<p>Novo istraživanje provedeno na odraslim osobama u Velikoj Britaniji ukazalo je na genetsku komponentu vegetarijanstva. Studija koju su vodili naučnici s Univerziteta Northwestern u SAD otkrila je 34 gena koji bi mogli biti povezani s vegetarijanskim prehrambenim preferencijama.&nbsp;</p><h2>Predisponirani pojedinci</h2><p>To otkriće sugerira da bi neki pojedinci mogli biti predisponirani za vegetarijansku prehranu.</p><p>Ljudi se odlučuju za vegetarijanstvo iz bezbrojnih razloga, uključujući vjerska uvjerenja, etičke brige, ekološka pitanja i zdravstvene motivacije. Na izbor prehrane također može utjecati lični ukus, metabolizam i način na koji različita hrana utječe na tijelo. Ipak, uloga genetike u oblikovanju ovih izbora ostala je uglavnom neistražena.</p><p>U potrazi za odgovorima, naučnici su istražili genetski sastav 5.324 strogih vegetarijanaca i uporedili ga s onim od 329.455 nevegetarijanaca koji su učestvovali u studiji koja je koristila podatke UK Biobanka. Opsežna analiza više od 330.000 genoma dovela je do identifikacije 34 gena potencijalno povezanih s vegetarijanstvom.</p><h2>Funkcija mozga</h2><p>Među tim genima tri su pokazala značajnu povezanost s vegetarijanskom prehranom, dok se preostalih 31 smatralo ''potencijalno'' povezanima. Studija, objavljena u časopisu PLOS ONE, istaknula je da su neki od ovih gena uključeni u ključne funkcije kao što su metabolizam lipida (masti) i funkcija mozga.</p><p>Naši podaci pokazuju da je pridržavanje stroge vegetarijanske dijete pod utjecajem genetike, navode autori studije, čvrsto utvrđujući ulogu genetike u izboru prehrane. Autor studije dr. Nabil Jasin (Nabeel Yaseen), profesor emeritus patologije na Univerzitetu Northwestern, postavio je i intrigantno pitanje.</p><p>Jesu li svi ljudi sposobni dugoročno preživjeti na strogoj vegetarijanskoj prehrani? To je pitanje koje nije ozbiljno proučavano, smatra on.</p><p>Dr. Jasin je ukazao na potencijalni trag, naglašavajući razlike između proizvoda biljnog porijekla i mesa, posebno u pogledu složenih lipida.</p><h2>Genetska podloga</h2><p>- Moja pretpostavka jeste da u mesu možda postoji lipidna komponenta(e) koja je potrebna nekim ljudima. I možda su ljudi čija genetika favorizira vegetarijanstvo sposobni endogeno sintetizirati te komponente. Međutim, u ovom trenutku, to je puka špekulacija i mnogo toga potrebno je više raditi na razumijevanju fiziologije vegetarijanstva - priznaje Jasin.</p><p>Nova studija, međutim, otvara obećavajući put za daljnja istraživanja genetske podloge u izboru načina prehrane.</p>

Čovjek im 34 gena koji su potencijalno povezani s vegetarijanstvom, otkrilo je novo naučno istraživanje

Vegetarijanstvo nam je u genima, tvrdi najnovija naučna studija

<p>Istraživači su otkrili da su odlasci u bolnicu zbog zloupotrebe supstanci dijelom izazvani višim temperaturama, dok klimatske promjene možda pogoršavaju taj problem.<br></p><h2>Klimatske promjene</h2><p>Odlasci u bolnicu zbog poremećaja povezanih sa zloupotrebom supstanci izazvani su povećanim temperaturama, a moguć je daljnji utjecaj rastućih temperatura zbog klimatskih promjena, kažu naučnici s Fakulteta za javno zdravlje Kolumbijskog univerziteta, a prenosi EurekAlert.</p><p>U proteklim decenijama postoji rastuća tendencija teškog opijanja i smrtnih slučajeva i bolesti povezanih s alkoholom u Sjedinjenim Američkim Državama, naročito među sredovječnim i starijim osobama. Broj smrtnih slučajeva zbog predoziranja povećao se više od pet puta od kraja 20. stoljeća.</p><p>Istraživači su ispitali vezu između temperature i odlazaka u bolnicu zbog alkohola i drugih droga, uključujući kanabis, kokain, opioide i sedative u državi Njujork.</p><h2>Psihoaktivne supstance</h2><p>Koristili su podatke iz 671.625 odlazaka u bolnicu zbog alkohola i 721.469 zbog psihoaktivnih supstanci tokom 20 godina i sveobuhvatnu evidenciju dnevnih temperatura i relativne vlažnosti. Pomoću statističkog modela su poređeni dani s visokim temperaturama i bliski dani s nižim temperaturama u cilju razumijevanja utjecaja kratkoročnih klimatskih fenomena kao što su periodi povećane toplote.</p><p>Zaključak je da što su više temperature, to je više odlazaka u bolnicu zbog poremećaja povezanih s alkoholom. To je možda posljedica više vremena provedenog napolju baveći se rizičnijim aktivnostima, konzumirajući više supstanci u prijatnijim vremenskim prilikama, znojeći se više i tako dehidrirajući više, ili vozeći pod dejstvom.</p><p>Daljnje istraživanje bi moglo ispitati ulogu postojećih zdravstvenih stanja pogoršanih zloupotrebom alkohola i/ili supstanci u kombinaciji s rastućim temperaturama.</p><h2>Svijest o rizicima</h2><p>Autori primjećuju da je njihova studija možda potcijenila vezu između rasta temperature i poremećaja povezanih sa zloupotrebom supstanci zato što su najteži poremećaji možda rezultirali smrću prije nego što je odlazak u bolnicu bio moguć.</p><p>U međuvremenu, naučnici i zvaničnici zaduženi za javno zdravlje mogu nastojati na intervencijama kao što je kampanja razvijanja svijesti o rizicima od povećanih temperatura u pogledu (zlo)upotrebe supstanci. Potrebna je proaktivna pomoć za ranjive grupacije tokom perioda povećanih temperatura, piše Telegraf.</p><p><br></p>

Istraživači su otkrili da su odlasci u bolnicu zbog zloupotrebe supstanci dijelom izazvani višim temperaturama

Povećane temperature doprinose poremećajima povezanim s drogom i alkoholom

<p>Arheolozi su u Egiptu otkrili stotine antičkih posuda s ostacima vina starog 5.000 godina, piše ''Newsweek''.<br></p><h2>Njemački institut</h2><p>Tim istraživača otkrio je zapečaćene posude s vinom, za koje misle da nisu nikad otvorene, kao i dobro očuvane košpice grožđa u kraljevskoj nekropoli Um el kaab, saopćilo je ministarstvo turizma i antikviteta Egipta.</p><p>Nekropola, koja se nalazi u blizini drevnog Abidosa, mjesto je s nekoliko kraljevskih grobnica iz ranog dinastičkog perioda, koji je trajao otprilike četiri vijeka oko početka 3. milenija prije nove ere. Iskopavanjima na tom nalazištu od sedamdesetih godina bavi se Njemački arheološki institut iz Kaira.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Archaeologists in Egypt have discovered jugs of wine estimated to be about 5,000 years old.<br><br>The Pharoahs used to be buried with their treasures in anticipation of the afterlife. The wine probably belonged to a groovist. <a href="https://t.co/qTC5mVPmck">pic.twitter.com/qTC5mVPmck</a></p>&mdash; Sentletse 🇷🇺🇿🇦 (@Sentletse) <a href="https://twitter.com/Sentletse/status/1708732023601275264?ref_src=twsrc%5Etfw">October 2, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Otkrivene su zapečaćene, netaknute posude s vinom, s dobro očuvanim košpicama grožđa. To ima potencijal da značajno poboljša naše razumijevanje najranije proizvodnje vina, njegovog korištenja i trgovine u antičkom Mediteranu - rekla je za ''Newsweek'' Emlin Dod, profesorica Instituta za klasične studije Univerziteta u Londonu koja nije povezana s otkrićem.</p><h2>Hronološke prekretnice</h2><p>- Izvanredna starost ovog materijala utječe na ključno shvatanje hronoloških prekretnica, jer se znanje o uzgoju vinove loze i proizvodnji vina širilo jugozapadno od mjesta gdje se vjeruje da je nastalo, na prostoru današnje Gruzije, Jermenije i Irana, pa preko Male Azije do Egipta - dodala je ona.</p><p>Otkriće ovoliko starih vinskih posuda je veoma rijetko, a još je rjeđe otkrivanje zapečaćenih posuda s vinom. Sama činjenica da su netaknute utjecat će na razmatranje o tome kako prikupiti podatke o tom vinu.</p><p>Analize posuda i njihovog sadržaja mogle bi nam dati značajne podatke o proizvodnji vina tog perioda.</p><p>- Analize ostataka u posudama, naprimjer, mogle bi pokazati kakav je bio hemijski sastav vina koje je nekad bilo unutra, što bi moglo da otkrije okus i aditive koje su koristili. Primjera radi, Rimljani su kasnije dodavali začine, med i morsku vodu da promijene okus - rekla je Dod.</p><h2>Egipatska vladarica</h2><p>Posude za vino otkrivene su u grobnici kraljice Merneit, misteriozne egipatske vladarice iz Prve dinastije, piše Telegraf.</p>

Arheolozi su krčage s vinom pronašli u kraljevskoj nekropoli Um el kaab, u grobnici kraljice Merneit

Stare su 5.000 godina: Otkrivene zapečaćene posude s ostacima vina iz starog Egipta

<p>Na sjevernoj hemisferi možda je kalendarska jesen, ali ekstremna vrućina ne popušta. Novi podaci pokazuju da je prošli mjesec bio najtopliji septembar otkako se mjeri vrijeme, što je četvrti mesec zaredom kada padaju rekordi u vrelini, zbog čega je 2023. na putu da definitivno bude najtoplija godina u historiji, piše CNN.</p><h2>"Temperature bez presedana"</h2><p>Septembar ove godine pobijedio je po vrelini septembar 2020. za 0,5 stepeni, pokazali su podaci Servisa za klimatske promjene Kopernik Evropske unije. Ovaj mjesec nikad nije bio ovako vreo otkako Kopernik bilježi temperature od 1940. godine.<br></p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">The first global temperature data is in for the full month of September. This month was, in my professional opinion as a climate scientist – absolutely gobsmackingly bananas. JRA-55 beat the prior monthly record by over 0.5C, and was around 1.8C warmer than preindutrial levels. <a href="https://t.co/mgg3rcR2xZ">pic.twitter.com/mgg3rcR2xZ</a></p>&mdash; Zeke Hausfather (@hausfath) <a href="https://twitter.com/hausfath/status/1709217151452954998?ref_src=twsrc%5Etfw">October 3, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Temperature bez presedana za septembar nakon rekordno vrelog ljeta ruše sve rekorde na nevjerovatan način – rekla je Samanta Bardžes, zamjenica direktora Kopernika, u saopštenju.</p><p>Septembar je u mnogim dijelovima planete imao julske temperature – globalna temperatura u prosjeku je bila 16,38 stepeni, što znači da ovaj mjesec bio za 0,93 stepena topliji od prosjeka za period od 1991. do 2020. i 1,75 stepeni topliji od prosjeka u preindustrijskom dobu.</p><h2>Led na Antarktiku</h2><p>Dok se mnogi fokusiraju samo na dugoročni skok temperature, nevjerovatna septembarska vrućina nakon najtoplijeg ljeta u historiji pokazala je šta se može dešavati i narednih godina i kako globalno zagrijavanje pojačava ekstremno vrijeme.</p><p>I temperature okeana u septembru su bile ekstremne. Prosječna temperatura mora dostigla je 20,92 stepena, što je najtoplije za septembar i druga najtoplija za bilo koji mjesec. Na prvom mjestu je avgust ove godine.</p><p>Osim toga, i led na Antarktiku je na svom historijskom minimumu za ovo doba godine.</p>

Već četvrti mjesec zaredom padaju svi rekordi u vrućini, objavio je Kopernik, servis za klimatske promjene

Ekstremna vrelina prijeti planeti: Septembar oborio sve rekorde, 2023. može biti najtoplija godina u historiji

<p>Američka federalna komisija za telekomunikacije (FCC) izrekla je prvu kaznu u povijesti jednoj kompaniji zbog nepropisnog odlaganja svemirskog otpada. Kazna je rezultat istrage, pa potom i nagodbe s američkim pružateljem usluga satelitske televizije Dish Network, u vezi sa slučajem nepropisnog deorbitiranja satelita EchoStar-7. Operater je u sklopu nagodbe priznao krivnju, pristao implementirati predloženi im plan usklađivanja s propisima te platiti 150.000 dolara novčane kazne.</p><h2>Ostavljen u pogrešnoj orbiti</h2><p>Satelit EchoStar-7 lansiran je još 2002. godine u geostacionarnu orbitu na zemljopisnoj dužini 119° zapadno, odakle je pružao usluge repetitora televizijskog signala za gledatelje na području SAD. Prilikom lansiranja težio je nešto više od 4 tone i imao je očekivani životni vijek od 12 godina. FCC je 2012. godine kompaniji Dish odobrio plan deorbitiranja ovog satelita, koji ih je obavezao na to da satelit, na kraj njegovog operativnog rada, dovedu u orbitu 300 kilometara višu od one u kojoj je proveo svoj "radni vijek". To se trebalo dogoditi u maju 2022. godine, prema tadašnjim procjenama operativnih parametara i preostale količine goriva u satelitu.</p><p>No, problemi su započeli nešto prije toga, u februaru prošle godine, kada je Dish ustvrdio da je satelitu EchoStar-7 preostalo premalo goriva za finalnu promjenu orbite. U konačnici su učinili što su u tom trenutku mogli – poslali su ga u orbitu samo 122 kilometra višu od izvorne, a FCC je ustvrdio da je to "daleko manje od 300 kilometara specificiranih u planu smanjenja učinka orbitalnog otpada", piše Bug.hr.</p>

<h2>Revolucionarna nagodba</h2><p>Na toj visini, kaže nadležni regulator, satelit predstavlja svemirski otpad s ozbiljnijom prijetnjom – što je rezultiralo istragom pa posljedično i sada postignutom nagodbom.</p><p>- Kako satelitske operacije postaju sve prisutnije i svemirska ekonomija ubrzava, moramo osigurati da svi operateri ispunjavaju svoje obaveze. Ovo je revolucionarna nagodba, koja vrlo jasno daje do znanja da FCC ima snažne izvršne ovlasti i sposobnost provesti svoja iznimno važna pravila o svemirskom otpadu - poručili su iz Komisije.</p><p>Nakon nagodbe oglasili su se i iz Disha:</p><p>- Naša kompanija ima dugu povijest sigurnih letova velike flote satelita i vrlo ozbiljno shvata svoje odgovornosti kao FCC-jev nosilac dozvole - poručili su, uz napomenu da FCC nije izričito pokazao da odbačeni satelit EchoStar-7 ikome predstavlja sigurnosnu prijetnju.</p>

Na toj visini satelit predstavlja svemirski otpad s ozbiljnijom prijetnjom, što je rezultiralo istragom 

Izrečena prva kazna zbog nepropisnog odlaganja svemirskog otpada

<p>Najsjajniji objekt vidljiv na noćnom nebu nije više ni zvijezda, ni planeta, već satelit BluWalker 3, objavili su naučnici iz Međunarodne astronomske unije (IAU), a prenosi Space.com.</p><p>- Naučnici, uključujući astronome Centra za zaštitu tamnog i tihog neba od utjecaja satelita pri IAU, objavili su studiju u žurnalu Nature i u njoj detaljno procjenjuju utjecaj satelita „BlueWalker 3“ na astronomiju. Nadograđujući inicijalne ocjene nakon lansiranja, novi rezultati dopunjuju shvatanje o tome kako ovaj neobični satelit mijenja svjetlost tokom vremena. Kako kompanije planiraju da šalju još ovakvih satelita u orbitu, naglašavamo važnost procjena prije lansiranja.&nbsp;</p><h2>Kampanja posmatranja&nbsp;</h2><p>BluWalker 3 lansiran je u nisku orbitu zemlje 10. septembra 2022. kao prototip za buduće jato od više od 100 sličnih satelita namijenjenih mobilnoj komunikaciji. Odmah nakon lansiranja postalo je jasno da je ovaj satelit među najsjajnijim objektima na noćnom nebu. Međutim, da bismo bolje razumjeli njegov utjecaj na astronomiju, pokrenuta je kampanja posmatranja iz opservatorija širom svijeta, od Čilea, Meksika i Novog Zelanda do Nizozemske i Maroka – navodi se u objavi IAU.</p><p>Tokom 130 dana, koliko je satelit posmatran, primijećen je drastičan skok u njegovoj svjetlosti, što je u skladu sa širenjem antena, dodaje se, piše Nauka.rs.</p><p>- Utjecaj satelita na astronomiju postaje sve važnije pitanje tokom posljednjih nekoliko godina – rekao je Sangita Nandakumar, glavni autor studije i istraživač sa Instituta za astronomiju Univetziteta u Atakami, u Čileu.</p><h2>Zvjezdana veličina</h2><p>Jedan od dijelova satelita se u jednom trenutku odvojio od njega i dostigao je prividnu zvjezdanu veličinu od 5,5, a to je četiri puta svjetlije od preporučene prividne zvjezdane veličine od 7.</p><p>- Ovi rezultati demonstriraju trend lansiranja većih i svjetlijih satelita, što je posebno zabrinjavajuće jer postoji još mnogo planova o lansiranju sličnih letjelica. Dok ovi sateliti mogu da imaju ulogu u poboljšanju komunikacije, imperativ je da se minimalizuje njihov negativni utjecaj na naučno osmatranje neba – rekao je Sigfrid Egl, koautor studije i profesor Univerziteta Ilinoisa u Šampejn-Urbani.</p><p>IAU je najavila da će nastaviti da prati satelit BlueWalker 3.</p>

Tim istraživača iz Međunarodne astronomske unije 130 dana proučavao koliko BlueWalker 3 ometa istraživanje svemira

BluWalker 3 lansiran je u nisku orbitu zemlje 10. septembra 2022.

Naučnici zabrinuti zbog satelita u orbiti: Postao je najsvjetliji objekt na noćnom nebu 

<p>Tim astronoma je u unutrašnjoj Orionovoj maglici i Trapezijskom skupu otkrio više od 500 objekata koji bi mogli poljuljati samu definiciju riječi ''planeta''.<br></p><h2>U srcu Orionove maglice</h2><p>Trapezni skup širine 4 svjetlosne godine nalazi se u srcu Orionove maglice ili Messier 42, oko 1.400 svjetlosnih godina od Zemlje. Jato je ispunjeno mladim zvijezdama koje okolni plin i prašinu obasjavaju infracrvenim svjetlom.</p><p>Near-Infrared Camera (NIRCam) svemirskog teleskopa Webb gotovo je 35 sati između 26. septembra 2022. i 2. oktobra 2022. promatrala maglicu na kratkim i dugim valnim dužinama, pruživši oštar pogled na relativno male (veličine Jupitera i manje) izolirane objekte u maglici. Ove NIRCam slike su neki od najvećih mozaika iz teleskopa do danas, prema saopćenju Evropske svemirske agencije. Punu veličinu slika možete pronaći u aplikaciji ESASky.</p><p>Planeta je, prema NASA-i, objekt koji kruži oko zvijezde te koji je dovoljno velik da poprimi sferni oblik i iz svoje orbite odbaci druge objekte slične veličine. Prema nedavnom otkriću, binarni objekti Jupiterove mase (ili JuMBO) dovoljno su veliki da budu planetarni, ali nemaju zvijezdu oko koje kruže. Koristeći Webb, istraživači su, također, promatrali objekte planetarne mase niske temperature (ili PMO). Rezultati tima tek trebaju biti recenzirani, a trenutno se mogu pronaći na poslužitelju arXiv.</p><h2>Male zvijezde</h2><p>- Orion je područje formiranja masivnih zvijezda najbliže Suncu - rekao je koautor studije Mark McCaughrean, viši savjetnik Evropske svemirske agencije za nauku i istraživanje, u objavi Space Telescope Science Instituta. </p><p>- Postoje mjesta bliža Suncu koja imaju mlade zvijezde male mase. Međutim, u blizini nemamo ona koja imaju i velike zvijezde i najmanje objekte.</p><p>Tim u radu opisuje 540 kandidata za planetarnu masu, s najmanjom masom koja je oko 0,6 puta veća od mase Jupitera. Prema ''Guardianu'', analiza je u atmosferama JuMBO-a otkrila paru i metan. Istraživači su, također, otkrili da je 9 posto tih objekata u širokim binarnim sistemima, što je ekvivalentno 100 puta većoj udaljenosti između Zemlje i Sunca - ili više. To otkriće je zbunjujuće upravo zato jer objekti mase JuMBO-a obično kruže oko zvijezde.</p><p>Drugim riječima, JuMBO-i nalikuju planetama, ali nemaju ključnu karakteristiku planeta.</p><h2>Dakle, šta su JuMBO-i</h2><p>Još nije jasno da li se objekti slični planetama formiraju nakupljanjem plina i prašine s protoplanetarnog diska nakon formiranja zvijezde - ili poput samih zvijezda. Zvijezde Trapeznog skupa prilično su mlade; prema izdanju STScI-a, da je naš solarni sistem sredovječna osoba, zvijezde skupa bile bi stare samo tri ili četiri dana. Moguće je da su objekti poput JuMBO-a zapravo uobičajeni u svemiru, dok je Webb prva zvjezdarnica koja ima sposobnost vidjeti ih.</p>

Teleskop Webb uočio je objekte veličine Jupitera koji zbog načina nastajanja mijenjaju samu definiciju riječi ''planeta''

Astronomi zapanjeni: James Webb otkrio dosad neviđene kvaziplanete, one su posvuda

<p>Na Crvenoj planeti snimljen je vrtlog prašine puno veći od onih na Zemlji. Snimak je napravio NASA-in rover Perseverance.<br></p><h2>Krazer Jezero</h2><p>NASA-in rover Perseverance, na svoj 899. dan na Marsu, uočio je zračni vrtlog tokom svog istraživanja kratera Jezero. Rover je zračni vrtlog snimio 30. avgusta 2023. godine, objavila je NASA.</p><p>Ne vidimo vrh vrtloga prašine, ali sjena koju baca daje nam dobar pokazatelj njegove visine. Većina su okomiti stupovi. Da je ovaj vrtlog prašine tako konfiguriran, njegova bi sjena pokazala da je visok oko 2 kilometra, izjavio je Mark Lemon (Lemmon), planetarni naučnik na Institutu za svemirske nauke (SSI) i član naučnog tima Perseverance, u nedavnom NASA-inom saopćenju za štampu.</p><p>Vrtlog prašine uočen na Marsu nalik je onima na Zemlji, a nastao je kada se vrući zrak blizu površine brzo dizao kroz hladniji zrak iznad, što je fenomen koji naučnici namjeravaju proučavati kako bi dobili uvid u Marsovu atmosferu i poboljšali marsovske vremenske modele.</p><h2>Oluje prašine</h2><p>Smješten na zapadnom rubu kratera Jezero u području poznatom kao Thorofare Ridge, vrtlog prašine bio je otprilike 4 km udaljen od rovera i imao je oko 60 metara u promjeru. Iako su slike uhvatile samo donjih 118 metra kovitlajućeg vrtloga, naučnici su procijenili njegovu punu visinu i njegovo kretanje od istoka prema zapadu pri brzinama od oko 19 km/h.</p><p>Mars često doživljava takve vrtloge, koji su obično veći od onih na Zemlji zbog uvjeta niskog pritiska. Zajedno s ogromnim olujama prašine, ti vrtlozi igraju ključnu ulogu u preraspodjeli prašine širom planete. Kako bi pratio njihove nepredvidive pojave, rover Perseverance kontinuirano posmatra Marsovu atmosferu u svim smjerovima.</p><h2>Naučna analiza</h2><p>Misija Perseverance, zajedno s prethodnim roverom Curiosity, nastoji okarakterizirati Marsovu atmosferu, među svojim različitim ciljevima. Kada se pojavi vrtlog prašine na Marsu, oba rovera snimaju više slika za daljnju naučnu analizu, uvijek koristeći crno-bijele slike kako bi se količinski smanjio prijenos podataka, piše Zimo.</p>

Na Crvenoj planeti snimljen je vrtlog prašine puno veći od onih na Zemlji. Snimak je napravio NASA-in rover Perseverance

NASA-in rover Perseverance snimio dva kilometra visok zračni vrtlog na Marsu

<p>Poplave kakve su nedavno pogodile Njujork samo ove godine pogodile su i mnoge druge dijelove svijeta, a postoji velika zabrinutost da će takvi događaji zbog klimatskih promjena postati sve češći na globalnom nivou.<br></p><h2>Poplave čine skoro polovinu svih prirodnih katastrofa</h2><p>Studija koju su vodili naučnici sa Univerziteta Monaš u Australiji otkrila je da je značajno povećan rizik da će ljudi u poplavljenim područjima umrijeti između tri i šest sedmica nakon inicijalnog događaja, čak i kada se voda potpuno povuče, piše MedicalXpress.</p><p>Studija, objavljena u British Medical Journal, otkrila je da je rizik povećan i da traje do 60 dana nakon dana poplava, kao i da se povećava za 2,1 posto za sve uzroke smrti.</p><p>Poplave čine skoro polovinu svih prirodnih katastrofa, čak 43 posto, a očekuje se da će se povećati njihova jačina, trajanje i frekvencija zbog klimatskih promjena, navode istraživači.</p><p>Studija, koju su vodili profesori Šanšan Li i Juming Guo sa Univerzitetske škole javnog zdravlja i preventivne medicine Monaš, u saradnji sa Londonskom školom higijene i tropske medicine, dala je prvu hronologiju utjecaja poplave na zdravlje, dajući time nacrt zakonodavcima i lokalnim vlastima kako treba da djeluju i prate ugrožene zajednice.</p><h2>Kontaminacija vode i hrane</h2><p>Istraživači su proučavali 761 zajednicu iz 34 zemlje koje su se suočile barem sa jednom poplavom u deceniji između 2000. i 2019. Tako su proučili ukupno 47,6 miliona smrti, uključujući 11,1 milion smrti nakon srčanog zastoja i 4,9 miliona smrti zbog respiratornih problema, piše Nauka.rs.</p><p>Profesor Guo kaže da smrtnost zavisi od lokalne klime i da više fatalnih ishoda ima u populaciji koja je ili starija ili pripada nižem socijalno-ekonomskom sloju stanovništva.</p><p>- Naša studija pokazuje da je opasnost od smrti najveća 25 dana nakon same poplave i traje 60 dana – rekla je profesorica Šanšan Lil.</p><p>Razlog tih smrti mogu biti kontaminacija vode i hrane, izloženost patogenima, nemogućnost da se stigne do ljekara…</p>

Opasnost od smrti zbog bujica je najveća 25 dana nakon same katastrofe, a najviše su pogođeni najstariji i najsiromašniji slojevi stanovništva

Kako poplave ubijaju nakon što se voda povuče: Jezivi podaci nove studije

<p>Naučnici su mapirali Zelandiju, nedostajući osmi kontinent koji je uglavnom skriven pod vodom. Možda ste upoznati s kontinentima na kojima živimo i poznajete ih sve, od Evrope, Sjeverne Amerike, Južne Amerike, Azije, pa do Afrike, Australije i Antarktika. Međutim, postoji i osmi kontinent. Još 1642. godine ljudi su sumnjali u postojanje osmog kontinenta, no naučnicima je ipak trebalo 375 godina da ga pronađu. </p><h2>Upola manja od Evrope</h2><p>Zelandija je najmanji kontinent na našoj planeti s oko pet miliona kvadratnih kilometara, što je u osnovi čini otprilike upola manjom od Evrope. Međutim, ako želite posjetiti Zelandiju, najbolje je da posjetite - Novi Zeland.</p><p>Nažalost, za one koji se nadaju vidjeti sve znamenitosti koje Zelandija ima za ponuditi, oko 95 posto je pod vodom i stručnjacima je trebalo dosta vremena da sve to mapiraju. Novozelandski istraživački institut GNS Science objavio je otkriće osmog kontinenta Zelandija, Te Riu-a-Māui na maorskom dijalektu, za koji se nekada smatralo da je bio dio drevnog superkontinenta Gondvana, prije nego što se povukao prije otprilike 105 miliona godina iz razloga koje ne razumijemo u potpunosti.</p><h2>Uspjeli je mapirati</h2><p>Kako se Zelandija počela povlačiti, počela je tonuti u okean, što je rezultiralo time da je veći dio kontinenta otišao pod vodu i nikada nije ponovno „izronio“. Neki su tvrdili da Zelandija zapravo nije pravi kontinent, budući da je većim dijelom pod vodom, ali naučnik Nik Mortimer (Nick) iz GNS Science smatra suprotno. Rekao je za Insider da njegov tim proučava osmi kontinent već 20 godina i da je upravo završio s mapiranjem potopljenog kontinenta.</p>

<p>Mortimer je tvrdio da se definicija kontinenta ne mora odnositi isključivo na to koliko se kontinent nalazi iznad nivoa mora. Umjesto toga, stručnjak je rekao da Zelandija zbog svoje kontinentalne kore odgovara toj povoljnoj definiciji. Njegov tim nedavno je objavio rad koji pokazuje kako su mapirali kontinent dok su sakupljali uzorke stijena i upotrijebili ih kako bi označili od čega je napravljena Zelandija, kao i kako bi dobili ideju o geologiji ove pomalo vlažne kopnene mase.&nbsp;<br></p>

Još 1642. godine ljudi su sumnjali u postojanje osmog kontinenta, no naučnicima je ipak trebalo 375 godina da ga pronađu

Naučnici napravili mapu „izgubljenog kontinenta“: Pogledajte kako izgleda i gdje se nalazi

<p>Nema generacije koja nije tokom svog školovanja učila o Pitagorinoj teoremi. Formula grčkog filozofa Pitagore tako ostaje upamćena generacijama, ali naučnici su pronašli tragove da bi onda mogla i ranije biti otkrivena.</p><h2>Ploča datira iz 1770. godine</h2><p>Dok je Pitagora bio važna historijska ličnost u razvoju matematike, neki naučnici zaključuju da on nije otkrio jednačinu koju najviše povezujemo s njim (a2 + b2 = c2). Ustvari, postoji drevna babilonska ploča (po privlačnom nazivu IM 67118) koja koristi Pitagorinu teoremu za rješavanje dužine dijagonale unutar pravougla. Ploča, koja se vjerovatno koristila za podučavanje, datira iz 1770. godine prije nove ere – stoljećima prije nego što je Pitagora rođen oko 570. godine prije nove ere, piše N1.</p><p>Druga ploča iz perioda od 1800. do 1600. godine prije nove ere ima kvadrat s označenim trouglovima unutra. Prevođenje oznaka sa baze 60 – sistema brojanja koji su koristili stari Babilonci – pokazalo je da su ovi drevni matematičari bili svjesni Pitagorine teoreme (koja se ne zove tako, naravno) kao i drugih naprednih matematičkih koncepata.</p><p>- Zaključak je neizbježan. Babilonci su znali odnos između dužine dijagonale kvadrata i njegove stranice: d=kvadratni korijen od 2. Ovo je vjerovatno bio prvi broj za koji se znalo da je iracionalan. Međutim, to zauzvrat znači da su bili upoznati s Pitagorinom teoremom – ili, u najmanju ruku, s njenim posebnim slučajem za dijagonalu kvadrata (d2 = a2 + a2 = 2a2) – više od hiljadu godina prije velikog mudraca po kome je i dobio ime - piše matematičar Brus Ratner (Bruce) u radu na tu temu.&nbsp;</p><h2><span style="color: rgb(51, 51, 51); font-size: 28px;">Usmena predaja</span></h2><p>Pa zašto je ovo pripisano Pitagori? Nije sačuvan nijedan originalni Pitagorin spis. Ono što znamo o njemu prenijeli su drugi, posebno pitagorejci – članovi škole koju je osnovao u današnjoj južnoj Italiji. Škola, nazvana Pitagorin polukrug, bila je tajna, ali znanje koje je tamo naučeno ili otkriveno prenosilo se dalje, a često se pripisivalo samom čovjeku.</p><p>- Jedan od razloga za rijetkost Pitagorinih originalnih izvora bio je taj što se pitagorejsko znanje prenosilo s generacije na generaciju usmenom predajom, jer je materijal za pisanje bio oskudan. Štaviše, iz poštovanja prema svom vođi, mnoga otkrića koja su doveli pitagorejci pripisana su samom Pitagori; to bi objasnilo termin Pitagorina teorema - nastavio je Ratner.</p><p>Iako Pitagora nije smislio teoriju, njegova škola ju je svakako popularizirala, i postala je povezana s njim barem u sljedećih nekoliko hiljada godina, prenosi IFLScience.</p>

Neki naučnici zaključuju da on nije otkrio jednačinu koju najviše povezujemo s njim

Pitagorina teorema pronađena na glinenoj ploči 1.000 godina starijoj od Pitagore

<p>Međutim, nosivi senzori koji su ranije napravljeni u tu svrhu nisu adekvatni i ne mogu osigurati specifičnost neophodnu za kontinuiran monitoring. Sad su naučnici s Pensilvanijskog državnog univerziteta napravili novi flaster koji bi mogao obaviti taj zadatak.<br></p><h2>Prati i temperaturu&nbsp;</h2><p>Napravljen pomoću laserski modificiranog grafenskog nanokompozitnog materijala, taj uređaj može da detektira specifične nivoe glukoze u znoju tokom tri sedmice prateći istovremeno tjelesnu temperaturu i pH nivoe, piše EurekAlert.</p><p>- Znoj je idealan za kontinuiranu i neinvazivnu detekciju biomarkera u realnom vremenu - kažu istraživači. </p><p>- Međutim, niski nivoi koncentracije biomarkera u znoju i promjenljivost drugih faktora kao što su pH, salinitet i temperatura prevazilazili su kapacitete ranijih biosenzora u pogledu detekcije i preciznosti.</p><p>Istraživači su primijetili da laserski uvedene grafenske elektrode – laserski napravljene elektrode od nanomaterijala – mogu osigurati dobru početnu poziciju za razvoj efikasnijih senzora za znoj. Uprkos ograničenjima zbog niske osjetljivosti na glukozu i ograničenoj površini za neophodnu elektrohemiju, te elektrode su jednostavne za proizvodnju, dostupne i fleksibilne.</p><p>Radeći u nanosrazmjerama, istraživači su pomoću jednostavnog laserskog tretmana napravili stabilnu trodimenzionalnu mrežu visokoprovodnih legura plemenitih metala – zlata i srebra u ovom slučaju – s nanokompozitnim materijalima na bazi ugljenika za porozne grafenske elektrode. Plemeniti metali su ne samo visokoprovodni, već i otporni na oksidaciju.</p><h2>Oksidacija stvara mjerljivi struju</h2><p>Glukoza na površini modificirane grafenske elektrode oksidira s nižim potencijalom. Oksidacija stvara mjerljivi struju ili promjenu potencijala direktno proporcionalnu ukupnoj koncentraciji glukoze u rastvoru. Također je znatno povećana stabilnost tokom vremena, tj. očuvanje osjetljivosti.</p><p>Uređaj dozvoljava kalibraciju mjerenja glukoze na osnovu fluktuacija pH znoja i tjelesne temperature zbog aktivnosti poput vježbanja ili obroka. Nošen kao flaster otprilike širok kao dvije poštanske marke, uređaj može bežično da prenosi sakupljene podatke do kompjutera ili mobilnog aparata radi monitoringa i analize u realnom vremenu.</p>

Kontinuiran monitoring znoja može otkriti važne informacije o ljudskom zdravlju, kao što je nivo glukoze

Novi senzor omogućava kontinuiranu analizu znoja

<p>Norveška porodica bacila se u potragu za izgubljenom zlatnom naušnicom u svom dvorištu na otoku Jomfruland kada su otkrili nešto mnogo vrednije od nakita: vikinške predmete stare više od 1.000 godina, piše Arkeonews.<br></p><h2>Kopča za kaiš</h2><p>Porodica Asvik tragala je za naušnicom, ali, čim su upalili detektor za metal, pronašli su kopču za kaiš i još jedan predmet, navelo je odjeljenje za kulturno naslijeđe Okružnog savjeta Vestfolda i Telemarka na Facebooku.</p>

<p>- Na Jomfrulandu je dugo bilo naselja, ali do sada su dokazi bili da je bilo naseljeno u srednjem vijeku, a o naseljima u vikinškom dobu postojale su samo pretpostavke. Porodica Asvik ove sedmice je tragala za naušnicom u svom dvorištu i, čim su uključili detektor metala, otkrili su nešto, ali ne nakit koji su izgubili. Otkriće je bilo iz vikinškog doba. Veoma dobro očuvana kopča za kaiš u obliku činije i još jedan predmet koji se poklapaju po starosti i stilu. Mislimo da je riječ o ženskom grobu očuvanom u bašti porodične kuće. Vjerujemo da je ona sahranjena tu u 8. vijeku. Čestitamo porodici koja je otkrila prvi predmet iz vikinškog doba na Jomfrulandu. Ne samo to, oni su uradili sve kako treba i odmah su nas kontaktirali - navodi se u objavi.</p><h2>Značajno otkriće</h2><p>Jomfruland je mali otok na južnoj obali Norveške. Otkriće je značajno za historiju regiona jer se vjerovalo da je bilo naseljeno u vikinško doba, ali naučnici do sada nisu bili u stanju da to potvrde.</p><p>Arheologinja Vibeke Lija, koja radi u administraciji okruga Vestfold i Telemar, proučila je predmete i rekla da je riječ o izvanrednom otkriću i da su 1.200 godina stari predmeti u dobrom stanju.</p><p>- Ovo je, koliko ja znam, prvo nalazište iz vikinškog doba na Jomfrulandu. Ovo je veoma uzbudljivo otkriće. Vjerovatno ima još predmeta pod zemljom, samo treba pažljivo tražiti. Riječ je o grobu i on je vjerovatno zaštićen. Vjerovatno ćemo pokušati da otkrijemo sve što možemo na drugi način - rekla je ona.</p><h2>Iz 6. vijeka</h2><p>U septembru je i još jedan amater s detektorom za metal Erlend Bor otkrio pravo arheološko blago - 9 zlatnih medaljona, 3 prstena i 10 zlatnih perli iz 6. vijeka. To je jedno od, kako su rekli arheolozi, otkrića vijeka u Norveškoj.</p>

U bašti kuće na otoku Jomfruland pronađeni su kopča za kaiš i još jedan predmet, najvjerovatnije stari oko 1.200 godina

Porodica tražila izgubljenu naušnicu u dvorištu, upalili detektor za metal i otkrili pravo vikinško blago

<p>Naučnici u Rusiji su otkrili sedam potpuno čitavih morskih vidri u digestivnom sistemu nasukane orke. Kit ubica zle sudbine je pronađen daleko od svog uobičajenog lovišta, izazivajući pitanje kako se našao na tom mjestu, piše ''Live Science''.</p><h2>Težile 117 kg</h2><p>Ženska orka je pronađena 2020. godine na obali jednog od Komandorskih otoka u Beringovom moru na ruskom Dalekom istoku. Naučnici su izvršili nekropsiju i pronašli ne samo sedam mrtvih vidri, koje su zajedno imale težinu od 117 kilograma, već i 256 viličnih dijelova glavonožaca.</p><p>Jedna vidra je bila zaglavljena između usne duplje i jednjaka, što je možda dovelo do smrti orke.</p><p>Nekoliko stvari o tom kitu ubici zbunjuje istraživače.</p><p>- Veoma je neobično jer orke obično ne jedu vidre - kaže Olga Filatova s Moskovskog državnog univerziteta. Kitovi ubice love foke, morske lavove, delfine i čak druge kitove. I koju god vrstu plijena da ulove, „normalno ne gutaju plijen u jednom komadu – obično ga raskomadaju i pojedu samo najbolje (najmasnije) dijelove.</p><h2>Bila mnogo gladna</h2><p>Proždiranje čitavih vidri vjerovatno nije bilo lako za orku pošto odrasle morske vidre mogu da dostignu dužinu od 1,5 metara. Istraživači misle da je orka možda napravila taj neobični potez jer je bila veoma gladna.</p><p>Istraživači su također analizirali orkinu DNK i utvrdili da je ta jedinka bila pripadnik zajednice, poznate kao „Bigovi kitovi ubice“, koja ima ogromnu domaću teritoriju od Aleutskih otoka i Aljaskog zaljeva do obale Kalifornije.</p><p>Ovo je prvi put da je neki pripadnik te populacije pronađen na zapadu Pacifika, zbog čega naučnici pretpostavljaju da je orka lovačku strategiju naučila negdje drugo. Načini ishrane se obično prenose od majki na mlade, primjećuju istraživači.</p><h2>Neposredan dokaz</h2><p>Dok nasukana orka izaziva neka pitanja, možda će biti od pomoći da se odgovori na neka druga. Već duže vrijeme se populacije morskih vidri između Aleutskih otoka i Aljaskog zaljeva smanjuju. Iako su neki naučnici pretpostavili da su kitovi ubice razlog za to, ovo je prvi neposredan dokaz da kit ubica koji je originalno iz te oblasti lovi vidre. Možda je predatorstvo kitova ubica zaslužno za opadanje broja morskih vidri, piše Telegraf.</p>

Ženski kit ubica je pronađen daleko od svog prostora za lov sa šest cijelih morskih vidri u želucu i jednom zaglavljenom između usne duplje i jednjaka

Zla sudbina orke koja je progutala sedam cijelih morskih vidri

<p>Iznimna svjetlina prototipa satelita za svemirsku mobilnu mrežu izaziva zabrinutost među astronomima, potencijalno ometajući promatranja zemaljskih teleskopa i naglašavajući potrebu za strategijama ublažavanja njihovog utjecaja na ta promatranja.<br></p><h2>Test mreže mobilne telefonije iz svemira</h2><p>Astronomi su zabrinuti zbog prototipa satelita za jednu predloženu svemirsku mobilnu telekomunikacijsku mrežu koji je svjetliji od svih, osim sedam najsvjetlijih zvijezda na noćnom nebu. To otkriće ukazuje na to da bi takvi sateliti mogli potencijalno ometati zemaljske teleskope i njihova promatranja.</p><p>AST SpaceMobile, kompanija sa sjedištem u Teksasu, lansirala je satelit BlueWalker 3 2022. godine, kako bi testirala izvedivost mreže mobilne telefonije iz svemira. Početna promatranja njegove reflektirajuće antene od površine 64 kvadratna metra ukazala su na njegovu iznimnu svjetlinu u poređenju s većinom zvijezda na noćnom nebu.</p><p>Jednogodišnja kampanja praćenja, uz korištenje teleskopa u SAD, Čileu, Nizozemskoj i Novom Zelandu, potvrdila je te nalaze, koji su objavljeni u časopisu ''Nature''. Sigfrajd Igl (Siegfried Eggl) i njegov tim iz Međunarodne astronomske unije u Francuskoj otkrili su da sjaj BlueWalkera 3 nadmašuje prethodna mjerenja i može se uporediti s najsjajnijim zvijezdama u sazviježđima poput Malog psa i Eridana.</p><p>Igl naglašava prijetnju koju to predstavlja zemaljskoj astronomiji, posebno širokokutnim pregledima noćnog neba, poput onih planiranih u zvjezdarnici Vera C. Rubin u Čileu.</p><p>-Ako postoji hrpa ovih jako svijetlih objekata, mislim da je opasnost da će doći do potencijalnog gubitka podataka velikih razmjera, ako ne i oštećenja detektora, ako se to ne ublaži - napominje Igl.</p><h2>Ključna uloga</h2><p>Iako strategije praćenja i izbjegavanja mogu ponuditi određeno ublažavanje, one nisu pouzdane zbog samih izazova praćenja satelita. To bi moglo značiti da će se teleskopi možda morati povremeno gasiti dok sateliti prolaze, što može uzrokovati kašnjenja u posmatranjima i iskriviti skupove podataka.</p><p>Nadalje, Iglov tim primijetio je da svjetlina BlueWalkera 3 varira ovisno o njegovom uglu u odnosu na sunce. Kompanije poput AST SpaceMobilea mogu kontrolirati ovaj ugao, igrajući ključnu ulogu u smanjivanju refleksije svjetla satelita.</p><p>AST SpaceMobile je odgovorio navodeći da sarađuju s NASA-om i određenim astronomskim radnim grupama na razvoju naprednih industrijskih rješenja, uključujući potencijalne operativne intervencije. Također poduzimaju mjere opreza izbjegavajući emitiranje u radioastronomski osjetljivim područjima, kontrolirajući položaj satelita kako bi smanjili svjetlinu i rade na antirefleksnim premazima za svoju sljedeću generaciju satelita, za koju se predviđa da će ih biti oko 90.</p><p>Uprkos navedenim naporima, potrebno je više posmatranja kako bi se procijenio puni utjecaj na astronomiju, posebno za duže valne dužine svjetlosti. BlueWalker 3 i slični sateliti opremljeni su snažnim radioodašiljačima, što potencijalno predstavlja veću prijetnju radijskoj astronomiji nego optičko svjetlo.</p><p>Za optičko svjetlo, ove stvari su svijetle poput zvijezda na nebu, ali za radioastronomiju mogu biti svijetle poput sunca, ističe Igl.</p><p>Aparna Venkatesan sa Univerziteta San Francisko naglašava važnost sveobuhvatnih kampanja posmatranja. Ona napominje da je svjetlina pojedinačnog satelita složena, vremenski promjenjiva funkcija njegovog dizajna, područja, ugla gledanja i nadmorske visine.</p><h2>Kumulativni učinak</h2><p>S obzirom na sve veći broj planiranih lansiranja satelita, Venkatesan ističe potrebu da se uzmu u obzir ne samo pojedinačni sateliti već i kumulativni učinci svih konstelacija satelita predviđenih za nisku Zemljinu orbitu, piše Zimo.</p>

To otkriće ukazuje na to da bi takvi sateliti mogli potencijalno ometati zemaljske teleskope i njihova promatranja

Astronomi uznemireni zbog novog satelita koji svijetli jače od gotovo svih zvijezda na noćnom nebu

<p>Ako je vjerovati naslovima u medijima, morske alge mogu održavati obalne ekosisteme, skladištiti tone ugljika, koristiti se u proizvodnji biogoriva i obnovljive plastike te čak pomoći pri zacjeljivanju rana i smanjenju nastanka bora. Nije ni čudo da cvjeta industrija njihovog uzgoja. Mada njena uloga unutar ekosistema i hranjivost nisu upitni, za ostale tvrdnje bi trebalo pričekati čvršće naučne dokaze.</p><h2>Nova studija&nbsp;</h2><p>Nova studija ide u prilog teoriji da morska trava ublažava posljedice starenja. Naučnici su proveli eksperiment na ćelijama kože nalik ljudskim i ustanovili da ekstrakti dviju smeđih morskih algi mogu inhibirati reakcije povezane sa starenjem kože i povećati razinu kolagena.</p><p>- Otkrili smo da ekstrakti iz južnoaustralskih smeđih morskih algi imaju ogroman potencijal za usporavanje učinaka starenja kože - rekao je biohemičar Vei Žang s Univerziteta Flinders u Australiji, a prenosi Science Alert.</p><p>Treba napomenuti da su stručnjaci mjerili nivoe kolagena u mediju kulture ćelijskih linija ljudske kože, uzgojenih u plastičnim posudama, a koje su tretirali morskim algama u prahu. Mada to nema istu težinu kao klinička ispitivanja (rađena na ljudima), prvi nalazi pokazuju razlog za optimizam.</p><h2>Sprečavaju glikaciju</h2><p>Naučnici su proveli niz testova na tri vrste smeđe morske alge: Ecklonia radiata, Cystophora moniliformis i Cystophora siliquosa. Dvije vrste Cystophora stimulirale su ćelijske linije uzgojene u laboratoriju na proizvodnju više kolagena, jednog od dva strukturna proteina koji održavaju mladost kože, prenosi Index.hr.</p><p>Također su testirali morske alge u prahu u hemijskim mješavinama kako bi procijenili njihov učinak na glikaciju proteina, odnosno reakciju koja doprinosi starenju kože. C. moniliformis i C. siliquosa su tijekom eksperimenta inhibirale aktivnost glikacije.</p><p>- Agensi protiv glikacije do sada nisu bili dovoljno snažni za veći učinak na usporavanje starenja. Stoga je naše otkriće stvarno uzbudljivo jer možemo vidjeti potencijal za razvoj snažnijih ekstrakata smeđih morskih algi koji bi suzbijali glikaciju - rekao je Žang.</p><h2>Potrebna daljnja istraživanja</h2><p>No, kako bi se razvio siguran i djelotvoran proizvod, potrebna su randomizirana klinička ispitivanja. Rezultati tih studija mogli bi pokazati da dodaci s morskim algama nisu tako učinkoviti kao što smo se nadali.</p><p>Primjerice, naučnici su dali ekstrakte morskih algi kao dodatak prehrani osobama s upalnim stanjima kože. Samo je dio učesnika primijetio neko poboljšanje - što bi moglo biti posljedica drugih prehrambenih faktora koje istraživači nisu mogli kontrolirati. Prijašnje studije su pokazale da uvjeti u kojima se morske alge uzgajaju mogu utjecati na njihova antioksidativna i protuupalna svojstva.</p>

Vegetarijanstvo nam je u genima, tvrdi najnovija naučna studija

Povećane temperature doprinose poremećajima povezanim s drogom i alkoholom

Stare su 5.000 godina: Otkrivene zapečaćene posude s ostacima vina iz starog Egipta

Ekstremna vrelina prijeti planeti: Septembar oborio sve rekorde, 2023. može biti najtoplija godina u historiji

Izrečena prva kazna zbog nepropisnog odlaganja svemirskog otpada

Naučnici zabrinuti zbog satelita u orbiti: Postao je najsvjetliji objekt na noćnom nebu

Astronomi zapanjeni: James Webb otkrio dosad neviđene kvaziplanete, one su posvuda

NASA-in rover Perseverance snimio dva kilometra visok zračni vrtlog na Marsu

Kako poplave ubijaju nakon što se voda povuče: Jezivi podaci nove studije

Naučnici napravili mapu „izgubljenog kontinenta“: Pogledajte kako izgleda i gdje se nalazi

Pitagorina teorema pronađena na glinenoj ploči 1.000 godina starijoj od Pitagore

Novi senzor omogućava kontinuiranu analizu znoja

Porodica tražila izgubljenu naušnicu u dvorištu, upalili detektor za metal i otkrili pravo vikinško blago

Zla sudbina orke koja je progutala sedam cijelih morskih vidri

Astronomi uznemireni zbog novog satelita koji svijetli jače od gotovo svih zvijezda na noćnom nebu

Australska morska alga podiže nivo kolagena u koži

Nauka

Vegetarijanstvo nam je u genima, tvrdi najnovija naučna studija

Povećane temperature doprinose poremećajima povezanim s drogom i alkoholom

Stare su 5.000 godina: Otkrivene zapečaćene posude s ostacima vina iz starog Egipta

Ekstremna vrelina prijeti planeti: Septembar oborio sve rekorde, 2023. može biti najtoplija godina u historiji

Izrečena prva kazna zbog nepropisnog odlaganja svemirskog otpada

Naučnici zabrinuti zbog satelita u orbiti: Postao je najsvjetliji objekt na noćnom nebu

Astronomi zapanjeni: James Webb otkrio dosad neviđene kvaziplanete, one su posvuda

NASA-in rover Perseverance snimio dva kilometra visok zračni vrtlog na Marsu

Kako poplave ubijaju nakon što se voda povuče: Jezivi podaci nove studije

Naučnici napravili mapu „izgubljenog kontinenta“: Pogledajte kako izgleda i gdje se nalazi

Pitagorina teorema pronađena na glinenoj ploči 1.000 godina starijoj od Pitagore

Novi senzor omogućava kontinuiranu analizu znoja

Porodica tražila izgubljenu naušnicu u dvorištu, upalili detektor za metal i otkrili pravo vikinško blago

Zla sudbina orke koja je progutala sedam cijelih morskih vidri

Astronomi uznemireni zbog novog satelita koji svijetli jače od gotovo svih zvijezda na noćnom nebu

Australska morska alga podiže nivo kolagena u koži