozga.Jedna je primijetila poboljšano fokusiranje i sposobnosti učenja u čeonom režnju mozga. Druga studija je sugerirala da igranje videoigrica može da poveća kognitivne zahtjeve, potencijalno unapređujući dječije izvršne funkcije i kognitivne sposobnosti.Ovo istraživanje ima značajne implikacije po praktično unapređenje i kreiranje politike. Edukatori i staratelji treba da znaju da digitalna iskustva mogu da utječu na dječiji kognitivni razvoj. Stoga treba da osiguraju odgovarajuće smjjernice, uključenost i podršku za digitalnu aktivnost djece, kažu istraživači.Vrlo je važno da odgovorna lica razviju i primijene programe za zaštitu i unapređenje razvoja mozga kod djece u digitalnom svetu.<h2>Ključna pitanja</h2>Ograničenje studije, ističu autori, jeste nedostatak istraživanja, možda zato što je ova tema nova, a i tehnologije istraživanja se razvijaju.Osim toga, analiza nije obuhvatila ključna pitanja kao što je pitanje da li su rane digitalne aktivnosti (npr. vrijeme pred ekranom) ili kognitivni procesi (npr. iskustvo učenja) potakli promjenu funkcije ili strukture mozga, i da li postoje različiti efekti različitih tipova digitalne opreme i načina upotrebe.Na kraju, autori preporučuju da buduće istraživanje iskoristi tehnike kao što je dugoročno istraživanje o utjecaju ekrana na moždane funkcije, piše Telegraf.

Nakon analize istraživanja koja su rađena tokom 23 godine i obuhvataju više od 30.000 djece, eksperti preporučuju veću pomoć institucija roditeljima

Dječije mozgove oblikuje vrijeme provedeno na digitalnim uređajima

Istraživači Univerziteta američke savezne države Oregon razvili su sistem kojim se zagađena voda koristi za proizvodnju vodika. Istom tehnologijom se, istovremeno, prečišćava voda, a "zeleni vodik" predstavlja još jedan naučni napredak u pronalaženju alternativa fosilnim gorivima, piše Glas Amerike."Zeleni vodik" je čisto gorivo koje se sve više koristi kao alternativni izvor energije u raznim industrijama, a može da se proizvede pomoću vjetra ili solarne energije, bez ispuštanja ugljendioksida. Može da se dobije i iz slatke vode, a istraživači u Oregonu su razvili sistem za proizvodnju vodika iz vode zagađene herbicidima, koja se obično nalazi na farmama.-Za poljoprivrednike, naprimjer, ta tehnologija može da se koristi za prečišćavanje vode, a istovremeno i za napajanje uređaja na njihovim farmama - rekao je Kirijakos Stilijanu s Univerziteta Oregon, piše Telegraf.

Istom tehnologijom se, istovremeno, prečišćava voda, a "zeleni vodik" predstavlja još jedan naučni napredak u pronalaženju alternativa fosilnim gorivi

Naučnici u SAD proizvode vodik od zagađene vode

Osoblje OpenAI pozvalo je Odbor kompanije da podnese ostavku nakon šokantne smjene bivšeg šefa Sama Altmana, javlja BBC.U pismu dovode u pitanje kompetentnost odbora i optužuju ga da podriva rad firme.<h2>Otkaz šokirao svijet tehnologije</h2>Oni također zahtijevaju vraćanje Altmana na posao.Otpuštanje čovjeka koji je jedna od vodećih ličnosti u umjetnoj inteligenciji (AI) šokiralo je svijet tehnologije.Mnogi potpisnici pisma, među kojima je i više osoblje, kažu da bi mogli i sami podnijeti ostavku ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.Također navode da ih je Microsoft uvjerio da ima posla za sve zaposlene u OpenAI-u ako žele da se pridruže kompaniji.Lilian Veng (Weng), šefica sigurnosnih sistema u OpenAI-u, objavila je na X – nekadašnjem Twitteru – da je više od 650 od 770 radnika kompanije stavilo svoja imena na peticiju.- Svi napori su počeli nakon 1.30 ujutro, i sve to nakon dva luda dana sa vrlo malo sna - napisala je.<h2>"Napravio grešku"</h2>Drugi potpisnik je glavni naučnik OpenAI-ja, Ilja Sutskever - uprkos tome što je član odbora koji se sada našao na udaru kritike.Pišući na X, rekao je da je napravio grešku.- Sada duboko žalim zbog svog učešća u akcijama odbora. Nikada nisam namjeravao da naudim OpenAI. Volim sve što smo zajedno izgradili i učinit ću sve što mogu da ponovo ujedinim kompaniju - objavio je on.U brzom i haotičnom nizu događaja tokom vikenda, nakratko se činilo da bi Altman mogao vratiti svoj posao, samo da bi bilo objavljeno da se pridružuje Microsoftu, velikom finansijeru OpenAI.

U pismu dovode u pitanje kompetentnost odbora i optužuju ga da podriva rad firme

Osoblje OpenAI traži ostavku odbora zbog otpuštanja Sama Altmana

Jedinjenje, jedno od 27 miliona ispitanih u laboratoriju potencijalnih novih lijekova, uspješno smanjuje četiri vrste hroničnog bola u životinjskim studijama, pokazalo je istraživanje Istraživačkog centra stomatološkog bola pri Njujorškom univerzitetu, prenosi ScienceDaily.Male molekule, koji se vezuju za unutrašnji region kalcijskih kanala i indirektno ih regulišu, bolji su od lijeka gabapentina, a nemaju problematična neželjena dejstva.Kalcijski kanali igraju centralnu ulogu u signaliziranju bola, djelimično zbog oslobađanja neurotransmitera poput glutamata i GABA. Kalcijski kanal Cav2.2 je meta za tri klinički dostupna lijeka, uključujući gabapentin (koji se prodaje pod različitim imenima uključujući neurotin) i pregabalin (lirica), koji se koriste da liječe bol u nervima i epilepsiju.<h2>Neželjena dejstva</h2>Gabapentin ublažava bol tako što se vezuje za vanjski dio Cav2.2 kalcijski kanal i tako utječe na njegovu aktivnost. Međutim, kao i mnogi lijekovi protiv bolova, ima veoma jako neželjeno dejstvo.- Razvoj efikasnih lijekova protiv bolova s minimalnim nuspojavama je ključno, ali je razvoj novih terapija veoma izazovan. Umjesto da direktno targetiramo smanjenje bola, naš laboratorij je fokusiran na indirektno ciljanje proteina koji su uključeni u bol - rekao je Radžeš Kana, direktor Centra za istraživanje bola i profesor molekularne patobiologije na Stomatologiji Njujorškog univerziteta.

<blockquote class="twitter-tweet">NEW paper alert from <a href="https://twitter.com/KhannaLabNYU?ref_src=twsrc%5Etfw">@KhannaLabNYU</a> <a href="https://twitter.com/nyuniversity?ref_src=twsrc%5Etfw">@nyuniversity</a> <a href="https://twitter.com/NYUPainResCtr?ref_src=twsrc%5Etfw">@NYUPainResCtr</a> A peptidomimetic modulator of the CaV2.2 N-type calcium channel for chronic pain | PNAS <a href="https://t.co/FaSeSWsNlT">https://t.co/FaSeSWsNlT</a> Especially proud of this one as it represents a 10+ year journey to get here.&mdash; Dr. Rajesh Khanna of the KhannaLabNYU (@KhannaLabNYU) <a href="https://twitter.com/KhannaLabNYU/status/1725242665845789166?ref_src=twsrc%5Etfw">November 16, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kana i njegov tim su dugo zainteresovani za protein CRMP2, ključni regulator kalcijskog kanala Cav2.2 koji se vezuje za unutrašnjost kanala. Oni su otkrili da peptid razvijen iz CRMP2 može da razdvoji CRMP2 od kalcijskog kanala. Kada se taj peptid, nazvan CBD3, dostavi ćelijama, on djeluje kao mamac, blokira CRMP2 da se veže za kalcijski kanal i time smanjuje bol.Peptidi se teško sintetizuju kao lijekovi jer kratko djeluju i brzo se raspadaju u stomaku, pa su istraživači pokušali da kreiraju mali molekularni lijek zasnovan na CBD3. Počeli su sa 15 aminokiselina koje su u njegovom sastavu i otkrili su dvije koje su odgovorne za inhibiciju dolaska kalcija i ublažavanje bola.- U tom trenutku shvatili smo da ove dvije aminokiseline mogu da budu osnova za stvaranje malih molekula - rekao je Kana.U kolaboraciji s kolegama s Univerziteta u Pitsburgu, istraživači su uradili kompjutersku simulaciju koja je ispitala 27 miliona jedinjenja da nađe malu molekulu koja bi bila kao aminokiseline CBD3. Došli su do 77 jedinjenja i eksperimentalno ih testirali da vide da li smanjuju količinu kalcija u kalcijskom kanalu. To je dovelo do izdvajanja devet jedinjenja, koji su dalje ispitivani. Jedno jedinjenje nazvano CBD3063 pokazalo se kao najperspektivniji kandidat. Biohemijski testovi su otkrili da prekida interakciju između CaV2.2 kalcijskog kanala i CRPM2 proteina, čime smanjuje ulazak kalcija u kanal i smanjuje otpuštanje neurotransmitera.<h2>Testiranje na miševima</h2>- Mnogi naučnici su ispitali istu biblioteku jedinjenja, ali su tražili ona koja blokiraju kalcijske kanale spolja. Naša meta, ove dvije aminokiseline iz CRMP2, unutrašnjost je i taj indirektan pristup je vjerovatno ključ uspjeha – rekao je Kana.Testiranja na miševima su pokazala da je CBD3063 efikasan u slučaju različitih vidova bola, od neuropatije koju pokreće hemoterapija, zapaljenskog bola do bola u troglavom živcu. Za razliku od gabapentina, nije bilo neželjenih dejstava – ne utječe na kognitivne funkcije, pamćenje, pa ni na puls i disanje. Sada slijede dodatni testovi da bi uskoro bilo moguće započeti klinička ispitivanja.

Za razliku od postojećih medikamenata poput gabapentina, CBD3063 nema neželjena dejstva

Naučnici ispitali 27 miliona jedinjenja: Jedno smanjuje bol efikasnije od najjačih lijekova

Arheolozi u Turskoj otkrili su ukrašeni 2.800 godina staru slonovsku kljovu u onome što je nekada moglo biti "centar moći" iz doba željeza. Ivorna rezbarija prikazuje mitsku sfingu, ljudsku glavu na tijelu krilate lavice, kao i prikaz stvarnog lava i dva visoka biljna simbola koji možda predstavljaju mitsko "stablo života". Iako umjetnost potječe iz doba željeza, pronađena je u arheološkom sloju iznad mnogo starijeg grada, napuštene bronzano doba Hititske prijestonice Hattusa.

<blockquote class="twitter-tweet">A 2,800 year old engraved ivory panel from the Iron Age has been discovered in the ancient Hittite capital of Hattusa in modern-day Boğazköy, north-central Türkiye. <a href="https://t.co/23pp9KAxSY">https://t.co/23pp9KAxSY</a> <a href="https://t.co/nX5oRupwlE">https://t.co/nX5oRupwlE</a> <a href="https://t.co/pN8Z7mvQQ0">pic.twitter.com/pN8Z7mvQQ0</a>&mdash; Ticia Verveer (@ticiaverveer) <a href="https://twitter.com/ticiaverveer/status/1725535479288807790?ref_src=twsrc%5Etfw">November 17, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema Andreasu Šačneru (Schachner), arheologu iz Njemačkog arheološkog instituta koji vodi iskapanja u Hattusi od 2006. godine, artefakt pokazuje da je naselje iz željeznog doba na ovom mjestu bilo važno, iako je uspostavljeno nakon što su Hititi napustili grad oko 1200. pr. n. e., tokom onoga što se zove Kolaps kasnog bronzanog doba, prenosi Live Science.- Moguće je reći da ovo mjesto više nije bilo malo mjesto, već važno mjesto, možda centar moći - rekao je Šačner turskoj državnoj agenciji Anadolu.Artefakt je dug otprilike 30 centimetara i širok 10 centimetara, a Šačner je rekao da je možda bio dio namještaja.- Vjerovatno je dodan kao ukras na drvenu kutiju ili drveni namještaj u to vrijeme - rekao je arheolog.- Rad je slomljen s desne i lijeve strane, a gornja i donja strana su u našem originalnom obliku. Stoga je moguće pretpostaviti da je bio duži.Šačner je objasnio da je predmet bio jedinstven među nalazima na naselju iz doba željeza izgrađenom na napuštenom mjestu Hattusa.- Prvi put smo suočeni s radom ukrašenim tako gustom i lijepo izrađenom scenom - rekao je.- Provedena su opsežna ispitivanja na nivoima iz doba željeza, ali do sada nismo naišli na tako detaljan artefakt.Dodao je da simboli uklesani u fragment mogu otkriti odnose između naselja i drugih savremenih kultura. Nakon što naučna ispitivanja ivorne rezbarije budu završena, bit će izložena u muzeju.

Iako umjetnost potječe iz doba željeza, pronađena je u arheološkom sloju iznad mnogo starijeg grada, napuštene bronzano doba Hititske prijestonice 

Arheolozi pronašli 2.800 godina star objekt: Pogledajte kakva ih je slika zatekla na njemu

Naučnici su otkrili novo polje hidrotermalnih izvora na Galapagosu, i to uz pomoć rakova. Iako je tim koristio niz osjetljive opreme kako bi locirao moguću lokaciju, sve gušće populacije rakova iz porodice Munidoposis, poznatih kao squat lobsteri, na kraju su ih odvele do novog polja. Nalazi se na Galapagoskom srednjem grebenu (GSC), divergentnoj granici između Cocos i Nazca tektonskih ploča, otprilike 400 kilometara sjeverno od otoka Galapagosa.Slijedeći ove blijedo bijele rakove, koji se okupljaju oko dubokomorskih izvora, otkrili su polje koje se proteže na više od 9.178 kvadratnih metara. Članovi posade nazvali su ga "Sendero del Cangrejo" ili "Staza rakova".Istraživanje, koje je organizirao „Schmidt Ocean Institute“, provedeno je u istom području gdje je prvo polje hidrotermalnih izvora potvrđeno 1977. godine na istočnom dijelu GSC-a. Trenutno istraživanje provedeno je na zapadnom dijelu GSC-a.<h2>Hidrotermalni izvori</h2>U svijetu je poznato otprilike 550 hidrotermalnih izvora, od kojih je samo polovina vizuelno potvrđena. Preostali su zaključeni iz hemijskih i temperaturnih potpisa u vodenom stupcu.Hidrotermalni izvori nastaju kada voda prodire u stijenu morskog dna na rubu ploče, poput onog na GSC-u, ili na vrelim tačkama, gdje magma izlazi na površinu na drugom području ploče. U oba slučaja voda se grije i ispire minerale iz okolne stijene. Toplina uzrokuje da voda izlazi prema gore, a zatim se izbacuje kroz pukotine u stijeni, često stvarajući tzv. dimnjake.Kako bi pronašli izvor, tim je prvo počeo tražiti opću regiju gdje je 2008. identificirana hemijska anomalija.

- Jedna od anomalija koje tražimo je leća vode s niskim sadržajem kisika - rekla je suvoditeljica ekspedicije Džil Mekdermot (Jill McDermott), hemijska okeanografkinja s Univerziteta „Lehigh“ u Pensilvaniji.- Kisik se potpuno uklanja cirkulacijom na morskom dnu. Dakle, voda koja izlazi na morsko dno ne sadrži kisik.<h2>Šta su pronašli</h2>Naučnici su pratili ovaj trag vode s malo kisika, bogate hemikalijama, dok nije nestao - što sugerira da su blizu izvora.Zatim su lansirali daljinski upravljani uređaj kako bi pregledali morsko dno i slijedili stazu rakova do samog izvora. Tamo su pronašli uspješan ekosistem jedinstveno prilagođen organizmima koji su sada poznati kao tipični za okolinu hidrotermalnih izvora.- Bili su tu i divovski cjevasti crvi, dugi nekoliko metara. Bile su tu i vrlo velike školjke, ponekad nazivane školjkama tanjira za večeru, kao i dagnje - rekla je Roksana Bejnart (Roxanne Beinart), biološka okeanografkinja s Univerziteta „Rhode Island“.Tim je posebno intrigiralo prisustvo cjevastih crva jer su odsutni s drugih mjesta koje su istraživali tokom ekspedicije.- Moguće je da ono što ovdje vidimo predstavlja niz različitih faza sukcesije, gdje je jedno polje izvora dalje u svojoj sukcesiji, a cjevasti crvi sada više nisu prisutni - rekla je Bejnart.

Tim je posebno zaintrigiralo prisustvo cjevastih crva jer su odsutni s drugih mjesta koje su istraživali tokom ekspedicije

Istraživači pratili rakove po dnu mora: Odveli su ih do nevjerovatnog mjesta

Hormon gladi koji nastaje u utrobi može direktno utjecati na dio mozga zadužen za donošenje odluka, pokazalo je istraživanje naučnika Univerzitetskog koledža Londona (UCL). Studija na miševima, objavljena u Neuronu, prva je koja je pokazala da hormoni gladi direktno mogu utjecati na aktivnost hipokampusa kada životinja razmišlja o hrani, piše EurekAlert! <h2>&nbsp;Kontekstualno učenje</h2>- Svi znamo da glad može da utječe na naše odluke, jer o hrani drugačije mislimo u zavisnosti od toga da li smo gladni ili siti. Pomislite samo šta biste sve kupili kada biste išli u kupovinu na prazan stomak. Ali ono što može da djeluje kao jednostavan koncept je u stvarnosti veoma komplicirano, to zahtijeva da smo sposobni da koristimo ono što se naziva kontekstualno učenje - rekao je dr. Endrju Mekaskil, profesor Odjeljenja za neuronauke, fiziologiju i farmakologiju na UCL.

<blockquote class="twitter-tweet">Hunger hormones impact decision-making brain area to drive behavior <a href="https://t.co/AUOd3ODiQy">https://t.co/AUOd3ODiQy</a>&mdash; Jose Ignacio Cabezas (@placerdiario) <a href="https://twitter.com/placerdiario/status/1725432287578194304?ref_src=twsrc%5Etfw">November 17, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Otkrili smo da je dio mozga ključan za donošenje odluka iznenađujuće osjetljiv na nivo hormona gladi koje proizvodi naša utroba, a vjerujemo da to pomaže našem mozgu da kontekstualizira izbor hrane – dodao je on.Za istraživanje naučnici su stavili miša u arenu s nešto hrane i gledali kako se ponaša kada je sit, a kako kada je gladan. Sve vrijeme su snimali njihov mozak u realnom vremenu i pratili nervnu aktivnost. Svi miševi su provodili vrijeme istražujući hranu, ali su samo gladne životinje počinjale da je jedu.Naučnici su bili fokusirani na moždanu aktivnost u ventralnom dijelu hipokampusa, gdje se donose odluke i koji nam pomaže u stvaranju sjećanja i ponašanju.Naučnici su otkrili da se aktivnost u dijelu nervnih ćelija u tom dijelu mozga povećava kada se sita životinja približi hrani, ta aktivnost utjecala je na to da životinje ne jedu. Ako je miš gladan, manje je nervne aktivnosti u tom dijelu, pa hipokampus ne sprečava životinju da jede. Naučnici su utvrdili da to korespondira s nivoima hormona gladi grelina u krvi.<h2>Poremećaji u ishrani</h2>- Sposobnost da donosimo odluke u odnosu na to koliko smo gladni je veoma važno. Ako se napravi greška, ona može da dovede do velikih zdravstvenih problema. Nadamo se da će poboljšanje našeg razumijevanja ove veze moći da nam pomogne u liječenju poremećaja u ishranu – rekao je dr. Rajan Vi, profesor Odjeljenja za neuronauke, fiziologiju i farmakologiju UCL.Grelin je hormon koji stimulira osjećaj gladi, sačinjen je od 28 aminokiselina i nastaje u ćelijama želuca i pankreasa, piše Telegraf.


Svaka greška u donošenju odluka može dovesti do velikih zdravstvenih problema, pokazalo istraživanje naučnika UCL

Glad utječe na donošenje odluka: Otkriveno kako hormon grelin mijenja aktivnost mozga

U neočekivanom slijedu događaja tokom svemirske šetnje koja se dogodila 1. novembra, američke astronautkinje Jasmin Mogbeli (Moghbeli) i Loral O'Hara slučajno su izgubile torbu s alatom, koja sada kruži u vlastitoj orbiti oko Zemlje. NASA je potvrdila incident, dodijelivši torbi vlastiti kataloški broj satelita, a astrofili su čak snimili videosnimak novog i neočekivanog lebdećeg objekta.<h2>Reflektirajuća bijela površina</h2>Navodno, sjajna poput zvijezde 6. magnitude, reflektirajuća bijela površina torbe čini je vidljivom kroz dalekozor. Posmatračima zvijezda savjetuje se da prvo lociraju Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS), budući da je torba s alatom bila otprilike pet minuta ispred ISS-a 11. novembra, piše Zimo.hr.Uprkos incidentu, astronauti su uspješno završili svoje zadatke svemirske šetnje bez pomoći torbe s alatom. NASA je, nakon što je procijenila putanju torbe, potvrdila da ona ne predstavlja nikakvu prijetnju za ISS ili osobe u njoj. Tokom sljedećih nekoliko mjeseci očekuje se da će se torba s alatom približiti Zemlji prije nego što izgori pri ponovnom ulasku u Zemljinu atmosferu.<h2>Zagađenje planete</h2>Incidenti slični navedenom ipak nisu bez presedana u istraživanju svemira. Godine 2008. astronautica Hajdemeri Stefanisin-Pajper (Heidemarie Stefanyshyn-Piper) ispustila je torbu s alatom tokom svemirske šetnje, ne uzrokujući nikakvu štetu, jer je na kraju ta torba isto tako izgorjela pri ponovnom ulasku u Zemljinu atmosferu. Godine 2017. astronauti su slučajno pustili štit od tkanine, što je dovelo do improviziranog popravka, kako bi se spriječila ranjivost ISS-a.Sve te anegdote, iako intrigantne, naglašavaju i ozbiljnu zabrinutost, zbog sve većeg broja dijelova svemirskog otpada koji kruže oko Zemlje, a koji se sada broje u milionima. Osim što ugrožava sigurnost putovanja u svemir, dokazi pokazuju da svemirski otpad doprinosi i zagađenju same Zemlje.

Milionima komada svemirskog otpada u Zemljinoj orbiti pridružila se i jedna blještava torba s alatom

Nezgoda tokom svemirske šetnje: U orbiti oko Zemlje pojavio se blještavi slučajni „satelit“

Kako vrijeme prolazi, naučnici na sve više mjesta pronalaze mikroplastiku. Otkrivena je u pitkoj vodi, hrani, zraku pa čak i u krvi. Sada je ustanovljeno da te sićušne čestice mogu čak utjecati na vrijeme. Naime, stručnjaci su pronašli mikroplastiku u većini uzoraka oblaka uzetih s vrha planine u Kini. Pratili su njeno kretanje i otkrili da bi mogla igrati ulogu u stvaranju oblaka.<h2>Cirkulira kroz okoliš</h2>Mikroplastika su sićušni komadi plastike ne veći od pet milimetara.- Posvuda je. Mikroplastika je u zraku koji udišemo, u pitkoj vodi, našim tijelima - rekla je za CNN Džudit Enk (Judith Enck), predsjednica ekološke organizacije „Beyond Plastics“. Ove čestice nastaju prilikom razgradnje većih komada plastike, bilo da se radi o hemijskom procesu ili fizičkoj razgradnji. - Ako imate plastiku, prije ili kasnije ćete dobiti mikroplastiku - kazala je Enk.Što je mikroplastika manja, to lakše cirkulira kroz okoliš te na kraju može čak završiti u našim tijelima. Za sada nije poznato na koji način ove sićušne čestice utječu na naše zdravlje, ali postoje indikacije da mogu biti štetne, piše Index.hr.<h2>Mikroplastika i utjecaj na vrijeme</h2>Naučnici su u novom istraživanju otkrili da mikroplastika utječe na stvaranje oblaka, a oblaci su od velike važnosti za vremenske prilike (ili neprilike). Naime, oblaci stvaraju padavine u obliku kiše i snijega. Oni također blokiraju sunčevu svjetlost, a manje količine sunčevog zračenja znače niže temperature.Da bi nastao oblak, vodena para se treba pretvoriti u kapljice vode – tekućinu, koje se zatim spajaju i formiraju oblake. Kapljice nastaju kada vodena para stupi u interakciju sa sitnim česticama u atmosferi, poput prašine, pepela ili soli iz oceana. Prema studiji, na njihov nastanak može utjecati i mikroplastika.Čestice plastike su hidrofilne, što znači da privlače vodu. Kada se prve kapljice vode pričvrste za mikroplastiku i druge sićušne čestice, sakuplja se još više kapljica i nastaju oblaci. Stručnjaci navode da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo u kojoj tačno mjeri mikroplastika utječe na stvaranje oblaka.Istraživanje naziva <a href="Characterization of Microplastics in Clouds over Eastern China">Characterization of Microplastics in Clouds over Eastern China</a> objavljeno je u časopisu Environmental Science &amp; Technology Letters.&nbsp;

Stručnjaci su pronašli mikroplastiku u većini uzoraka oblaka uzetih s vrha planine u Kini

Mikroplastika može utjecati na nastanak oblaka

Istraživanja britanskih naučnika pokazala su da globalno zagrijavanje dovodi do promjene klimatskih ekstrema, uz navode da se ekstremna suša u sjevernoj Italiji udvostručila u posljednje dvije decenije, stvarajući klimu koja sve više liči na klimu u Etiopiji i na Rogu Afrike. <h2>Urađena analiza</h2>Analiza klimatskih podataka, koju su objavili WaterAid i univerziteti u Kardifu i Bristolu u Velikoj Britaniji, otkriva da su pod ekstremnim klimatskim pritiscima područja koja su nekada bila izložena čestim sušama sada sklonija čestim poplavama, dok drugi regioni koji su historijski skloni poplavama sada trpe češće suše, objavio je <a href="https://www.theguardian.com/environment/2023/nov/14/extreme-drought-in-northern-italy-mirrors-climate-in-ethiopia">Guardian</a>.Tako, naprimjer, južni region Šabel u Etiopiji, koji je između 1980. i 2000. godine bio pogođen brojnim periodima poplava, pokazuje pomak ka dugotrajnoj i teškoj suši, pokazuje objavljena analiza. Rijeka Šabel, koja je glavni izvor vode za Somaliju, nedavno je doživjela najgore uvjete suše na Rogu Afrike.Povećane suše su i u sjevernoj Italiji, a istraživanje pokazuje da se broj intenzivnih sušnih perioda koje su imale obje oblasti više nego udvostručio od 2000. godine.Istraživači navode da su suše u oba regiona isprekidane ekstremno velikom količinom padavina koje dovode do katastrofalnih poplava koje su ovoga ljeta pogodile Lombardiju u Italiji.Istraživanje je ispitalo učestalost i veličinu poplava, kao i opasnosti od suše tokom protekle 41 godine na lokacijama u šest zemalja: Pakistanu, Etiopiji, Ugandi, Burkini Faso, Gani i Mozambiku, a Italija je uključena kao evropsko poređenje.<h2>Sve nepredvidljivija</h2>- Preokret klimatskih ekstrema doživljavaju milioni ljudi koji žive u nekim od najsiromašnijih dijelova svijeta, gdje zajednice često nisu opremljene da se izbore sa njima - rekao je izvršni direktor WaterAida Tim Vejnrajt.On je istakao da klima postaje sve nepredvidljivija i da ima razorne posljedice.WaterAid je pozvao svjetske lidere koji će učestvovati na CPO28 ovoga mjeseca da daju prioritet čistoj vodi, pristojnim sanitarnim uvjetima i higijeni kao ključnim komponentama programa prilagođavanja klimi i poziva na brzo povećanje ulaganja u sigurnost vode u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Preokret klimatskih ekstrema doživljavaju milioni ljudi koji žive u nekim od najsiromašnijih dijelova svijeta

Klima u Italiji postaje kao ona u Etiopiji: Zastrašujuće posljedice globalnog zagrijavanja

Mars nam je poznat i kao Crvena planeta. Međutim, za astronaute koji će u budućnosti istraživati polove, noćno nebo će biti zelene boje. Evropska svemirska agencija (ESA) je do ovog zaključka došla zahvaljujući TG orbiteru, koji je prvi put detektovao zeleni sjaj u atmosferi četvrte planete od Sunca. - TGO misija je prvi put otkrila vidljiv noćni sjaj u atmosferi Marsa - objavljeno je na ESA-inom Human Spaceflight X nalogu. Kako se dodaje, ovaj zeleni sjaj će biti vidljiv ljudima na površini, kao i roverima koji bi mogli da ga koriste kako bi se orijentisali noću.Zeleni sjaj noćnog neba također postoji na Zemlji, a astronauti koji borave na Međunarodnoj svemirskoj stanici često mogu da vide "traku" zelene boje koja prate zakrivljenost naše planete.- Ovo smo očekivali da vidimo na Marsu, ali do sada ova pojava nije posmatrana u vidljivom svjetlu - dodaje ESA.

<blockquote class="twitter-tweet">⚠️ Do not confuse the nightglow with an <a href="https://twitter.com/hashtag/aurora?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#aurora</a>! They are different ways for planetary atmospheres to light up. 🪐 Auroras are produced, on Mars as on Earth, when energetic electrons from the Sun hit the upper atmosphere. While auroras vary across space and time, nightglow is… <a href="https://t.co/2l4xD8azGU">pic.twitter.com/2l4xD8azGU</a>&mdash; Human Spaceflight (@esaspaceflight) <a href="https://twitter.com/esaspaceflight/status/1722883676415963346?ref_src=twsrc%5Etfw">November 10, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ipak, ovaj sjaj ne treba miješati sa aurorama. Iako su u pitanju svjetlosni fenomeni koji se javljaju u atmosferi, "aurore variraju u prostoru i vremenu, dok je noćni sjaj homogeniji", objašnjava agencija, piše Mondo.me.Odakle onda dolazi ovaj čudni sjaj koji je otkrio TGO? Fenomen nastaje kada se atomi kisika, u odsustvu direktnog sunčevog svjetla, kombinuju na velikoj nadmorskoj visini i formiraju molekule, a rezultat je zeleni sjaj.

Ovaj sjaj ne treba miješati s aurorama

Zašto je noćno nebo na Marsu nekada zelene boje

Ronilac koji istražuje vode uz obalu Sardinije u Italiji otkrio je desetke hiljada bronzanih kovanica iz rimskog doba skrivenih među morskom travom.Muškarac je odmah obavijestio vlasti o otkriću, koje se dogodilo blizu grada Arcačena. Na temelju lokacije blaga, stručnjaci vjeruju da bi ova riznica mogla biti povezana s neproučenim brodolomom, prema prevedenoj izjavi ministarstva kulture Italije.Početne procjene težine stavljaju riznicu između 30.000 i 50.000 komada. Samo su četiri bile oštećene, ali čak su i one sadržavale čitljive natpise, uključujući datume i likove.

Dodatni pregled arheologa otkrio je da su folisi, vrsta velike kovanice korištene u Rimskom i Bizantskom carstvu, kovane negdje između 324. i 340. godine n.e. i bile su u "iznimnom i rijetkom stanju očuvanosti", prema izjavi.Kovanice su bile u opticaju tokom vladavine rimskog cara Konstantina Velikog, od 306. do 337. godine, prenosi Live Science.- Blago pronađeno u vodama Arcačene predstavlja jedno od najvažnijih otkrića numizmatičkih nalaza u posljednjim godinama i ponovno ističe bogatstvo i važnost arheološke baštine u dubinama naših mora - izjavio je Luiđi La Roka (Luigi La Rocca), glavni direktor arheologije, likovnih umjetnosti i krajolika za mediteranski otok.

Kovanice su bile u opticaju tokom vladavine rimskog cara Konstantina Velikog

Ronioci u moru nedaleko od Hrvatske pronašli drevno blago: „Ovo je jedno od najvažnijih otkrića“

Prilikom istraživanja poznate povijesne ličnosti, pristup njihovom djelu i materijalima obično se pokaže kao jedna od najvećih prepreka. Ali stvari su mnogo teže za one koji pišu o životu Marije Kiri (Maria Curie), naučnice koja je, zajedno sa suprugom Pjerom, otkrila polonij i radij i rodila ideju fizike čestica.&nbsp;<h2>Odricanje od odgovornosti&nbsp;</h2>Njene bilježnice, njena odjeća, njen namještaj (da ne spominjemo njen laboratorij), skoro sve što je preživjelo iz njene kuće u pariskom predgrađu, radioaktivno je i bit će takvo još 1.500 godina ili više.

<blockquote class="twitter-tweet">True <a href="https://twitter.com/WellcomeLibrary?ref_src=twsrc%5Etfw">@wellcomelibrary</a>? MT <a href="https://twitter.com/Libroantiguo?ref_src=twsrc%5Etfw">@Libroantiguo</a> Marie Curie&#39;s experimental notebook - after almost 100yrs, still radioactive. <a href="http://t.co/PiXT1HR6Lc">pic.twitter.com/PiXT1HR6Lc</a>&mdash; Wellcome (@wellcometrust) <a href="https://twitter.com/wellcometrust/status/496323565239955456?ref_src=twsrc%5Etfw">August 4, 2014</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ako želite da pogledate njene rukopise, morate potpisati odricanje od odgovornosti u francuskoj Bibliotheque Nationale, a zatim možete pristupiti bilješkama zapečaćenim u kutiji s olovom.Kirijevi nisu znali za opasnosti radioaktivnih materijala, iako su znali za radioaktivnost. Njihovo istraživanje je pokušalo da otkrije koje su supstance radioaktivne i zašto, a toliko opasnih elemenata – torij, uranij, plutonij – samo sjede u njihovom kućnom laboratoriju, sijajući noću, što je Kiri smatrala prelijepim, „kao slaba, vilinska svjetla“, napisala je u svojoj autobiografiji.Marija Kiri je nosila ove blistave predmete okolo u džepovima. Ona i njen muž nosili su standardnu laboratorijsku odjeću, ništa više.Marija Kiri je umrla u 66. godini 1934. od aplastične anemije, koja se pripisuje njenom radioaktivnom istraživanju. Kuću su, međutim, do 1978. godine koristili Institut za nuklearnu fiziku pariskog Prirodno-matematičkog fakulteta i Fondacija “Curie”. Nakon toga je držan pod prismotrom, a vlasti su konačno postale svjesne opasnosti koje su unutra. Kada su mnogi ljudi u susjedstvu primijetili visoku stopu raka, kako je objavljeno u Le Parisien, okrivili su dom para Kiri.Laboratorij i zgrada dekontaminirani su 1991., godinu nakon što je imanje Kiri počelo da dozvoljava pristup njenim bilješkama i materijalima, koji su uklonjeni iz kuće.<h2>Muža pregazile konjske zaprege</h2>Ipak, preminuti u 66. godini nije previše otrcano kada se promijeni svijet u ime nauke. Marija Kiri je bila prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu (1903.), jedina žena koja ju je ponovo dobila (1911.), prva žena koja je postala profesor na Univerzitetu u Parizu i prva žena koja je pokopana (samostalno zaslugama) u Panteonu u Parizu. I uspjela je mnogima od svojih proboja nakon što je njen suprug Pjer preminuo 1906. – koji se okliznuo i pao na kiši na prometnoj pariskoj ulici i pregazili su ga točkovi konjske zaprege.

Skoro sve što je preživjelo iz njene kuće u pariskom predgrađu, radioaktivno je i bit će takvo još 1.500 godina ili više

Stoljeće kasnije: Istraživački radovi Marije Kiri još su radioaktivni

Arheolozi su u drevnoj podzemnoj grobnici u Egiptu naišli na veoma čudan nalaz - zub u zdjelici mlade žene koja je umrla prije nekoliko hiljada godina. U početku je nadzornica lokaliteta arheologinja Melinda King Vecel (Wetzel) mislila da se radi o fetusu iz vremena egipatskih faraona, no kasnije se ispostavilo da je riječ o još rjeđem otkriću.<h2>Najstariji dokaz</h2>Naime, izgleda da je iskopan najstariji dokaz o zrelom teratomu jajnika ili tumoru zametnih ćelija. Pronađena masa izgleda kao kalcificirana nakupina neorganiziranog i potpuno formiranog tkiva, poput kostiju i zuba. Veličine je otprilike 3x2 centimetra i datira iz sredine 14. stoljeća prije Krista.Vecel i njene kolege već godinama rade na arheološkom nalazištu na istočnim obalama rijeke Nil, u sklopu projekta Amarna. Nastoje otkriti groblja "normalnih" ljudi (tadašnjeg nižeg ili srednjeg sloja) koji su pokopani u blizini nekadašnje prijestolnice faraona Eknatona, osnovane 1345. pr. Kr.Kostur mlade žene s tumorom jajnika pronađen je u grobnici s više komora na groblju North Desert u Amarni. Djevojka je u trenutku smrti imala između 18 i 21 godinu. Pokopana je s rukama postavljenima iznad zdjelice i zamotana na način koji je uobičajen za druga lokalna groblja u Amarni, piše Index.hr.S druge strane, na njenom tijelu je bilo više nakita nego na drugim tijelima pokopanim u blizini. Unutar njene zdjelične kosti nađen je još jedan neobičan dodatak – tumor sa zubima. Teratomi su rijetke vrste tumora zametnih ćelija koji su obično benigni, iako mogu uzrokovati simptome poput bolova u trbuhu ili neplodnost.

Radi se o vrlo rijetkom nalazu na području arheologije. Zapravo, ovo je tek peti slučaj te vrste i jedini iz Egipta. Tumor je nekoliko stoljeća stariji od ostalih drevnih teratoma koje su prethodno otkrili arheolozi u Španiji, Francuskoj, Peruu i Portugalu, piše Science Alert.<h2>Poseban prsten</h2>Kada je Vecel ugledala zub, mislila je da nema ništa uz njega. No nakon detaljnijeg pregleda otkriven je još jedan prazan utor na kalcificiranoj masi.Tokom daljnjeg iskapanja pronađen je drugi zub blizu vrha nožne kosti, još uvijek unutar zdjelične šupljine. Savršeno se uklapao u prazan utor te arheolozi smatraju da je i on bio dio tumora, s time da se odvojio tokom raspadanja tijela.Djevojka je imala zlatni prsten na lijevoj ruci koji se nalazio blizu tumora. Na prstenu je bio prikaz Besa, staroegipatskog božanstva povezanog s plodnošću i zaštitom. Arheolozi smatraju da je djevojka možda s razlogom nosila baš taj prsten, kako bi joj "pomogao" pri boli ili neplodnosti.Istraživanje naziva A mature ovarian teratoma from New Kingdom Amarna, Egypt objavljeno je u časopisu International Journal of Paleopathology.&nbsp;

Djevojka je u trenutku smrti imala između 18 i 21 godinu

Teratomi su rijetke vrste tumora zametnih ćelija koji su obično benigni, iako mogu uzrokovati simptome poput bolova u trbuhu ili neplodnost

U tijelu drevne Egipćanke pronađen čudan tumor sa zubima

Tim studenata američkog Univerziteta Princeton oborio je svjetski rekord u brzini za čamce na električni pogon, s prosječnom brzinom od 183,8 km/h. Rekordne vožnje održane su 26. oktobra na stazi Američkog udruženja motornih čamaca (APBA) na jezeru Taunsend, blizu Grinsboroa u Sjevernoj Karolini.Čamac pod nazivom Big Bird je povećavao brzinu dok nije ušao u "brzinski krug", odnosno na dio staze dužine od 1 km na kojoj se mjerila prosječna brzina na toj dionici, piše Vidi.hr.Kao što je uobičajeno za takve pokušaje postavljanja rekorda, gliser je morao napraviti dvije uzastopne vožnje, kako bi se dobila najbrža prosječna brzina.Gliserom je upravljao profesionalni vozač hidroaviona Džon Piters (John Peeters), koji je uspio postići najveću brzinu od 178,8 km/h u prvoj vožnji i 189 km/h u drugoj, postigavši prosjek od 183,78 km/h.

Za referencu, kada je električni gliser koji je izradio Jaguar prije pet godina postavio isti tip svjetskog rekorda, postigao je prosječnu najveću brzinu od samo 142,6 km/h.Big Bird pokreće posebna verzija Flux Marine FM100 električnog pogona, koji je modificiran da proizvodi više snage (200 KS/149 kW), a da pritom ostane lagan.Ukupna težina Big Birda s pilotom iznosila je samo 442 kg, a tim se nada da će nakon dodatnih modifikacija moći postići prosječnu najveću brzinu od 193 km/h.

Gotovo je s iglama: Ulažu se milioni dolara u vakcine bez korištenja injekcija

Dječije mozgove oblikuje vrijeme provedeno na digitalnim uređajima

Naučnici u SAD proizvode vodik od zagađene vode

Osoblje OpenAI traži ostavku odbora zbog otpuštanja Sama Altmana

Naučnici ispitali 27 miliona jedinjenja: Jedno smanjuje bol efikasnije od najjačih lijekova

Arheolozi pronašli 2.800 godina star objekt: Pogledajte kakva ih je slika zatekla na njemu

Istraživači pratili rakove po dnu mora: Odveli su ih do nevjerovatnog mjesta

Glad utječe na donošenje odluka: Otkriveno kako hormon grelin mijenja aktivnost mozga

Nezgoda tokom svemirske šetnje: U orbiti oko Zemlje pojavio se blještavi slučajni „satelit“

Mikroplastika može utjecati na nastanak oblaka

Klima u Italiji postaje kao ona u Etiopiji: Zastrašujuće posljedice globalnog zagrijavanja

Zašto je noćno nebo na Marsu nekada zelene boje

Ronioci u moru nedaleko od Hrvatske pronašli drevno blago: „Ovo je jedno od najvažnijih otkrića“

Stoljeće kasnije: Istraživački radovi Marije Kiri još su radioaktivni

U tijelu drevne Egipćanke pronađen čudan tumor sa zubima

Oboren rekord: Ovo je najbrži električni gliser na svijetu

Nauka

Gotovo je s iglama: Ulažu se milioni dolara u vakcine bez korištenja injekcija

Dječije mozgove oblikuje vrijeme provedeno na digitalnim uređajima

Naučnici u SAD proizvode vodik od zagađene vode

Osoblje OpenAI traži ostavku odbora zbog otpuštanja Sama Altmana

Naučnici ispitali 27 miliona jedinjenja: Jedno smanjuje bol efikasnije od najjačih lijekova

Arheolozi pronašli 2.800 godina star objekt: Pogledajte kakva ih je slika zatekla na njemu

Istraživači pratili rakove po dnu mora: Odveli su ih do nevjerovatnog mjesta

Glad utječe na donošenje odluka: Otkriveno kako hormon grelin mijenja aktivnost mozga

Nezgoda tokom svemirske šetnje: U orbiti oko Zemlje pojavio se blještavi slučajni „satelit“

Mikroplastika može utjecati na nastanak oblaka

Klima u Italiji postaje kao ona u Etiopiji: Zastrašujuće posljedice globalnog zagrijavanja

Zašto je noćno nebo na Marsu nekada zelene boje

Ronioci u moru nedaleko od Hrvatske pronašli drevno blago: „Ovo je jedno od najvažnijih otkrića“

Stoljeće kasnije: Istraživački radovi Marije Kiri još su radioaktivni

U tijelu drevne Egipćanke pronađen čudan tumor sa zubima

Oboren rekord: Ovo je najbrži električni gliser na svijetu