<p>Paleontolozi u Egiptu otkrili su fosil ranije nepoznate vrste kita, koji je živio prije oko 41 milion godina.</p><p>Kit Tutcetus raianensis, dugačak samo 2,5 metara, najstariji je pripadnik ove vrste.<br></p><p>Istraživači kažu da su iskopali fosile u blizini Vadi el Hitana u Egiptu, mjesta gdje se mogu naći mnogi fosili drevnih kitova.</p><h2>Zub u bloku krečnjaka</h2><p>Oni su rekli da je isprva bilo nejasno šta su pronašli.</p><p>Profesor Hešam Salam, osnivač Centra za paleontologiju kičmenjaka Univerziteta Mansoura (MUVP), naveo je da je tim prvobitno pronašao jedan zub u bloku krečnjaka koji datira iz eocena, perioda koji je trajao od prije 55,8 do 33,9 miliona godina, prenosi Telegraf.rs.</p><p>- Kada smo pokušavali da ga popravimo i očistimo sav sediment iznad fosila, otkrili smo da to nije nešto što je obično iz tog perioda  rekao je on.</p><h2>Prvi kitovi koji žive isključivo u vodi</h2><p>Kit je dobio ime Tutcetus raianensis, po egipatskom faraonu Tutankamonu, u znak sjećanja na otkriće faraonove grobnice prije jednog stoljeća i oblasti Vadi el Rajan u Egiptu, gdje je fosil pronađen.</p><p>Prema Salamovom timu, ovo stvorenje je vrsta kitova poznata kao bazilosaurid - izumrla grupa za koju se smatra da su prvi kitovi koji žive isključivo u vodi, za razliku od drugih ranih kitova koji su obitovali na kopnu.</p>

Bio dug samo 2,5 metara

Arheološko otkriće u Egiptu: Pronađen fosil manjeg kita star 41 milion godina

<p>Rusija je poslala svemirsku letjelicu na Mjesec, prvi put od 1976. godine, u potrazi za izvorom vode na zemljinom satelitu, javlja Anadolu.<br></p><p>Ruska Federalna svemirska agencija (Roskosmos) lansirala je raketu Sojuz 2.1v koja je nosila svemirski brod Luna-25. Lansiranje je izvedeno iz svemirske baze Vostočni, 5.500 kilometara istočno od glavnog grada Moskve.</p><p>Kako Luna-25 ulazi u orbitu leta nakon uspješnog lansiranja, letjelica bi trebala sletjeti na južni pol Mjeseca 21. avgusta.</p><p>Luna-25, koja će provoditi istraživanja na Mjesecu otprilike godinu, ima misije da istražuje efekte svemirskih zraka i elektromagnetne emisije na mjesečevu površinu, kao i da traži izvore vode.</p><p>Čelnik Roskosmosa Jurij Borisov rekao je da je Luna-25 poslana na Mjesec u miroljubive svrhe, a planiraju da pošalju svemirske letjelice na Mjesec 2027., 2028. i 2030. godine.</p>

Letjelica bi trebala sletjeti na južni pol Mjeseca 21. avgusta

Rusija nakon 47 godina poslala svemirski brod na Mjesec

<p>Nova arheološka istraživanja na području drevnog sela Teotivakana, sjeveroistočno od Meksiko Sitija, rezultirala su otkrićem tri grobnice, keramike i arhitektonskih struktura.</p><p>Teotivakan je prvobitno otkriven 1960. godine. Arheolog Francisco Gonzalez Rui tada je pronašao keramiku koja je davala naznaku da su stanovnici sela bili samostalni ribari i sakupljači. </p><p>Iskopavanja su nastavljena do danas, a arheolozi su u periodu od marta do juna ove godine otkopali nove konstruktivne elemente, kanale, podove, ramove, kamene nivelete, rupe za stubove i arteški bunar.</p><p>Pronađeni su i ostaci tri skeleta, riječ je o dvije odrasle osobe i jednom djetetu.</p>

<p>Prema dokazima koje predstavlja keramika, selo Teotivakan datira iz perioda između 450. i 650. godine nove.</p><p>Ovo drevno selo je arheološko nalazište koje ima najdužu historiju istraživanja u Meksiku. Veliki dio znanja o ovom mjestu, umjetnosti i kulturi potječe iz aztečkih izvora. Grad je procvjetao između 100. godine stare i 650. godine nove ere, mnogo prije dolaska Asteka 1400-ih godina.</p><p>Njegovo tačno porijeklo ostaje misterija, ali je poznato da su mu ime dali Asteci. Teotivakan znači "mjesto gdje su stvoreni bogovi".</p>

Njegovo tačno porijeklo ostaje misterija, ali je poznato da su mu ime dali Asteci

Arheolozi ne odustaju od istraživanja drevnog sela: Pronašli ostatke stare 1.600 godina

<p>Za nedavno pronađeni drevni ljudski fosil u Kini međunarodni tim naučnika tvrdi da ne nalikuje nijednom drugom do sada zabilježenom homininu. Hominini su pleme primata iz potporodice hominidi koje obuhvata vrste Homo i čimpanze te njihove izumrle pretke.&nbsp;</p><h2>Nedostaje grana</h2><p>Naime, ostaci ne liče ni lozi koja se razdvojila u neandertalce, ni denisovcima (denisovski čovjek), a ni nama, što ukazuje na to da našoj sadašnjoj verziji ljudskog porodičnog stabla nedostaje još jedna grana.<br></p><p>Čeljust, lobanja i kosti nogu koje pripadaju ovome, za sada neklasificiranome homininu oznake HLD 6, otkrivene su u Hualongdongu, u istočnoj Aziji 2019., a naučnici Kineske akademije nauka (CAS) od tada pokušavaju spojiti ostatke s nekom poznatom lozom. Za sada nisu uspjeli, piše Science Alert.</p><p>Lice ovog hominina slično je strukturirano kao lice moderne ljudske loze, koja se odvojila od Homo erectusa još prije 750.000 godina. Ali nedostatak forme brade više nalikuje denisovcima, izumrloj vrsti drevnog hominina u Aziji koja se odvojila od neandertalaca prije više od 400.000 godina. </p><p>Stoga stručnjaci s CAS-a, koji su na ovom istraživanju sarađivali s naučnicima s kineskog Univerziteta ''Xi'an Jiaotong'', britanskog Univerziteta ''York'' i španskog Nacionalnog istraživačkog centra za evoluciju, smatraju da su otkrili potpuno novu lozu hibrida između grane koja nam je podarila moderne ljude i one koja je izrodila druge drevne hominine u regiji, poput denisovaca.</p><p>Treba napomenuti da se mnogi fosili hominina iz pleistocena pronađeni u Kini nisu lako uklopili ni u jednu do sada poznatu lozu. Neki stručnjaci smatraju da se vjerovatno radi o srednjim varijacijama pri razvoju prema modernom čovjeku; poput arhaičnog primjerka Homo sapiensa ili naprednog oblika Homo erectusa. </p><p>No ovo prilično linearno i pojednostavljeno tumačenje je podosta kontroverzno te ga nije prihvatila šira naučna zajednica. Naime, dok je Homo erectus postojao u Indoneziji do prije otprilike 100.000 godina, ostaci koji su nedavno pronađeni u istočnoj Kini više nalikuju drugim, modernijim linijama hominina. </p><p>Prijašnje studije genoma ostataka neandertalaca u Evropi i zapadnoj Aziji su pronašle dokaze o četvrtoj lozi hominina koja je živjela u srednjem do kasnom pleistocenu. No ova grupa nikada nije službeno identificirana u fosilnom zapisu. Možda ovi ostaci pronađeni u Kini predstavljaju dio slagalice koja je nedostajala. </p><p>- Nađena fosilizirana čeljust i lobanja pripadaju djetetu od 12 ili 13 godina. Dok njegovo lice ima crte modernih ljudi, udovi i čeljust odražavaju primitivnije osobine - pišu naučnici. </p><h2>Moderna obilježja</h2><p>Homo sapiens se u Kini pojavio tek prije oko 120.000 godina, ali izgleda da su neka od naših "modernih" obilježja na tom području postojala i ranije. Moguće je da je posljednji zajednički predak H. sapiensa i neandertalaca nastao u jugozapadnoj Aziji i kasnije se proširio na sve kontinente. No to je samo hipoteza, pravu istinu ćemo saznati tek nakon daljnjih istraživanja. </p><p>Studija naziva ''Morphological and morphometric analyses of a late Middle Pleistocene hominin mandible from Hualongdong, China'' objavljena je u časopisu ''Journal of Human Evolution'', piše Index.hr.</p>

Naime, ostaci ne liče ni lozi koja se razdvojila u neandertalce, ni denisovcima (denisovski čovjek), a ni nama

U Kini nađena drevna lobanja: "Ne nalikuje nijednoj ljudskoj pronađenoj do sada"

<p>U Jadranskom i Sredozemnom moru zabilježena je pojava novih vrsta riba, i to otrovnih, neuobičajenih za ovo morsko područje.</p><p>Tokom 2022. i 2023. godine prvi put je zabilježena pojava nekih novih vrsta riba, a jedna od njih je tzv. riba vjeverica.<br></p><p>Nedavno je u Jadranskom moru zabilježena vrsta gonič iglica (Tilosurus crocodilus), dok se riba vjeverica prvi put pojavila u Jadranskom moru 2022. godine u Italiji kod Trsta.</p><p>Kako su rekli iz hrvatskog Ministarstva ekonomije i održivog razvoja, ovo je suptropska riba atlantskog porijekla, koja u svom prirodnom rasprostranjenju živi duž koraljnih grebena na dubini od nula do 180 metara.</p>

<p>- U zapadnom dijelu Atlantskog okeana, porijeklom je s područja od Sjeverne Karoline u SAD do Brazila, zatim na otoku Vaznesenje i Sveta Jelena u centralnom dijelu južnog Atlantskog okeana i od Gabona do Angole u istočnom dijelu okeana - navode.</p><p>Dodaju da kod ovih, kao i kod drugih morskih i suptropskih vrsta, topla klima pogoduje širenju i uspostavljanju populacija, a zbog zagrijevanja mora usljed klimatskih promjena, ova i druge strane vrste mogle bi da se šire na druga područja.</p><p>Također pozivaju građane da prijave sve strane vrste koje primijete.</p>

Topla klima pogoduje širenju i uspostavljanju populacija

U Jadranskom moru uočene nove otrovne vrste riba

<p>Svake godine noćno nebo između 7. jula i 24. avgusta posebno je lijepo, a posebno ako ga posmatrate s područja s minimalnim svjetlosnim zagađenjem.<br></p><h2>Izvanredni uvjeti</h2><p>Meteorska kiša svoj vrhunac doživljava ovog vikenda, u noći sa 12. na 13. avgust.</p><p>Uvjeti za posmatranje meteora ove su godine izvanredni s obzirom na to da Mjesec svojom svjetlošću skoro uopće neće ometati vidljivost ove nebeske pojave, a i vremenska prognoza za vikend je dobra. Na nebu ih se može vidjeti više od 100 u jednom satu.</p><p>Ovu kišu meteora uzrokuje prolazak Zemlje kroz rep kometa Swift-Tuttle, koji je posljednji put prošao Sunčevim sistemom 1992. Za puni krug oko našeg Sunca potrebne su mu 133 zemljine godine, no zato njegov dug rep svake godine omogućava da uživamo u kiši zvijezda padalica, odnosno Perzeidima.</p><p>Astronomi također preporučuju da se ne gleda direktno u radijant, ishodišnu tačku meteorskog roja, a preporuka je da se posmatraju ležeći na tlu. Također, dobro je znati da nam se oči moraju barem 30 minuta prilagođavati na noćne uvjete.</p><h2>Nebeski spektakl</h2><p>Perzeidi se mogu vidjeti cijelu noć sve do pred zoru, stoga ako ste u mogućnosti, pronađite neko mjesto u prirodi gdje nema velikog svjetlosnog zagađenja i uživajte u ovom nebeskom spektaklu.</p>

Meteorska kiša svoj vrhunac doživljava ovog vikenda, u noći sa 12. na 13. avgust

Za vikend ne propustite meteorsku kišu

<p>Tema koja je sve prisutnija u javnosti jeste vještačka inteligencija. Nebrojene su mogućnosti na koje se sve AI iskorištava, u svim sferama života. Platforma ChatGPT putem koje umjetna inteligencija daje odgovore na pitanja koja postavite odredila je koje su to najpoznatije ličnosti s područja Balkana.<br></p><h2>Nobelovac Andrić</h2><p>Tako smatra da je područje Balkana dalo brojne poznate pojedince u različitim poljima, a u top 15 našle su se četiri odnosno tri osobe koje je AI svrstala u poznate iz Bosne i Hercegovine.</p><p>Prvi na listi je Emir Kusturica, istaknuti filmaš i režiser, a odmah nakon njega na listi se našao nobelovac Ivo Andrić, koji je prema AI najpoznatiji po romanu “Na Drini ćuprija”.</p>

<p>Muzičar i kompozitor Goran Bregović, poznat po fuziji balkanske narodne muzike sa savremenim zvukovima, treći je na listi poznatih Balkanaca iz BiH, a zanimljivo, ime Emira Kusturice pojavilo se još jednom na listi uz isti opis.</p><p>Inače, prva osoba na listi poznatih ličnosti s Balkana je Majka Tereza, porijeklom iz Albanije. Slijedi izumitelj i fizičar Nikola Tesla, za kojeg se navodi da je poznata ličnost iz Srbije.</p><p>U top 5 su se smjestili Kusturica i Andrić, a odmah nakon njih je Josip Broz Tito, čija je zemlja porijekla, kako se navodi, Jugoslavija.</p><h2>Đoković i Divac </h2><p>Sportisti Novak Đoković i Vlade Divac također su se našli u top 15 poznatih s Balkana.</p><p>Iz Hrvatske je na listu dospjela tek jedna osoba, spisateljica i novinarka Slavenka Drakulić.</p><p>Navodi se kako se radi o tek nekoliko primjera i da je regija dala mnogo više utjecajnih i poznatih pojedinaca koji su dali svoj značajan doprinos u raznim oblastima.</p>

Emir Kusturica prvi na listi za BiH, prije Ive Andrića

Umjetna inteligencija procijenila ko su najpoznatije ličnosti s Balkana – slažete li se

<p>„Virgin Galactic“ objavio je imena putnika koji će prvi iskusiti čari svemirskog turizma ovog mjeseca, i to kao dobitnici nesvakidašnje nagradne igre.</p><p>Među njima su se našle osamnaestogodišnja studentica škotskog Univerziteta Aberdin i njena majka.</p><h2>Poletjet će iz Novog Meksika u četvrtak</h2><p>Anastasija Majers (Anastatia Mayers) i njena majka Keiša Šahaf (Keisha Schahaff) bit će prve majka i kćerka koje će letjeti u svemir. One će, također, biti prve osobe s Kariba koje će krenuti na taj put. Poletjet će iz Novog Meksika u četvrtak.</p><p>Keiša je bila na putu za Ujedinjeno Kraljevstvo kako bi izvadila vizu kćerki za studije u Britaniji, a na letu iz Antigve za London odjednom joj se pojavio oglas, prenosi 021.rs.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/CvKpVCOAL4N/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/CvKpVCOAL4N/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/CvKpVCOAL4N/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Virgin Galactic (@virgingalactic)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>- Ispunila sam nagradnu igru i onda odjednom, nekoliko mjeseci kasnije, dobivam dopise u kojima piše „vi ste među 20 najboljih finalista“, zatim među pet najboljih i na kraju da sam pobjednica. Odjednom, ko mi ulazi u dvorište? Ričard Branson (Richard). Cijeli tim je jednostavno uletio u moju kuću govoreći „ti si pobjednica, ideš u svemir“ – rekla je Keiša.</p><h2>Prilika da ode u svemir</h2><p>Anastasija kaže da ju je njena odluka da otputuje s Kariba na studije u Škotsku dovela do prilike da ode u svemir.</p><p>- Da nisam nasumično odabrala Univerzitet Aberdin i da nismo morali da idemo velikim zaobilaznim putem kako bismo dobili moju vizu - ne bismo išle u svemir - kaže ona.</p><p>Studentica druge godine filozofije i fizike kaže da je odlazak na studije u Škotsku bila jedna od najvećih odluka u njenom životu, ali je "dovela do toga da se događaju veličanstvene stvari".</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/CvP2QxGLqO1/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/CvP2QxGLqO1/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/CvP2QxGLqO1/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Virgin Galactic (@virgingalactic)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Misija pod nazivom „Galactic 02“ drugi je komercijalni svemirski let „Virgin Galactica“, a prvi s klijentima koji plaćaju.</p><p>Oglašena cijena bila je 450.000 dolara. Misija „Galactic 01“ provedena je u junu i dosegla je visinu od 85 kilometara. Smatra se da će druga misija pokušati da ide istim putem. Anastasija, koja će biti druga najmlađa osoba koja je otišla u svemir, kaže da se nada da će to iskustvo moći da iskoristi da inspiriše druge.&nbsp;</p>

Iskusit će čari svemirskog turizma 

Keiša Šahaf i njena kćerka Anastasija Majers 

Nesvakidašnja nagradna igra: Majka i kćerka osvojile putovanje u svemir

<p>U Meksiku je tokom izvođenja radova na izgradnji novog aerodroma u zabilježen pronalazak fosiliziranog jajeta flaminga. To je prvi put da je fosilizirano jaje flaminga pronađeno na području SAD, piše IFLScience.</p><h2>Populacija u Sjevernoj Americi</h2><p>Pronalazak fosiliziranih jaja bilo koje vrste ptica iz pleistocenskog doba i u Sjevernoj i u Južnoj Americi je krajnje redak događaj. Jaja izumrlih pafina, pelikana i ždralova nađena su ranije širom Amerike, ali su fosili flaminga obično ograničeni na paleojezera u centralnom Meksiku. Savremene vrste flaminga imaju populaciju u Sjevernoj Americi, što je daleko od tih paleojezera duž Jukatana i širom jugoistoka Sjedinjenih Država, prenosi Telegraf.rs.</p><p>Flamingo pripada porodici ptica Phoenicopteridae i prije ovog otkrića jedina poznata jaja Phoenicopteridae na svijetu bila su pronađena u Španiji. Smatra se da je novopronađeno jaje iz kasnog pleistocena ili ranog holocena zbog drugih ostataka nađenih na istoj lokaciji. Pronađeno je tokom izgradnje novog međunarodnog aerodroma „Felipe Anheles“ u Santa Lusiji u saveznoj državi Meksiko.</p><h2>Liči na jaje labuda</h2><p>Radi utvrđivanja da li jaje pripada porodici flaminga, istraživači su uporedili veličinu, širinu, strukturu ljuske i generalni oblik s drugim vrstama da bi vidjeli koja grupa je napravila to jaje. Samo jaje je dugačko 93,491 milimetar i široko 55,791 milimetar, struktura je izuzetno dobro očuvana i liči na jaje malog labuda, iako su jaja labuda mnogo veća. Upoređujući te faktore s jajima različitih vrsta, zaključili su da je to jaje flaminga, a ne ždrala ili druge vrste.</p><p>Istraživači misle da prisustvo jajeta flaminga ukazuje na prisustvo paleojezera visokog saliniteta tokom kasnog pleistocena u istoj oblasti u kojoj je pronađeno jaje. Slična lokacija u blizini, zvana Čalko, čija starost je 8-12 hiljada godina, sugeriše da je jaje flaminga također iz tog perioda.</p>

Smatra se da je pronađeno jaje iz kasnog pleistocena ili ranog holocena zbog drugih ostataka nađenih na istoj lokaciji

Fosilizirano jaje flaminga staro do 12.000 godina pronađeno prvi put u SAD

<p>Na sinoćnjem nebu iznad Melburna viđene se užarene krhotine, a mnogi su fotografije i snimke podijelili na društvenim mrežama uz pitanje je li to meteor.&nbsp;</p><h2>Velika brzina</h2><p>Svjetlosna pojava se kretala preko Mont Bulera do Melburna, a gotovo minutu je bila u plamenu prije nego što se raspala u krhotine koje su jarko gorjele.<br></p><p>Zvijezda padalica iznad Melburna ili je to kometa, napisao je jedan korisnik X-a. </p><p>- Ne znam je li meteor, kometa ili svemirsko smeće - napisao je drugi.</p><p>Stručnjaci su brzo procijenili da se radi o svemirskom smeću koje se spalilo zbog trenja kada je velikom brzinom udarilo u atmosferu.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">What an amazing sight over Richmond 💫 I don&#39;t know if <a href="https://twitter.com/hashtag/Meteor?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Meteor</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Comet?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Comet</a> or <a href="https://twitter.com/hashtag/SpaceJunk?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#SpaceJunk</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Melbourne?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Melbourne</a> <a href="https://t.co/8SHbweU2qK">pic.twitter.com/8SHbweU2qK</a></p>&mdash; Stewart Mason (@karmicstewii) <a href="https://twitter.com/karmicstewii/status/1688556188043206656?ref_src=twsrc%5Etfw">August 7, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Zbog velikog interesa javnosti australska svemirska agencija izdala je saopćenje u kojem navodi da su uočeni bljeskovi svjetla vjerovatno ostaci ruske rakete Sojuz-2 lansirane s kosmodroma Pleseck, sjeverno od Moskve, jučer navečer, koja je ponovo ušla u Zemljinu atmosferu. Raketa je ranije te večeri korištena za lansiranje satelita.</p><p>- To je zaista nevjerovatno - rekao je profesor Alen Dafi (Alan Duffy), astronom s Univerziteta ''Swinburne'', za radio 3AW.</p><p>To je najveća svjetlosna predstava koju sam ikada vidio, u smislu ponovnog ulaska neke vrste materijala iz orbite.</p><p>Raketa je teška 105 tona, duga je 25 metara i odbačena je na "ekstremno velikoj visini" nakon što je potrošila gorivo, rekla je vanredna profesorica Alis Gorman (Alice) s Univerziteta ''Flinders''.</p><p>- Mnogi stanovnici Melburna vidjeli su raketu kako leti nebom dok se raspadala na komade, a svaki je nastavio gorjeti u spektakularnom vatrometu - rekla je.</p><p>Planirano je da ostaci rakete sigurno uđu u atmosferu i padnu u okean kod jugoistočne obale Tasmanije, prema svemirskoj agenciji, koja je dodala da će "nastaviti pratiti rezultate ovog povratka u atmosferu".</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">um excuse me, I just saw a meteor? I was literally just going to get a biscoff shake and saw the coolest thing I’ve ever seen 😭<a href="https://twitter.com/hashtag/melbourne?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#melbourne</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/melbournemeteor?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#melbournemeteor</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/meteor?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#meteor</a> <a href="https://t.co/8svURTU4Nk">pic.twitter.com/8svURTU4Nk</a></p>&mdash; PeachTeaGamer (@peachteagamer) <a href="https://twitter.com/peachteagamer/status/1688553695842349057?ref_src=twsrc%5Etfw">August 7, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Dafi je rekao da svjetlost nije mogla doći od prirodne svemirske materije kao što je kamen.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">What an amazing sight over Melbourne  💫 Space Junk or Meteor, it was spectacular to see it.<a href="https://twitter.com/hashtag/meteor?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#meteor</a> <a href="https://t.co/XdxN3nMMC9">pic.twitter.com/XdxN3nMMC9</a></p>&mdash; Explore Melbourne (@XPMELB) <a href="https://twitter.com/XPMELB/status/1688567138024579072?ref_src=twsrc%5Etfw">August 7, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Hemijski elementi</h2><p>- Boje vidljive u gorućim komadićima svjetla upućivale su na goruće metale ili plastiku. Prirodni meteori bi vjerovatnije svijetlili zeleno ili plavo zbog hemijskih elemenata od kojih se sastoje - rekao je profesor Ričard de Grijs (Richard), astrofizičar s Univerziteta “Macquarie”.</p><p>Meteori, također, u atmosferi gore daleko kraće, ulazeći u atmosferu brzinom višom od 10 km u sekundi, rekao je vanredni profesor Majkl Braun (Michael Brown) s Fakulteta fizike i astronomije Univerziteta “Monash”, piše Index.hr.</p>

Zbog velikog interesa javnosti australska svemirska agencija izdala je saopćenje

Australci mislili da su snimili meteor, ispostavilo se da je ruska raketa

<p>Associated Press početkom jula je sklopio ugovor s OpenAI-jem, proizvođačem ChatGPT-a, za licenciranje "dijela AP-ove tekstualne arhive", a zauzvrat će dobiti pristup "OpenAI-jevoj tehnologiji i stručnosti".</p><p>Nekoliko dana kasnije, OpenAI je najavio donaciju od pet miliona dolara, popraćenu s pet miliona dolara kredita za korištenje softvera, American Journalism Projectu, organizaciji koja podržava neprofitne redakcije.</p><h2>"Lični asistent" za novinare</h2><p>U međuvremenu, Google je navodno predstavio velikim novinskim kućama, uključujući New York Times, Washington Post i Wall Street Journal, novi softver "lični asistent" za novinare, kodnog naziva Genesis, koji prikuplja informacije i generira sadržaj vijesti.</p><p>Brojne novinske organizacije, uključujući G/O media, koja posjeduje Gizmodo, Jezebel i The Onion, eksperimentiraju sa sadržajem u stilu bloga generiranim od nule.</p><p>Digitalna medijska kompanija s fokusom na globalne vijesti, Semafor javio je da bi se sljedeći značajan sastanak između novinskih organizacija i kompanija umjetne inteligencije mogao dogoditi na sudu, kako bi se izvršio pritisak na usvajanje zakona iz ove oblasti.</p><p>Medijske organizacije ne traže podršku ili istraživačku saradnju jer prema njihovom mišljenju kompanije umjetne inteligencije sistemski kradu sadržaj kako bi obučili softverske modele da ga kopiraju. Oni traže kompenzaciju koja bi se mogla "brojati u milijardama".</p><h2>Nekoliko teorija</h2><p>Izražavanje panike u medijskoj industriji rezultat je sveobuhvatnog osjećaja izloženosti novim oblicima automatizacije u kombinaciji s osjećajem duboke zbunjenosti o tome koji su sve izazovi i za koga.</p><p>Postoji nekoliko teorija o tome šta bi se moglo dogoditi u ovom odnosu, a jedna od njih je da će umjetna inteligencija zamijeniti novinarstvo jer su tu online novinske organizacije koje su spremne početi generirati više sadržaja sada na najjednostavniji mogući način.</p><p>CNET, stranica s tehnološkim vijestima, rano je usvojila ovu strategiju, ali se povukla nakon što je otkriveno da je njen slabo čitani sadržaj pun nečuvenih grešaka. G/O daje priliku sličnoj strategiji uz antagonizam sindikalno organiziranih zaposlenika.</p><p>Ako bot ne može uvjerljivo proizvesti sadržaj koji ljudi žele čitati, ili barem sadržaj prema kojem izdavači mogu na neki način prikupiti preglede za oglase, tada plan ne uspijeva. Ako G/O može zamijeniti gomilu sadržaja tematskim postovima generiranim umjetnom inteligencijom i zadržati čitateljstvo plan opet ne bi uspio, jer ako G/O to može, onda svako može i hoće.</p><h2>Potpuno automatizirani blog ne može opstati</h2><p>Trošak pregledanog posta na blogu približit će se nuli i, poput drugih oblika sadržaja koji su već uveliko automatizirani (tromjesečni sažeci zarade, vremenske prognoze, osnovni sportski rezultati), prestat će sami proizvoditi vrijedan sadržaj.</p><p>Drugim riječima, teoretski potpuno automatizirani blog ne može opstati. Malo je vjerovatno da će bilo koja postojeća novinska organizacija na kraju istražiti takvu mogućnost do njezinog punog izražaja iako postoji privlačnost menadžmenta.</p><p>Naime, suočili bi se s problemom potpuno automatiziranog proizvoda vijesti, napravljen neobičnim mašinama za sintezu, na temelju već dostupnih informacija, i bez ikakvog opozicionog djelovanja.</p><p>Druga teorija je da će umjetna inteligencija unaprijediti novinarstvo. Jedan primjer je urednika Insidera Nikolasa Karlsona (Nicholas Carlson) koji je dao dopuštenje za korištenje alata poput ChatGPT-a, ocjenjujući da generativna umjetna inteligencija može urednike, novinare i producente učiniti boljim, uz upozorenje da takvi alati mogu pružiti netačne informacije.</p><p>Optimistična teorija o ovakvim alatima je da će oni jednostavno učiniti određene novinarske operacije produktivnijima, djelomično automatizirajući procese tipkanja i transkripcije oslobađajući resurse za, recimo, stvarno izvještavanje. Ali, vijest je nova i vrijedna zbog onoga šta otkriva, a ne zbog određenog stila njezinog objavljivanja ili distribucije.</p><h2>Plodno tlo za radne sporove</h2><p>Ovakvo mišljenje smješta alate poput ChatGPT-a u spektar s ranijim oblicima automatizacije u i oko poslovanja vijesti, od programa za obradu teksta i provjere pravopisa do internetskog izdavaštva i društvenih medija te zauzima idealistički pogled na novinarstvo i njegovu funkciju u svijetu.</p><p>Treća teorija je da će umjetna inteligencija progutati novinarstvo. Redakcija koja želi automatizaciju pružit će plodno tlo za radne sporove, budući da se poslovi suptilno mijenjaju uvođenjem novih mašina i promjenom očekivanja od uprave.</p><p>U novinarstvu, međutim, čini se da bi se rana borba oko uticaja i umjetne inteligencije mogla razviti između novinskih organizacija i tehnoloških kompanija u obliku tužbi i dogovora o dijeljenju sadržaja.</p><p>Ovo bi novinske organizacije pretvorilo u smanjene servise bez potrebe da zapravo pišu čitave priče za distribuciju. Novinske organizacije koje postaju pomoćnici u obuci i pružatelji podataka za AI, predviđa potpunu dominaciju tehnoloških kompanija i brisanje medija kao zasebne industrije.</p><h2>Mnogo rasprava</h2><p>Poput mnogih rasprava o umjetnoj inteligenciji, ovi pristupi nude spekulativna rješenja za spekulativne probleme. Iako nisu baš lijepi za razmišljanje, oni su ipak manje tmurni od situacije koja je bila pred redakcijama početkom 2023. godine.</p><p>Neke aspekte proizvodnje vijesti vjerovatno će biti lakše automatizirati nego što skeptici priznaju. Bloomberg već godinama koristi alate umjetne inteligencije kako bi pojednostavio finansijske izvještaje, a telegrafske službe više od desetljeća koriste generatore priča za pisanje sportskih sažetaka i sažimanje izvještaja o zaradi.</p><p>Međutim, neizbježni pokušaji da se ostalo automatizira vjerovatno će se suočiti s temeljnom zbrkom novinarstva kao koncepta i prakse, piše Intelligencer - New York Magazine.</p>

Izražavanje panike u medijskoj industriji rezultat je sveobuhvatnog osjećaja izloženosti novim oblicima automatizacije

Kako će umjetna inteligencija promijeniti novinarstvo

<p>Rudari su nedavno u Srbiji u ogromnom otvorenom kamenolomu uglja otkrili drevni rimski brod te sad arheolozi vrijedno skidaju pijesak i zemlju s njega, javlja Reuters.<br></p><h2>Drvena građa</h2><p>Nakon što je bager u rudniku Drmno otkrio drvenu građu, stručnjaci s lokaliteta obližnjeg nekadašnjeg rimskog naselja poznatog kao Viminacijum požurili su da pokušaju sačuvati kostur broda, što je drugo takvo otkriće na tom području od 2020. godine. </p><p>Kako navodi Reuters, plovilo je vjerovatno bilo dio riječne flote koja je opsluživala veliki i visoko razvijeni rimski grad od 45.000 ljudi koji je imao hipodrom, utvrđenja, forum, palaču, hramove, amfiteatar, akvadukte, kupatila i radionice. Arheolog Miomir Korać rekao je da ranija otkrića sugeriraju da bi brod mogao datirati još iz 3. ili 4. stoljeća nove ere kada je Viminacijum bio glavni grad rimske provincije Gornje Mezije i imao luku u blizini pritoke rijeke Dunav. </p><p>-Možemo pretpostaviti da je ovo brod rimski, ali nismo sigurni u njegovu točnu starost - rekao je on za Reuters. </p><p>Drvena konstrukcija je prvo prskana vodom i držana pod ceradom kako bi se spriječilo njeno propadanje na ljetnim vrućinama, objasnio je on. Arheolozi vjeruju da su dva broda i tri do sada otkrivena kanua ili potonula ili napuštena na obali rijeke. </p><p>Namjera je da se izloži najnovije otkriće sa hiljadama artefakata otkopanih iz Viminacijuma u blizini grada Kostolca, 70 km istočno od Beograda.&nbsp;</p><h2>Trup 13 metara</h2><p>Mladen Jovičić, član tima koji trenutno radi na novootkrivenom brodu, rekao je da bi bilo jako teško pomaknuti njegov trup od 13 metara bez da se ošteti, te da će inžinjeri pripremiti posebnu konstrukciju koju će podizati dizalica u tu svrhu, a nakon toga će uslijediti cijeli proces postepenog konzerviranja.</p><p>Iskopavanja Viminacijuma traju od 1882. godine, ali arheolozi procjenjuju da su pretražili samo 5% lokacije od 450 hektara. Dosadašnja otkrića uključuju zlatne pločice, skulpture od žada, mozaike i freske, oružje i ostatke tri mamuta, navodi Reuters, piše Bljesak.info.</p>

Možemo pretpostaviti da je ovo brod rimski, ali nismo sigurni u njegovu tačnu starost", rekao je arheolog Korać za Reuters

Pronađeni ostaci rimskog broda u Srbiji, arheolozi ga polako otkopavaju

<p>Sistem vitalnih okeanskih struja koji pomaže u regulaciji klime sjeverne hemisfere mogao bi se urušiti bilo kada od 2025. godine i izazvati klimatski haos, upozorava nova kontroverzna studija. Atlantska meridijalna okeanska struja (AMOC), među kojima je i Golfska struja, upravlja klimom dovodeći tople, tropske vode na sjever i hladne na jug. Ali istraživači sada kažu da bi AMOC mogao skrenuti prema potpunom kvaru između 2025. i 2095., uzrokujući nagli pad temperatura, kolaps okeanskih ekosistema i širenje oluja širom svijeta. Međutim, neki su naučnici upozorili da novo istraživanje dolazi s nekim velikim upozorenjima.</p><p>AMOC može postojati u dva stabilna stanja: jačem, bržem na koje se danas oslanjamo i drugom koje je mnogo sporije i slabije. Prethodne procjene predviđale su da će struja vjerovatno prijeći na svoj slabiji način negdje u sljedećem stoljeću.</p><p>Ali klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem mogle bi gurnuti AMOC do kritične prekretnice prije nego kasnije, predviđaju istraživači u novoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature Communications.</p><h2>Prijelomna tačka</h2><p>- Očekivana prijelomna tačka, s obzirom da nastavljamo poslovati kao i obično s emisijama stakleničkih plinova, mnogo je ranije nego što smo očekivali - rekla je za Live Science koautorica Sazan Ditlevsen (Susanne Ditlevsen), profesorica statistike i stohastičkih modela u biologiji na Univerzitetu u Kopenhagenu . “To nije bio rezultat gdje smo rekli: "Oh, da, evo ga". Zapravo smo bili zbunjeni”, rekla je još.</p><p>Struje Atlantskog okeana rade poput beskrajne globalne pokretne trake koja prenosi kisik, hranjive tvari, ugljik i toplinu širom svijeta. Toplije južne vode, koje su slanije i gušće, teku prema sjeveru da se ohlade i tonu ispod voda na višim geografskim širinama, oslobađajući toplinu u atmosferu. Zatim, nakon što je potonula ispod okeana, voda polako pluta prema jugu, ponovno se zagrijava i ciklus se ponavlja. Ali klimatske promjene usporavaju taj tok. Slatka voda od topljenja ledenih ploča učinila je vodu manje gustom i slanom, a nedavne studije pokazale su da je struja najslabija u više od 1.000 godina.</p><p>Područje u blizini Grenlanda gdje južne vode tonu, poznato kao subpolarni vrtlog, graniči s područjem koje pogađa rekordno niske temperature, dok se okolna mora penju do najviših nivoa svih vremena, tvoreći "mrlju" hladne vode koja se neprestano širi. Posljednji put kad je AMOC promijenio način rada tokom posljednjeg ledenog doba, klima u blizini Grenlanda povećala se za 10 do 15 stepeni Celzijevih unutar jedne decenije. Ako bi se isključio, temperature u Evropi i Sjevernoj Americi mogle bi pasti za čak 5 stepeni u istom vremenu.</p><h2>Promjena struje</h2><p>Direktni podaci o snazi ​​AMOC-a bilježe se tek od 2004., pa su se za analizu promjena struje tokom dužih vremenskih perioda istraživači okrenuli očitanjima površinske temperature subpolarnog vrtloga između 1870. i 2020. godine, sistem za koji tvrde da pruža "otisak prsta" za snagu AMOC-ovog optjecaja. Unoseći ove informacije u statistički model, istraživači su procijenili opadajuću snagu i otpornost okeanske struje prema njenim sve većim fluktuacijama iz godine u godinu.</p><p>Rezultati modela uznemirili su istraživače, ali oni kažu da je njihova provjera samo učvrstila njihova otkrića: prozor za kolaps sistema mogao bi započeti već 2025. godine, a to je sve vjerojatnije kako 21. stoljeće odmiče.</p><p>- Ne smatram se velikim alarmantom. Na neki način to nije plodonosno - rekao je Piter Ditlevsen (Peter Ditlevsen), profesor fizike i klimatskih znanosti na Institutu Niels Bohr u Kopenhagenu, za Live Science. “Tako da me moj rezultat živcira, u nekom smislu. Zato što je prozor za mogući kolaps tako blizu i toliko značajan da moramo odmah poduzeti mjere.”</p><h2>Velike nesigurnosti</h2><p>Okeanografi i klimatski stručnjaci rekli su da, iako studija pruža zabrinjavajuće upozorenje, dolazi s nekim velikim nesigurnostima.</p><p>- Ako je statistika robusna i ispravan/relevantan način da se opiše kako se stvarni moderni AMOC ponaša, a promjene se odnoseisključivo na promjene u AMOC-u, onda je to vrlo zabrinjavajući rezultat - rekao je Dejvid Tornalej (David Thornalley) profesor nauke o okeanima i klimi na Univerzitetskom koledžu u Londonu, rekao je Live Science.</p><p>- Ali postoje neke stvarno velike nepoznanice i pretpostavke koje je potrebno istražiti prije nego što budemo imali povjerenja u ovaj rezultat - naglasio je još. Drugi klimatski naučnici otišli su toliko daleko da su otkrića pokušali umanjiti, sugerirajući da je “potpuno nejasno” da se promatrana evolucija površinske temperature AMOC-a može povezati sa snagom njegove cirkulacije.</p><p>- Dok se čini da je matematika stručno izvedena, fizički temelj je krajnje klimav: počiva na pretpostavci da kolaps prikazan pojednostavljenim modelima ispravno opisuje stvarnost – ali mi jednostavno ne znamo i nema ozbiljne rasprave o nedostacima ovih pojednostavljenih modela - rekao je Jošem Marocke (Jochem Marotzke), profesor klimatskih znanosti i direktor Instituta Max Planck za meteorologiju u Hamburgu, za Live Science.</p><p>- Stoga, dok bi rad mogao biti valjana "šta ako" vježba u analizi vremenskih serija u specijaliziranom časopisu, daleko je od svog samoproglašenog cilja procjene evolucije cirkulacije isključivo na temelju promatranja - naglasio je još. Istraživači koji stoje iza nove studije kažu da će njihovi sljedeći koraci biti ažuriranje modela podacima iz posljednje tri godine, što bi trebalo suziti njihov prozor za predviđeni kolaps.</p>

Prethodne procjene predviđale su da će struja vjerovatno prijeći na svoj slabiji način negdje u sljedećem stoljeću

Golfska struja mogla bi vrlo uskoro doživjeti kolaps: Zemlji prijeti neviđena katastrofa

<p>Iz Parka prirode Lastovsko otočje javljaju da je u blizini Lastova viđena sredozemna medvjedica. Njihova je brodska kamera u vodi zabilježila nešto za što su pretpostavili da je spomenuta životinja, da bi kasnije dodali kako su je vidjeli i uživo.</p>

<p>- Jučer u PP Lastovsko otočje brodska kamera M/B Nocturno je zabilježila nešto za što oni pretpostavljaju da je bila sredozemna medvjedica. Je li tako, procijenite sami. Ovo nije prva dojava, zaprimili smo ih više posljednje dvije godine. Svakako budi nadu da se nekoć stalni stanovnik ovog područja vratio - napisali su iz PP Lastovo.</p><p>- Sredozemnu medvjedicu su vidjeli uživo, a onda su gledali na brodskoj kameri je li zabilježeno i tamo - dodali su.</p><p>Sredozemna je medvjedica inače jedna od najugroženijih vrsta sisavaca na svijetu. U historiji je živjela duž cijele istočne obale Jadrana, a zapisi iz 17. i 18. stoljeća potvrđuju njenu prisutnost, prenosi Index.hr.</p><p>U 20. stoljeću populacija u Jadranu počinje naglo opadati. Istrijebljena je uglavnom zato što su je ribari smatrali štetočinom, a lovila se i zbog hrane, krzna ili kao trofej. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) i Crvena knjiga sisavaca Hrvatske označile su je kao regionalno izumrlu u Jadranskom moru. Posljednjih je godina ipak viđena nekoliko puta, posljednji put u novembru prošle godine, kada se ukazala kod Dubrovnika.&nbsp;</p>

Sredozemnu medvjedicu su vidjeli uživo, a onda su gledali na brodskoj kameri je li zabilježeno i tamo dodali su

Video / Sredozemna medvjedica snimljena u Jadranu

<p>Kako pišu regionalni mediji, Splićanku je nedavno za vrijeme kupanja na jednoj od plaža u Čiovu napala kornjača - glavata želva.&nbsp;</p><h2>Veliki trag</h2><p>Navodno ju je ugrizla iznad leđa promjera 10 do 12 centimetara i ostavila veliki trag. Bila je duga 80 do 100 centimetara, a napad se dogodio u plićaku, prenijela je Slobodna Dalmacija.</p><p>Prije nekoliko godina u Crnoj Gori u Stolivu muškarac je ubio želvu i time izazvao golemo ogorčenje javnosti, međutim, javilo se više mještana koji su izjavili da je napala i ugrizla više kupača. Niko nije stradao, ali jedna žena je doživjela od straha ozbiljan šok.</p><p>Napadi morskih kornjača na ljude u Jadranu veoma su rijetka pojava. Dokumentirano je malo slučajeva, a uvijek je riječ o ugrizima koji se događaju u plićaku ili pri plivanju u blizini obale, pa u pravilu kornjača ugrize čovjeka za nogu ili glutealno područje.</p><p>Budući da kornjača ima jaku čeljust, ugriz može rezultirati ranom, nagnječenim tkivom i modricama, a tome treba pridodati i strah koji pretrpe napadnuti kupači.&nbsp;</p><h2>Obloge i analgetici</h2><p>Iako kornjača nema zube, pa se njena usta često nazivaju kljunom, stisak može biti veoma jak. Većina ugriza s kojima se ljekari susreću dolazi od kornjača koje se uzgajaju kao kućni ljubimci. Terapija se obično sastoji od obloga i analgetika.</p>

Oni koji su imali nesreću da ih ugrize, opisuju taj ugriz kao veoma bolan, kao da su ih dohvatila kliješta

Morske kornjače napadaju kupače: Splićanku ugrizla za leđa

<p>Predkliničko istraživanje koje se provodi u Sjedinjenim Američkim Državama iznjedrilo je tabletu koja "ubija rak", odnosno koja "uništava" krute tumore, a zdrave stanice ostavlja netaknute, piše Sky News.</p><p>Tableta kodnog imena AOH1996 razvija se već 20 godina, a napada kancerogenu varijantu jezgrinog antigena proliferirajućih stanica (PCNA), bjelančevine koja je smještena u jezgri stanica u proliferaciji.</p><p>U svoj mutiranoj formi, PCNA je "ključna" za umnožavanje DNK i popravljanje svih "tumora u ekspanziji".</p><p>City of Hope, jedna najvećih istraživačkih i zdravstvenih organizacija u SAD, razvija tabletu AOH1996.</p><p>- PCNA je poput velikog terminala na aerodromu koji sadržava više punktova za pristup avionima, rekla je profesorica Linda Malkas, jedna od naučnica koja radi na tableti.</p><h2>Unikatno dugačije</h2><p>- Podaci sugeriraju da je PCNA koja se nalazi u stanicama raka unikatno drukčija i to nam je omogućilo da osmislimo lijek koji isključivo napada PCNA u stanicama raka, dodala je Malkas.</p><p>- Naša je tableta poput mećave koja zatvori ključni terminal na aerodromu. Ona prizemlji sve avione koji nose stanice raka, ustvrdila je Malkas.</p><p>Iako su inicijalni rezultati ovog istraživanja obećavajući, ono je za sada pokazalo samo da tableta AOH1996 može onemogućiti rast tumora u staničnim i životinjskim modelima.</p><h2>Klinička ispitivanja</h2><p>U toku je prva faza kliničkih ispitivanja na ljudima.</p><p>Tableta je efikasno liječila stanice koje su izvedene iz rakova dojke, prostate, mozga, jajnika, grlića maternice i pluća.</p><p>Ranije se smatralo da se PCNA ne može napadati lijekovima. Medicinska se zajednica nada da bi pozitivan ishod istraživanja mogao dovesti do razvoja personaliziranih lijekova protiv raka.</p>

Arheološko otkriće u Egiptu: Pronađen fosil manjeg kita star 41 milion godina

Rusija nakon 47 godina poslala svemirski brod na Mjesec

Arheolozi ne odustaju od istraživanja drevnog sela: Pronašli ostatke stare 1.600 godina

U Kini nađena drevna lobanja: "Ne nalikuje nijednoj ljudskoj pronađenoj do sada"

U Jadranskom moru uočene nove otrovne vrste riba

Za vikend ne propustite meteorsku kišu

Umjetna inteligencija procijenila ko su najpoznatije ličnosti s Balkana – slažete li se

Nesvakidašnja nagradna igra: Majka i kćerka osvojile putovanje u svemir

Fosilizirano jaje flaminga staro do 12.000 godina pronađeno prvi put u SAD

Australci mislili da su snimili meteor, ispostavilo se da je ruska raketa

Kako će umjetna inteligencija promijeniti novinarstvo

Pronađeni ostaci rimskog broda u Srbiji, arheolozi ga polako otkopavaju

Golfska struja mogla bi vrlo uskoro doživjeti kolaps: Zemlji prijeti neviđena katastrofa

Video / Sredozemna medvjedica snimljena u Jadranu

Morske kornjače napadaju kupače: Splićanku ugrizla za leđa

"Revolucionarna" pilula uništava sve vrste raka: Počelo je testiranje na ljudima

Nauka

Arheološko otkriće u Egiptu: Pronađen fosil manjeg kita star 41 milion godina

Rusija nakon 47 godina poslala svemirski brod na Mjesec

Arheolozi ne odustaju od istraživanja drevnog sela: Pronašli ostatke stare 1.600 godina

U Kini nađena drevna lobanja: "Ne nalikuje nijednoj ljudskoj pronađenoj do sada"

U Jadranskom moru uočene nove otrovne vrste riba

Za vikend ne propustite meteorsku kišu

Umjetna inteligencija procijenila ko su najpoznatije ličnosti s Balkana – slažete li se

Nesvakidašnja nagradna igra: Majka i kćerka osvojile putovanje u svemir

Fosilizirano jaje flaminga staro do 12.000 godina pronađeno prvi put u SAD

Australci mislili da su snimili meteor, ispostavilo se da je ruska raketa

Kako će umjetna inteligencija promijeniti novinarstvo

Pronađeni ostaci rimskog broda u Srbiji, arheolozi ga polako otkopavaju

Golfska struja mogla bi vrlo uskoro doživjeti kolaps: Zemlji prijeti neviđena katastrofa

Video / Sredozemna medvjedica snimljena u Jadranu

Morske kornjače napadaju kupače: Splićanku ugrizla za leđa

"Revolucionarna" pilula uništava sve vrste raka: Počelo je testiranje na ljudima