<p>Iako nam internet nije dostupan toliko dugo vremena, u posljednjih više od dvadeset godina čini se kako je cijelo čovječanstvo postalo ovisno o mreži svih mreža. Sada nam se čini nemogućim da smo prije mogli živjeti bez Googlea, društvenih mreža i svih vijesti i informacija koje su nam uvijek dostupne i toliko ih koristimo da su mnogi razvili i ovisnost o internetu i telefonima. No dok bi mi bez vijesti i društvenih mreža izdržali, postavlja se pitanje šta je sa svim institucijama i infrastrukturi koja nam život znači, a koja je također ovisna o internetu, poput elektrana, telekoma, banaka itd.<br></p><h2>Prvi dan bez interneta&nbsp;</h2><p>Zato je zanimljivo pitanje šta bi se dogodilo kada bi jednom nestalo interneta, odnosno ako bi cijeli svijet iz nekog razloga izgubio povezanost s mrežom. Nije teško zaključiti kako bi nastala panika, ljudi ne bi znali šta se događa, ne bi više mogli komunicirati, raditi itd. Kakve bi bile posljedice nakon jednog dana, sedmice, mjeseca i godine, odgovor su pokušali dati s BBC-jeve stranice posvećene nauci Science Focus.</p><p>Na kraju prvog dana nakon što je cijela naša planeta odsječena od mreže, samo bi Google i Facebook izgubili više od 300 miliona funti, a gubici ostalih kompanija, od kojih bi mnoge stale s radom, mjerili bi se u milijardama. Situacija nakon sedam dana bila bi u potpunosti haotična, a na Science Focusu posebno naglašavaju kako bi došlo do problema s opskrbom struje, što vuče brojne nove probleme. Naime, kako se moderna električna mreža oslanja na internet za koordinaciju elektrana i trafostanica, došlo bi do haosa u energetskom sistemu i lokalnih prekida u distribuciji struje za većinu zemalja svijeta. To bi se onda odrazilo i na, među inim, plinovode koji bi se zatvorili jer su i oni oslonjeni na struju i internet.</p><h2>Mjesec bez interneta</h2><p>S obzirom na to da je sve, dakle, povezano, došlo bi do lančane reakcije. Bez interneta i struje ne mogu raditi niti benzinske pumpe jer, osim što ne mogu točiti gorivo, ne mogu pratiti niti stanje spremnika. Bez goriva nema niti dostave hrane i potrepština u supermarketima i čini se da bi stao cijeli svijet, odnosno stao bi promet, industrija i biznisi. Nakon jednog mjeseca svijet bi potonuo u totalni haos - uznemireni i gladni ljudi čiji su se životi u kratko vrijeme radikalno promijenili sada se međusobno bore za hranu koja je već razgrabljena. Ulicama vladaju nemiri i haos, a iako je na pozvana vojska i njima trebaju gorivo i zalihe koji se brzo troše.</p><h2>Godina bez interneta</h2><p>Nakon godinu većina zemalja razvijenog svijeta ipak bi uspjela osposobiti osnovne telefonske linije te bi se društvo polako prilagodilo na velike promjene i haos, dok su se države vratile na agrarnu ekonomiju. Globalna ekonomija vratila bi se u vrijeme tridesetih godina prošlog stoljeća. Posljedice gubitka interneta su strašne i na SF-u kažu kako bi broj ljudi koji nisu preživjeli glad, hladnoću i nemire mogao iznositi čak oko milijardu.</p><p>Naravno, to su sve nagađanja i zaista je teško predvidjeti kako bi izgledao takav svijet i možemo se samo nadati kako to nikada nećemo saznati, piše Zimo.hr.</p>

U posljednjih više od dvadeset godina čini se kako je cijelo čovječanstvo postalo ovisno o mreži svih mreža

Šta bi se dogodilo da svijet ostane bez interneta

<p>Fosili velikog dlakavog pauka iz grupe Barichelidae, čija su gnijezda pokrivena pokretnim vratancima, kao i malog pauka skakača iz doba miocena (epohe prije 23-5 miliona godina) prikazuju nam kako su se različite arahnide prilagođavale na klimu koja se rapidno mijenjala.<br></p><h2>Uhvaćeni u smoli drveta</h2><p>Dva fosilizirana pauka su pronađena u naslagama bogatim željeznom rudom u Novom Južnom Velsu u Australiji, piše ''New Scientist''.</p><p>Prvi od njih je veliki dlakavi pauk koji ne samo da predstavlja drugog po veličini fosiliziranog pauka već predstavlja i novu vrstu paukova iz grupe Barichelidae, taksonomski označenog kao Megamonodontium mcclusky.</p><p>- Iako je broj i varijetet pauka u Australiji danas ogroman, imamo jako malo fosilnih dokaza o njihovoj evoluciji na tom prostoru - navodi Metju Mekari iz Istraživačkog instituta Australskog muzeja.</p><p>On dodaje da su ovako očuvani fosili koji imaju izuzetne detalje veoma rijetki i da ćemo uskoro naučiti mnogo iz ovog novog otkrića. Rad o otkriću fosila objavljen je u ''Zoological Journal''.</p><p>Nova vrsta je mala prema današnjim mjerilima, duga je svega 1 centimetar, ali i dalje predstavlja drugog najvećeg fosiliziranog pauka. Nedostatak fosila većih pauka je djelimično zbog načina na koji se oni fosiliziraju. Većina pronađenih je fosilizirana u ćilibaru nakon što su ostali uhvaćeni u smoli drveta iz koje veći pauci mogu lako pobjeći.</p><p>Veličina i oblik nogu, kao i taktilne dlačice na njima, koje ovim paucima i daju naziv, istraživačima su pomogli da se fosilizirani pauk taksonomski identificira i da se uvrsti u novu vrstu već poznate familije. Drugo otkriće predstavlja maleni pauk skakač iz roda Simaetha. Iako samo dva milimetra dugačak, ovaj fosil je nevjerovatno dobro očuvan, do granica gdje biolozi pod mikroskopom mogu posmatrati unutrašnju građu pauka s preciznošću od samo nekoliko nanometara. Mikroskopske slike pokazuju sočivo paukovih očiju, ali i manje detalje poput probavnog sistema i pojedinačne aksone unutar centralnog nervnog sistema.</p><p>Ovi fosili se datiraju na središnji miocen, prije 11 do 16 miliona godina, kada su arahnide imale zanimljive evolutivne skokove.</p><h2>Klimatske promjene</h2><p>Majkl Fres s Univerziteta u Kanberi, saradnik na analizi oba fosila, kaže da, iako su bili izloženi istim uvjetima, ove dvije grupe su imale potpuno različite sudbine. Pauci skakači su, prema nedavnim DNK analizama, uspjeli da migriraju u Aziju, dok dlakavi pauci nisu imali tu sreću. Oni su izumrli u Australiji pošto je u miocenu tamo klima postala hladnija i suhlja.</p><p>Ovi fosili dolaze iz perioda kada se svijet ubrzano mijenjao. Pošto je opet nastupilo vrijeme intenzivnih klimatskih promjena, važno je proučavati načine na koje priroda odgovara na ubrzanu promjenu.</p>

Pronađeni ostaci daju nam uvid u evoluciju živog svijeta tokom globalnih klimatskih promjena u davnoj prošlosti

Stvorenja zarobljena u vječnosti: Otkriveni fosili dvije nepoznate vrste pauka u Australiji

<p>Možda zvuči nevjerovatno, ali valjkasti crv, koji nema oči, kičmu i mozak, vjerovatno ima osnovne životinjske emocije, piše ''Science Alert''.&nbsp;</p><h2>Proveden eksperiment</h2><p>U najnovijem istraživanju Gradskog univerziteta Nagoje i Sjeveroistočnog univerziteta u SAD valjkasti crv Caenorhabditis elegans pokazao je stalne negativne reakcije na kratkotrajne strujne udare. Nekoliko minuta nakon tih šokova pripadnici ove vrste nastavljali su da bježe velikom brzinom po laboratoriju.<br></p><p>Istraživači vjeruju, a to su napisali i u studiji objavljenoj u žurnalu ''Genetics'', da ovaj dugotrajni odgovor, koji liči na bježanje, ukazuje na stanje straha.</p><p>I dužina i jačina negativnog stanja valjkastog crva ukazuje da ga regulira specijalno nervno kolo u vrlo jednostavnom nervom sistemu, a ne direktna stimulacija motornog sistema.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Simple Worms Might Experience Basic, Fear-Like Emotions <a href="https://t.co/kycSzxiQBU">https://t.co/kycSzxiQBU</a></p>&mdash; ScienceAlert (@ScienceAlert) <a href="https://twitter.com/ScienceAlert/status/1708752388880806232?ref_src=twsrc%5Etfw">October 2, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Ove osobine nedavno su počele da se smatraju osnovnim karakteristikama emocija, što ukazuje da reakcija C. elegans na električni šok može da ukazuje na formu emocije, nalik strahu - navodi se u studiji.</p><p>Otkrića su novi argument u debati o tome da li beskičmenjaci mogu da osjete primitivne preteče emocija kakve mi imamo.</p><p>Nedavni eksperimenti na račićima, bumbarima i vinskim mušicama ukazuje na to da beskičmenjaci zaista imaju dugotrajna pozitivna i negativna kognitivna stanja nakon specijalnog stimulusa.</p><h2>''Mjerenje'' emocija</h2><p>Kako navodi ''Science Alert'', Čarls Darvin je pisao da „čak i insekti pokazuju ljutnju, bijes, ljubomoru i ljubav“, mada je to bilo uglavnom bazirano na ljudskoj tendenciji da daje ljudske karakteristike i drugim bićima, a ne na objektivnim eksperimentima. Mnogi naučnici i danas smatraju da ne postoji način da se objektivno mjere emocije kod životinja i da se time ne treba baviti.</p><p>Da bi se neki odgovor životinje na stimulus smatrao emocijom, mora da zadovolji četiri kriterija – mora da traje i po završetku stimulusa, mora da se povećava ili smanjuje u skladu s jačinom stimulusa, mora da dominira nad drugih odgovorima i mora se smatrati konzistentnim. C. elegans zadovoljava najmanje tri od četiri kriterija.</p><p>Tokom eksperimenata, kada bi elektrošok trajao 45 sekundi, crv bi bježao od njega velikim brzinama još najmanje dvije minute. U tom stanju straha nije ih zanimala hrana koja se nalazila kraj njih. Čak i kada je elektrošok trajao samo pet sekundi, crv bi bježao 1,5 minuta prije nego što bi se smirio.</p><p>Kada su istraživači ponavljali eksperiment na crvima koji nisu mogli da proizvode neuropeptide, što je ekvivalentno ljudskim hormonima, crvi su ostajali u stanju straha duže, piše Telegraf.</p><h2>Molekularni mehanizam</h2><p>- Neophodni signali neuropeptida kod valjkastih crva podsjećaju na neuropeptidnu regulaciju kod sisara, uključujući i ljude, kada stanje straha u mozgu kontrolira evolutivno očuvan molekularni mehanizam - piše u studiji.</p>

Nekoliko minuta nakon tih šokova pripadnici ove vrste nastavljali su da bježe velikom brzinom po laboratoriju

Nemaju oči, kičmu i mozak, ali osjećaju strah: Nevjerovatno otkriće o valjkastim crvima

<p>NASA-ina svemirska kapsula OSIRIS-REx, koja je nedavno dopremila uzorak asteroida Benu (Bennu), otkrila je nešto intrigantno nakon što su naučnici otvorili njen poklopac. Unutra su naučnici pronašli sloj zagonetnog crnog materijala koji je privremeno zaustavio njihov rad. Ta tamna tvar razlikuje se od kamenja i prašine prikupljene s površine asteroida, i nalik je finijim česticama, sličnim prljavštini poput one na prljavom automobilu.<br></p><h2>Brza analiza</h2><p>Zagonetni pronađeni materijal spreman je za brzu analizu, ali dr. Bred Taker (Brad Tucker), astrofizičar s Australskog nacionalnog univerziteta, vjeruje da je to višak asteroidnog materijala.</p><p>Asteroidna prljavština je vrlo tamna i fina, napomenuo je Taker.</p><p>NASA se prethodno susrela s problemima s curenjem asteroidnog materijala iz OSIRIS-REx-a tokom početnog hvatanja uzorka zbog zaglavljenog kamena, što dodatno podupire Takerovu procjenu.</p><p>Geokemičar i profesor Trejvor Ajrelend (Trevor Ireland) s australskog Univerziteta Queensland također se složio s tom procjenom, sugerirajući da je crna prašina vjerovatno uzburkana tokom prikupljanja uzoraka u uvjetima mikrogravitacije.</p><h2>Težak 250 grama</h2><p>Od povratka OSIRIS-RExa na Zemlju NASA je otvorila samo gornji poklopac te kapsule, dok uzorak asteroida ostaje sigurno pohranjen unutar druge komponente. Taj dragocjeni teret težak je oko 250 grama. Uprkos skromnoj veličini, NASA predviđa da će otkriti vrijedne uvide u sastav asteroida, što će naučnicima pomoći u razumijevanju asteroida koji potencijalno ugrožavaju Zemlju.</p><p>Kamenčići i prašina s asteroida Benu, čiji je potencijalni datum udara u Zemlju 2182. godine, predstavljaju dosad najveći prikupljeni uzorak asteroida.</p><p>U nadolazećim sedmicama naučnici će pažljivo rastaviti kapsulu, izvagati uzorak, napraviti inventar i podijeliti dijelove Benua istraživačima širom svijeta. Četvrtina uzorka podijelit će se među više od 200 pojedinaca iz 38 institucija, što će omogućiti njegovu sveobuhvatnu analizu.</p><h2>Konferencija 11. oktobra</h2><p>novembraNASA će objaviti svoja početna otkrića analize uzorka s Benua tokom live stream konferencije za novinare 11. oktobra, dijeleći uzbudljiva otkrića iz svoje vrlo uspješno obavljene misije, piše Zimo.</p>

Povratak uzorka asteroida NASA-ine kapsule OSIRIS-REx otkriva crni misteriozni materijal

NASA ispod poklopca kapsule OSIRIS-REx otkrila misteriozan crni materijal

<p>Naučnici su uspješno testirali novi lijek koji može oponašati dobrobiti rigoroznog vježbanja. Tim s Univerziteta u Floridi u SAD upotrijebio je lijek na pretilim miševima, uspjevši im potaknuti metabolizam i povećati mišićnu masu i gubitak težine.</p><p>Redovno vježbanje može imati velik pozitivan učinak na zdravlje, dokazane su dobrobiti za osobe s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom i određenim vrstama raka. Osim toga, tjelesna aktivnost također je povezana s boljim psihičkim stanjem s umanjivanjem rizika od stresa, depresije ili demencije.</p><h2>2,5 do 5 sati vježbanja&nbsp;</h2><p>Što se tiče toga koliko bismo trebali vježbati, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje između 2,5 i 5 sati sedmično umjereno intenzivne aktivnosti. Nažalost, 25 posto odraslih i 80 posto adolescenata ne ispunjava ove preporuke.</p><p>Kako bi iskoristili plodove tjelesne aktivnosti, naučnici su godinama tražili načine da ponove čak i samo djelić ovih zdravstvenih dobrobiti - i čini se da su u tome i uspjeli.</p><p>Tim predvođen Tomasom Barisom (Thomas Burris) sa Univerziteta u Floridi testirao je ovaj novi lijek - molekulu nazvanu SLU-PP-332 - 28 dana i svoje rezultate objavio u Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics, prenio je Euronews.</p><p>Lijek je dio tretmana poznatih kao "oponašatelji tjelovježbe" koji imitiraju fiziološke prilagodbe povezane s fizičkim aktivnostima. Ovaj spoj u osnovi govori skeletnim mišićima da naprave iste promjene koje vidite tokom treninga izdržljivosti, rekao je Baris, profesor farmacije, prenosi Zimo.hr.</p><p>Naučnici su primijetili da su miševi u pokusu povećali svoju potrošnju energije - što znači da su sagorjeli više kalorija - bez ikakve promjene u navikama. Miševi su također nakupili manje masti u svojim tijelima i poboljšali svoj metabolički sistem.</p><h2>Dodatna istraživanja</h2><p>Kako se podvrgava tjelesnim vježbama, tijelo treba više kisika i energije. Moguće je promatrati ove metaboličke promjene na ćelijskom nivou. Tokom ispitivanja istraživači su se usredotočili na receptore povezane s estrogenom (ERR) koji se nalaze unutar ćelija.</p><p>ERR se nalaze u dijelovima tijela koji zahtijevaju puno energije, poput mišića, srca i jetre. ERR-ovi se pojačavaju tjelesnom aktivnošću, učinak koji replicira SLU-PP-332.</p><p>Ako se uspješno razvije, lijek bi mogao promijeniti pravila igre za ljude koji pate od pretilosti, dijabetesa ili samo za starije ljude koji s vremenom imaju tendenciju smanjenja mišićne mase.</p><p>Iako početni nalazi ispitivanja izgledaju obećavajuće, potrebna su dodatna istraživanja, uključujući nuspojave, prije nego što počnu ispitivanja na ljudima.</p>

potaknuo je metabolizam i pomogao u dobivanju mišića i gubitku težine kod miševa

Naučnici osmislili novi lijek koji djeluje kao rigorozna tjelovježba

<p><br></p><p>Kineski astronauti Gui Hajčao i Džu Janžu zapalili su svijeću na svemirskoj stanici Tjangong kako bi demonstrirali ponašanje plamena u mikrogravitaciji.</p><p>To su uradili u prijenosu uživo za kineske medije, a u okviru održavanja časa iz orbite, četvrtog u okviru programa „Tjangong učionica“. Plamen svijeće, koji je pomoću šibice zapalio Gui, imao je skoro sferičan oblik, a ne uobičajen oblik suze kakav poznajemo na Zemlji, piše Space.com.</p>

<p>Kada se svijeća zapali na Zemlji, plamen pravi specifičan oblik jer se vrući zrak diže, a hladni spušta. Ova pravila su gotovo nepostojeća u mikrogravitaciji, u Zemljinoj orbiti. Zbog toga je oblik isti u svim stranama.</p><p>Astronauti ili tajkonauti, što je termin koji Kina koristi za svoje svemirske putnike, održali su čas za pet škola u Kini. Do sada su demonstrirali različite eksperimente.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">🔥🫧Watch as the <a href="https://twitter.com/hashtag/Shenzhou?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Shenzhou</a> XVI astronauts conduct fascinating space experiments in the unique environment of the <a href="https://twitter.com/CNSpaceStation?ref_src=twsrc%5Etfw">@CNSpaceStation</a>. [📷/CMG] <a href="https://twitter.com/hashtag/spacelecture?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#spacelecture</a> <a href="https://t.co/I7JRL8RMWT">pic.twitter.com/I7JRL8RMWT</a></p>&mdash; Chinese Space Station (@CNSpaceStation) <a href="https://twitter.com/CNSpaceStation/status/1704772795417407532?ref_src=twsrc%5Etfw">September 21, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Zanimljivo je, piše Space.com, što je paljenje svijeće u Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS) zabranjeno jer postoji stroga kontrola kada je riječ o zapaljivim materijalima i otvorenom plamenu. Ta pravila uvedena su nakon požara na ruskoj svemirskoj stanici Mir 1997. i važe i na MSS, lansiranoj godinu kasnije, prenosi Nauka.rs.</p><p>Tjangong je kineska svemirska stanica koja je lansirana u svemir 2021. U orbiti je već 884 dana, a u njoj se nalazi posada već 753 dana. Za to vrijeme na svemirskoj stanici je bilo pet ekspedicija, a trenutna posada je stigla 30. maja ove godine i planirano je da ostane do novembra.</p>

Ovo je zabranjeno na Međunarodnoj svemirskoj stanici 

Posada Tjangonga pokazala jednostavne eksperimente u okviru časa iz svemira

Ponašanje plamena u mikrogravitaciji: Kineski astronaut snimio kako svijeća gori u orbiti

<p>Istraživači navode da su dva dijela afričkog kopna počela da se razdvajaju otvarajući put za čitav novi okean da prođe kroz taj rascjep. Zemlje poput Zambije i Ugande mogle bi jednog dana da imaju svoje obale ukoliko kopnena masa nastavi da se razdvaja.<br></p><p>Naučnici su uspjeli da pronađu tačno mjesto na kome se duboko pod zemljom prvi put otvorio kontinent čija je površina veća od 30 miliona kvadratnih kilometara.</p><p>Pukotina je smještena na granicama tri tektonske ploče koje se postepeno udaljavaju jedna od druge već neko vrijeme. Geolozi su ukazali da će ovaj kompleksni tektonski proces osloboditi mjesto za potpuno novo vodeno tijelo milionima godina od danas, prenosi 021.rs.</p><p>Naučnici su otkrili da je pukotina, poznata kao Istočnoafrički rov, trenutno duga oko 55 kilometara, nakon što se prvi put pojavila 2005. godine u pustinjama Etiopije.</p><p>- Ovo je jedino mjesto na Zemlji na kome možete da proučavate kako kontinentalni rasjed postaje okeanski - rekao je Kristofer Mur s Univerziteta Lids.</p><p>Mur je uz pomoć satelitske radarske tehnologije pratio vulkansku aktivnost istočnoafričkog regiona koja se najčešće povezuje sa postepenim raspadom kontinenta. Pukotina se nalazi na granicama afričke, arapske i somalske tektonske ploče, a posljednjih 30 miliona godina arapska ploča se polako udaljava od afričkog kontinenta.</p>

<p>Isti ovakav tektonski pomak viđen je i ranije jer su tako nastali Crveno more i Adenski zaljev između dvije povezane kopnene mase.</p><p>Somalska ploča se također udaljava od afričke - produbljujući svoj put kroz Veliku rasjednu dolinu. Istraživači su uz pomoć GPS instrumenata uspjeli da precizno izmjere pokrete zemlje.</p><p>- Uz pomoć GPS tehnologije možemo da izmjerimo stope kretanja do nekoliko milimetara godišnje. Kako dobivamo sve više podataka mjerenja, možemo bolje da shvatimo šta se dešava. Adenski zaljev i Crveno more će preplaviti region Afar i Veliku rasjednu dolinu i postati novi okean, a taj dio istočne Afrike postat će sopstveni odvojeni mali kontinent - rekao je pomorski geofizičar i profesor Univerziteta Kalifornija Ken Mekdonald.</p><p>Tri tektonske ploče udaljavaju se jedna od druge različitim brzinama, ali Mekdonald kaže da se arapska odvaja od afričke brzinom od 2,5 cm godišnje. Afrička i somalska ploča odvajaju se sporijim tempom od oko pet milimetara svake godine.</p>

Pukotina je smještena na granicama tri tektonske ploče koje se postepeno udaljavaju jedna od druge već neko vrijeme

Naučnici su otkrili da je pukotina, poznata kao Istočnoafrički rov, trenutno duga oko 55 kilometara

Formira se novi okean: Ovaj kontinent će razdvojiti na dva dijela 

<p>Korištenjem radara u orbiti naučnici NASA-e otkrili su da Njujork tone različitom brzinom i to u zavisnosti od ljudskih i prirodnih faktora, a nekoliko dijelova Velike jabuke raste, navedeno je u saopštenju američke svemirske agencije.</p><h2>Dijelovi Njujorka tonu ili rastu</h2><p>Dijelovi Njujorka tonu ili rastu različitim brzinama u zavisnosti od različitih faktora, od korištenja zemlje do davno izgubljenih glečera, otkrili su naučnici iz Laboratorije za mlazni pogon (JPL) NASA-e u Kaliforniji i Rutgers univerziteta u Nju Džerziju. Dok je taj rast veoma mali, svega nekoliko milimetara godišnje, to može da poveća ili smanji rizik od poplava povezan sa skokom nivoa mora.&nbsp;</p><p>Tim naučnika je analizirao vertikalne pokrete zemlje na dole i na gore u Njujorku od 2016. do 2023. koristeći tehniku nazvanu InSAR, koja kombinuje dvije ili više 3D snimaka istog regiona da bi otkrila kretanje zemljišta, navodi se u studiji.</p><p>Većina tih pokreta primijećena je u oblastima gdje je ranije mijenjana površina zemlje, izgradnjom ili na neki sličan način, zbog čega je zemljište olabavljeno i podložnije kompresiji pod zgradama. Neke od pokreta izazivaju i prirodni procesi koji su pokrenuti prije nekoliko hiljada godina. Prije oko 24.000 godina veliki ledeni pokrivač stizao je blizu današnjeg Njujorka, pa on sada tone zbog prilagođavanja zemljine kore nestanku tog leda.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Using space-based radar, scientists found that New York City&#39;s metropolitan area is both sinking and rising due to human and natural factors. New high-resolution estimates of land motion could better prepare cities in the face of sea level rise. <a href="https://t.co/TYLmjyt3qP">https://t.co/TYLmjyt3qP</a></p>&mdash; NASA JPL (@NASAJPL) <a href="https://twitter.com/NASAJPL/status/1707106905746030898?ref_src=twsrc%5Etfw">September 27, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Teritorija samog grada, utvrdili su naučnici, tone 1,6 milimetara godišnje, što je slična brzina kojom rastu nokti na nogama mjesečno. Korištenjem radara satelita Sentinel-1 Evropske svemirske agencije (ESA) i korištenjem naprednih tehnika analize podataka, mapirali su pokrete do detalja i tačno otkrili krajeve grada i čuvena turistička mjesta koja tonu brže od očekivanog.</p><h2>Detaljna mapa pokreta zemlje</h2><p>- Napravili smo veoma detaljnu mapu pokreta zemlje u oblasti Njujorka, pa smo otkrili neke stvari koje nikad ranije nisu primijećene – rekao je Bret Bazanga, istraživač u JPL.</p><p>Dejvid Bekert, glavni istraživač projekta i također naučnik JPL, rekao je da je praćenje vertikalnog kretanja zemlje važno zbog poplava i daljih planova. Ovo je posebno ključno u trenutku kada klimatske promjene podižu nivo okeana širom svijeta, pa se očekuju češće poplave i destruktivne oluje.&nbsp;</p><p>Tim je otkrio dvije posebno kritične tačke u Kvinsu. Jedno je pista 13/31 na aerodromu La Gvardija, koja tone brzinom od 3,7 milimetara godišnje, a drugo stadion „Artur Eš“, glavni stadion teniskog turnira US Open gdje je ovog mjeseca trijumfovao teniser Novak Đoković. Najveći teniski stadion tone brzinom od 4,6 milimetara godišnje i neophodna je rekonstrukcija da se ovo promijeni.</p><p>Naučnici su otkrili i podizanje zemljišta u Istočnom Vilijamsburgu, u Bruklinu, koji raste brzinom od 1,6 milimetara godišnje. Vudsajd u Kvinsu je rastao 6,9 milimetara godišnje od 2016. do 2019, ali se zatim stabilizovao.</p>

Naučnici su otkrili i podizanje zemljišta u Istočnom Vilijamsburgu, u Bruklinu, koji raste brzinom od 1,6 milimetara godišnje

NASA snimala Njujork iz svemira: Grad tone, crna tačka glavni stadion US Opena

<p>U Istočnoj Africi parazit koji izaziva malariju postaje otporan na artemisinin, osnovu trenutnih lijekova za ovu bolest koja godišnje ubija oko 600.000 ljudi. </p><p>Ako se nastavi razvoj rezistentnosti, to bi moglo drastično da oteža liječenje jedne od najsmrtonosnijih bolesti na svijetu, piše SciTechDaily.</p><h2>Otpornost na artemisinin&nbsp;</h2><p>Istraživanja rađena u Eritreji objavljena su u New England Journal of Medicine, a uradio ih je tim naučnika s više univerziteta.</p><p>Liječenje malarije zavisi od artemisinina uparenih sa antimalaricima. Ova kombinacija lijekova veoma je efikasna i obično uništava parazite u krvi pacijenta u roku od 3 dana. Ali paraziti Plasmodium falciparum razvijaju otpornost na lijekove, što prijeti da poništi progres napravljen od 2000. do 2015., kada je broj smrti od ove bolesti opao za 66 posto. Otpornost na artemisinin se prvo pojavila u jugoistočnoj Aziji 2009., a slijedila je otpornost i na drugi lijek. Do 2016. neuspjeh tretmana u jugoistočnoj Aziji bio je 85 posto. Otpornost izaziva mutacija u genu Pfkelch13 parazita P. Falciparum, prenosi Nauka.rs.</p><p>Kada je riječ o malariji otpornoj na lijekove, ono što se desi u Aziji obično stiže i u Afriku, ali sa zakašnjenjem od decenije. Više od 95 posto svih smrti od malarije dešava se upravo u Africi.</p><h2>Ekspresno pogoršanje</h2><p>Istraživači su otkrili da je od 2016. do 2019. otpornost na lijekove skočila sa 0,4 posto slučajeva 2016. na 4,2 posto slučajeva 2019., čime je prijeđena granica nakon koje Svjetska zdravstvena organizacija proglašava rezistentnost na neki lijek.</p><p>- Nažalost, naša studija je pokazala da se otpornost na artemisinin parazita malarije učvrstila na Rogu Afrike, što znači da će vjerovatno uskoro prestati da djeluju i ostali lijekovi, pa može doći do velikog skoka oboljelih i mrtvih od malarije – rekao je Didije Menar, profesor Instituta Paster Univerziteta u Strazburu.</p><p>Kako navode, situacija još nije katastrofalna, ali ako i drugi lijekovi prestanu da djeluju na parazite, sve će se ekspresno pogoršati.</p>

Može doći do velikog skoka oboljelih i mrtvih od malarije

Ova bolest ubija 600.000 ljudi godišnje, a parazit koji je izaziva postao je otporan na glavni lijek

<p>Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) stavit će novo upozorenje na Ozempic, lijek za dijabetes koji je postao poznat nakon što su ga mnogi počeli koristiti kao sredstvo za mršavljenje. Naime, iz Agencije tvrde da lijek može uzrokovati ileus, odnosno potencijalno smrtonosan zastoj probavnog sistema.<br></p><h2>Oštećenje tkiva crijeva</h2><p>Iako rijedak, ileus može dovesti do oštećenja tkiva crijeva i curenja gastričnih tekućina u tijelo. Doktori ističu da smrtnost u slučaju ilesusa iznosi 10 posto, a nuspojava Ozempica mogao bi biti jer taj lijek usporava kretanje hrane kroz probavni sistem, zbog čega se ljudi duže vrijeme osjećaju siti.</p><p>Tokom normalnog probavnog procesa crijeva se neprestano grče da bi gurala hranu naprijed. Međutim, u slučaju da osoba ima ileus, to će grčenje biti prekinuto ili usporeno, što povećava rizik da će doći do zastoja. Simptom te bolesti uključuju otjecanje trbuha, napuhanost, zatvor, proljev i povraćanje.</p><p>Portparol kompanije ''Novo Nordisk'', koja proizvodi spomenuti lijek, rekla je da je Ozempic još siguran za korištenje, piše Zimo.</p><h2>Slijediti upute</h2><p>- ''Novo Nordisk'' je uvjeren u sigurnost i učinkovitosti Ozempica i svih naših lijekova uz uvjet da se oni koriste u skladu s uputama na etiketi - istaknula je.</p>

Američke vlasti stavit će novo upozorenje na Ozempic, lijek za dijabetes koji je postao poznat nakon što su ga mnogi počeli koristiti za mršavljenje

Otkrivena nuspojava lijeka za dijabetičare koji mnogi koriste za mršavljenje

<p>Korištenjem radara u orbiti naučnici NASA-e otkrili su da Njujork tone različitom brzinom, i to u zavisnosti od ljudskih i prirodnih faktora, a nekoliko dijelova Velike jabuke raste, navedeno je u saopćenju američke svemirske agencije.<br></p><p>Dijelovi Njujorka tonu ili rastu različitim brzinama u zavisnosti od različitih faktora, od korištenja zemlje do davno izgubljenih glečera, otkrili su naučnici iz Laboratorija za mlazni pogon (JPL) NASA u Kaliforniji i Rutgers univerziteta u Nju Džersiju. Dok je taj rast veoma mali, svega nekoliko milimetara godišnje, to može da poveća ili smanji rizik od poplava povezan sa skokom nivoa mora.</p><h2>Zemljište olabavljeno</h2><p>Tim naučnika je analizirao vertikalne pokrete zemlje nadolje i nagore u Njujorku od 2016. do 2023. koristeći tehniku nazvanu InSAR, koja kombinuje dvije ili više 3D snimaka istog regiona da bi otkrila kretanje zemljišta, navodi se u studiji, prenosi Nauka.rs.</p><p>Većina tih pokreta primijećena je u oblastima gdje je ranije mijenjana površina zemlje, izgradnjom ili na neki sličan način, zbog čega je zemljište olabavljeno i podložnije kompresiji pod zgradama. Neke od pokreta izazivaju i prirodni procesi koji su pokrenuti prije nekoliko hiljada godina. Prije oko 24.000 godina veliki ledeni pokrivač stizao je blizu današnjeg Njujorka, pa on sada tone zbog prilagođavanja zemljine kore nestanku tog leda.</p>

<p>Teritorija samog grada, utvrdili su naučnici, tone 1,6 milimetara godišnje, što je slična brzina kojom rastu nokti na nogama mjesečno. Korištenjem radara satelita Sentinel-1 Evropske svemirske agencije (ESA) i korištenjem naprednih tehnika analize podataka, mapirali su pokrete do detalja i tačno otkrili krajeve grada i čuvena turistička mjesta koja tonu brže od očekivanog.</p><h2>Dvije kritične tačke</h2><p>- Napravili smo veoma detaljnu mapu pokreta zemlje u oblasti Njujorka, pa smo otkrili neke stvari koje nikad ranije nisu primijećene – rekao je Bret Bazanga, istraživač u JPL-u.</p><p>Dejvid Bekert, glavni istraživač projekta i naučnik JPL-a, rekao je da je praćenje vertikalnog kretanja zemlje važno zbog poplava i daljnjih planova. Ovo je posebno ključno u trenutku kada klimatske promjene podižu nivo okeana širom svijeta, pa se očekuju češće poplave i destruktivne oluje.</p><p>Tim je otkrio dvije posebno kritične tačke u Kvinsu. Jedno je pista 13/31 na aerodromu La Gvardija, koja tone brzinom od 3,7 milimetara godišnje, a drugo stadion „Artur Eš“, glavni stadion teniskog turnira US Open. Najveći teniski stadion tone brzinom od 4,6 milimetara godišnje i neophodna je rekonstrukcija da se ovo promijeni.</p><p>Naučnici su otkrili i podizanje zemljišta u Istočnom Vilijamsburgu, u Bruklinu, koji raste brzinom od 1,6 milimetara godišnje. Vudsajd u Kvinsu je rastao 6,9 milimetara godišnje od 2016. do 2019., ali se zatim stabilizovao.</p>

Teritorija samog grada, utvrdili su naučnici, tone 1,6 milimetara godišnje, što je slična brzina kojom rastu nokti na nogama mjesečno

NASA snimala Njujork iz svemira: Grad tone, crna tačka stadion US Opena

<p>Naučnici su pronašli ostatke DNK u fosilu morske kornjače starom šest miliona godina, objavljeno je danas.<br></p><h2>Rijedak slučaj</h2><p>Kornjača je srodna današnjim Kempovim i maslinastim kornjačama, a riječ je o jednom od rijetkih slučajeva identificiranja genetskog materijala kod toliko starih fosila kralježnjaka, rekli su naučnici.</p><p>Naglasili su da su koštane ćelije zvane osteociti bile izvrsno očuvane u fosilu koji je iskopan na karipskoj obali Paname 2015. godine. Kornjačin oklop sačuvan je gotovo u potpunosti, za razliku od ostatka kostura.</p><p>U nekim osteocitima ćelijske jezgre su bile očuvane i reagirale su na hemijsku otopinu koja je omogućila istraživačima da prepoznaju prisutnost ostataka DNK, rekao je paleontolog Edvin Kadena (Edwin Cadena), glavni autor studije objavljene u ''Journal of Vertebrate Paleontology''.</p><p>- Želim istaknuti da nismo izdvojili DNK nego smo samo mogli prepoznati prisutnost tragova kiseline u jezgri - dodao je Kadena, naučnik s Univerziteta Rosario u Bogoti i Smithsonian Tropical Research Institute.</p><h2>Najsjevernija tačka Grenlanda</h2><p>DNK kiselina se prilično lako raspada, iako je u pravim uvjetima sačuvana u nekim drevnim ostacima. Istraživači su prošle godine izvijestili o otkriću DNK životinja, biljaka i mikroba koji datiraju prije otprilike dva miliona godina iz sedimenta na najsjevernijoj tački Grenlanda.</p><p>Kadena je rekao da su jedini stariji fosili kralježnjaka na kojima su pronađeni slični ostaci DNK bila dva dinosaura - Tyrannosaurus (star 66 miliona godina), i Brachylophosaurus (star 78 miliona godina). Kadena je rekao da su ostaci DNK zabilježeni i kod insekata koji datiraju od prije nekoliko desetaka miliona godina, piše Zimo.</p>

Naučnici su pronašli ostatke DNK u fosilu morske kornjače starom šest miliona godina, objavljeno je danas

Pronađeni ostaci DNK u fosilu kornjače starom šest miliona godina

<p>Naučnici Univerziteta u Kjotu napravili medikament koji stimulira rast zubnih pupoljaka i uspješno je testiran.<br></p><h2>Lijek zasnovan na antitijelima&nbsp;</h2><p>Japanski tim naučnika sprema se za klinička ispitivanja na ljudima lijeka koji će stimulirati rast novih zuba, piše ''The Japan Times''. Farmaceutska kompanija ''Torengem Biofarma'', koju finansira Univerzitet u Kjotu, uspješno je ispitala ovaj revolucionarni lijek na miševima 2018., kada su pokrenuli rast novih zuba kod ovih glodara.</p><p>Kako se objašnjava, većina ljudi uz mliječne i stalne zube ima zubne pupoljke koji imaju potencijal da postanu novi zubi, ali se obično ne razvijaju i na kraju nestaju.</p><p>Tim je kreirao lijek zasnovan na antitijelima koja inhibiraju protein za potiskivanje rasta zuba. Lijek stimulira rast zubnih pupoljaka.</p><h2>Novi rast</h2><p>Oni su lijek isprobali na miševima, pa na tvorovima, koji imaju mliječne i stalne zube, nalik ljudima, i doveli su do rasta novih zuba. Kliničke testove na ljudima započet će u julu 2024., a godinu kasnije i na djeci od 2 do 6 godina, koja pate od anodontije.</p><p>Nadaju se da će u budućnosti lijek moći da se koristi da se pokrene nov rast zuba kod ljudi koji su svoje zube izgubili zbog različitih kvarova.</p><h2>Razvoj vilice</h2><p>- Zubi koji nedostaju tokom razvoja djece mogu utjecati na razvoj vilice. Nadamo se da će naš lijek biti ključ za rješavanje tog problema - rekao je Kacu Takahaši, osnivač ''Torengem Biofarma'' i šef zubne hirurgije bolnice Kitano u Osaki, piše Telegraf.</p>

Naučnici Univerziteta u Kjotu napravili medikament koji stimulira rast zubnih pupoljaka i uspješno je testiran

Popijte lijek da vam izraste novi zub: Japanski tim razvio revolucionarnu terapiju

<p>Astronomi su prvi put snimili direktan dokaz vrtnje crne rupe. Radi se o supermasivnoj crnoj rupi u centru susjedne galaksije Messier 87, čiju je sjenu snimio teleskop Event Horizon.</p><p>- Nakon što smo ranije uspjeli snimiti ovu crnu rupu teleskopom Event Horizon, glavno pitanje koje je ostalo bilo je vrti li se ova crna rupa ili ne - rekao je dr. Kazuhiro Hada iz Japanskog nacionalnog astronomskog opservatorija. </p><p>- Sada je postalo jasno - ovo čudovište se zaista okreće – dodao je.</p><p>M87 nalazi se 55 miliona svjetlosnih godina od Zemlje i u njemu se nalazi crna rupa 6,5 milijardi puta masivnija od Sunca. Neposredno iza crne rupe nalazi se disk plina i prašine. Dio ovog materijala će pasti u crnu rupu, nestajući zauvijek. Ali djelić će biti izbačen iz polova crne rupe gotovo brzinom svjetlosti, piše Guardian. Teorijski modeli sugeriraju da je vrtnja crne rupe odgovorna za ovaj fenomen.</p><p>Najnoviji rad, objavljen u časopisu Nature, koristio je opažanja M87 iz globalne mreže radioteleskopa snimljena od 2000. do 2022., prenosi Index.hr.</p><p>- Dobili smo nedvosmislen dokaz da se supermasivna crna rupa u M87 doista okreće, čime se poboljšava naše razumijevanje prirode supermasivnih crnih rupa - rekli su autori.</p><p>Astrofizičar Ziri Junsi (Younsi) je dodao da bi vrtnja crne rupe u budućnosti mogla dati uvid u kataklizmične događaje koji su doveli do njenog nastanka. </p><p>- Činjenica da se vrti i da postoji nagib govori vam da se nešto prilično ludo dogodilo u prošlosti. U nekom trenutku njene povijesti dogodilo se nešto nasilno, i sada imamo dokaz za to - dodao je Junsi.</p>

M87 nalazi se 55 miliona svjetlosnih godina od Zemlje i u njemu se nalazi crna rupa 6,5 milijardi puta masivnija od Sunca

Naučnici objavili važno otkriće o crnim rupama: "Ovo čudovište se zaista vrti"

<p>Iako nemaju centraliziran mozak, meduze mogu učiti iz prošlih iskustava poput ljudi, miševa i muva. Naučnici su učili karipsku kockastu meduzu (Tripedalia cystophora) da uočava i izbjegava prepreke.<br></p><h2>Izbjegavaju prepreke</h2><p>Ova studija dovodi u pitanje prethodna shvatanja da napredno učenje zahtijeva centralizirani mozak i baca svjetlo na evolucione korijene učenja i pamćenja, piše ''SciTech Daily''.</p><p>Ne veće od nokta, ove naizgled jednostavne meduze imaju složen vizuelni sistem sa 24 oka utisnuta u svoja tijela slična zvonu. Živeći u mangrovskim močvarama, ova životinja koristi svoj vid radi kretanja kroz tmurne vode i oko podvodnog korijenja kako bi uhvatila plijen.</p><p>Naučnici su demonstrirali da meduze mogu steći sposobnost da izbjegavaju prepreke putem asocijativnog učenja, procesa kojim organizmi formiraju mentalne veze između senzornih stimulacija i postupaka.</p><p>Učenje je vrhunac uloge nervnog sistema. Da biste naučili meduzu neki novi trik, najbolje je iskoristiti njene prirodne postupke, nešto što ima smisla za nju, tako da ostvari svoj pun potencijal.</p><h2>Simulirano okruženje za učenje</h2><p>U pokušaju da simuliraju prirodno okruženje meduza, istraživači su ukrasili cirkularni akvarij sivim i bijelim trakama, sa sivim trakama kao imitacijom udaljenog korijenja. Posmatrali su meduzu u akvariju tokom 7,5 minuta. Isprva je plivala blizu do tih naizgled dalekih traka i često udarala u njih.</p><p>Međutim, do kraja eksperimenta meduza je povećala svoju prosječnu udaljenost od zida za oko 50 posto, učetverostručila broj uspješnih skretanja radi izbjegavanja sudara i smanjila kontakt sa zidom za polovinu. Nalazi sugeriraju da meduza može učiti iz iskustva putem vizuelnih i mehaničkih stimulusa.</p><p>- Ako želite da razumijete složene strukture, uvijek je dobro početi sa što jednostavnijim - kaže Anders Garm s Kopenhaškog univerziteta u Danskoj. </p><p>- Posmatrajući ove relativno jednostavne nervne sisteme kod meduza, imamo mnogo bolju šansu da shvatimo sve detalje i kako dođe do jedinstva radi izvršenja postupka.</p><p>Naučnici su zatim pokušali da identificiraju proces u osnovi asocijativnog učenja meduza izolirajući vizuelne senzorne centre – ropalije. Svaka od tih struktura sadrži šest očiju i stvara pejsmejkerske signale koji upravljaju pulsnim kretanjem meduza, čija frekvencija skače prilikom skretanja od prepreka.</p><p>Istraživači su prikazali stacionarnoj ropaliji pokretne sive trake kako bi imitirali prilazak objektima. Struktura nije reagirala na svjetlosive trake, tumačeći ih kao udaljene. Međutim, nakon što su istraživači trenirali ropaliju pomoću slabe električne stimulacije kad se trake približe, počela je da stvara signale za izbjegavanje prepreka reagirajući na svjetlosive trake. Električne stimulacije su bile imitacija mehaničkih stimulusa sudara.</p><p>Nalazi su dalje pokazali da je kombinacija vizuelnih i mehaničkih stimulusa potrebna radi asocijativnog učenja kod meduza i da ropalija služi kao centar za učenje.</p><h2>Ćelijske interakcije</h2><p>Istraživački tim planira bolje izučiti ćelijske interakcije nervnih sistema meduza da bi raščlanili formiranje pamćenja. Također planiraju daljnje proučavanje kako mehanički senzor u zvonu funkcionira da bi dobili potpunu sliku asocijativnog učenja ove životinje.</p><p>- Iznenađujuće je koliko brzo ove životinje uče; otprilike istom brzinom kao napredne životinje - kaže Garm. </p><p>- Izgleda da je čak i najprostiji nervni sistem sposoban za napredno učenje i ovo bi se moglo pokazati kao krajnje fundamentalan ćelijski mehanizam stvoren na početku evolucije nervnog sistema, piše Telegraf.</p>

Iako nemaju centraliziran mozak, meduze mogu učiti iz prošlih iskustava poput ljudi, miševa i muva

Briljantnost bez mozga: Zapanjujuća sposobnost učenja kod meduza

<p>Zastrašujuća simulacija koja pokazuje kako se bebino lice razvija u maternici doslovno je za mnoge postala noćna mora, piše LAD Bible.<br></p><h2>Nevjerovatan proces</h2><p>Bez obzira na to želite li djecu ili ne, ne možete poreći da je cijeli proces trudnoće prilično nevjerovatan. No, mnogima je zastrašujuće gledati proces razvoja bebe u maternici.</p>

<p>BBC-jev novinar Majkl Mosli (Michael Mosley) objasnio je taj proces u dokumentarcu "Inside the Human Body: Creation", opisujući kako sve počinje s filtrumom (usnenim žlijebom), utorom između dna nosa i gornje usne.</p><p>-Stoljećima, biolozi su se pitali zašto ga svako lice ima. Ono šta sada znamo jeste da je to mjesto gdje se slagalica ljudskog lica konačno sastavlja - pojasnio je.</p><h2>Neprepoznatljiva masa</h2><p>Video zatim prikazuje simulaciju bebinog lica kako se razvija tokom vremena. Kako nos počinje poprimati oblik, dvije rupe koje počinju na vrhu glave s vremenom se spuštaju. Na trenutak se čini kao da su sve značajke okupljene u jedno sićušno područje na sredini glave, iako se ispostavlja da su to samo nosnice i filter.</p><p>Fascinantno je i pomalo zastrašujuće vidjeti kako slika ide od neprepoznatljive mase do potpuno oblikovanog ljudskog lica.</p><p>Mosli je dalje objasnio:</p><p>-Uzeli smo podatke iz skeniranja embrija u razvoju kako bismo vam prvi put mogli pokazati kako naša lica ne samo da rastu već se slažu kao slagalica. Tri glavna dijela slagalice sastaju se u sredini vaše gornje usne, stvarajući utor koji je vaš filtrum. Cijeli ovaj nevjerovatan proces, djelići koji se spajaju kako bi proizveli prepoznatljivo ljudsko lice, događa se u maternici između dva i tri mjeseca. Ako se ne dogodi tada, neće nikada - dodao je.</p><p>Nevjerovatan snimak ostavio je gledaoce u šoku, a neki od njih su se dobrano uznemirili.</p><p>"Ovo je užasno", "To je lice koje će me proganjati u snovima", "Vidio sam mnogo užasnih stvari i mogao sam živjeti s tim. Ovo bih volio da nisam vidio", samo su neki od komentara.</p><h2>Većina zadivljena</h2><p>No, većina gledalaca bila je zadivljena onim što je vidjela.</p><p>"Ovo je izvanredno. Fascinantno je kako ljudsko tijelo može učiniti takve stvari!", "To bi objasnilo rascjep nepca i zečije usne", "Ovo je vrlo zanimljivo. Prilično je cool vidjeti razvoj bebe u videu umjesto samo na slikama", komentirali su, piše Net.</p>

Šta bi se dogodilo da svijet ostane bez interneta

Stvorenja zarobljena u vječnosti: Otkriveni fosili dvije nepoznate vrste pauka u Australiji

Nemaju oči, kičmu i mozak, ali osjećaju strah: Nevjerovatno otkriće o valjkastim crvima

NASA ispod poklopca kapsule OSIRIS-REx otkrila misteriozan crni materijal

Naučnici osmislili novi lijek koji djeluje kao rigorozna tjelovježba

Ponašanje plamena u mikrogravitaciji: Kineski astronaut snimio kako svijeća gori u orbiti

Formira se novi okean: Ovaj kontinent će razdvojiti na dva dijela

NASA snimala Njujork iz svemira: Grad tone, crna tačka glavni stadion US Opena

Ova bolest ubija 600.000 ljudi godišnje, a parazit koji je izaziva postao je otporan na glavni lijek

Otkrivena nuspojava lijeka za dijabetičare koji mnogi koriste za mršavljenje

NASA snimala Njujork iz svemira: Grad tone, crna tačka stadion US Opena

Pronađeni ostaci DNK u fosilu kornjače starom šest miliona godina

Popijte lijek da vam izraste novi zub: Japanski tim razvio revolucionarnu terapiju

Naučnici objavili važno otkriće o crnim rupama: "Ovo čudovište se zaista vrti"

Briljantnost bez mozga: Zapanjujuća sposobnost učenja kod meduza

Simulacija kako se razvija bebino lice mnogima uzrokovala noćne more: ''Proganjat će me u snovima''

Nauka

Šta bi se dogodilo da svijet ostane bez interneta

Stvorenja zarobljena u vječnosti: Otkriveni fosili dvije nepoznate vrste pauka u Australiji

Nemaju oči, kičmu i mozak, ali osjećaju strah: Nevjerovatno otkriće o valjkastim crvima

NASA ispod poklopca kapsule OSIRIS-REx otkrila misteriozan crni materijal

Naučnici osmislili novi lijek koji djeluje kao rigorozna tjelovježba

Ponašanje plamena u mikrogravitaciji: Kineski astronaut snimio kako svijeća gori u orbiti

Formira se novi okean: Ovaj kontinent će razdvojiti na dva dijela

NASA snimala Njujork iz svemira: Grad tone, crna tačka glavni stadion US Opena

Ova bolest ubija 600.000 ljudi godišnje, a parazit koji je izaziva postao je otporan na glavni lijek

Otkrivena nuspojava lijeka za dijabetičare koji mnogi koriste za mršavljenje

NASA snimala Njujork iz svemira: Grad tone, crna tačka stadion US Opena

Pronađeni ostaci DNK u fosilu kornjače starom šest miliona godina

Popijte lijek da vam izraste novi zub: Japanski tim razvio revolucionarnu terapiju

Naučnici objavili važno otkriće o crnim rupama: "Ovo čudovište se zaista vrti"

Briljantnost bez mozga: Zapanjujuća sposobnost učenja kod meduza

Simulacija kako se razvija bebino lice mnogima uzrokovala noćne more: ''Proganjat će me u snovima''