Cilj ograničavanja dugoročnog globalnog zagrijavanja na 1,5 stepen Celzijusa postaje sve nedostižniji, upozoravaju stručnjaci za klimu, jer zemlje ne uspijevaju odrediti ambicioznije ciljeve unatoč višemjesečnim rekordnim vrućinama na kopnu i moru. <h2>Temparature premašile rekorde</h2>Dok su izaslanici u Bonu početkom juna pripremali godišnji skup o klimi u novembru, prosječna globalna temperatura površinskog zraka bila je nekoliko dana viša od 1,5 stepeni u odnosu prema predinustrijskim razinama, objavio je evropski program za klimatske promjene Copernicus.Premda su prosječne temperature i prije premašivale prag od 1,5 stepeni, ovo je prvi put da se to dogodilo u ljeto na sjevernoj hemisferi koje počinje 1. juna. Temperature mora također su premašile rekorde za april i maj.- Istječe nam vrijeme jer je za promjene potrebno vrijeme - upozorila je klimatologinja Sarah Perkins-Kirkpatrik s australskog Sveučilišta Novog Južnog Walesa.Uoči sastanka izaslanika Kine i SAD-a, najvećih svjetskih zagađivača atmofsere, idući mjesec, temperature u Pekingu premašile su junske rekorde, a SAD su pogodili ekstremni toplinski valovi.<h2>Smrtonosno ljeto moglo bi postati uobičajeno</h2>Dijelovi Sjeverne Amerike bili su ovaj mjesec oko 10 Celzijevih stepeni topliji od sezonskog prosjeka, a dim od šumskih požara prekrio je Kanadu i istočnu obalu SAD.U Indiji, jednoj od regija koja je najviše osvjetljiva na klimatske promjene, porastao je broj umrlih zbog dugotrajnih visokih temperatura, a ekstremna vrućina pogodila je i Španiju, Iran i Vijetnam pa se strahuje da bi prošlogodišnje smrtonosno ljeto moglo postati uobičajeno.Svjetska meteorološka organizacija prognozirala je u maju da postoje 66-postotni izgledi da će do 2027. prosječna godišnja temperatura biti viša od praga od 1,5 stepen Celzijevih, koji je dogovoren u Parizu 2015., barem jednu cijelu godinu.Visoke temperature vladaju i na kopnu i na moru, a zagrijavanje se intenziviralo zbog El Nina i drugih faktora.<h2>“Okeani pogođeni četverostrukim udarom”</h2>Prosječne globalne temperature površine mora iznosile su potkraj marta 21 stepen i ostale su rekordne za to doba godine cijeli april i maj. Australska meteorološka služba upozorila je da bi temperature Pacifika i Indijskog okeana mogle biti tri stepena više od uobičajenog za oktobar.Važan faktor je globalno zagrijavanje, objasnio je profesor fizike klime Pjers Forster (Piers Forster) sa Sveučilišta u Leedsu, ali El Nino, smanjenje količine saharske prašine koja puše preko okeana i korištenje brodskih goriva s manje sumpora također tome doprinose.- Sve u svemu, okeani su pogođeni četverostrukim udarom -&nbsp; rekao je.Toplija mora mogla bi značiti i manje vjetra i kiše što će stvoriti začarani krug koje će uzrokovati još više zagrijavanja, rekla je Analisa Brako, klimatologija Tehnološkog instituta iz američke savezne države Georgije.Premda su ovogodišnje visoke temperature mora izazvane “savršenom kombinacijom” okolnosti, ekološke posljedice mogle bi potrajati, rekla je.- Okean će jako sporo reagirati jer polako akumulira toplinu, ali je i jako dugo zadržava - istakla je.

Visoke temperature vladaju i na kopnu i na moru, a zagrijavanje se intenziviralo zbog El Nina i drugih faktora

Približavamo se tački s koje nema povratka

Studija klimatskih promjena: Približavamo se tački s koje nema povratka

<div> </div>Zahvaljujući nizu misija u proteklih nekoliko godina, uključujući Perseverance Rover koji je sletio 22. februara 2021., Mars je sve zanimljiviji astronomima, astrofizičarima i budućim astronautima.<div><div>NASA planira poslati astronaute na Mars u budućnosti, a Elon Mask stalno tvrdi da će on to učiniti prvi, ali prije svega korisno je znati koliko je točno vremena potrebno da se stigne do tamo.Mars napravi jedan krug oko Sunca svakih 687 zemaljskih dana. To znači da se udaljenost između Zemlje i Marsa mijenja svaki dan, a dva planeta su blizu jedan drugome otprilike svakih 26 mjeseci. Osim toga, budući da i Zemlja i Mars imaju eliptičnu orbitu (a Mars je eliptičniji od Zemljine), neki od naših bliskih pristupa bliži su od drugih. Posljednje značajno približavanje bilo je 6. oktobra 2020., kada je Mars bio samo 62,07 miliona kilometara od Zemlje.<h2>Vrijeme</h2>Dakle, koliko je vremena potrebno za putovanje od 54.6 miliona kilometara do Marsa? To ovisi o brzini. Na primjer, rover Perseverance putovao je brzinom od oko 39.600 kilometara na sat i putovanje je trajalo sedam mjeseci, ali to je zbog toga gdje su Zemlja i Mars bili u vrijeme kada je Perseverance lansiran i gdje su bili kada je sletio. Kad biste mogli putovati jednako brzo kao svemirska letjelica New Horizons (koja je poznata po posjetu Plutonu 2015.), potencijalno biste mogli stići do Marsa za samo 39 dana, ovisno o rasporedu planeta i brzini od 58 000 kilometara na sat do kojeg je došao New Horizons. Povijesno gledano, svemirskim letjelicama bilo je potrebno između 128 dana (Mariner 7 u preletu) i 333 dana (Viking 2 Orbiter/Lander, drugo američko slijetanje na Mars).<h2>Misije na Mars</h2>Budući da nijedan čovjek još nije putovao na Mars, ne postoje tačne brojke o tome koliko brzo je moguće ići jer morate usporiti kako se približavate Marsu. Najbolje procjene govore da će ljudske misije na Mars biti tempirane tako da iskoriste prednosti dobrog planetarnog poravnanja. Većina procjena navodi vrijeme putovanja u rasponu od 150 do 300 dana, to je pet do 10 mjeseci, a prosjek je obično oko sedam mjeseci, baš kao i rover Perseverance.<div> </div></div></div>

NASA planira poslati astronaute na Mars u budućnosti

Koliko vremena treba da biste stigli do Marsa

Džefri Hinton, jedan od takozvanih kumova vještačke inteligencije (AI), pozvao je vlade da se umiješaju i pobrinu da mašine ne preuzmu kontrolu nad društvom.Hinton je dospio na naslovne strane u maju, kada je objavio da je napustio Google poslije decenije rada da bi slobodnije govorio o opasnostima vještačke inteligencije, ubrzo nakon što je objavljivanje ChatGPT zaokupilo maštu svijeta.Veoma cijenjeni naučnik u oblasti vještačke inteligencije, sa sjedištem na Univerzitetu u Torontu, govorio je publici u prepunoj sali na konferenciji o tehnologiji "Koližn" u tom kanadskom gradu.Konferencija je okupila više od 30.000 osnivača startupa, investitora i tehnoloških radnika, od kojih većina žele da nauče kako da upravljaju talasom vještačke inteligencije i da ne slušaju lekcije o opasnostima koje on nosi.- Prije nego što vještačka inteligencija bude pametnija od nas, mislim da ljude koji je razvijaju treba ohrabriti da ulože mnogo truda u razumijevanje kako bi mogla da pokuša da preuzme kontrolu - rekao je Hinton.<h2>Produbljenje nejednakosti</h2>- Trenutno postoji 99 veoma pametnih ljudi koji pokušavaju da poboljšaju vještačku inteligenciju i jedna veoma pametna osoba koja pokušava da shvati kako da zaustavi to da ona preuzme (sve) i koja možda želi da bude uravnoteženija - rekao je on.AI bi mogao da produbi nejednakost, dodao je Hinton, upozoravajući da rizike koje donosi vještačka inteligencija treba shvatiti ozbiljno uprkos njegovim kritičarima koji vjeruju da pretjeruje sa pričom o rizicima.- Mislim da je važno da ljudi shvate da ovo nije naučna fantastika, da ovo nije samo izazivanje straha - insistirao je on. "To je pravi rizik o kome moramo da razmišljamo i moramo unaprijed da smislimo kako da se nosimo sa njim".Hinton je također izrazio zabrinutost da će vještačka inteligencija produbiti nejednakost, sa ogromnim povećanjem produktivnosti zbog njenog korišćenja u korist bogatih, a ne radnika.- Bogatstvo neće ići ljudima koji rade. Ući će u to tako da bogatiji budu oni bogati, a ne oni siromašniji, a to je veoma loše za društvo - dodao je on.<h2>Opasnost od lažnih vijesti</h2>Također je ukazao na opasnost od lažnih vijesti koje kreiraju botovi u stilu ChatGPT-a i rekao da se nada da bi sadržaj generisan vještačkom inteligencijom mogao da bude obilježen na način sličan onome kako centralne banke označavaju vodenim žigom gotovinski novac.- Veoma je važno da pokušamo, na primjer, da sve što je lažno označimo kao lažno. Da li to možemo tehnički da uradimo, ne znam - rekao je on.Evropska unija razmatra takvu tehniku u svom zakonu o vještačkoj inteligenciji, zakonu koji će postaviti pravila za vještačku inteligenciju u Evropi, o čemu pregovaraju zakonodavci.Hintonova lista opasnosti od vještačke inteligencije u suprotnosti je sa diskusijama na konferencijama koje su bile manje o sigurnosti i prijetnjama, a više o iskorištavanju prilike stvorene pojavom ChatGPT-a.<h2>Prijetnja preuranjena</h2>Investitorica rizičnog kapitala Sara Guo rekla je da je priča o AI kao egzistencijalnoj prijetnji preuranjena i uporedila je sa "govorom o prenaseljenosti na Marsu", citirajući drugog gurua vještačke inteligencije, Endrua Nga.Ona je takođe upozorila na "zarobljavanje putem propisa" koje bi dovelo do toga da vladina intervencija zaštiti aktuelne službenike prije nego što bude imala priliku da se koristi sektorima kao što su zdravstvo, obrazovanje ili nauka.Mišljenja su se razlikovala o tome da li će trenutni generativni giganti vještačke inteligencije, koji uglavnom podržavaju Microsoft OpenAI i Google, ostati bez premca ili će novi akteri proširiti polje sopstvenim modelima i inovacijama.- Za pet godina i dalje zamišljam da ako želite da odete i pronađete najbolji, najtačniji, najnapredniji opći model, vjerovatno ćete morati da idete u jednu od rijetkih kompanija koje imaju kapital da to urade - rekla je Li Mari Brasvel iz kompanije za rizični kapital Kleiner Perkins.

Veoma je važno da pokušamo, na primjer, da sve što je lažno označimo kao lažno, rekao je

"Kum" vještačke inteligencije pozvao vlade da zaustave mašine prije nego što preuzmu društvo

Kako piše "Daily Mail", naučnici iz Brazila, Australije i Italije su, uz pomoć digitalnog modela, rekonstruisali Tutankamonovo lice od njegove mumificirane lobanje.Rekonstrukcija je otkrila mladalačko i živahno lice faraona koji je umro u tinejdžerskim godinama prije više od 3.000 godina.Brazilski grafički ekspert Cicero Moreš (Cicero Moraesh), koji je koautor studije, kaže da mu Tutankamon izgleda kao mlad čovek nježnog lica.- Gledajući u njega, više vidimo mladog učenika nego političara punog odgovornosti, što njegovu istorijsku ličnost čini još zanimljivijom -&nbsp; rekao je on.

<blockquote class="twitter-tweet">King Tutankhamun&#39;s face is seen for the first time in over 3,300 YEARS <a href="https://t.co/kMnwNC0ISd">https://t.co/kMnwNC0ISd</a> <a href="https://t.co/u2TBjqm30P">pic.twitter.com/u2TBjqm30P</a>&mdash; Daily Mail Online (@MailOnline) <a href="https://twitter.com/MailOnline/status/1663833923946676224?ref_src=twsrc%5Etfw">May 31, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Čuveni "dječak kralj" je otkriven zajedno sa ostalim dragocjenostima koje je pronašao britanski arheolog Hauard Karter 1922. u egipatskoj Dolini kraljeva.- To je bio detektivski posao, gdje smo spajali tragove informacija kako bismo došli do 3D modela lobanje -&nbsp; kaže Moreš.Zatim su odredili veličinu usana, poziciju očiju, visinu ušiju i prednju stranu nosa.&nbsp;- Sve projekcije su zasnovane na statističkim studijama koje su sprovedene CT skeniranjem živih pojedinaca od nekoliko različitih predaka - objašnjava.Ovo nije prvi put da su naučnici pokušali da rekonstruišu lice mladog faraona, pošto je to već učinjeno 2005. godine.Majkl Habiht (Michael Habiht), egiptolog i arheolog sa Univerziteta Flinders u Australiji, koji je koautor studije, kaže da ima mnogo sličnosti između te dvije rekonstrukcije.&nbsp;- Naša rekonstrukcija je vrlo slična onoj koju je sproveo francuski tim prije nekoliko godina. Takođe se uklapa sa historijskim opisima Tutankamona - istakao je Habiht.

Rekonstrukcija je otkrila mladalačko i živahno lice faraona

Pogledajte kako je izgledao Tutankamon: Naučnici "oživjeli" faraona

Čulo mirisa je jedan od naših najbogatijih prozora u svijet oko nas. Igra vitalnu ulogu u onome što okusimo, našim društvenim interakcijama, pa čak i pomaže nam u otkrivanju potencijalnih opasnosti. Ali prijetnja u zraku koji udišemo možda nagriza naše mirisne moći.Mnogim ljudima je Covid-19 pokazao kako je to izgubiti osjet mirisa. Poznat kao “anosmija“, gubitak mirisa može imati značajan učinak na naše opće dobro i kvalitetu života. Međutim iznenadna respiratorna infekcija može dovesti do privremenog gubitka ovog važnog čula, vaš miris je možda godinama postupno nestajao zbog nečeg drugog – zagađenja zraka, piše BBC Future.Izloženost malim česticama onečišćenja u zraku, koje uglavnom nastaju izgaranjem goriva u vozilima, elektranama i našim domovima – ranije se povezivala s “olfaktornom disfunkcijom”, ali obično samo u radnim ili industrijskim okruženjima. No nova istraživanja sada počinju otkrivati prave razmjere i potencijalnu štetu uzrokovanu onečišćenim zrakom koji udišemo svaki dan.<h2>Izlaganje zagađenju</h2>Na donjoj strani našeg mozga, odmah iznad nosne šupljine, nalazi se olfaktorni bulbus. Ovaj osjetljivi komadić tkiva ispunjen je živčanim završecima i neophodan je za iznimno raznoliku sliku svijeta koju dobivamo iz našeg osjetila mirisa. To je također naša prva linija obrane protiv virusa i zagađivača koji ulaze u mozak. No, s ponovljenim izlaganjem zagađenju, te se brane polako troše.- Naši podaci pokazuju da postoji 1,6 do 1,7 puta veći rizik od razvoja anosmije s dugotrajnim izlaganjem opasnim česticama - istakao je rinolog na Medicinskom fakultetu u Baltimoreu. U postocima, to je povećanje od 160% do 170%.<h2>&nbsp;Jaki mirisi</h2>Jednostavno pitanje na koje je u svom istraživanju želio odgovoriti bilo je sljedeće: živi li neproporcionalan broj pacijenata s anosmijom u područjima s većim zagađenjem? Donedavno malo znanstvenih istraživanja na ovu temu uključivalo je jedno meksičko istraživanje iz 2006., koje je upotrijebilo jake mirise kave i naranče kako bi pokazalo da stanovnici Mexico Cityja – koji se često bori sa zagađenjem zraka – obično imaju lošiji osjet mirisa od ljudi koji žive u ruralnim područjima zemlje.<h2>Anosmija</h2>Uz pomoć kolega, uključujući ekološkog epidemiologa Zenju Zanga&nbsp; (Zhenyua Zhanga) koji je izradio kartu historijskih podataka o onečišćenju zraka na području Baltimorea, Ramanatan (Ramanathan) je postavio studiju slučaja kontrole podataka od 2690 pacijenata koji su bili u bolnici Džon Hopkins (Johns Hopkins) tokom perioda od četiri godine. Oko 20% imalo je anosmiju i većina nije pušila (što je važno jer je to navika za koju se zna da utječe na čulo mirisa).Utvrđeno je da su razine zagađenja zraka znatno više u četvrtima u kojima su živjeli pacijenti s anosmijom u usporedbi sa zdravim sudionicima kontrolne skupine. Čak i kada su prilagođeni prema dobi, spolu, etničkoj pripadnosti, indeksu tjelesne mase, korištenju alkohola ili duhana, nalazi su bili isti. Čak i mala povećanja izloženosti česticama onečišćenja iz okoline može biti povezana s anosmijom.Otkriće je potvrđeno u drugim dijelovima svijeta u studijama objavljenim ove godine. Jedna nedavna studija u Bresciji, u sjevernoj Italiji, na primjer, otkrila je da su nosovi tinejdžera i mladih odraslih postali manje osjetljivi na mirise što su više bili izloženi dušikovom dioksidu – još jednom zagađivaču koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, posebno iz motora vozila. Drugo jednogodišnje istraživanje u Sao Paulu, Brazil, također je pokazalo da ljudi koji žive u područjima s većim zagađenjem česticama imaju oslabljen osjet mirisa.

Prijetnja u zraku koji udišemo možda nagriza naše mirisne moći

Nauka pokazuje: Evo zašto ljudi gube čulo mirisa

Saturnov mjesec Enceladus godinama je mamio naučnike zbog mogućnosti postojanja okeana ispod debele površine leda. Sada je tome dodan i novi element: čini se da taj hladni, mračni okean sadrži oblik fosfora, esencijalni sastojak za život kakav poznajemo, piše <a href="https://www.washingtonpost.com/science/2023/06/14/saturn-moon-phosphorous-life/">Washington Post.</a>To znači da Enceladus ima jedini okean izvan Zemlje za koji se zna da sadrži svih šest elemenata potrebnih za život.Otkriće otopljenog natrijevog fosfata, objavljeno u srijedu u časopisu Nature, čini Enceladus još intrigantnijim u potrazi za nastanjivim svjetovima izvan Zemlje.<h2>Ne znači da je naseljeno</h2>Izvještaj se temelji na podacima s instrumenta na NASA-inoj svemirskoj letjelici Cassini koja je istraživala Saturn i njegove mjesece.-Sada smo doista otkrili da je podzemni okean Enceladusa najnastanjivije mjesto u Sunčevom sistemu, barem koliko mi znamo, rekao je glavni autor izvještaja Frank Postberg, profesor na Slobodnom univerzitetu u Berlinu.- No to ne znači da tamo zapravo ima života, to jest, da je naseljeno, dodao je.Skromne veličine, čini se da Enceladus ima ono što naučnici nazivaju „okean sode“: gaziran je, pjenušav i slan. Postberg sugeriše da bi okus mogao biti poput sapuna. Okean je skriven ispod debelog leda, no smrznute čestice migriraju kroz pukotine u ledu i pršte u svemir. Te se perjanice ponekad nazivaju i gejzirima, no Postbergu se ne sviđa taj termin jer upućuje na erupcije tekuće vode.<h2>Godine analize</h2>Otkrivanje fosfora zahtijevalo je godine analize podataka o česticama koje su udarile u instrument letjelice Cassini dok je jurila pokraj tog ledenog mjeseca.Fosfor je jedan od šest elemenata (ugljik, vodik, dušik, kisik, fosfor, sumpor), koji zajedno s vodom i energijom čine temelj za biohemiju na Zemlji. Neophodan je za strukturu DNA i RNA te za prijenos energije u stanicama. Budući da je relativno rijedak, smatra se izuzetno važnim za život, ističe Postberg.U okeanu Enceladusa ima ga u izobilju.Uprkos velikoj udaljenosti od Sunca, ledeni mjeseci koji kruže oko Jupitera i Saturna mogu imati tekuće okeane jer dobivaju energiju od gravitacije. Mala su tijela stegnuta plimnim silama koje se stvaraju u njihovim krugovima oko ogromnih planeta, čijim se djelovanjem proizvodi unutrašnja toplina. Jupiterov stjenoviti mjesec Io, prekriven vulkanima, primjer je tog fenomena. Na Enceladusu plimno zagrijavanje možda pokreće hidrotermalne otvore slične onima koji izbacuju vodu bogatu hranjivim tvarima u okean na Zemlji.

Skromne veličine, čini se da Enceladus ima ono što naučnici nazivaju „okean sode“: gaziran je, pjenušav i slan

Veliko otkriće NASA-e: Jedini okean izvan Zemlje sadrži oblik fosfora

Drevni virusi, koji nisu viđeni nigdje u svijetu vijekovima, ako ne i duže, prijete da postanu opasnost po čovječanstvo zbog klimatskih promjena, saopćili su naučnici.Čestice raznih bolesti su i danas zarazne u vuni mamuta, sibirskim mumijama, ostacima praistorijskih vukova, čak i u plućima žrtava raznih virusa zakopanih u zamrznutoj zemlji, prenio je "Miror".Institucije u Rusiji, Njemačkoj i Francuskoj radile su zajedno na novoj studiji, tokom koje je utvrđeno da je "rizik povećan zbog globalnog zagrijavanja, pošto će odmrzavanje permafrosta nastaviti da se ubrzava", pa bi mogle da se pojave neke bolesti koje nisu bile aktivne još od praistorije.Naučnici su prethodnih decenija otkrili nekoliko mikroba iz permafrosta koji se brzo topi, a analize pokazuju da su takozvani "zombi" virusi možda na putu da se vrate.Također, naučnici su ekshumirali tijelo žene Inuita zakopane u masovnoj grobnici žrtava virusa, u selu Brevig Mišn na Aljasci.Zahvaljujući ledenom pokrivaču, dovoljno RNK materijala iz virusa je dobro očuvano da su istraživači mogli da sekvenciraju čitav gen soja virusa iz 1918. godine.Virusi se jako dobro održavaju u arktičkim uslovima. Velike boginje su zvanično iskorijenjene, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 1980. godine.Međutim, 2004. godine, francuski i ruski naučnici našli su virus malih boginja u 300 godina staroj sibirskoj mumiji zamrznutoj u ruskoj republici Jakutiji.

Naučnici su ekshumirali tijelo žene Inuita zakopane u masovnoj grobnici žrtava virusa

Nauka pokazala da drevni virusi prijete čovječanstvu

U olupini čuvenog luksuznog prekookeanskog broda Titanik, poslije 111 godina od potonuća, pronađena je izgubljena ogrlica u olupini broda. Titanik je na svom prvom putovanju potonuo udarivši u santu leda u Atlantiku. Tom prilikom stradalo je više od 1.500 ljudi.Napravljena je od zuba megalodona, zuba džinovske prahistorijske ajkule i malog udjela zlata. Pronašli su je pripadnici organizacije “Magelan”. Inače, ova organizacija bavi se podvodnim istragama i mapiranjem morskog dna.Ogrlica je slučajno pronađena tokom snimanja olupine Titanika za potrebe dokumentarnog filma.- Pronađena ogrlica je raskošno lijepa, a ovakva otkrića oduzimaju dah – istakao je izvršni direktor organizacije “Magelan” Ričard Parkinson.

Inače, megalodon je vrsta koja je izumrla prije 3,6 miliona godina. Neki primjerci bili su dugački i do 18 metara. Bili su brži od bilo koje danas žive ajkule i dovoljno veliki da pojedu orku u samo pet zalogaja.Ogrlica je još u olupini broda, jer SAD i Velika Britanija treba da daju specijalno odobrenje da se ona izvuče iz potonulog broda.Istraživači će uz pomoć vještačke inteligencije pokušati da ustanove kome je ogrlica tačno pripadala.

Napravljena je od zuba megalodona, zuba džinovske prahistorijske ajkule i malog udjela zlata

Nakon 111 godina od potonuća: U olupini Titanika pronađena neobična ogrlica

Kina je poslala tri astronauta na svoju svemirsku stanicu Tiangong i prvi put u sklopu svog svemirskog programa lansirala astronaute civile u svemir. Misija Shenzhou-16 poletjela je iz centra za lansiranje satelita Jiuquan u utorak ujutro u pustinji Gobi na sjeverozapadu zemlje, javlja Xinhua, prenosi AFP. Kina je u utorak poslala tri astronauta u svoju sada potpuno operativnu svemirsku stanicu kao dio rotacije posade u petoj misiji s ljudskom posadom u kinesku svemirsku ispostavu od 2021. godine, izvještavaju državni mediji.- Lansiranje je bilo potpuno uspješno i astronauti su u dobrom stanju - rekao je Zou Lipeng, direktor centra Jiuquan.Posada će se nakratko preklapati sa tri astronauta koji se trenutno nalaze na stanici Tiangong, koji će se potom vratiti na Zemlju nakon što završe svoju šestomjesečnu misiju.Deseci zaposlenih iz svemirskog programa, od kojih mnogi žive u kompleksu, izašli su posmatrati lansiranje, snimajući selfije s raketom u pozadini i mašući kineskim zastavama.Ispustili su glasne uzvike dilvljenja, vičući „sretno“ i mahali dok je raketa poletjela u oblaku dima.Na čelu posade je komandant Jing Haipeng, koji je na svojoj četvrtoj misiji. U letjelici su i inženjer Zhu Yangzhu i profesor Univerziteta Beihang Gui Haichao, prvi kineski civil u svemiru.Posada će ostati na brodu Tiangong oko pet mjeseci, tokom kojih će provoditi naučne eksperimente, uključujući "visoko precizne svemirsko-vremensko-frekventne sisteme, opću relativnost i porijeklo života, navodi Kineska svemirska agencija za operacije s posadom (CMSA).

Deseci zaposlenih iz svemirskog programa, od kojih mnogi žive u kompleksu, izašli su posmatrati lansiranje

Kina lansirala letjelicu Shenzhou-16 s tročlanom posadom prema svojoj svemirskoj stanici Tiangong

Kompanija Ilona Maska (Elona Muska) za moždane implantate Neuralink jučer je saopćila da je dobila zeleno svjetlo od američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) za pokretanje svoje prve kliničke studije na ljudima.Mask je od 2019. godine više puta predviđao da će njegova kompanija Neuralink za medicinske uređaje početi ispitivanja moždanih implantata na ljudima za liječenje teških stanja poput paralize i sljepoće, a krajem prošle godine došao je na naslovnice kada je rekao da je već toliko uvjeren u sigurnost uređaja da bi ih bio spreman ugraditi u vlastitu djecu.<h2>FDA ukazala na neke probleme </h2>Ipak, firma, osnovana 2016., tek je početkom 2022. zatražila odobrenje FDA-e, a agencija je odbila zahtjev, reklo je Reutersu u martu sedam sadašnjih i bivših zaposlenika, koji su dodali da je FDA Neuralinku ukazala na nekoliko zabrinutosti koje je trebalo riješiti prije sankcioniranja ispitivanja na ljudima.Glavni problemi uključivali su litijevu bateriju uređaja, mogućnost migriranja žica implantata unutar mozga i izazov sigurnog izvlačenja uređaja bez oštećenja moždanog tkiva.<h2>"Ovo je rezultat nevjerojatnog rada"</h2>Odobrenje FDA-e u četvrtak dolazi u trenutku kada američki zakonodavci pozivaju regulatore da istraže je li sastav panela koji nadzire testiranje na životinjama u Neuralinku pridonio neuspjelim i ishitrenim eksperimentima, a ta je firma i ranije bila predmetom federalnih istraga.U tweetu u četvrtak, Neuralink je objavio da još nije otvoren za kliničko ispitivanje. -	Ovo je rezultat nevjerojatnog rada tima Neuralinka u bliskoj saradnji s FDA-om i predstavlja važan prvi korak koji će jednog dana omogućiti našoj tehnologiji da pomogne mnogim ljudima – pisali su na Twitteru jučer iz te kompanije. FDA nije odmah odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar.

U tweetu u četvrtak, Neuralink je objavio da još nije otvoren za kliničko ispitivanje

Mask želi proizvoditi moždane implantate: Dobio dozvolu za početak studije na ljudima

Otprilike jednom godišnje asteroid veličine automobila udari u Zemljinu atmosferu, stvori impresivnu vatrenu loptu i izgori prije nego što stigne na površinu. <h2>2023 JK&nbsp;</h2>Očekuje se da će asteroid po imenu 2023 JK proletjeti pored Zemlje u nedjelju, promašivši našu planetu za nešto više od 1,6 miliona kilometara.Prema američkoj svemirskoj agenciji NASA, 2023 JK je otprilike veličine komercijalnog aviona. Asteroid JD4 – koji je otprilike iste veličine kao 2023 JK – također će proći u nedjelju, promašivši Zemlju za skoro dvostruku udaljenost. NASA predviđa naporan vikend u svemiru – još tri asteroida će proći nedaleko od Zemlje: Plavi mermer veličine autobusa, 2023 JL2 veličine aviona i HG11 – samo sedam metara u prečniku – koji će se približiti na 4,5 miliona kilometara.Prolazak JK 2023 može biti veoma opasan u poređenju s drugim plutajućim stijenama, ali čovječanstvo ne bi trebalo da mijenja svoje planove za vikend. Poređenja radi, Mjesec je 380.000 kilometara od Zemlje, a u rijetkim prilikama da asteroidi udare na našu planetu, obično se ne dešava mnogo.<h2>Zbrisao dinosaure</h2>Otprilike jednom godišnje, asteroid veličine automobila udari u Zemljinu atmosferu, stvori impresivnu vatrenu loptu i izgori prije nego što stigne na površinu, objavila je NASA. Međutim, prije oko 65 miliona godina asteroid veličine planine je zbrisao dinosaure i većinu ostatka života na Zemlji.

Otprilike jednom godišnje asteroid veličine automobila udari u Zemljinu atmosferu, stvori impresivnu vatrenu loptu i izgori 

Asteroid će u nedjelju proći veoma blizu Zemlje

Međunarodni tim naučnika, predvođen Univerzitetom u Beču, istraživao je evoluciju ajkula analizirajući razvoj čeljusti.Multidisciplinarni timovi istraživača sa Univerziteta u Beču, Imperial Collega u Londonu, Nacionalnog prirodnjačkog muzeja u Parizu, Christian-Albrechts Univerziteta i Muzeja Naturalis u Holandiji otkrili su kako su se donje čeljusti ajkula mijenjale tokom evolucije.Rezultati studije objavljene u časopisu Communications Biology pokazuju koliko su plijen, položaj u hranidbenim mrežama i stanište ustvari doprinijeli raznolikosti oblika čeljusti kod ajkula.Današnje jedinke morskih pasa imaju dugu evolucijsku istoriju koja se može pratiti unazad 180 miliona godina. Tokom cijelog ovog perioda, oni su bili važan dio morskih hranjivih mreža i uglavnom su se nalazili u tropskim predjelima kao vrhunski predatori. Istovremeno, morski psi su razvili mnoge načine i oblike života kao stanovnici morskog dna, brzi plivači na otvorenom moru ili kao najmanje vrste u dubokom moru.Za istraživanje utjecaja životnog prostora i načina života na razvoj zubnih kostiju morskih pasa tokom vremena, naučnici su proveli analize pomoću rendgena, kompjuterizirane tomografije i 3D rekonstrukcije čeljusti 90 vrsta morskih pasa.Rezultati su pokazali da kod najčešćih vrsta ajkula kao što su rekvijemske ajkule, donje čeljusti pokazuju samo relativno male varijacije u obliku, dok su velike razlike potvrđene kod populacije dubokomorskih ajkula.Osim što su često bioluminiscentne, ajkule koje žive u dubokom moru prilagođene su raznim strategijama traženja hrane, od proždiranja velikih komada kitova do jedenja jaja, dok se mnoge dubokomorske ajkule hrane glavonošcima.Za većinu vrsta koje žive na grebenima i velike grabežljivce na otvorenom moru, mogućnosti su ograničene. Hrane se uglavnom ribom ili drugim vrstama morskih pasa, a samo nekoliko se prilagodilo jednom specifičnom plijenu, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.&nbsp;

Rezultati su pokazali da kod najčešćih vrsta ajkula kao što su rekvijemske ajkule

Naučnici analizirali evoluciju morskih pasa na osnovu oblika čeljusti

Sve je više onih koji se okreću čistijim izvorima energije, pa su solarne ploče sve omiljenije, a one se naročito instaliraju odvojeno od ostatka kuće.Ipak, uskoro mogle da postanu neodvojivi elementi, na primjer stakla za prozore.Stručnjaci iz kompanije Ubiquitous Energy su napravili providno fotonaponsko staklo, što znači da bi prozori uskoro mogli da vrše funkciju solarnih panela, prenosi PC Press.Materijal je dobio ime UE Power, a u pitanju je staklo koje pored materijala za prozore može da služi i kao generator energije u mnogim drugim slučajevima, jer svaku površinu može da transformiše u malu solarnu ploču.Novo staklo će prije svega poslužiti da zamijeni prozirne površine na zgradama, a kako bi se smanjio karbonski otisak ovih građevina.Razlika u odnosu na standardne solarne panele je u tome što ove apsorbuju cijeli svjetlosni spektar, dok UE Power upija samo ultraljubičaste i blisko-infracrvene zrake. Iako je dakle manje efikasno, novo staklo bi na kraju ipak moglo da se primjenjuje u većem broju slučajeva, što bi doprinijelo smanjenju emisije štetnih gasova.

Stručnjaci iz kompanije Ubiquitous Energy su napravili providno fotonaponsko staklo

Prozori bi mogli imati funkciju solarnih panela

Okeani su sve topliji, a zadnjih mjesec dana taj trend postaje zastrašujući - upozoravaju ekolozi.Prema podacima koje je analizirao Institut za klimatske promjene američkog Univerziteta Mejn, dnevna temperatura površine okeana u aprilu ove godine "probila" je istorijske rekorde i najviše je u posljednjih 40 godina.<h2>Tek početak</h2>Fizičar i stručnjak za klimatske promjene Rober Rodi ističe da je u posljednjih mjesec dana dnevni indeks kontinuirano bio viši nego ikada prije.Biogeohemičar Jens Terhar upozorava da je ovo - tek početak.Studija objavljena u naučnim časopisima otkriva da je Zemlja u proteklih 15 godina akumulirala gotovo isto toliko topline kao u 45 godina prije toga.<h2>Nije poznat razlog</h2>Naučnici i dalje ne znaju zašto se okeani ovako brzo zagrijavaju.Za sada, niko od stručnjaka ne daje prognoze o tome kakve će biti posljedice.

Biogeohemičar Jens Terhar upozorava da je ovo tek početak

Niko od stručnjaka ne daje prognoze o tome kakve će biti posljedice

Okeani se zagrijavaju zapanjujućom brzinom

U podvodnim arheološkim istraživanjima potopljenog neolitičkog lokaliteta Soline na otoku Korčuli, arheolozi su pod morem pronašli ostatke ceste stare gotovo 7000 godina, priopćili su u nedjelju sa Sveučilišta u Zadru. Ispod naslaga morskog mulja, otkrivena je cesta koja je spajala potopljeno prapovijesno naselje hvarske kulture s obalom otoka Korčule, dodaju sa Sveučilišta.Riječ je o pažljivo složenim kamenim pločama koje su bile dio komunikacije široke četiri metra koja je spajala umjetno stvoreni otok s obalom.Radiokarbonskom analizom očuvanog drva pronađenog u prošloj arheološkoj kampanji, cjelokupno naselje datirano je oko 4900 godina prije Krista. Ljudi su hodali ovom komunikacijom, i to prije gotovo 7000 godina, navodi se u priopćenju Sveučilišta u Zadru.Istodobno, na drugom kraju otoka Korčule, arheolozi Sveučilišta u Zadru obavljaju kopnena istraživanja u blizini uvale Gradina pokraj Vele Luke.Voditelj istraživanja Igor Borzić primijetio je čudne strukture u moru uvale, a arheološki tim koji roni na lokalitetu Soline, obavio je pregled središnjeg dijela uvale Gradine i, na opće oduševljenje, utvrđeno je na četiri do pet metara dubine postojanje gotovo istovjetnog naselja kao i na Solinama, prenoai Hina.Na lokalitetu su pronađeni neolitički artefakti poput kremenih sječiva, kamene sjekire te ulomci žrvnjeva.Istraživanje je vodio Mate Parica sa Sveučilišta u Zadru, a sudjelovali su Domagoj Perkić (Dubrovački muzeji), Ivan Šuta i Vedran Katavić (Muzej Grada Kaštela), Katarina Batur (Sveučilište u Zadru), Marta Kalebota (Gradski muzej Korčula), Eduard Visković (Kantharos), uz asistenciju Dalibora Ćosovića iz Ronilačkog centra Lumbarda Blue.

Riječ je o pažljivo složenim kamenim pločama koje su bile dio komunikacije široke četiri metra koja je spajala umjetno stvoreni otok s obalom

Arheolozi kod Korčule pronašli potopljene ostatke ceste stare gotovo 7.000 godina

Naučnici su prvi put posmatrali kako udaljena zvijezda guta planetu veličine Jupitera, nakon čega je izbacila još nepoznat materijal u formi nekog, kako su naučnici rekli, "energetskog podrigivanja".Kako prenosi Reuters, zvijezda je toliko porasla da je njeno gravitaciono polje usisalo planetu. <h2>Duplo starija</h2>Zvijezda se nalazi u našoj galaksiji, Mliječnom putu, i to na skoro 12.000 svjetlosnih godina udaljenosti. Stara je približno 10 milijardi godina, odnosno duplo starija od Sunca, i svojim sastavom i veličinom nekada je bila ista poput Sunca, a trenutno se nalazi u fazi "crvenog džina".Zvijezde "crveni džinovi" narastaju s vremenom i mogu biti veće i do sto puta od svog prvobitnog obima, kada počnu da gutaju obližnje planete. Tri planete koje se nalaze najbliže Suncu, odnosno Merkur, Venera i Zemlja, zadesit će ista ova sudbina za otprilike pet milijardi godina, što je vrijeme za koje se očekuje da je Suncu potrebno da dostigne tu veličinu, saopćio je naučni saradnik na Institutu za astrofiziku MIT Kavli, Kišalaj De.<h2>Progutana planeta</h2>On kaže da je "progutana" planeta kružila na sličnoj udaljenosti od zvijezde kao ona na kojoj se Jupiter kreće oko Sunca.Planeta je počela da prolazi kroz atmosferu zvijezde baš kao satelit koji je pao u Zemljinu atmosferu.&nbsp;- Što je planeta dublje pala u atmosferu zvijezde, to je gušće njeno okruženje i brže se vukla ka zvijezdi - rekao je koautor sudije, profesor Morgan Mekleod.- U suštini, zvijezda je progutala svoju planetu tako iznenada da smo mogli da vidimo energetsko podrigivanje. Intenzivna toplota na kraju cijepa planetu, a njen materijal se miješa po cijeloj zvijezdi - rekao je on, prenosi "021".

Studija klimatskih promjena: Približavamo se tački s koje nema povratka

Koliko vremena treba da biste stigli do Marsa

"Kum" vještačke inteligencije pozvao vlade da zaustave mašine prije nego što preuzmu društvo

Pogledajte kako je izgledao Tutankamon: Naučnici "oživjeli" faraona

Nauka pokazuje: Evo zašto ljudi gube čulo mirisa

Veliko otkriće NASA-e: Jedini okean izvan Zemlje sadrži oblik fosfora

Nauka pokazala da drevni virusi prijete čovječanstvu

Nakon 111 godina od potonuća: U olupini Titanika pronađena neobična ogrlica

Kina lansirala letjelicu Shenzhou-16 s tročlanom posadom prema svojoj svemirskoj stanici Tiangong

Mask želi proizvoditi moždane implantate: Dobio dozvolu za početak studije na ljudima

Asteroid će u nedjelju proći veoma blizu Zemlje

Naučnici analizirali evoluciju morskih pasa na osnovu oblika čeljusti

Prozori bi mogli imati funkciju solarnih panela

Okeani se zagrijavaju zapanjujućom brzinom

Arheolozi kod Korčule pronašli potopljene ostatke ceste stare gotovo 7.000 godina

Zvijezda slična Suncu progutala planetu u Mliječnom putu

Nauka

Studija klimatskih promjena: Približavamo se tački s koje nema povratka

Koliko vremena treba da biste stigli do Marsa

"Kum" vještačke inteligencije pozvao vlade da zaustave mašine prije nego što preuzmu društvo

Pogledajte kako je izgledao Tutankamon: Naučnici "oživjeli" faraona

Nauka pokazuje: Evo zašto ljudi gube čulo mirisa

Veliko otkriće NASA-e: Jedini okean izvan Zemlje sadrži oblik fosfora

Nauka pokazala da drevni virusi prijete čovječanstvu

Nakon 111 godina od potonuća: U olupini Titanika pronađena neobična ogrlica

Kina lansirala letjelicu Shenzhou-16 s tročlanom posadom prema svojoj svemirskoj stanici Tiangong

Mask želi proizvoditi moždane implantate: Dobio dozvolu za početak studije na ljudima

Asteroid će u nedjelju proći veoma blizu Zemlje

Naučnici analizirali evoluciju morskih pasa na osnovu oblika čeljusti

Prozori bi mogli imati funkciju solarnih panela

Okeani se zagrijavaju zapanjujućom brzinom

Arheolozi kod Korčule pronašli potopljene ostatke ceste stare gotovo 7.000 godina

Zvijezda slična Suncu progutala planetu u Mliječnom putu