Danas je srijeda, 12. april, 102. dan 2023. Do kraja godine ostala su još 263 dana.<h2>Događaji:</h2>1204. - Krstaši u Četvrtom krstaškom ratu zauzeli Konstantinopolj, pretvorivši ga u centar Latinskog carstva - države koju su osnovali na prostoru Trakije i Male Azije. Latinsko carstvo prestalo je da postoji kad je 1261. bizantijski car Mihailo Osmi Paleolog protjerao krstaše iz Konstantinopolja.1654. - Irska i Škotska ujedinile se sa Engleskom.1850. - Francuska na poziv pape Pija Devetog - koji je 20 godina kasnije uspostavio dogmu o nepogrešivosti rimokatoličkog poglavara - okupirala Rim, razbivši republikansku vojsku koja se borila za ujedinjenje Italije.1861. - Snage Konfederacije zauzele tvrđavu Samter u Južnoj Karolini, čime je počeo četvorogodišnji Američki građanski rat.1941. - Njemačke trupe u Drugom svjetskom ratu ušle u jugoslovensku prijestonicu - Beograd.1961. - U orbitu oko Zemlje lansiran sovjetski kosmički brod "Vastok 2" s 28-godišnjim majorom Jurijem Gagarinom, prvim svjetskim kosmonautom. Brod je načinio krug oko planete za 108 minuta, krećući se maksimalnom brzinom od 28.000 kilometara na čas, na najvećoj udaljenosti od Zemlje 327 kilometara.1966. - Američki avioni u Vijetnamskom ratu prvi put bombardovali Sjeverni Vijetnam.1980. - U vojnom udaru pod vodstvom narednika Semjuela Doa ubijen predsjednik Liberije Vilijam Tolbert. Semjuel Do je potom suspendovao ustav, proglasio se predsjednikom i naredio strijeljanje 13 najviših predstavnika bivšeg režima.1987. - Dvojica sovjetskih kosmonauta, "šetajući" kosmosom, uspješno povezala kosmički modul s orbitalnom stanicom "Mir".2000. - Donji dom ruskog parlamenta - Duma usvojila izjavu o bojkotu Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope sve dok ne budu skinute sankcije prema ruskim parlamentarcima u ovom tijelu.<h2>Rođeni:</h2>1823. - Rođen ruski pisac Aleksandar Nikolajevič Ostrovski, čija su djela osnova ruskog klasičnog dramskog repertoara. U pedesetak drama prikazao je socijalnu nepravdu u Rusiji, propadanje plemića, uspone i padove trgovačkog sloja, njihov moral i život u provinciji. Izvrgavao je ruglu poroke i na tome gradio komične situacije. Djela: drame "Šuma", "Bura", "Talenti i obožavaoci", "Unosno mjesto", "Bez krivice krivi", "Djevojka bez miraza", "Siromaštvo nije porok", "Svoji smo, sporazumjećemo se", "Vuci i ovce", "Kola mudrosti - dvoja ludosti".1871. - Rođen grčki general i političar Joanis Metaksas, koji je kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio parlament i uspostavio ličnu diktaturu. Učestvovao je u ratu protiv Otomanskog carstva 1897. i u balkanskim ratovima 1912. i 1913. U Drugom svjetskom ratu u oktobru 1940. odbio je ultimatum fašističke Italije i organizovao odlučan otpor italijanskoj agresiji.<h2>Umrli:</h2>1938. - Umro ruski pjevač Fjodor Ivanovič Šaljapin, jedan od najvećih basova u historiji opere, ogromne glasovne izražajnosti i izuzetne glumačke sugestivnosti. U operi je prvi primijenio principe Konstantina Stanislavskog i upoznao publiku na Zapadu s djelima ruskih kompozitora, posebno Modesta Musorgskog. Kreacijama Borisa Godunova, Mefista, Ivana Groznog i Don Kihota, u istoimenim operama, dao je lični pečat koji je ostao uzor.1945. - Umro američki državnik Frenklin Delano Ruzvelt, predsjednik SAD od 1932. Paralizovan je 1921., ali je 1928. postao guverner države Njujork, a kao kandidat Demokratske stranke prvi put je izabran za predsjednika u vrijeme velike ekonomske krize. Drugi put je izabran 1936., treći put 1940., a četvrti put 1944., što je jedinstven slučaj u historiji SAD. Ublažio je krizu politikom poznatom kao "Nju dil". Politikom "dobrog susjedstva" zamijenio je praksu "velike batine" prema latinoameričkim zemljama, a sa SSSR-om je uspostavio diplomatske odnose. Objavio je 1941. Povelju o četiri slobode: misli, vjere, od bijede i od straha. Te godine je njegovom zaslugom usvojen Zakon o zajmu i najmu, što je SAD pripremilo za ratne napore. Napustio je izolacionizam i energično je stao na stranu antihitlerovske koalicije u Drugom svjetskom ratu.1962. - Umro francuski vajar i slikar ruskog porijekla Antoan Pevzner, jedan od najistaknutijih u pokretu ruskih konstruktivista. Studirao je u Kijevu i Petrogradu, a u Francusku je emigrirao 1923. Stvarao je u maniru apstarktnog konstruktivizma, a kasnije je eksperimentisao s dinamičnim spiralnim konstrukcijama i ritmički razvijenim objektima. Smatrao je da umjetnost mora da počiva na osnovnim elementima: prostoru i vremenu.1981. - Umro američki bokser afričkog porijekla Džo Luis (Joe Louis), apsolutni prvak svijeta u teškoj kategoriji od 1937. do 1949. Titulu je preoteo od zemljaka Džejmsa Bradoka i odbranio je 25 puta, što je rekord, a nije nadmašen ni po dužini držanja titule. Povukao se neporažen 1949., vratio se u ring 1950. i 1951. zbog finansijskih nedaća, ali nije uspio da vrati titulu.

 Irska i Škotska ujedinile se sa Engleskom

Na današnji dan preminuo američki bokser Džo Luis 

Danas je utorak, 11. april, 101. dan 2023. Do kraja godine ostala su još 264 dana.<h2>Događaji:</h2>1689. - Krunisan engleski kraljevski par Vilijam Treći Oranski i Meri Druga poslije zbacivanja posljednjeg kralja iz dinastije Stjuart Džejmsa Drugog u "Slavnoj revoluciji" 1688. godine. Meri Druga je kćerka Džejmsa Drugog, ali je odbacila nepopularnu očevu rimokatoličku politiku i snažno podržala Anglikansku crkvu. Tokom njihove vladavine u Engleskoj je učvršćen ustavno-parlamentarni režim.1713. - Potpisan Utrehtski mir Francuske, Britanije, Holandije, kraljevine Pijemont, Portugalije, Pruske i Španije, kojim je okončan rat za špansko nasljeđe. Španija je primorana da Britaniji ustupi Gibraltar, Austriji preda Belgiju, Milano i južnu Italiju, a Pijemontu sredozemno ostrvo Sardiniju. Takođe je prinuđena da za vladare prihvati francuske Burbone.1814. - Francuski car Napoleon Prvi abdicirao poslije poraza u Rusiji, pada Pariza i izgubljenih bitaka kod Lajpciga i Tuluza, poslije čega je prognan na sredozemno ostrvo Elba.1894. - Uganda postala britanski protektorat.1899. - SAD od Španije preuzele Filipine.1919. - Počela da radi Međunarodna organizacija rada sa sjedištem u Ženevi, koja je poslije stvaranja UN postala jedna od specijalizovanih agencija svjetske organizacije.1939. - Pod pritiskom saveznice - nacističke Njemačke - Mađarska istupila iz Društva naroda.1945. - Američka vojska u Drugom svjetskom ratu oslobodila nacistički koncentracioni logor Buhenvald. Za 7,5 godina, koliko je logor postojao, u njemu je ubijeno više od 56.000 ljudi iz 18 evropskih zemalja, uključujući 4.000 Jugoslovena.1945. - U Moskvi u Drugom svjetskom ratu Josip Broz potpisao ugovor o prijateljstvu, uzajamnoj pomoći i saradnji Jugoslavije i SSSR. Bila je to prva njegova službena posjeta jednoj savezničkoj zemlji poslije formiranja privremene vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i međunarodnog priznanja nove Jugoslavije.1948. - Otpočela izgradnja novog beogradskog naselja na lijevoj obali Save - budućeg Novog Beograda.1961. - Pred izraelskim sudom u Jerusalemu počelo suđenje austrijskom nacisti Adolfu Ajhmanu, šefu odjeljenja u Gestapou za uništenje Jevreja i za njemačke logore u Drugom svjetskom ratu.1961. - Zbog politike aparthejda u Južnoj Africi Nigerija uspostavila potpuni trgovinski embargo protiv te zemlje.1973. - Njemački nacistički ratni zločinac Martin Borman zvanično proglašen mrtvim.1979. - U glavni grad Ugande Kampalu ušle trupe Tanzanije i snage opozicije, okončavši osmogodišnju surovu vladavinu diktatora Idija Amina Dade, koji je pobjegao u Libiju.1990. - Vlada Angole saglasila se da u Portugaliji otpočne mirovne razgovore s pobunjeničkim pokretom UNITA.1991. Vijeće sigunrosti UN saopćilo formalni kraj Zalivskog rata, prihvativši obećanje Iraka da će platiti ratnu štetu i uništiti oružje za masovno razaranje.1999. - Indija uspješno isprobala raketu dugog dometa tipa "agni", koja može da nosi i nuklearne projektile.2003. - Vlada Sadama Huseina izgubila kontrolu nad Irakom i potpuno nestala, saopćila je Bijela kuća.2006. - Sudija španskog suda Huan del Olmo podigao optužnicu protiv 29 lica zbog njihove uloge u bombaškim napadima u Madridu u martu 2004. godine.2006. - Vrhovni vođa italijanske mafije Bernardo Provencani, koji je bio u bjekstvu 42 godine, uhapšen na Siciliji - u gradiću Korleone.2006. - Lijevi centar Romana Prodija proglasio pobjedu na opštim izborima u Italiji.<h2>Rođeni:</h2>1755. - Rođen engleski hirurg i paleontolog Džejms Parkinson, koji je otkrio i opisao nervnu bolest ekstrapiramidalnog sistema, nazvanu prema njegovom prezimenu. Prvi je opisao apendicitis/zapaljenje slijepog crijeva/, objavio je više radova iz medicine i paleontološko djelo "Organski ostaci ranijeg svijeta".1772. - Rođen španski pisac Manuel Hose Kintana, sljedbenik klasike i pisac slobodoumne poezije. Bio je sekretar pobunjeničkog pokreta za nezavisnost u vrijeme vladavine Španijom Napoleona Prvog od 1808. do 1814. Djela: poetska - "Oda Španiji", "Oda Padilji", "Oda štampariji", drame "Pelajo", "Vojvoda od Visea", istorijsko djelo "Životi slavnih Španaca", kritika "Pravila drame".<h2>Umrli:</h2>1514. - Umro italijanski arhitekta Donato Bramante, koji je snažno uticao na renesansnu arhitekturu. Projektovao je mnoge zgrade i rekonstruisao crkvu Svetog Petra u Vatikanu.1884. - Umro engleski pisac Čarls Rid, čiji je obimni istorijski roman "Manastir i ognjište" nadahnut spisima i životom holandskog humaniste Erazma Roterdamskog. Napisao je više "romana s tezom", u kojima je podvrgao oštroj kritici engleski kazneni sistem i zloupotrebe u ludnicama. Ostala djela: romani "Nikad nije suviše kasno", "U gotovu", "Grifit Gont".1977. - Umro francuski pisac Žak Anri Mari Prever, nazvan "pjesnikom Pariza". Počeo je pisati pod uticajem nadrealista, ali je vremenom izgradio originalan izraz jednostavne i sažete forme. Njegovu poeziju karakteriše revolt, mladalački cinizam, ismijevanje autoriteta. Napisao je više poetskih scenarija, možda najljepših u francuskoj kinematografiji, za filmove režisera Marsela Karnea "Obala u magli", "Hotel Sjever", "Dan se rađa", "Ljubavnici iz Verone", "Djeca raja", "Vrata noći". Djela: zbirke pjesama "Riječi", "Veliki proljećni bal", "Kiša i lijepo vrijeme".

Uganda postala britanski protektorat

Na današnji dan počela izgradnja naselja Novi Beograd

Danas je ponedjeljak 10. april, 101. dan 2023. Do kraja godine ima 264 dana.<h2>Događaji:</h2>1814. - Britanske i španske snage u bici kod Tuluza porazile trupe francuskog cara Napoleona Prvog, koji je sutradan abdicirao i prognan na sredozemno ostrvo Elba.1883. - Vlada SAD u okviru zamašne akcije etničkog čišćenja i sistematskog zatiranja kulturnog nasljeđa američkih Indijanaca - zabranila sve indijanske jezike, religiju, kulturu i običaje crvenokožaca.1919. - U vojnoj zasjedi ubijen meksički seljački vođa Emilijano Sapata, koji je od 1910. stvarao burnu historiju Meksičke revolucije. Borio se protiv diktatora Hosea Dijasa, kasnije protiv predsjednika Venustijana Karanse. Objavio je 1911. "Aljaski program" kojim je zemlja data seljacima - akt koji je snažno odjeknuo u Meksiku i zemljama Latinske Amerike. Karansa je uz podršku SAD razbio revolucionarne snage i organizovao klopku, u kojoj je Sapata izrešetan mecima.1921. - Sun Jat Sen izabran za predsjednika Kine.1963. - U sjevernom Atlantiku od eksplozije američke atomske podmornice "Trešer" poginulo 129 ljudi. Poslije duge istrage nije saopćen uzrok najteže podmorničke nesreće u historiji SAD.1972. - U zemljotresu u južnom dijelu Irana poginulo više od 5.000 ljudi.1972. - Više od 50 zemalja, uključujući SSSR i SAD, potpisalo Konvenciju o zabrani biološkog oružja.1986. - SAD izvele nuklearnu probu u Nevadi uprkos protestu mirovnih grupa i sovjetskoj kampanji za zabranu proba.1993. - U Južnoj Africi ubijen jedan od crnačkih vođa - Kris Hani, lider južnoafričke Komunističke partije, a sutradan su crnci zbog osvete spalili dvojicu bijelaca.1995. - Izrael i Jordan razmijenili ambasadore na osnovu mirovnog sporazuma dvije zemlje iz oktobra 1994.1999. - U Teheranu saopćeno da su "teroristički elementi" ubili zamjenika generalštaba iranske armije generala Alija Sajeda Širazija.2000. - Hrvatska, u svojstvu posmatrača, primljena u članstvo Parlamentarne skupštine NATO-a.2006. - Predsjedniku Bjelorusije Aleksandru Lukašenku, tridesetorici bjeloruskih ministara, tužiocima i regionalnim zvaničnicima izborne komisije zabranjen ulazak u EU.2006. - Najmanje 100 ljudi poginulo je za vrijeme požara na sajmu elektronike i trgovine u indijskom gradu Merutu.Rođeni:1583. - Rođen holandski pravnik, pisac i humanista Huig de Grot, poznat kao Hugo Grocijus, osnivač nauke o međunarodnom pravu. Pripadao je "školi prirodnog prava" i dokazivao jednakost ljudi među sobom i pred zakonom. Također je tvrdio da su okeani opće dobro i da pojedine zemlje nemaju pravo njihovog ekskluzivnog korištenja. U Holandiji se u vrijeme oštrih sporova rimokatolika i protestanata zalagao za vjersku toleranciju, dokazujući da su obje grupe kršćanske i da nema razloga za sukobljavanja, ali je 1618. uhapšen u Utrehtu i 1619. je osuđen na doživotnu robiju kao vjerski jeretik. Uspio je 1621. da pobjegne u Francusku i od 1635. do smrti 1645. bio je ambasador Švedske u Francuskoj. Djela: pravna i religiozna - "De iure belli ac pacis", "Mare liberum", "De iure praedae", "De veritate religionis Christianae", "Via et votum ad pacem exlesiasticam", drame - "Christus patiens", "Sophomphaneas", "Adamus ehul".1778. - Rođen engleski pisac Vilijam Hezlit, jedan od najzačajnijih književnih kritičara 19. vijeka. Napisao je obimnu biografiju Napoleona Prvog Bonaparte i više knjiga o umjetnosti. Ostala djela: "Predavanja o engleskim pjesnicima", "Engleski komični pisci", "Predavanja pretežno o dramskoj književnosti elizabetanskog doba", "Duh vremena ili savremeni portreti".1847. - Rođen u Mađarskoj Džozef Pulicer. U 17. godini emigrirao u SAD. Začetnik je takozvane "žute štampe", iz čije se fondacije svake godine dodjeljuje "Pulicerova nagrada" za novinarstvo, karikaturu, američku historiju, poeziju, dramu, roman i muziku. Učestvovao u Američkom građanskom ratu i biran u Kongres. Bio je vlasnik listova "World" i "Evening world" u Njujorku i "Postdispeč" u Sent Luisu. Na Kolumbija univerzitetu 1903. osnovao je prvu novinarsku školu.1929. - Rođen švedski pozorišni i filmski glumac Karl Adolf fon Sidou, poznat kao Maks fon Sidou, snažna i izuzetno sugestivna glumačka ličnost. Svjetsku slavu stekao je glavnim ulogama u filmovima Ingmara Bergmana. Filmovi: "Gospođica Julija", "Sedmi pečat", "Lice", "Devičanski izvor", "Zimsko svjetlo", "Najveća ikad ispričana priča", "Havaji", "Sramota", "Strast", "Emigranti", "Stepski vuk", "Pseće srce", "Tri kondorova dana", "Tatarska pustinja", "Mrtva straža", "Pobjeda", "Smaragd", "Hana i njene sestre", "Druga pobjeda", "Duet za jednog".1932. - Rođen egipatski filmski glumac Majkl Šalhub, poznat kao Omar Šarif, koji je najčešće tumačio uloge romantičnih ljubavnika i heroja. Filmovi: "Lorens od Arabije", "Noć generala", "Doktor Živago", "Smiješna djevojka".Umrli:1585. - Umro papa italijanskog porijekla Grgur 13, koji je tokom 13 godina kao crkveni poglavar podsticao francuske rimokatolike na zločine i blagoslovio pokolj hugenota u Vartolomejskoj noći 1572. Podržavao je španskog kralja Felipa Drugog, vatrenog pristalicu inkvizicije, u borbi protiv protestantske Engleske i pomagao jezuite. Prema savjetu astronoma, 1582. reformisao je kalendar, nazvan Gregorijanski.1813. - Umro francuski matematičar, mehaničar i astronom italijanskog porijekla Luj Lagranž, koji je s 19 godina postao profesor matematike na Artiljerijskoj školi u rodnom Torinu. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog računa, teorije parcijalnih jednačina, nebeske mehanike, sferne astronomije i mnoga od tih otkrića nose njegovo ime. Djela: "Analitička mehanika", "Teorija analitičkih funkcija 1-2", "O libraciji Mjeseca", "O teoriji Jupiterovih satelita".1867. - Umro ruski šahista Aleksandar Dmitrijevič Petrov, prvi ruski šahovski majstor i teoretičar šaha, utemeljivač ruske šahovske škole, najjači šahista prve polovine 19. vijeka. Smatran je nepobjedivim, ali je odbijao da igra van Rusije. Komponovao je i šahovske probleme, a 1824. je izdao udžbenik šaha. Jedna varijanta je nazvana prema njemu - "odbrana Petrova."1954. - Umro franucuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer, koji je s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su izumila postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe" priredila 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svijetu "Ulazak voza u stanicu", "Radnici izlaze iz fabrike".

Predsjedniku Bjelorusije Aleksandru Lukašenku, i regionalnim zvaničnicima izborne komisije zabranjen ulazak u EU

Na današnji dan u zemljotresu u Iranu poginulo više od 5.000 ljudi

Naučnici su korak bliže otkrivanju života izvan Zemlje. Naučnici sa Baknel i Univerziteta u Koloradu detektirali su ponavljajući radio-signal koji dopire sa planete iz obližnjeg solarnog sistema, udaljenog "samo" 12 svjetlosnih godina. Ovo otkriće implicira da ovu egzoplaneta veličine Zemlje možda okružuje magnetno polje.Baš kao i na Zemlji, prisustvo magnetnog polja je od suštinskog značaja za sposobnost planete da podržava život. Potvrđivanje postojanja magnetnog polja oko novootkrivene planete moglo bi da unaprijedi istraživanje univerzuma u potrazi za naseljivim planetama i vanzemaljskim životom.<h2>Neophodno za život</h2>Našu planetu okružuje magnetno polje koje nas štiti od štetnog zračenja koja dolazi sa Sunca, što je veoma važno jer pomaže u održavanju atmosfere, odnosno zraka koji udišemo. Naučnici vjeruju da ako postoje drugi oblici života, vjerovatno će im biti potrebna i magnetna polja da bi preživjeli, a ta polja bi trebalo da budu dovoljno snažna, kao što je i Zemljino.Naučnici su proučavali velike planete, poput Jupitera, i kako njihova magnetna polja interaguju sa zvijezdama koje oko njih kruže. Ovaj proces se naziva magnetna interakcija između planete i zvijezde. Međutim, nije lako detektirati magnetna polja manjih, stjenovitih planeta, jer ne odašilju dovoljno snažne signale kao gasoviti džinovi.<h2>YZ Ceti b egzoplaneta</h2>Nakon godina potrage, Sebastijan Pineda (Sebastian) i Žaklin Viladsen (Jackie Villadsen) su predstavili nove dokaze o ponavljajućim radio-signalima, povezanih sa YZ Ceti b, egzoplanetom veličine Zemlje, koja je od nas udaljena 12 svjetlosnih godina.Iako je YZ Ceti b preblizu svoje zvijezde da bi podržavao život, naučnici, u studiji objavljenoj u Nature Astronomy časopisu, kažu da ga njegova orbita od samo dva dana čini odličnim predmetom za proučavanje magnetnih polja.- Bilo je veoma uzbudljivo vidjeti da skupovi radio podataka pokazuju ovakvu vrstu otiska. Vidjeli smo početnu detekciju signala i odmah smo krenuli sa koordinacijom posmatranja radi dodatnog praćenja na osnovu periodičnosti planete, jer smo tražili nešto što se stalno dešava u orbiti planete – kazao je Pineda koji nije krio oduševljenje otkrićem.Naučnici vjeruju da se na egzoplaneti odvija isti fenomen kao na Zemlji, aurore, ali kažu da je potrebno dodatno istraživanje kako bi se to potvrdilo.

Ovo otkriće implicira da ovu egzoplaneta veličine Zemlje možda okružuje magnetno polje

Korak bliže otkrivanju života izvan Zemlje: Naučnici detektirali radio-signal s druge planete

Naučnici s Baknel i Univerziteta u Koloradu detektovali su ponavljajući radio-signal koji dopire sa planete iz obližnjeg solarnog sistema, udaljenog "samo" 12 svjetlosnih godina, a ovo otkriće implicira da ovu egzoplaneta veličine Zemlje možda okružuje magnetno polje.Baš kao i na Zemlji, prisustvo magnetnog polja je od suštinskog značaja za sposobnost planete da podržava život. <h2>Unapređenje istraživanja</h2>Potvrđivanje postojanja magnetnog polja oko novootkrivene planete moglo bi da unaprijedi istraživanje univerzuma u potrazi za naseljivim planetama i vanzemaljskim životom.Našu planetu okružuje magnetno polje koje nas štiti od štetnog zračenja koje dolazi sa Sunca, što je veoma važno jer pomaže u održavanju atmosfere, odnosno vazduha koji udišemo. Naučnici vjeruju da, ako postoje drugi oblici života, vjerovatno će im biti potrebna i magnetna polja da bi preživjeli, a ta polja bi trebalo da budu dovoljno snažna, kao što je i Zemljino.<h2>Magnetna interakcija </h2>Naučnici su proučavali velike planete, poput Jupitera, i kako njihova magnetna polja interaguju sa zvijezdama koje oko njih kruže. Ovaj proces se naziva magnetna interakcija između planete i zvijezde. Međutim, nije lako detektovao magnetna polja manjih, stjenovitih planeta, jer ne odašilju dovoljno snažne signale kao gasoviti džinovi.Nakon godina potrage, Sebastijan Pineda i Žaklin Viladsen su predstavili nove dokaze o ponavljajućim radio-signalima, povezanih sa YZ Ceti b, egzoplanetom veličine Zemlje, koja je od nas udaljena 12 svjetlosnih godina.Iako je YZ Ceti b preblizu svoje zvijezde da bi podržavao život, naučnici, u studiji objavljenoj u Nature Astronomy časopisu, kažu da ga njegova orbita od samo dva dana čini odličnim predmetom za proučavanje magnetnih polja.<h2>Dodatno istraživanje </h2>Pineda nije krio oduševljenje otkrićem.-	Bilo je veoma uzbudljivo vidjeti da skupovi radio podataka pokazuju ovakvu vrstu otiska. Vidjeli smo početnu detekciju signala i odmah smo krenuli s koordinacijom posmatranja radi dodatnog praćenja na osnovu periodičnosti planete, jer smo tražili nešto što se stalno dešava u orbiti planete – rekao je Pineda.Naučnici vjeruju da se na egzoplaneti odvija isti fenomen kao na Zemlji – aurore, ali kažu da je potrebno dodatno istraživanje kako bi se to potvrdilo.

Bilo je veoma uzbudljivo vidjeti da skupovi radio podataka pokazuju ovakvu vrstu otiska, rekao je Pineda 

Naučnici detektovali ponavljajući radio-signal s planete veličine Zemlje

Bivši "Googleov" inžinjer Rej Kurcvel smatra da će ljudi dostići besmrtnost za sedam do osam godina, a Kurcvel je do sada u svojih 147 predviđanja u 86 posto slučajeva bio u pravu, prenose "Nezavisne novine".Govoreći za Youtube kanal Adađo, Kurcvel je diskutovao o pomjeranju granica u genetici, nanotehnologiji i robotici, zbog čega vjeruje da će doći do razvoja nanobota koji će moći da vrate proces starenja.<h2>Sićušni roboti</h2>Ovi sićušni roboti će popravljati oštećene ćelije i tkiva koja propadaju kako tijelo stari, čime ćemo postati imuni na bolesti poput raka.Kurcvela je "Google" zaposlio 2012. godine da radi na novim projektima, poput mašinskog učenja, ali se i prije toga bavio predviđanjem tehnoloških proboja.Tako je 1990. godine predvidio da će najbolji igrač šaha izgubiti od kompjutera do 2000. godine, a to se desilo 1997., kada je "Dip blu" pobijedio Garija Kasparova.Također, 1999. je rekao da će do 2023. godine laptop od 1.000 dolara imati procesorsku moć i kapacitet ljudskog mozga.<h2>Napredak tehnologije</h2>Sada bivši inžinjer "Googlea" smatra da će tehnologija u bliskoj budućnosti postati toliko moćna da će moći da pomogne ljudima da žive zauvijek.Kurcvel, koji sebe opisuje kao futuristu, predviđa i da će vještačka inteligencija do 2029. godine uspjeti da prođe Turingov test.

Kurcvel, koji sebe opisuje kao futuristu, predviđa i da će vještačka inteligencija do 2029. godine uspjeti da prođe Turingov test

"Googleov" inžinjer: Ljudi će dostići besmrtnost do 2030. godine

Ruski kosmonaut Oleg Artemjev podijelio je fotografiju Antalije snimljenu iz svemira uz poruku "predivan topli grad", javlja Anadolija.Artemjev je na svom nalogu na društvenim mrežama naveo da na mediteranskoj obali i na jugu Turske postoji gostoljubiv grad za odmor.Istakao je da ovo mjesto posjećuju mnogi ruski turisti.-	Jeste li se ikada zapitali kako ovaj divni topli grad izgleda iz svemira dok uživate u suncu? Trenutno imate jedinstvenu priliku. Dame i gospodo, Antalija s Međunarodne svemirske stanice - napisao je Artemjev.

Jeste li se ikada zapitali kako ovaj divni topli grad izgleda iz svemira dok uživate u suncu, napisao je Artemjev

Ruski kosmonaut objavio fotografiju Antalije iz svemira

Novu boju koja odbija toplinu i štedi energiju razvili su naučnici, a ona dolazi u bilo kojoj nijansi i trebala bi trajati vijekovima. To je također najlakša boja stvorena do sada. Ona nije napravljena od pigmenta, već se stvara strukturalno kroz raspored nanočestica.Stručnjaci su ovu kreaciju nazvali "plazmonska boja". Na temelju njihovih proračuna, potrebno je samo 1.4 kilograma da se njome oboja Boeing 747. Inače bi za taj isti posao bilo potrebno najmanje 454 kilograma komercijalne boje. Ipak, treba napomenuti da je plazmonska za sada boja kreirana samo u laboratoriji i da će trebati neko vrijeme da dođe do masovne proizvodnje. <h2>Efikasno štedi energiju </h2>Ovaj nevjerojatan premaz odražava cijeli infracrveni spektar, tako da se apsorbira manje topline. Naučnici navode da površine ispod plazmonske boje ostaju 13 do 16 stepeni Celzijevih hladnije nego što bi bile da su prekrivene običnom bojom, piše Science Alert. -	Preko 10 posto ukupne električne energije u SAD-u odlazi na korištenje klima uređaja, tako da bi upotreba ove boje dovela do značajnih ušteda energije. S manjim korištenjem električne energije za hlađenje, smanjile bi se i emisije ugljikovog dioksida, što bi ublažilo globalno zatopljenje - rekao je stručnjak za nanotehnologiju Debašis Čanda (Debashis Chanda) sa Sveučilišta Centralna Florida. <h2>Stvar je u nedostatku pigmenta </h2>Boje na bazi pigmenta zahtijevaju specifične molekule za izgradnju nijanse, a obično su u modernim bojama ti pigmenti umjetno sintetizirani. Karakteristike pojedinačne molekule kontroliraju koliko se svjetlosti apsorbira i, prema tome, koja boja nastaje. To znači da za svaku novu boju treba imati drugi pigment. Za razliku od toga, plazmonska boja koristi nanočestice dvaju bezbojnih materijala - aluminija i aluminijevog oksida. Njihovim raspoređivanjem po aluminijskom ogledalu obloženom oksidom moguće je kontrolirati kako se svjetlost raspršuje, reflektira ili apsorbira. Putem sličnog procesa nastaje bogata boja na krilima leptira. Zbog toga je ova strukturalna boja tako lagana; dostiže svoju punu nijansu pri debljini od samo 150 nanometara. Istovremeno, ima i dug vijek trajanja jer su znanstvenici kombinirali svoje strukturne ljuskice boje s komercijalnim vezivom. Prema njihovim procjenama, ta bi boja mogla trajati stotinama godina. <h2>Pigment gubi sposobnost</h2>-	Normalna boja blijedi jer pigment gubi sposobnost upijanja fotona, a ovdje nismo ograničeni tim procesom. Jednom kada nešto obojimo strukturalnom bojom, to bi trebalo trajati vijekovima - rekao je Čanda. Istraživanje naziva <a href="https://www.science.org/doi/10.1126/sciadv.adf7207">Ultralight plasmonic structural color paint</a> objavljeno je u časopisu Science Advances.&nbsp;

Normalna boja blijedi jer pigment gubi sposobnost upijanja fotona, rekao je Čanda 

Napravljena najlakša boja na svijetu: 1,4 kilograma prekrije Boeing 747

Međunarodni tim naučnika počeo je sa bušenjima na Arktiku zbog očuvanja uzoraka leda starog i do 300 godina za analizu, prije nego što se zaleđeni slojevi otope zbog klimatskih promjena.Tu informaciju su objavili jučer organizatori misije.<h2>Sačuvati ključne podatke</h2>Italijanski, francuski i norveški istraživači podigli su kamp na norveškom arhipelagu Svalbardu, u sklopu, kako sami kažu, utrke s vremenom čija je svrha sačuvati ključne podatke o ledu i proanalizirati uslove kakvi su vladali u nekadašnjem okolišu. Naučnici će vaditi led uz pomoć dugih cijevi s dubine od čak 125 metara. Ondje se nalaze zamrznuti geokemijski tragovi stari i do tri vijeka. Analiza hemikalija u dubokim "ledenim jezgrama" pružit će naučnicima vrijedne podatke o uslovima kakvi su nekada vladali u okolišu. <h2>Promjena tragova</h2>Međutim, istovremeno upozoravaju da voda koja nastaje otapanjem leda mijenja geokemijske tragove koji su dosad bili očuvani u takvom vijekovima starom ledu. -	Uočeno je da vrijedan prvobitni materijal zauvijek nestaje s površine planeta. Naša odgovornost kao glaciologa je zajamčiti da dio toga bude sačuvan - rekao je Žerome Čapelaz (Jerome Chapellaz), predsjednik fondacije Ice Memory koja vodi operaciju.<h2>Zagrijavanje Arktika</h2>Emisije ugljika uzrokovane ljudskim djelovanjem od 19. vijeka zagrijale su planet za 1.1 stepen Celzijusa, a studije pokazuju da se Arktik zagrijava dva do četiri puta brže od globalnog prosjeka. Jedan dio leda koji se izvuče cijevima koristit će se odmah za analizu, a drugi će biti poslan na Antarktiku i ondje će se pohraniti pod snijegom da bi se uzorci mogli sačuvati za buduće generacije znanstvenika. <h2>Misija vrijedna 700.000 eura </h2>Osam članova misije postavilo je kamp na nadmorskoj visini od 1.100 metara na ledenom polju Holtedahlfonna prepunom pukotina. -	Bušenja planiraju započeti danas - rekao je Čapelaz. Radove će obavljati tri sedmice na temperaturama nižim od minus 25 Celzija. Pritom će rezati i izvlačiti uzorke leda, duge po jedan metar i široke 10 cm. Misija vrijedna 700.000 eura koju dijelom finansira italijansko ministarstvo za istraživanja, nastavak je niza sličnih prethodnih vađenja ledenih jezgri koje je obavila zaklada Ice Memory, a među njima su i ranije operacije u Alpama i u Andama.&nbsp;

Bušenja planiraju započeti danas, rekao je Čapelaz

Naučnici vode trku s vremenom da bi sačuvali uzorke leda s Arktika

Danas je ponedjeljak, 3. april, 93. dan 2023. Do kraja godine ima 271 dan.<h2>Događaji:</h2>1512 - Turski sultan Bajazit Drugi abdicirao u korist sina Selima Prvog.1922 - Novi Centralni komitet za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije postavio Josifa Staljina.1930 - Ras Tafari postao car Haile Selasije Prvi od Abisinije (Etiopija).1936 - Pogubljen Bruno Hauptman, otmičar i ubica sina američkog pilota Čarlsa Lindberga, koji je prvi sam preletio Atlantski okean. Otmica i ubistvo toliko su ogorčili javnost SAD da je donesen poseban Zakon o otmici, prema kojem je za taj zločin uvedena smrtna kazna, ali mnogi i sada tvrde da je Hauptman bio nevin i da su zločin počinili nepoznati kriminalci.1945 - Eduard Beneš obrazovao vladu Narodnog fronta Čehoslovačke, prvu poslije oslobođenja zemlje od nacističke njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu. Kad se uvjerio da zemlja nezaustavljivo klizi u komunističku diktaturu i bez ikakvih mogućnosti da spriječi takav razvoj događaja, 1948. je podnio ostavku i ubrzo umro.1948 - Premijerom drame Ivana Cankara "Kralj Betajnove", koju je režirao Bojan Stupica, svečano počelo raditi Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu. Dramski ansambl je u početku imao 40 članova, direktor je bio pisac Eli Finci, a umjetnički rukovodilac Stupica.1975 - Ruski velemajstor Anatolij Karpov postao 12. svjetski prvak u šahu, pošto je dotadašnji prvak američki velemajstor Bobi Fišer demonstrativno odbio uslove Međunarodne šahovske organizacije za susret za svjetsku titulu. Fišer je potom napustio šahovsku scenu i privremeno se vratio tek 1992, kad je u nezvaničnom meču za svjetsku titulu u Beogradu i na Svetom Stefanu pobijedio ruskog velemajstora Borisa Spaskog, kojem je 1972. u meču u Rejkjaviku oduzeo titulu.1990 - Bugarska prešla na predsjednički sistem vladavine i za prvog predsjednika parlament je izabrao Petra Mladenova, a Bugarska komunistička partija je promijenila ime u Bugarsku socijalističku stranku, na čijem čelu je također bio Mladenov.1991 – Vijeće sigurnosti UN izglasalo rezoluciju o prekidu vatre u Zalivskom ratu, naložen razmještaj mirovnih snaga u regionu i zatražio od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje.1995 - Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i djece, masakrirano u jednom selu na sjeveroistoku Burundija.1996 - U avionskoj nesreći kod aerodroma "Ćilipi" poginuo ministar trgovine SAD Ronald Braun. Avion "T-43" (vojna verzija boinga 737), koji je letio na liniji Tuzla - Dubrovnik, pao je na jedno brdo kod Cavtata, 2,5 kilometra sjeverozapadno od aerodromske piste. Nesreću nije preživio niko od 35 članova posade i putnika, među kojima je bilo 12 službenika Vlade SAD, 12 američkih biznismena, funkcioner Evropske banke za razvoj, urednik New York Times-a, hrvatski prevodilac i fotoreporter.2003 - Srbija i Crna Gora postala 45. članica Vijeća Evrope.<h2>Rođeni:</h2>1367 - Rođen engleski kralj Henri Bolingbrok, poznat kao Henri Četvrti, osnivač Lankasterske dinastije. Prijesto je prigrabio 1399, zbacivši brata od strica Ričarda Drugog, koji je 1400. pod misterioznim okolnostima umro u zatočeništvu u zamku Pontefrakt. Tokom vladavine do smrti 1413, ugušio je jake pobune Velšana i Ričardovih pristalica, ali je cijena tih ratova bilo teško oporezivanje podanika i iscrpljujuća borba s parlamentom za kontrolu kraljevske blagajne. Posljednje godine vladavine obilježila je njegova teška bolest i oštre frakcijske borbe u vrhu vlasti.1893 - Rođen engleski pozorišni i filmski glumac i režiser Lesli Hauard, poznat po izuzetno suptilnoj glumi. U Drugom svjetskom ratu je poginuo 1943. kao dvojnik britanskog premijera Vinstona Čerčila, kad su Nijemci iznad Biskajskog zaliva oborili avion u kojem je bio, uvjereni da je premijer u letjelici. Filmovi: "Romeo i Julija", "Pigmalion", "Prohujalo s vihorom", "Intermeco".1924 - Rođen američki glumac Marlon Brando, koji je karijeru počeo u pozorištima na Brodveju, ali su mu svjetsku slavu donijele filmske uloge "mladih gnjevnih ljudi" pedesetih godina 20. vijeka. Dobio je nagradu "Oskar" za glavnu ulogu u filmu "Na dokovima Njujorka", ali je 1973. odbio da primi "Oskara" za glavnu ulogu u filmu "Kum", protestujući tako protiv politike vlade SAD prema Indijancima. Umjesto da ode na ceremoniju dodjele nagrade, poslao je jednu indijansku glumicu da opiše patnje američkih Indijanaca. Ostali filmovi: "Tramvaj zvani želja", "Viva Zapata!", "Julije Cezar", "Mladi lavovi", "Jednoooki Džek", "Pobuna na brodu Baunti", "Grofica iz Hongkonga", "Odsjaj u zlatnom oku", "Posljednji tango u Parizu", "Apokalipsa sada".1930 - Rođen njemački državnik Helmut Kol - kancelar Zapadne Njemačke od 1982. i kancelar Njemačke poslije ujedinjenja Zapadne i Istočne Njemačke 1990. Na tom položaju je ostao rekordnih 16 godina, do izbornog poraza 1998.<h2>Umrli: </h2>1682 - Umro španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo, koji je najviše slikao religiozne kompozicije baroknog stila, sladunjave u temi i koloritu. Radio je i realističke prizore sa sentimentalnim podtekstom iz života ulične djece, poput slika "Mali prosjak", "Djeca jedu dinju".1849 - Umro poljski pisac Juliuš Slovacki, tvorac poljskog romantičarskog pozorišta, majstor jezika i forme. Djela: zbirke pjesama "Poezija", poeme "Anhelli", "U Švajcarskoj", "Benjovski", "Čas misli", "Kralj-Duh", drame "Kordijan", "Fantazi", "Mazepa", "Mindove", "Marija Stjuart", "Horštinjski", "Salomejin srebrni san", tragedije "Baladina", "Lila Veneda".1897 - Umro njemački kompozitor Johanes Brams, istaknuti kasni romantičar, koji je dosljedno njegovao klasičnu muzičku ravnotežu. Kao pobornik oživljavanja oblika klasične i pretklasične muzike komponovao je u tradiciji Johana Sebastijana Baha, Ludviga van Betovena i ranih romantičara, ali s dovoljno originalnosti i snage da postigne jedinstvo krepkosti i nežne melanholije, oporosti i raspjevanosti. Sintetizovao je principe klasike i romantike, pa su ga njegovi sljedbenici nazvali osnivačem njemačke novoklasične škole. Djela: četiri simfonije, kamerna muzika, violinske i klavirske sonate, balade, intermeca i varijacije za klavir, dva klavirska i jedan violinski koncert, vokalne kompozicije (Njemački rekvijem), solo pjesme, horovi.1991 - Umro engleski pisac Grejem Grin, suptilan analitičar psihe, čije su teme bile bezuspješno traganje za spasenjem i ljubavlju, strah, sažaljenje i nasilje. Djela: romani "Brajtonska stena", "Moć i slava", "Suština stvari", "Kraj ljubavi", "Gubave duše", "Komedijaši", "Monsinjor Kihot", "Doktor Fišer iz Ženeve", "Ministarstvo straha", "Treći čovjek", memoari "Neka vrsta života", "Načini bjekstva", drame, eseji, putopisi.

U avionskoj nesreći kod aerodroma "Ćilipi" poginuo ministar trgovine SAD Ronald Braun

Na današnji dan Centralni komitet za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije postavio Staljina

Naučnici tvrde da će Afrika u dalekoj budućnosti biti podijeljena na dva dijela formiranjem novog okeana.Dva velika dijela "crnog kontinenta" se polako razdvajaju, što bi moglo rezultirati kreiranjem novog vodenog tijela, odnosno okeana. To bi značilo da bi zemlje koje su sada kontinentalne, bez izlaza na more, kao što su Uganda i Zambija, za nekoliko miliona godina mogle imati obale.<h2>Pukotine u pustinjama&nbsp;</h2>Formiranje istočnoafričkog rascjepa, 56 kilometara duge pukotine u pustinjama Etiopije, označilo je početak stvaranja novog mora.Seizmički podaci u vezi rascjepa, predstavljeni su u časopisu Geophysical Research Letters, pokazuju da je formiranje pukotine potaknuto tektonskim procesima sličnim onima koji se dešavaju na dnu okeana. Rascjep je identificiran kao rub tri tektonske ploče koje su se već neko vrijeme odvajale: Nubijske, Somalijske i Arapske.<h2>Šta kaže nauka?</h2>- Ovo je jedino mjesto na Zemlji gdje možete proučavati kako kontinentalni rascjep postaje okeanski - objasnio je Kristofer Mur, student doktorskih studija na Univerzitetu u Lidsu, prenose Nezavisne novine.GPS praćenje pokazuje da se kretanja tla između ovih tektonskih ploča neprekidno dešavaju različitim brzinama, pri čemu se Arapska ploča udaljava od Afrike brzinom od jednog inča godišnje.- Kako budemo dobijali sve više i više mjerenja za GPS, imaćemo mnogo bolju predstavu o tome šta se događa - primijetio je Ken Mekdonald, pomorski geofizičar i profesor emeritus na Kalifornijskom univerzitetu.

<blockquote class="twitter-tweet">African continent begins split into two. This is fascinating by <a href="https://twitter.com/Lattif?ref_src=twsrc%5Etfw">@Lattif</a> <a href="https://t.co/VxdTzLwDXI">https://t.co/VxdTzLwDXI</a> <a href="https://t.co/AJ0dSRsvO8">pic.twitter.com/AJ0dSRsvO8</a>&mdash; Simon Moores (@sdmoores) <a href="https://twitter.com/sdmoores/status/1018074637362704384?ref_src=twsrc%5Etfw">July 14, 2018</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<div> </div>Crveno more i Adenski zaliv će preplaviti regiju Afar i istočnoafričku dolinu rasjeda i postati novi okean, dok će istočnoafrički dio postati zaseban kontinent.

Dva velika dijela "crnog kontinenta" se polako razdvajaju, što bi moglo rezultirati kreiranjem novog vodenog tijela

Formiranje pukotine potaknuto tektonskim procesima 

Naučnici tvrde: Afrika će se raspasti, nastat će novi okean

Danas je nedjelja 2. april, 92. dan 2023. Do kraja godine su 272 dana.<h2>Događaji: </h2>1792. - Dolar ozakonjen kao novčana jedinica SAD.1860. - U Torinu se sastao prvi italijanski parlament.1917. - Predsjednik SAD Vudro Vilson sazvao vanredno zasjedanje Kongresa na kojem je objavljen rat Njemačkoj. To je učinjeno zbog njemačkog podmorničkog rata, ali i radi zaštite američkih ekonomskih interesa u zemljama Antante.1944. - U Moskvi saopćeno da su sovjetske trupe prešle rijeku Prut u Drugom svjetskom ratu i ušle u Rumuniju.1954. - Pakt Pakistana i Turske o uzajamnoj odbrani postao sastavni dio NATO pakta, čime je Pakistan potpuno vezan za SAD.1960. - Francuska s Madagaskarom potpisala sporazum kojim je toj ostrvskoj afričkoj zemlji u Indijskom okeanu omogućena nezavisnost, poslije 64 godine francuske kolonijalne vladavine. Sporazum je formalno stupio na snagu krajem juna 1960.1974. - U Titogradu (sadašnja Podgorica) osnovan univerzitet Crne Gore. Sporazum o osnivanju najviše školske institucije potpisali su Ekonomski, Tehnički i Pravni fakultet, Viša pomorska škola u Kotoru, Pedagoška akademija u Nikšiću, Historijski i Poljoprivredni institut i Institut za biološka i medicinska ispitivanja u Titogradu.1982. - Vojna hunta Argentine sa 10.000 vojnika napala britanski posjed Foklandska ostrva u Atlantskom okeanu, oko 500 kilometara jugoistočno od argentinske obale, na kojima je u tom trenutku bilo 75 britanskih vojnika. Argentinske snage je poslije borbi krajem maja i u prvoj polovini juna 1982. porazilo oko 5.000 vojnika poslatih iz Velike Britanije.1990. - Irački predsjednik Sadam Husein zaprijetio da će upotrijebiti nervni gas - zabranjen od 1925. ukoliko Izrael napadne Irak.1996. - Rusija i Bjelorusija potpisale sporazum o čvršćim političkim i ekonomskim vezama u okviru Zajednice Nezavisnih Država tih dviju bivših sovjetskih republika.1997. - Predsjednik Zaira Mobutu Sese Seko suočen sa opasnošću gubitka vlasti zbog nadiranja pobunjeničkih trupa prihvatio odluku parlamenta da za premijera postavi dugogodišnjeg političkog protivnika liberalnog političara Etjena Čisekedija.<h2>Rođeni:</h2>742. - Rođen franački car Karlo Veliki, koji je od dolaska na prijestolje 768. do smrti 814. krojio sudbinu Evrope i proširio Franačko carstvo od Sjevernog mora do Italije i od Atlantika do Češke. Papa Lav Treći ga je 800. krunisao za rimskog cara. Njegova osvajanja, uz nasilno pokrštavanje i pretvaranje slobodnih seljaka u kmetove, omogućila su feudalizam u zapadnoj Evropi, a cezaropapistička ambicija miješanje u teološka pitanja i crkvene poslove trasirala put otpadanju zapadne crkve od pravoslavlja. Kumovao je odluci crkve na Zapadu da zbog nepravilnog prevoda dokumenata Sedmog vaseljenskog sabora sa grčkog na latinski jezik - ne prihvati pravoslavno učenje o ikonama, a podupro je i jeretičko učenje o Svetom Duhu, prema kojem Sveti Duh ishodi i iz Sina, a ne samo iz boga oca.1724. - Rođen italijanski avanturista Đovani Đakopo Kazanova de Saingalt, sinonim latinskog ljubavnika, jedna od najkoloritnijih ličnosti Evrope 18. vijeka. Tokom burnog života bio je učenik vjerske škole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar. Njegovi "Memoari" su dragocjena slika evropskog društva epohe u kojoj je živio.1805. - Rođen danski pisac Hans Kristijan Andersen, autor malih pripovjedaka - bajki koje su mu donijele svjetsku slavu, tvorac danske realističke proze. Napisao je 156 priča, uključujući "Carevo novo odijelo" i "Ružno pače", zasnovanih na motivima danskog folklora, antičke mitologije i indoevropskih predanja, a za neke od njih ga je inspirisalo sopstveno tegobno djetinjstvo, obilježeno siromaštvom. Uobličene u prava mala remek-djela, neka autobiografskog karaktera, priče podsjećaju na najljepše bajke, ali svaka nosi i kritiku društvenog stanja i čitaocima iskazuje duboko humanu poruku. Pisane su izvanrednim stilom koji karakterišu tihi humor i prefinjena ironija. Ostala djela: pjesme, sačuvano je samo nekoliko, romani "Improvizator", "O. T.", "Samo muzičar", "Srećni Per", putopisi "Bazar jednog pjesnika", "U Španiji", drame. 1838. - Rođen francuski državnik i advokat Leon Mišel Gambeta, jedan od osnivača Treće republike, koji je znatno doprinjeo uspostavljanju parlamentarne demokratije poslije pada cara Napoleona Trećeg. U borbi protiv cara predvodio je republikance, a u vrijeme francusko-pruskog rata u oktobru 1870. godine je, kao ministar unutrašnjih poslova u vladi nacionalne odbrane, iz opsjednutog Pariza balonom odletio u unutrašnjost i organizovao borbu protiv Nijemaca. Od 1879. do 1881. bio je predsjednik francuskog parlamenta, a potom do 1882. premijer.1840. - Rođen francuski pisac Emil Zola, tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana. Pisao je i pripovijetke, drame, književnu i umjetničku kritiku, polemičke članke, borio se strasno za pravdu i napredak. Otvorenim pismom 1898. predsjedniku Francuske pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror", odlučujuće je doprinio rehabilitaciji kapetana Alfreda Drajfusa, lažno optuženog za izdavanje Njemačkoj vojnih tajni i osuđenog na doživotnu robiju. Smatrao je da pisac nije samo umjetnik, pa je tražio oslonac u nauci, s pretenzijom da eksperimentalnim metodom osvijetli karakter i sudbinu književnih junaka, dajući pritom najveću važnost nasljednim osobinama. Snagom talenta i strasnim ubjeđenjima snažno je uticao na savremenike, ne samo u Francuskoj. Djela: romani "Nana", "Žerminal", "Slom", "Trovačica", "Zvijer-čovjek", "Novac", "Zemlja" /iz ciklusa od 20 romana pod zajedničkim naslovom "Rugon-Makarovi, prirodna i društvena istorija jedne porodice pod Drugim Carstvom", "Plodnost", "Rad", "Istina" iz ciklusa "Četiri evanđelja", "Tri grada: Lurd, Rim, Pariz", rasprava "Eksperimentalni roman".1891. - Rođen njemački slikar i vajar Maks Ernst, osnivač dadaističkog pokreta i jedan od najznačajnijih nadrealista. Otkrio je tehniku "frotaž", srodnu automatizmu u nadrealističkoj poeziji, uveo je kolaž-fotografiju, a u skulpturi je često spajao antropomorfne i animalne elemente. Pisao je pamflete i manifeste, a bavio se i scenografijom.1914. - Rođen engleski filmski glumac Alek Ginis, koji se odlikovao izuzetnim mogućnostima preobražaja. Filmovi: "Nježno srce", "Veliko očekivanje", "Oliver Tvist", "Čovjek u bijelom odijelu", "Most na rijeci Kvaj", "Naš čovjek u Havani", "Lorens od Arabije", "Pad Rimskog Carstva", "Doktor Živago".<h2>Umrli:</h2>1872. - Umro američki pronalazač i slikar Semjuel Finli Breze Morze, konstruktor aparata koji električnim impulsom prenosi pisane znakove na daljinu. Aparat je patentirao 1837. i nazvao ga telegraf. Sastavio je i azbuku za telegrafisanje sastavljenu od tačaka i crtica, nazvanu njemu u čast Morzeova azbuka.1974. - Umro francuski državnik Žorž Pompidu, predsjednik Francuske od 1969. do smrti. Šef države postao je poslije ostavke Šarla de Gola i uglavnom je slijedio ideje slavnog prethodnika. Prethodno je bio profesor u Marseju i Parizu. Sa De Golom je blisko sarađivao od 1945, u međuvremenu je bio direktor Rotšildove banke, šef De Golovog kabineta i član Ustavnog vijeća, a od 1962. do 1968. premijer.

Umro američki pronalazač i slikar Semjuel Finli Breze Morze

Na današnji dan rođen je Hans Kristijan Andersen: Napisao 165 priča

Dramatično usporavanje dubokih okeanskih struja uzrokuje led koji se topi sa Antarktika veoma brzo, a to za posljedicu može imati katastrofalno djelovanje na klimu.Protok vode duboko u moru koji pokreće morske struje mogao bi da se do 2050. smanji za 40 posto, kaže tim australijskih naučnika.<h2>Morske struje </h2>Morske struje po svijetu prenose neophodnu toplinu, kiseonik, ugljenik i važne nutrijente. Prethodna istraživanja sugerišu da bi usporavanje Sjevernoatlantske struje (čiji je Golfska struja dio) moglo da izazove veliko zahlađenje u Evropi. Nova studija, objavljena u časopisu Nature, također upozorava da bi usporavanje struja moglo da smanji sposobnost svjetskih mora i okeana da apsorbuju ugljen-dioksid iz atmosfere.Izvještaj naglašava da je Zemljina mreža okeanskih struja djelimično vođena kretanjem gušće, slanije morske vode u blizini Antarktika, ali kako se glečeri tope, morska voda postaje manje slana i rijeđa, pa se njeno kretanje prema dnu usporava.<h2>Usporenje za 40 posto </h2>Naučnici tvrde da ove dubokomorske struje, ili „prevrtanje“ vode, na sjevernoj i južnoj hemisferi bile su relativno stabilne milenijumima, ali ih sada remeti klima koja se zagrijava.-	Naši modeli pokazuju da ako emisije ugljenika nastave da rastu trenutnom brzinom, onda će Antarktička struja usporiti za 40 posto u narednih 30 godina, što može dovesti do dijela ukupnog kolapsa okeanskih struja – istakao je vođa studije profesor Metju Ingland.Dr. Adel Morison, koja je doprinijela izvještaju, objasnila je da kako okeanske struje usporavaju, voda na površini brzo dostiže svoj kapacitet da apsorbuje ugljik, ali se onda ne zamjenjuje vodom iz dubokog mora sa dezasićenim ugljikom. <h2>Sistem cirkulacije u vodi </h2>Atlas proučavanja je 2018. godine otkrilo da je sistem cirkulacije vode u Atlantskom okeanu sada slabiji nego što je bio u bilo kom trenutku u proteklih 1.000 godina i da se značajno promijenio u posljednjih 150 godina.Protok vode duboko u moru koji pokreće morske struje mogao bi da se do 2050. smanji za 40 odsto, kaže tim australijskih naučnika, piše BBC.Morske struje po svijetu prenose neophodnu toplinu, kiseonik, ugljenik i važne nutrijente. Prethodna istraživanja sugerišu da bi usporavanje Sjevernoatlantske struje (čiji je Golfska struja dio) moglo da izazove veliko zahlađenje u Evropi. Nova studija, objavljena u časopisu Nature, takođe upozorava da bi usporavanje struja moglo da smanji sposobnost svjetskih mora i okeana da apsorbuju ugljen-dioksid iz atmosfere.<h2>Slana voda </h2>Izvještaj naglašava da je Zemljina mreža okeanskih struja djelimično vođena kretanjem gušće, slanije morske vode u blizini Antarktika. Ali kako se glečeri tope, morska voda postaje manje slana i rjeđa, pa se njeno kretanje prema dnu usporava.Ove dubokomorske struje, ili „prevrtanje“ vode, na sjevernoj i južnoj hemisferi bile su relativno stabilne milenijumima, ali ih sada remeti klima koja se zagrijava, kažu naučnici.-	Naši modeli pokazuju da ako emisije ugljika nastave da rastu trenutnom brzinom, onda će Antarktička struja usporiti za 40 posto u narednih 30 godina, što može dovesti do dijela ukupnog kolapsa okeanskih struja – rekao je vođa studije profesor Metju Ingland.<h2>Jedno krilo</h2>-	Da okeani imaju pluća, ovo bi bilo jedno krilo - kaže okeanograf Ingland sa Univerziteta Novog Južnog Velsa u Sidneju.Studija je također sugerisala da bi Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija (AMOC), čiji je dio topla Golfska struja, mogla da ohladi okean i sjeverozapadnu Evropu i utiče na morski ekosistem.Senzacionalistički opis zatvaranja AMOCA-e prikazan je u filmu katastrofe 2004. „Poslije sutra“.<h2>Usporavanje struje</h2>Ipak, dr. Morison kaže da bi usporavanje Južne struje imalo veći uticaj na morski ekosistem i Antarktik.-	Morske struje donose na površinu važne hranljive materije koje tonu na dno kada organizmi umru, čime se obnavljaju zalihe hranljivih materija za globalni ekosistem i za riblji fond. Druga velika implikacija koju bi ovo moglo imati je ubrzano topljenje Antarktika u budućnosti. Naime, time se otvara put toplijim vodama koje mogu da ubrzaju otapanje, što u okean unosi još rjeđu, otopljenu vodu, što još više usporava cirkulaciju - kaže dr. Morison.Naučnici su proveli 35 miliona sati tokom dvije godine praveći svoje modele, što sugeriše da bi cirkulacija dubokog okeana na Antarktiku mogla da se usporava dvostruko brže nego u sjevernom Atlantiku.-	Nevjerovatno je vidjeti kako se sve dešava tako brzo. Čini se da trenutno uzima brzinu. To je glavna vijest - kaže klimatolog Alan Miks sa Državnog univerziteta Oregon, autor izvještaja za Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC).

Morske struje po svijetu prenose neophodnu toplinu, kiseonik, ugljenik i važne nutrijente

Evropi prijeti veliko zahlađenje: Protok vode bi se mogao smanjiti za 40 posto 

Prvi april se već vijekovima obilježava se kao Svjetski dan šale, a mnogi se trude druge nasmijati ili im napraviti neku smicalicu kako bi se zabavili.Ipak, nije poznato porijeklo obilježavanja ovog dana, ali naravno, postoje razna tumačenja. <h2>Dan svih luda</h2>Kako se vjeruje, ovaj takozvani narodni praznik pojavio se krajem srednjeg vijeka u Evropi kao Dan svih luda, koji je predstavljao općenarodno veselje.Različiti narodi imaju različito i mišljenje o ovom danu, pa tako Finci ovaj dan povezuju sa proljetnim podučavanjem djece o privrednim radovima, slično je i u Švicarskoj, dok Englezi smatraju da je ovaj dan peuzets Istoka.Oni ga nazivaju „Dan svih glupaka“.<h2>„Aprilska riba“</h2>Smatra se da ovaj praznik vuče i korijene iz starog Rima, jer su tamošnji stanvonici umjeli dobro da se zabave, a ipak ima i onih koji misle da se pojavio u 16. vijeku u Francuskoj, oko 1564. godine.Za onog ko je nasamaren imali su običaj da kažu da je dobio „aprilsku ribu“.U holandskom Ajndhovenu održava se svojevrsna tradicija zbijanja šala 1. aprila, novine se utrkuju da objave „ekskluzivne“ vijesti, kao na primjer o dolasku nekih svjetskih državnika u taj grad, o bolestima, o eksperimentima u atomistici.Nijemci 1. april smatraju danom u kojem su ranjivi, a svoje loše osećanje manje vezuju za zbijanje neukusnih šala.Muzej šala u San Dijegu objavio je spisak deset najboljih prvoaprilskih šala u anglosaksonskoj štampi, a jedna od najsmješnijih ima veze sa politikom.Ta šala odnosi se na američki državni radio, koji je 1992. godine najavio novu kandidaturu Ričarda Niksona za predsjedničke izbore, pod motom: „Nisam učinio ništa loše i neću to ponoviti“!Prema tradiciji u mnogim zemljama, ljudi mogu da drugima priređuju šale do poslijepodne 1. aprila, međutim, ako to rade poslije tog vremena, onda i sami postaju aprilske lude.<h2>Šale o javnim ličnostima </h2>Držeći se tradicije i mnoge medijske kuće, kompanije, web stranice i druge šaljivdžije u svijetu oglašavale su se raznim prvoaprilskim šalama – od smiješnih do apsurdnih, pa je tako proteklih godina bilo vijesti da se Dejvid Bekam pridružio australijskoj fudbalskoj reprezentaciji, da je predsjednik Francuske Nikola Sarkozi podnio neopozivu ostavku, kao i da je Kanada kupila pola Havajskog ostrva.National Geographic objavio je pet najzanimljivijih činjenica o ovom veselom prazniku.<h2>Biblija</h2>Porijeklo ovog međunarodno priznatog dana datira još od biblijskih dana. Ova teorija ističe da se praznik šale slavi od kada je Noje, prvi put pustio golubicu da proveri da li se voda od velike poplave povukla. Da je to bio prvi april potvrđeno je i u Hebrejskoj Bibliji, kao i u 71. suri Kur'ana.Još jedna teorija govori da je Isus poslat od strane Pontija Pilata do Iroda i nazad baš na ovaj dan. Ovaj put je često nazivan i kao uzaludan posao, odnosno kao smicalica. Pa se upravo zbog toga smatra da se taj dan od tada računa kao Dan šale.<h2>Rim</h2>Šale koje su se odvijale 1. aprila također datiraju iz vremena drevnog Rima. Pretpostavka je da su Rimljani i Kelti praznovali festival šala u vrijeme proljetne ravnodnevnice koja se događa blizu Dana šale.Također, postoji i drevni rimski mit koji govori o bogu Plutonu i njegovoj otmici Proserpine, boginje žita i žetve. Proserpinina majka je mogla samo da čuje glas svoje kćerke i uzalud je za njom tragala po ogromnim prostranstvima podzemnog svoketa. <h2>Prelazak sa Julijanskog na Gregorijanski kalendar</h2>Rimljani i Hindusi su slavili Novu godinu odmah nakon proljetne ravnodnevnice, koja je 20. ili 21. marta. Veći dio Evrope u srednjem vijeku je slavio 25. mart, praznik Blagovesti, kao početak praznovanja Nove godine. Slavlje bi trajalo nedjelju dana, sve do 1. aprila. Papa Grgur XIII je 1582. godine naredio poštovanje gregorijanskog kalendara, po kome se Nova godina proslavlja 1. januara.Pošto narod nikada nije bio sklon prihvatanju novih pravila u svakodnevnom životu, mnogi su odbili da se povinuju kalendaru pape Grgura i nastavili da slave Novu godinu oko 1. aprila. Oni koji su prihvatili novi kalendar, tog dana su zbijali šale na račun „neobavještenih“, ismijavajući njihova zastarjela slavlja.<h2>Britanska kultura</h2>Jedna od teorija vezana je za britanskog kralja iz XIII vijeka. Naime, ovaj kralj bi svaki put kojim bi prošao, proglašavao javnim dobrom. Jednom je, 1. aprila, planirao da prođe kroz dio grada Notingemšira. Kada su čuli planove kralja, građani su odlučili da mu ne dozvole da uđe u grad. Zbog toga je kralj poslao vojsku s ciljem kažnjavanja neposlušnih građana.Ipak, kada je vojska stigla, cijeli grad se upustio u budalaste aktivnosti, kao što je davljenje ribe na suhom. Kada je čuo kako su se ponašali stanovnici ovog grada, kralj je proglasio grad suviše glupim za kaznu.<h2>Neke od šala:</h2>Rat svjetovaOdlična, iako nenamerna šala iz 1938. dokazuje da je vrlo lako zbuniti masu koja radio ne sluša pozorno. Orson Veles (Welles) je radio-dramom H. G. Wellsa „Rat svjetova“ izazvao masovnu paniku u SAD-u jer su slušatelji povjerovali da su svijet zaista napali vanzemaljci. Amerikanci se nisu smirili niti nakon niza upozorenja da se radi isključivo o fikciji i radio-drami. Pretpostavlja se da je oko 1,7 miliona ljudi priču shvatilo zdravo za gotovo.Špagete s drvetaBBC je 1. aprila 1957. u emisiji Panorama prikazao reportažu o porodici iz Ticina (Švajcarska) koja uzgaja stabla na kojima rastu špagete. U centru reportaže bila je žena koja bere špagete s drveta. Gledaoci su BBC nakon emisije zasuli pismima i telefonskim pozivima. Željeli su znati gdje mogu nabaviti špagete-stablo.<h2>Hamburger za ljevoruke</h2>Burger King je 1998. u novinama USA Today objavio oglas za „Left-Handed Whopper“, hamburger koji je posebno napravljen na ljevoruke (sastojci iz hamburgera prilikom konzumacije kapaju na stranu koja pogoduje ljevorucima). Nakon što su ljevoruci pohrlili u restorane, Burger King je priznao da se samo šalio te da je u međuvremenu zaprimio na hiljade narudžba za hamburger koji odgovara dešnjacima.

Rimljani i Hindusi su slavili Novu godinu odmah nakon proljetne ravnodnevnice, koja je 20. ili 21. marta

Svjetski dan šale: Znate li kako je nastao?

Danas je subota, 1. april, 91. dan 2023. Do kraja godine ima 274 dana.<h2>Događaji:</h2>1572. - Holanđani počeli rat za nezavisnost od Španije.1791. - Pod optužbom da je paktirao sa dvorom ubijen francuski političar i pisac Onore Gabrijel Viktor Riketi de Mirabo, najbolji govornik Francuske revolucije i jedan od glavnih zastupnika interesa trećeg staleža. Doprinio je pobjedi Ustavotvorne skupštine nad kraljem, ali ne kao principijelan protivnik monarhije. Njegov cilj bila je liberalna reforma društva uz održavanje monarhije. Djela: "Esej o despotizmu", "O pruskoj monarhiji pod Fridrihom Velikim".1918. - U Velikoj Britaniji osnovano Kraljevsko vazduhoplovstvo (RAF).1924. - Adolf Hitler zbog veleizdaje osuđen na pet godina zatvora poslije neuspjelog puča 1923., ali je oslobođen u decembru 1924.1933. - Nacisti počeli progon Jevreja u Njemačkoj, blokiranjem računa u bankama i naredbom bojkota njihovih poslova.1939. - Generalisimus Fransisko Franko objavio da je okončan građanski rat u Španiji i da su SAD priznale njegovu vladu. U ratu je poginulo više od milion ljudi, a Franko je potom diktatorski vladao 36 godina.1945. - Američke trupe u Drugom svjetskom ratu počele napad na japansko ostrvo Okinava, koje je branilo 140.000 Japanaca. U napadu je učestvovalo više od 450.000 Amerikanaca, 1.321 ratni brod i 1.721 avion. U borbama je poginulo 110.000 Japanaca i 12.000 Amerikanaca, saveznici su izgubili 36 brodova i 763 aviona, Japanci 16 brodova, uključujući tada najveći ratni brod u svijetu "Jamato" i 7.830 aviona, a Okinava je zauzeta poslije tri mjeseca žilavog otpora.1976. - Stiv Džobs i Stiv Voznijak osnivaju firmu Epl (Apple).1992. - Agresija na Bosnu i Hercegovinu: U Bijeljini izbili ratni sukobi; paravojne formacije su vršile teror nad nesrpskim stanovništvom.1996. - BiH zvanično postala punopravan član Svjetske banke (WB).1996. - U Japanu stvorena najveća svjetska banka, okončavanjem ujedinjenja "Micubiši banke" i "Banke Tokija".2001. U Beogradu uhapšen bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac Slobodan Milošević.2002. Holandija postala prva zemlja na svijetu koja je legalizirala eutanaziju.2009. Hrvatska i Albanija ulaze u NATO.<h2>Rođeni:</h2>1697. - Rođen francuski pisac opat Prevo, poznat po romanu "Manon Lesko", prema kojem su Žil Masne i Đakomo Pučini napisali opere.1815. - Rođen njemački državnik Oto fon Bizmark Šenhauzen, nazvan "gvozdeni kancelar", koji je "krvlju i gvožđem" ujedinio njemačke države. Kao kancelar Pruske 1864. je u savezu s Austrijom napao Dansku i osvojio Šlezvig, a onda se okrenuo protiv Beča i 1866. porazio Austriju, što mu je omogućilo da sjeverne njemačke državice ujedini u Sjevernonjemački savez. Isprovocirao je njemačko-francuski rat i poslije pobjede je 1871. proglasio Njemačko carstvo s carem Vilhelmom Prvim, a sam je postao prvi kancelar ujedinjene Njemačke. Suzbijao je separatizam rimokatoličkog juga, gušio političke slobode i radnički pokret. "Izuzetnim zakonom" 1878. stavio je socijaldemokratiju van zakona. Zbog sve veće nepopularnosti i neslaganja s novim carem Vilhelmom Drugim, 1890. s vlasti je sišao poslije 28 godina gotovo neograničene vladavine.1868. - Rođen francuski pisac Edmon Rostan, koji je s velikim uspjehom oživio barokne tragikomedije i romantične drame. Virtuozno, s raskošnim duhom, lirskom tananošću i herojskim zanosom, pisao je komade koji su bili događaj u francuskom pozorišnom životu. Djela: drame "Sirano de Beržerak", "Romantične duše", "Daleka princeza", "Orlić".1920. - Rođen japanski glumac Toširo Mifune, koji je svjetsku slavu stekao tumačenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave. Filmovi: "Rašomon", "Sedam samuraja", "Legenda o Musašiju", "Ponori ljubavi", "Krvavi prijesto", "Skrivena tvrđava", "Jodžimbo", "Pobuna", "Admiral Jamamoto", "Pakao na Pacifiku", "Crveno sunce", "Bitka za Midvej", "Šogun".<h2>Umrli:</h2>1952. - Umro mađarski pisac Ferenc Molnar, tvorac publicističkog stila u mađarskoj literaturi, koji je romanom "Junaci Pavlove ulice" stvorio klasično djelo omladinske književnosti. U pozorišnim komadima iskazao je izuzetnu tehniku i duhovitost. Ostala djela: drame i komedije "Liliom", "Vuk", "Gardist", "Crveni mlin", "Čudo među brdima", "Labud", "Olimpija", "Igra u dvorcu".1976. - Umro njemački slikar i vajar Maks Ernst, osnivač dadaističkog pokreta i jedan od najznačajnijih nadrealista. Otkrio je tehniku "frotaž", srodnu automatizmu u nadrealističkoj poeziji, uveo je kolaž-fotografiju, a u skulpturi je često spajao antropomorfne i animalne elemente. Pisao je pamflete i manifeste, a bavio se i scenografijom.

Umro njemački slikar i vajar Maks Ernst, osnivač dadaističkog pokreta

Na današnji dan uhapšen bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac Slobodan Milošević

Čak 680.000 djece i mladih u Njemačkoj zavisno je od igrica i društvenih mreža. Korona je to samo pogoršala i danas je dvostruko više takvih maloljetnika nego prije pandemije.Paul ima 19 godina, živi u Berlinu i prije nešto manje o godinu dana je maturirao. Nema baš najljepše uspomene na svoje posljednje školske godine. -	Zbog korone smo stalno imali zaključavanje. Sedmicama nije bilo škole, a i inače smo morali da ostanemo kod kuće – navodi Paul, prenosi DW.<h2>Zabrana aktivnosti</h2>Druženje s prijateljima, susreti u kraju, odlazak na zabave, na sport… Mnogo tih stvari koje su važne mladim ljudima, koje su sastavni dio njihovih života, dugo su praktično bile zabranjene.-	Jedino što smo mogli da radimo jeste da sjedimo u sobi, igramo igrice na kompjuteru ili telefonu, ili da se dopisujemo preko društvenih mreža - kaže Paul.Zadovoljan je što više nema tih ograničenja i nerado se sjeća pustih sati provedenih pred kompjuterom. On se već neko vrijeme ponovo kreće u "stvarnom" svijetu. Ali neki drugi su i dalje zarobljen u virtuelnom kosmosu.<h2>Bolesna ovisnost</h2>Sudeći po rezultatima studije koju su sproveli Univerzitetska klinika u Hamburgu i zdravstveno osiguravanje DAK, broj djece i mladih u Njemačkoj koji su bolesno zavisni od igrica i društvenih mreža od 2019. se udvostručio. Njih 680.000 na gejming, strimove, postove na društvenim mrežama i virtuelno čavrljanje dnevno potroši gotovo pet sati.Podaci su "zastrašujući", kaže Andreas Štorm, šef uprave osiguranja DAK. -	Nadali smo se da će se bar usporiti taj trend, a time i stopa zavisnosti, ali ta se nada se nažalost nije ostvarila – kazao je. Kakve to posljedice ima? To svakog dana gleda psiholog Kaj Miler. On je predsjednik stručnog Udruženja za zavisnost od medija i radi u ambulanti u kojoj se pruža pomoć zavisnicima od igrica pri Univerzitetskoj klinici u Majncu. Javljaju mu se očajni roditelji koji više na znaju šta da rade sa svojom djecom koja svaki slobodan minut provode ispred računara ili telefona.Mladi ljudi koji zapostavljaju školske i porodične obaveze, opiru se pokušajima da se pomjere od monitora, a na te pokušaje reaguju pojačanom dozom bijesa i nerazumevanja. Ponekad se zaključavaju u svojim sobama, ne interesuju ih nikakvi hobiji, nemaju drugih interesovanja. U ekstremnim slučajevima zaboravljaju čak i da jedu, a u sobi imaju i kantice - da ne bi morali da idu do toaleta.<h2>Tri kriterija</h2>Psiholog Miler kaže da je pandemija za djecu i mlade bila veoma veliko opterećenje. Oni su psihički osjetljiviji od odraslih. Igranje igrica, gledanje videa i praćenje društvenih mreža za njih je, kaže, često bila svojevrsna "utjeha".Od početka 2022. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) priznaje zavisnost od igrica na računaru kao zasebnu dijagnozu. Kaj Miler otkriva i koja su to tri glavna kriterija po kojima se postavlja dijagnoza.To je najprije "gubitak kontrole", dakle situacija u kojoj se više ne može donijeti svjesna i slobodna odluka o (ne)korištenju računara. Broj dva je postavljanje prioriteta - dakle, situacija u kojoj igrice ili korištenje društvenih mreža više nije dio života, već nešto što dominira u životu. -	Treći kriterijum je nastavak korištenja, čak i kada pogođene osobe shvataju da to vodi do problema, odnosno da to nije dobro za njih - objašnjava Miler.<h2>Ko je veći zavisnik, dječaci ili djevojčice?</h2>Dječaci mnogo češće postaju zavisni od igrica nego djevojčice, a kada je riječ o društvenim mrežama, to podjednako pogađa oba pola. Ipak, u ambulanti u Majncu društvene mreže su mnogo rijeđe problem kojim se bave. Njemačko Savezno ministarstvo zdravlja pokrenulo je i jedan program kojim se želi da se eksplicitno pojasne problemi vezani za ekscesivno korišćenje društvenih medija.U svakom slučaju, terapija protiv takvih zavisnost efikasnije može da se sprovodi ako ljekari i psiholozi što prije intervenišu, odnosno prije nego što ona postane hronična.Međutim, sve je teže zakazati termin za terapiju. U ambulanti u Majncu između telefonske prijave i prve posjete psihologu prođu i po tri mjeseca. Ranije se čekalo samo dvije sedmice, naglašava Miler i dodaje da zna da se dogodi da pacijenti na terapiju čekati i po pola godine.<h2>Više prevencije, više pomoći</h2>I Andreas Štorm iz zdravstvenog osiguranja DAK kaže da se moraju proširiti kapaciteti za prevenciju i pomoć pogođenima. -	Ako se sada brzo ne djeluje, dogodiće se da sve više djece i mladih završi u zavisnosti, odnosno da se taj negativni trend ne može zaustaviti – dodao je. Štorm smatra da je za to odgovorna politika, ali i društvo u cjelini.-	Djeca i mladi moraju da nauče i da budu u stanju da procjene rizike korištenja digitalnih medija. Moraju da budu u stanju da sagledaju svoje ponašanje, kako bi mogli konstruktivno da koriste mogućnosti digitalnog svijeta za svoje privatne i poslovne potrebe – poručio je. Psiholozi su mišljenja da je po tom pitanju velika odgovornost i na roditeljima - da pogotovo kod mlađe djece moraju da budu dosljedniji oko ograničavanja korištenja digitalnih sadržaja.

Na današnji dan preminuo američki bokser Džo Luis

Na današnji dan počela izgradnja naselja Novi Beograd

Na današnji dan u zemljotresu u Iranu poginulo više od 5.000 ljudi

Korak bliže otkrivanju života izvan Zemlje: Naučnici detektirali radio-signal s druge planete

Naučnici detektovali ponavljajući radio-signal s planete veličine Zemlje

"Googleov" inžinjer: Ljudi će dostići besmrtnost do 2030. godine

Ruski kosmonaut objavio fotografiju Antalije iz svemira

Napravljena najlakša boja na svijetu: 1,4 kilograma prekrije Boeing 747

Naučnici vode trku s vremenom da bi sačuvali uzorke leda s Arktika

Na današnji dan Centralni komitet za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije postavio Staljina

Naučnici tvrde: Afrika će se raspasti, nastat će novi okean

Na današnji dan rođen je Hans Kristijan Andersen: Napisao 165 priča

Evropi prijeti veliko zahlađenje: Protok vode bi se mogao smanjiti za 40 posto

Svjetski dan šale: Znate li kako je nastao?

Na današnji dan uhapšen bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac Slobodan Milošević

U Njemačkoj dvostruko više maloljetnika zavisnih od igrica i društvenih mreža

Nauka

Na današnji dan preminuo američki bokser Džo Luis

Na današnji dan počela izgradnja naselja Novi Beograd

Na današnji dan u zemljotresu u Iranu poginulo više od 5.000 ljudi

Korak bliže otkrivanju života izvan Zemlje: Naučnici detektirali radio-signal s druge planete

Naučnici detektovali ponavljajući radio-signal s planete veličine Zemlje

"Googleov" inžinjer: Ljudi će dostići besmrtnost do 2030. godine

Ruski kosmonaut objavio fotografiju Antalije iz svemira

Napravljena najlakša boja na svijetu: 1,4 kilograma prekrije Boeing 747

Naučnici vode trku s vremenom da bi sačuvali uzorke leda s Arktika

Na današnji dan Centralni komitet za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije postavio Staljina

Naučnici tvrde: Afrika će se raspasti, nastat će novi okean

Na današnji dan rođen je Hans Kristijan Andersen: Napisao 165 priča

Evropi prijeti veliko zahlađenje: Protok vode bi se mogao smanjiti za 40 posto

Svjetski dan šale: Znate li kako je nastao?

Na današnji dan uhapšen bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac Slobodan Milošević

U Njemačkoj dvostruko više maloljetnika zavisnih od igrica i društvenih mreža