<p>Danas je petak 31. mart, 90. dan 2023. Do kraja godine ima 276 dana.</p><h2>Događaji:</h2><p>1492. - Kralj Fernando Peti - Katolički dao rok Jevrejima od tri mjeseca da pređu u rimokatoličku vjeru ili da napuste Španiju.</p><p>Tvorac je novovjekovne opće metodologije i epistemologije, koje su veoma uticale na naučno mišljenje. </p><p>1854. - Japan sa SAD potpisao prvi sporazum o otvaranju luka Šimoda i Hakodate za američke trgovce, čime je okončana izolacija te zemlje.</p><p>1889. - Otvorena Ajfelova kula, tada najviša građevina u svijetu, čija je 300 metara visoka čelična konstrukcija nadvisila Pariz i postala jedno od njegovih glavnih znamenitosti. Kulu sagrađenu povodom svjetske izložbe konstruisao je francuski inženjer Aleksandar Gistav Ajfel.</p><p>1917. - SAD od Danske preuzele zapadnoindijska ostrva u Karipskom moru, istočno od Portorika, i nazvale ih Djevičanska ostrva, koja su poslije otvaranja Panamskog kanala 1914. postala strateški važna. Sporazum o kupovini tih ostrva za 25 miliona dolara sklopljen je u avgustu 1916. Velika Britanija je držala šest većih i 25 malih ostrva arhipelaga, a Danska tri veća i 50 malih.</p><p>1948. - Kongres SAD usvojio Maršalov plan četvorogodišnje pomoći evropskim zemljama poslije Drugog svjetskog rata, nazvan tako prema tvorcu plana, državnom sekretaru generalu Džordžu Katletu - Maršalu. Vlada SAD je u okviru tog plana dodijelila 15 milijardi dolara zapadnoevropskim zemljama.</p><p>1949. - Njufaundlend se priključio Kanadi kao deseta provincija.</p><p>1979. - Isplovljavanjem razarača "London" iz luke u Valeti, poslije 181 godine okončane vojne veze Velike Britanije i Malte.</p><p>1983. - Zemljotres razorio kolumbijski grad Popajan, usmrtivši najmanje 500 ljudi.</p><p>1986. - Meksički avion "boing 727", na liniji Meksiko Siti-Los Anđeles, srušio se u planinama centralnog Meksika i nesreću nije preživio niko od 166 ljudi u letjelici.</p><p>1995. - Putnički avion rumunske kompanije "Tarom" srušio se ubrzo poslije polijetanja iz Bukurešta ka Briselu i tom prilikom je poginulo svih 60 putnika i članova posade.</p><p>2003. - Misija Evropske unije, pod nazivom "Konkordija", preuzela u Skoplju dužnost NATO operacije "Saveznička harmonija" u Makedoniji.</p><p>2004. - U Berlinu održana međunarodna donatorska konferencija za obnovu Afganistana, na kojoj su zemlje donatori obećali pomoć od oko 4,5 milijarde dolara u narednih godinu dana.</p><p>2006. - Najmanje 57 osoba se utopilo nakon što je kod obala Bahreina potonuo turistički brod sa više od 150 putnika.</p><h2>Rođeni:</h2><p>1596. - Rođen francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart, osnivač novovjekovne evropske filozofije, posebno modernog racionalizma, koji je označio prekid sa skolastikom. Prema njegovom učenju, u osnovi svega su dvije različite supstance, jedna osnova svakog mišljenja i svijesti - "res kogitans" (misleća stvar), a druga svake tjelesnosti - "res ekstensa" (prostiruća stvar). Vjerodostojnost postojanja tih supstanci postiže se samo pomoću ontološkog aksioma "Kogito, ergo sum" ("Mislim, dakle jesam"). Razlog i svrhu postojanja te dvije supstance čini treća apsolutna supstanca - Bog. </p><p>1732. - Rođen austrijski kompozitor Franc Jozef Hajdn, predstavnik "bečkih klasičara", koji je otkrio do tada neistraženo polje narodne muzike, inspirišući se njemačkim, austrijskim, mađarskim, francuskim, ruskim folklorom. Bio je tri decenije kapelmajstor na dvoru mađarskih grofova Esterhazi, a dvaput je putovao u Englesku, gdje je stekao svjetsku slavu i komponovao najzrelija djela. Napisao je 104 simfonije, 83 gudačka kvarteta, više od 20 opera, klavirske sonate, crkvenu muziku. NJegova muzika je puna stvarnog života, komunikativna je i na prisan i jednostavan način univerzalna. Komponovao je austrijsku i njemačku himnu. Djela: simfonije "Jutro", "Podne", "Veče", "Marija Terezija", "Oproštajna", "Oksfordska", "Kraljica", "Časovnik", "Medvjed", "Kokoška", "Vojna", gudački kvarteti "Sunčevi kvarteti", "Ruski kvarteti", oratorijumi "Stvaranje svijeta", "Godišnja doba", opera "Apotekar".</p><h2>Umrli:</h2><p>1547. - Umro francuski kralj Fransoa Prvi, koji je Bolonjskim konkordatom 1516. osigurao prevlast krune nad rimokatoličkom crkvom u Francuskoj. Od dolaska na prijesto 1515. nastojao je da postane rimsko-njemački car, što je 1519. uspio njegov ljuti rival Karlo Peti, protiv koga je potom vodio četiri rata. U bici kod Pavije 1525. zarobljen je, ali je uspio da se izbavi i 1536. je uspostavio savez s Otomanskim carstvom protiv Habsburgovaca. Zaslužan je za razvoj francuske umjetnosti i nauke.</p><p>1631. - Umro engleski pisac Džon Don, najveći među metafizičkim pjesnicima, vjerovatno najveći ljubavni pjesnik koji je pisao na engleskom jeziku. Sukobe tijela i duha, individualne vjere i opće razočaranosti, izrazio je jezikom lišenim kaćiperstva, karakterističnom za savremenike. Njegova lirika sjedinjava duh i fantaziju, strast i intelekt i odlikuje se složenošću ideja, iskazanih snažnom neposrednošću i jezikom bliskim konverzacionom govoru. Djela: elegije, satire, poslanice, epigrami, religiozne pjesme.</p><p>1837. - Umro engleski slikar Džon Kanstebl, jedan od tvoraca modernog pejzaža u evropskom slikarstvu. Njegova platna odlikuje jednostavnost motiva, slobodan potez i prozračnost atmosfere, čime je znatno uticao na francuske impresioniste.</p><p>1855. - Umrla engleska književnica irskog porijekla Šarlota Bronte, koja se proslavila već prvim romanom "Džejn Ejr". S mlađim sestrama Emilijom i Anom napisala je zbirku pjesama. Ostala djela: "Vileta", "Profesor i Ema".</p><p>1948. - Umro češki pisac i novinar jevrejskog porijekla Egon Ervin Kiš, otac modernog novinarstva. Bio je majstor reportaže, poznat po nadimku Leteći Reporter, kako je glasio naslov jedne njegove knjige. Putovao je po Rusiji, Americi, Kini, Meksiku, Njemačkoj i drugim zapadnoevropskim zemljama. </p><p>1980. - Umro američki atletičar afričkog porijekla Džesi Ovens, jedan od najvećih sportista 20. vijeka, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Pobjedama na 100 i 200 metara, u štafeti 4 x 100 metara i skoku udalj, izbezumio je nacističkog vođu Adolfa Hitlera, koji nije mogao da podnese takve uspjehe jednog crnca nad pripadnicima "više rase" i utekao je iz počasne lože kako bi izbjegao da se rukuje s njim.</p><p>2016. - Umro Hans Ditrih Genšer, njemački političar i diplomata, ministar inostranih poslova i vicekancelar Njemačke, inicijator ujedinjenja dvije Njemačke.</p>

Zemljotres razorio kolumbijski grad Popajan, usmrtivši najmanje 500 ljudi

Na današnji dan otvorena Ajfelova kula

<p>Naučnici su otkrili da bi Mjesec mogao skrivati ogromne količine vode u staklenim kuglicama razbacanim po svojoj površini. Zvuči kao radnja neke bajke? Možda, ali kada bismo prikupili sve te kuglice nastale nakon udara meteorida, mogli bismo u njima pronaći isto onoliko vode koliko je ima u ledu u blizini Mjesečevih polova - što znači da bi ih u budućnosti astronauti mogli sakupljati i iz njih ekstrahirati vodu.</p><p>Planetarni naučnik Mahesh Anand s Otvorenog univerziteta u Milton Kejnesu u Velikoj Britaniji i njegove kolege analizirali su uzorke koje je na Zemlju donijela kineska lunarna sonda Change 5 i u njima pronašli staklene kuglice, poznate kao lunarne sferule, koje nastaju u ekstremno vrućim uslovima tokom udara meteoroida u Mjesečevu površinu. </p><h2>Milijarde tona vode </h2><p>Nakon što su analizirali ove staklaste forme, otkrili su da sadrže vodu. A s obzirom na rasprostranjenost sferula, govorimo o puno vode - možda čak 297.6 milijardi tona. Ove mikroskopske staklene kuglice obično nastaju kada komadići svemirske stijene udare o površinu drugog objekta, pri čemu isparavaju minerali koji nakon hlađenja formiraju staklaste čestice promjera jedva nekoliko desetaka ili stotina mikrometara.   </p><p>Svaka ova staklasta mini sfera može sadržavati do 2.000 mikrograma (0.002 grama) vode na gram mase. Naučnici su na temelju analize hidratacijskih potpisa primijetili da kuglice mogu akumulirati tu količinu vode u periodu od samo nekoliko godina. Sada ste se vjerovatno zapitali - prikupiti vodu od kuda?</p><p>Nije da se one nalaze usred nekog jezera na Mjesecu, već su dio regolita (zrnato-praškastog materijala koji prekriva čitav Mjesec). Odgovor je: sa Sunca, odnosno pomoću solarnih vjetrova, piše Science Alert.</p><p>Naime, novija su istraživanja pokazala da je određeni dio vode na površini Mjeseca nastao nakon što su njegovu površinu zasuli vodikovi ioni iz solarnog vjetra, reagirali s mineralnim oksidima i vezali se s kisikom. Posljedica ovog procesa je značajna količina vode koja bi se mogla skrivati u lunarnom regolitu na određenim geografskim širinama. </p><h2>Koristan resurs na Mjesecu</h2><p>I sada opet izgleda kao da smo se našli usred neke priče za djecu, zar ne? Voda na Mjesecu se skriva u staklenim kuglicama na njegovoj površini, a u njih ju je nasuo Sunčev vjetar. Koliko god to zvučalo bajkovito, radi se o jako zanimljivom istraživanju koje ukazuje na fascinantne procese koji se događaju u svemiru i koje bi moglo biti itekako korisno pri budućim misijama na naš prirodni satelit. </p><p>- Ako možete izvući vodu i koncentrirati je u značajnim količinama, na vama je kako ćete je iskoristiti - rekao je Anand, a prenosi The Guardian. Daljnji testovi na uzorcima su pokazali još jednu zanimljivu stvar - da voda "ulazi" i "izlazi" iz kuglica u periodu od nekoliko godina, potvrđujući aktivan hidrološki ciklus na Mjesecu. </p><p>- Studija pridonosi sve većem konsenzusu da je Mjesec bogatiji vodom nego što se dosad mislilo. Ovaj dodatni rezervoar Mjesečeve vode mogao bi se pokazati korisnim resursom u područjima koja su udaljena od polarnih naslaga leda. Ali, ne bismo trebali precijeniti količinu prisutne vode, koja iznosi najviše 130 ml po kubnom metru Mjesečevog tla - rekao je Ian Kraford (Crawford), profesor planetarne nauke i astrobiologije na Univerzitetu Birkbek, u Londonu. </p><p>Istraživanje naziva "A solar wind-derived water reservoir on the Moon hosted by impact glass beads" objavljeno je u časopisu Nature Geoscience.</p>

Studija pridonosi sve većem konsenzusu da je Mjesec bogatiji vodom nego što se dosad mislilo

Mjesec možda sakriva velike količine vode

U staklenim kuglicama na Mjesecu mogle bi biti milijarde tona vode

<p>NASA-in svemirski brod Voyager 2 proletio je pored Urana 1986. godine na svom beskrajnom putovanju u dubine svemira - šaljući nazad na Zemlju jedine slike ledenog giganta i njegovih satelita koje imamo.</p><p>Ponovnom analizom podataka koje je Voyager 2 prikupio prije skoro 40 godina sugeriše da dva satelita Urana mogu imati aktivne okeane ispod svojih smrznutih površina.</p><h2>Tečni okeani </h2><p>Ako se dokaže da tečni okeani postoje ispod površine Uranovih satelita, mogli bi da se dodaju na listu potencijalnih domaćina života.</p><p>Naučnici vjeruju da Miranda i Arijel, najmanji i drugi najmanji od pet glavnih Uranovih mjeseca, izbacuju paru - za koju vjeruju da potiče iz podzemnih okeana.</p><p>Objavljujući nalaze u časopisu Geophysical Research Letters, tim predvođen Laboratorijom za primijenjenu fiziku Džons Hopkinsa (APL) rekao je da sateliti "dodaju plazmu u svemirsko okruženje preko nepoznatog i misterioznog mehanizma" – što bi se moglo pripisati okeanima.</p><p>-	Nije neuobičajeno da su mjerenja energetskih čestica preteča otkrivanja svijeta okeana - rekao je Ijan Koen, naučnik u APL-u i vodeći autor nove studije.</p><h2>Dati nagovještaji</h2><p>Podaci koji ukazuju na mogućnost podzemnih okeana potječu iz podataka o česticama i magnetnom polju koje je Voyager 2 poslao prije toliko godina.</p><p>Ovi podaci dali su neke od prvih nagovještaja da su Evropa i Encelad imali okeane, javlja Euronews.</p><p>Voyager 2 je jedina ljudska svemirska letjelica koja je posjetila Uran - a rastuće interesovanje za povratnu misiju na Uran, ali i Neptun dovelo je do toga da nekoliko istraživačkih timova ponovo pogleda stare podatke.</p>

Nije neuobičajeno da su mjerenja energetskih čestica preteča otkrivanja svijeta okeana, rekao je Koen

Voyager 2 je jedina ljudska svemirska letjelica koja je posjetila Uran 

Dva satelita Urana možda imaju aktivne okeane

<p>Učenici Richmond Park Koledža Sarajevo osvojili su dvije zlatne medalje, jednu srebnu i jednu bronzanu medalju na međunarodnom takmičenju "I-FEST2" u Tunisu. Riječ je o jednom od najvećih takmičenja u Africi iz nauke, inženjeringa i tehnologije tradicionalno organiziranom u Tunisu čiji je cilj inspirisati intelektualnu znatiželju u mladim umovima širom svijeta.<br></p><p>Učenici mogu pokazati svoje znanje iz nauke i tehnologije te inženjeringa. Organizator takmičenja je ATAST (Tunisian Association for the Future of Sciences and Technology). Takmičenje je trajalo od 18. do 22. marta, gdje je više od 500 učesnika sa svojih 120 projekata predstavljalo 32 različite zemlje poput Kanade, Brazila, Malezije, Tunisa, Češke, Južne Afrike, Meksika, Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i dr.</p><p>- Bosna i Hercegovina može biti ponosna na naše mlade talente iz Richmond Park škola koji dolaze iz različitih gradova kao što su Sarajevo, Visoko, Konjic, a koji pohađaju Richmond Park srednje škole. Oni su u pratnji mentorice Azre Ahmić ostvarili zavidne rezultate za BiH. Ukupno su osvojili dvije zlatne medalje, jednu srebnu i jednu bronzanu medalju, te tako još jednom dokazali kako se rad i trud talentovanih bosanskohercegovačkih učenika prepoznaje širom svijeta - saopćeno je iz Richmond Park škole.</p><p>Fatima Hadžić, Damir Kadrić, Denis Avdić su osvojili zlatne medalje, Merjem Mihaljević je osvojila srebrenu medalju, dok su osvajači bronzanih medalja Emina i Dinela Metović. Denis Avdić, Damir Kadrić i Merjem Mihaljević su također osvojili specijalnu nagradu od britanskog naučnog časopisa Journal4youth i imati će priliku svoje radove objaviti u časopisu.</p><p>I-FEST2 je akreditovani partner BOSEPO naučne olimpijade projekata koja se svake godine održava u Richmond Park obrazovnim institucijama.</p>

Takmičenje je trajalo od 18. do 22. marta

Medalje za BiH na međunarodnom takmičenju iz nauke, inženjeringa i tehnologije

<p>Dovoljno velik asteroid da uništi grad proći će između Zemljine i Mjesečeve orbite ovog vikenda - ipak, na dovoljno velikoj udaljenosti da ne izazove nikakvu opasnost.</p><p>Objekt, nazvan "2023 DZ2", otkriven je prije mjesec dana.</p><p>U subotu će proći na udaljenosti od 515.000 km od Mjeseca, prije nego što nekoliko sati kasnije proletjeti pored Zemlje. Rijetkost je da tako ogroman asteroid - procjenjuje se da ima između 40 i 90 metara u prečniku - dođe tako blizu planete.</p><p>Prema NASA-i, to je važna prilika za astronome da prošire svoje znanje o asteroidima, u slučaju da se otkrije opasan objekat sa potencijalom da pogodi Zemlju.</p><p>Nema šanse da ovaj "grad ubica" udari u Zemlju, ali njegov blizak pristup stvorit će sjajnu priliku za posmatranje - rekao je šef planetarne odbrane Evropske svemirske agencije Ričard Moisl (Richard Moissl), prenosi BBC.</p><p>Pomoću dvogleda i malih teleskopa, asteroid će biti vidljiv širom svijeta.</p>

Pomoću dvogleda i malih teleskopa, asteroid će biti vidljiv širom svijeta

Ovog vikenda pored Zemlje će proći asteroid dovoljno velik da uništi jedan grad

<p>Škripanje, žvakanje, srkanje su radnje od kojih se mnogi groze. Osjećate li se pod stresom ili ste ljuti? Možda imate mizofoniju - stanje u kojem određeni zvukovi izazivaju ekstremno negativnu reakciju. </p><p>Mizofonija je malo poznata, ali je raširenija nego što mislite: prema objavljenoj studiji, gotovo jedna od pet osoba može imati ovo stanje.</p><h2>Mizofonične reakcije </h2><p>-	Važno je da je naša studija otkrila da jedan od pet ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu doživljava značajne mizofonične reakcije, ali samo mali dio je bio svjestan tog pojma - rekla je Silia Vitoratou, predavač psihometrije i mjerenja na odjelu za biostatistiku s Kraljevskog koledža u Londonu i glavni autor novog rada, u izjavi.</p><p>Dodala je da to znači da većina ljudi s mizofonijom nema ime kojim bi opisali ono što doživljavaju.</p><p>To bi moglo donekle objasniti zašto je ovaj novi rezultat iskrivljen prema visokoj granici prethodnih procjena, koje su bile u rasponu od pet do 20 posto. Međutim, te ranije studije potiču iz specifičnih populacija - na primjer, grupa studenata medicine.</p><h2>Cilj ispitivanja </h2><p>Ova nova studija, s druge strane, imala je za cilj ispitati što tipičniji primjer stanovništva Ujedinjenog Kraljevstva. Čini se da su obavili razuman posao: od 768 ispitanih ljudi, 51 posto ih se identifikovalo kao žene, 48 posto kao muškarci, a četiri posto identifikovano kao nebinarni/ostali - prilično snažno za demografiju Ujedinjenog Kraljevstva u cjelini. Prosječna starost uzorka bila je 46.4 godine - samo malo iznad pravog britanskog prosjeka od 40.7 godina - a oko jedan od sedam bio je svjestan pojma "mizofonija".</p><p>Međutim, čini se da samo poznavanje naziva stanja nije dovoljno za njegovo razumijevanje. Samo je jedan od 40 ispitanika rekao da pati od mizofonije. Ipak, na pitanje istraživača o njihovoj emoticnoj reakciji na uobičajne "zvukove okidače" - uključujući intenzitet njihovih reakcija i način na koji ti zvukovi utiču na njihove živote, način na koji vide sebe te svoje lične i profesionalne odnose - dio onih s značajnim simptomima stanja bili su veći za faktor, gotovo osam.</p><h2>Više priznanja </h2><p>Dok tim napominje da se rezultati možda neće moći generalizovati izvan Ujedinjenog Kraljevstva, nadaju se da će njihovo istraživanje donijeti više priznanja za ovo stanje - i pružiti prijeko potrebno olakšanje onima koji doživljavaju mizofoniju u svom svakodnevnom životu.</p><p>-	Naša anketa je obuhvatila složenost stanja - komentarisala je Džejn Gregori, doktorska istraživačica s Odsjeka za eksperimentalnu psihologiju Univerziteta u Oksfordu.</p><p>Dodala je da je mizofonija više od pukog živciranja određenim zvukovima.</p><p>-	Radi se o osjećaju zarobljenosti ili bespomoćnosti kada ne možete pobjeći od tih zvukova i propuštanju stvari zbog toga. Radi se o tome da se osjećate kao da nešto nije u redu s vama zbog načina na koji reagujete na zvukove, ali i da ne možete ništa preduzeti po tom pitanju. Može biti veliko olakšanje saznati da niste sami, da i drugi ljudi tako reaguju na zvukove. Da otkrijete da postoji riječ za ono što doživljavate - rekla je Gregori, prenosi "Ifl Science".</p><p>Studija je objavljena u časopisu <a href="https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0282777">Plos One</a>.</p>

Radi se o osjećaju zarobljenosti ili bespomoćnosti kada ne možete pobjeći od tih zvukova, rekla je Gregori

Mizofonija je malo poznata, ali je raširenija nego što mislite

Mržnja prema određenim zvukovima, češća nego što se misli

<p>Večeras od 22:24 sata je na sjevernoj hemisferi planete Zemlje je stiglo proljeće. </p><p>U istom trenutku je na južnoj hemisferi počela jesen. Kalendarski gledano, proljeće počinje 21. marta, ali klimatske promjene su ostavile posljedice i na ovaj dio naših života pa proljeće počinje ranije. Ove promjene se dešavaju u ekosistemu tokom sva četiri godišnja doba. </p><p>Astronomski govoreći, to je trenutan proljetne ravnodnevnice, kad su dužine dana i noći približno jednake i ove godine je počelo u 22:24. To će trajati do 21. juna.</p><p>Krajem marta ove godine počinje i ljetno računanje vremena. U nedjelju 26. marta će se u dva sata poslije ponoći završiti zimsko računanje vremena i kazaljke će se pomaći jedan sat unaprijed, a tada će službeno i početi ljetno računanje vremena.&nbsp;</p>

Večeras od 22:24 sata je na sjevernoj hemisferi planete Zemlje je počelo proljeće

Stiglo je proljeće, ranije nego očekivano

<div><p>Institut British Antarctic Survey (BAS) objavio je snimak iz zraka koji prikazuje ogromni ledeni brijeg A81.<br></p><p>Riječ je o ledenom brijegu koji se krajem januara ove godine odvojio od ledene ploče Brunt.&nbsp;</p><p>Njegova površina iznosi 1.550 kvadratnih kilometara, čime odgovara veličini Londona. Snimljen je i drugi dvostruko veći ledeni brijeg, koji je također u pokretu.</p></div>

<p>Tim naučnika je iz zraka snimio ulazak ledenog brijega A81 u Weddellovo more dok su odlazili iz lokalne istraživačke stanice BAS Halley.&nbsp;</p><h2>Dinamična priroda</h2><p>Novi snimci otkrivaju dinamičnu prirodu ledenog brijega i kako je okružen manjim ledenim bregovima koji su se također odvojili. A81 se odvojio kada je kolosalna ledena pukotina Chasm-1 prešla čitavu ledenu ploču Brunt. Iako se radi o prirodnom fenomenu koji se događa duž antarktičke obale, A81 predstavlja drugi veći ledeni brijeg u regiji u posljednje dvije godine.</p><p>- Ovo je bilo odvajanje za koje smo znali da će se dogoditi. GPS instrumenti visoke preciznosti, kao i satelitski podaci, korišteni su za praćenje širenja pukotine, a 2016. godine je BAS preduzeo mjere predostrožnosti da premjesti istraživačku stanicu Halley više u unutrašnjost radi njene zaštite - rekao je glaciolog dr. Oliver Marsh.&nbsp;</p><h2>Kretanje prema zapadu&nbsp;</h2><p>On proučava ledenu ploču Brunt i nedavno je boravio u pomenutoj istraživačkoj stanici.</p><p>BAS je pažljivo pratio putanju ledenog bijega A81 nakon što se odvojio od ledene ploče. Prvo se okretao, a potom nastavio plutati 150 kilometara od početne tačke do južnog atlantskog basena. Naučnici predviđaju da će se kretati prema zapadu na isti način kao i prethodne sante leda koje je zahvatila moćna antarktička obalna struja.</p><p>A76A je još jedan ogromni ledeni brijeg u pokretu. Ovaj masivni komad leda sastavni je dio ledenog brijega A76 formiranog sredinom maja 2021. godine nakon odvajanja od antarktičke ledene ploče Filchner-Ronne.</p><h2>Rizik za brodove</h2><p>A76 se podijelio na tri dijela dok se kretao prema sjeveru, a najveći od njih je A76A. Izuzetno je velik, dug je 135 i širok 25 kilometara, a trenutno putuje prema Južnoj Georgiji</p><p>- Naša najveća briga u ovom trenutku je mogući rizik za plovila koja plove u regiji jer se brijeg počinje lomiti na manje komade. Izgleda da bi A76A mogao završiti zapadno od Južne Georgije, a ne istočno gdje se A68 raspao, no još uvijek postoji neizvjesnost. Pomno ćemo pratiti njegovo kretanje - rekao je dr. Mark Belhier (Belchier) iz Vlade Južne Georgije i otoka Južni Sandwich.</p>

Institut British Antarctic Survey (BAS) objavio je snimak iz zraka koji prikazuje ogromni ledeni brijeg A81

Dva najveća ledena brijega: Naučnici u strahu jer predstavljaju rizik za brodove

<p>Britanski naučnici planiraju novi supersonični avion koji će letjeti brzinom od 6.500 kilometara na sat, pet puta većom od brzine zvuka. Vlada Velike Britanije je već finansirala SABRE s 60 miliona funti.</p><h2>Transport putnika</h2><p>Istina je da za većinu putnika, posebno onih u ekonomskoj klasi, transatlantski letovi nisu baš opuštajući. Bez obzira s kojeg srednjoevropskog aerodroma krenete, bez obzira kojim avionom letite, trajanje leta je više od 8 sati, s tim što je vrijeme povratka smanjeno za oko sat vremena zbog suprotnog smjera rotacije Zemlje.</p><p>Ali, šta ako biste sada mogli stići od Londona do Njujorka za samo sat? Britanska svemirska agencija nedavno je predstavila planove za visokotehnološki „svemirski avion“ koji bi mogao da se lansira preko Atlantika brzinom munje i koji bi bio spreman za let već 2030. godine.</p><p>Izvršni direktor britanske svemirske agencije Grejem Turnok&nbsp;najavio je da će Britanija bliže sarađivati s Australijom na sporazumu o “prvom u svijetu svemirskom mostu”, koji će se fokusirati na isporuku aviona, ili, bolje rečeno, rakete, za transport putnika s kontinenta na kontinent za samo četiri sata. </p><h2>Motor SABRE</h2><p>Slično tome, letovi od Londona do Njujorka će navodno trajati oko 60 minuta.</p><p>Sve je to zahvaljujući novom supersoničnom motoru SABRE koji trenutno razvijaju naučnici Reaction Engines. SABRE je sposoban lansirati avion brzinom od 5,4 maha (6.500 km, oko pet puta brže od zvuka) za komercijalne letove ili brzinom od 25 maha (30.500 km) za svemirske letove.</p><h2>Veliki izazov</h2><p>Pretpostavlja se da će putovanje novim avionom biti više ekološki nastrojeno i jeftinije od konvencionalnih avioruta. Jedan od izazova nadzvučnog leta je osigurati da motor može izdržati toplotu jer putovanje takvim brzinama može dovesti do topljenja samog motora.</p>

Avion bi se mogao lansirati preko Atlantika brzinom munje, a u planu je da za let bude spreman već 2030. godine

Britanski naučnici kreiraju neobičnu letjelicu

<p>Japanski startap je predstavio inovaciju u svijetu letenja balonom. Oni su napravili balon s kabinom s dva sjedišta, specijalno dizajniran kako bi se podigao do polovine stratosfere.</p><p>U Japanu je predstavljena potpuno nova i interesantna tehnička inovacija.</p><h2>Turističke ture</h2><p>Kompanija Ivaja Giken (Iwaya Giken) je objavila planove za pokretanje komercijalnih letova balonom za putovanje u svemir. Ove turističke ture obilaska svemira balonom bit će bezbjednije i jeftinije nego bilo koji drugi vid putovanja van naše planete do sada.</p><p>Balon s kabinom se može uzdići do visine od oko 30 kilometara, što je otprilike sredina stratosfere. Balon je siguran, ekonomičan i atraktivan, a iza njega stoji čitava ideja da svemirski turizam mora biti dostupan svima.</p><p>Izvršni direktor kompanije Keisuke Iwaya je izjavio da putnici ne moraju biti milijarderi i njima neće biti potrebna intenzivna obuka za boravak u svemiru. Balon ima hermetički zatvorenu kabinu za posadu, i letjet će do visina koje su obično nedostupne komercijalnim avionima.</p><h2>Određena cijena</h2><p>Za razliku od rakete ili balona na vruć zrak, balon se podiže uz pomoć helija koji se može u velikoj mjeri ponovo upotrijebiti. </p><p>Prvo putovanje je planirano već krajem ove godine. U početku bi let koštao oko 180.000 dolara, dok bi s vremenom cijena bila drastično manja, oko 10.000 dolara.</p>

Bit će sigurnije i jeftinije nego bilo koji drugi vid putovanja van naše planete do sada 

Predstavljena nova tehnička inovacija: U svemir će se letjeti u balonu

<p>Površina leda na južnoj hemisferi tokom prošle godine je pala na samo 1,92 miliona kvadratnih kilometara, što je najniže od 1979. godine, otkako se satelitima prati navedena vrijednost.</p><p>Nivo Antarktičkog mora spustio se na najniže vrijednosti u historiji, tačnije, u historiji mjerenja ove vrijednosti.</p><h2>Mjerenje satelitima </h2><p>Mjerenje se vrši satelitima kojima se prati koliko leda pluta morem oko Antarktika, uzduž njegove obale duge 18.000 kilometara. Vrhunac te površine se obično dostiže u septembru i bude oko 18 miliona kvadratnih kilometara da bi se onda u februaru spustio na tek 2 miliona kvadratnih kilometara.</p><p>Naučnici su krajem januara uočili kako je samo pitanje vremena kada će ovaj nivo pasti najniže moguće u historiji mjerenja.</p><p>Prošle godine je površina leda na južnoj hemisferi pala na samo 1,92 miliona kvadratnih kilometara, što je najniže od 1979. godine, otkako se satelitima prati navedena vrijednost.</p><p>Ove godine, tačno 12. februara, ovaj rekord je oboren, jer je led nastavio da se topi, pa je pao na 1,79 miliona kvadratnih kilometara. Dakle, za 136.000 kvadratnih kilometara manje nego što je bilo prošle godine.</p><h2>Bez odgovora </h2><p>Zbog čega se topljenje leda dogodilo, da li je riječ i dalje o povećanju temperature zbog klimatskih promjena, ili imamo neke nove razloge?</p><p>Tačan odgovor se još ne zna ali ovo se najvjerovatnije dešava zbog globalnog zagrijavanja.</p><p>Ostale mogućnosti za ovo topljenje ogromne količine leda leže u unutrašnjoj, to jeste prirodnoj klimatskoj varijabilnosti, ali pojedina mjerenja su kratka i nedovoljno detaljna da bi se dao precizan odgovor na pitanje. Pored toga, ne mogu se sasvim isključiti i neki drugi mehanizmi koji još nisu dovoljno proučeni i poznati.</p>

Pored toga, ne mogu se sasvim isključiti i neki drugi mehanizmi koji još nisu dovoljno proučeni i poznati

Nivo Antarktičkog mora spustio se na najniže vrijednosti u historiji

Masovno otapanje antarktičkog leda promijenit će obale svijeta

<p>Japanski astronom je uspio snimiti bljesak koji je nastao poslije udara meteorita u Mjesec, a koji je bio vidljiv na „noćnoj strani“ istog. </p><p>Trenutak udara je snimio Daiči Fudži (Daichi Fujii), kustos u Muzeju grada Hiratsuke. Taj poduhvat mu je uspio pomoću kamera postavljenih u svrhu praćenja mjeseca. </p><p><a href="https://www.space.com/meteorite-impacts-moon-february-2023-video">Space.com </a>piše, da je snimak nastao 23. februara, a čini se da je metorit udario u krater Ideler L, sjeverozapadno od kratera Pitiscus. </p><h2>Intenzivna toplota</h2><p>Meteori putuju brzinom od oko 48.000 km/h i njihovi udari stvaraju intenzivnu toplotu i kratere, a u isto vrijeme i sjajan bljesak svjetlosti. </p><p>Udari u Mjesec se mogu vidjeti sa Zemlje, ali ako su dovoljno veliki i ako se događaju u području lunarne noći okrenutom prema našoj planeti.</p><p>Novi krater bi mogao imati prečnik od desetak metara, a moguće je da ga je snimio i NASA-in Lunar Reconnaissance Orbiter ili indijska lunarna sonda Chandrayaan 2.</p><h2>Sudaraju se svakodnevno</h2><p>Iako se meteori sudaraju sa Zemljom svakodnevno, većina ih u potpunosti izgori u kontaktu s atmosferom. Za razliku od Zemlje, Mjesec ima veoma tanku egzosferu, što znači da meteori koji inače ne bi stigli do Zemljine površine obično padaju na površinu Mjeseca zbog čega je prekriven kraterima.</p><p>Snimanje ovakvih događaja ima i naučnu vrijednost jer pomaže naučnicima da otkriju stopu utjecaja na površinu Mjeseca. To je izuzetno važno jer se SAD i druge zemlje pripremaju da pošalju astronaute na lunarnu površinu.</p>

Trenutak udara je snimio Daiči Fudži, a snimak je nastao 23. februara

Japanski astronom snimio udarac meteorita u Mjesec

Astronom snimio udar meteorita u mjesec: Bljesak viđen i na Zemlji

<p>NASA-in rover (vozilo za svemirska istraživanja) Curiosity i dalje pruža zapanjujuće slike i uvide sa površine Marsa, iako je star preko 10 godina. </p><p>Tako je rover nedavno snimio neke od najjasnijih slika sunčevih zraka na Marsu do sada.</p><p>Slike su snimljene dok je sunce zalazilo iznad Marsa 2. februara i prikazuje sunčeve zrake – poznate kao krepuskularne zrake – kako na dramatičan način „pucaju“ kroz oblake. </p><p>Pored toga što je vizuelno zapanjujuća, slika također daje naučnicima uvid u vremenske obrasce. </p><p>Oblaci na slici su na većoj nadmorskoj visini od većine marsovskih oblaka. Prema agenciji, to znači da su vjerovatno sačinjeni od suhog leda (isti onaj koji stavljaju u koktele da bi ih zadimili) zbog toga koliko je hladna atmosfera planete. </p><p>Curiosity je također 27. januara snimio „skup šarenih oblaka“ u obliku pera, navodi se u blogu NASA-e.&nbsp;</p>

Slike su snimljene dok je sunce zalazilo iznad Marsa 2. februara i prikazuje sunčeve zrake

NASA-in rover primijetio "šarene oblake" na Marsu

<p>Vlasti Irana su objavile da su na zapadu zemlje otkrile veliko nalazište litija, bitne komponente baterija za električna vozila i elektroničkih uređaja, a zalihe se procjenjuju na čak 8,5 miliona tona.</p><p>-	U Hamadanu, na zapadu zemlje, po prvi put u Iranu otkriveno je nalazište litija - objavio je Muhamed Hadi Ahmadi (Mohamad Hadi Ahmadi), predstavnik Ministarstva industrije, rudarstva i trgovine.</p><h2>Pet najvećih rezervi</h2><p>Ovo bi moglo biti među najvećim poznatim nalazištima dosad otkrivenim. </p><p>Prema US Geological Survey, pet najvećih utvrđenih rezervi litija imaju: Bolivija, 21 milion tona; Argentina, 20 miliona tona; Čile, 11 miliona tona; Australija 7,9 miliona tona i Kina 6,8 miliona tona.</p><p>Inače, litij se koristi za proizvodnju baterija za električna vozila, a ključna komponenta je baterija koje se koriste u mobilnim telefonima i drugim elektroničkim uređajima.</p><p>Prema izvještaju US Geological Survey (USGS) iz 2022. godine, u svijetu postoji 89 miliona tona rezervi litija, a glavne rezerve su u Australiji, Čileu, Argentini, Boliviji i Kini.</p><h2>Cijene litija&nbsp;</h2><p>Lani su cijene litija snažno porasle, kako u svjetlu opće skupoće sirovina i materijala, tako i zbog skoka potražnje zbog ubrzanog prelaska na zelenu mobilnost.</p><p>Iran, čija je ekonomija pogođena teškim međunarodnim sankcijama ima velike rezerve prirodnih resursa, uključujući plin, naftu, bakar i željezo.</p>

Lani su cijene litija snažno porasle

Ogromno nalazište litijuma otkriveno u Iranu 

<p>Evropski komesar za životnu sredinu Virginijus Sinkevičijus ocijenio je danas da je prvi međunarodni sporazum o zaštiti otvorenog mora "historijski trenutak" za okeane.</p><p>Države članice UN konačno su se u subotu složile oko prvog međunarodnog sporazuma o zaštiti otvorenog mora, čiji je cilj očuvanje ekosistema od vitalnog značaja za čovječanstvo.</p><h2>Ključni koraci</h2><p>Sinkevičijus je rekao da je "veoma ponosan" na ovaj rezultat.</p><p>- Preduzimamo ključni korak da očuvamo morski život i biodiverzitet koji su od suštinskog značaja za nas i buduće generacije - rekao je evropski zvaničnik.</p><p>On je rekao da je sporazum rezultat više od decenije pripremnog rada i međunarodnih pregovora "u kojima je EU odigrala ključnu ulogu".</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">HISTORIC BLUE DEAL !⁰⁰The <a href="https://twitter.com/hashtag/BBNJ?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#BBNJ</a> Treaty on the High Seas is done! ⁰⁰After many years of intense work under EU leadership, countries agree on ambitious actions for <a href="https://twitter.com/hashtag/OurOcean?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#OurOcean</a>. <br><br>This is major for the implementation of the <a href="https://twitter.com/hashtag/COP15?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#COP15</a> 30% ocean protection goal.<br>⁰Proud we made it! <a href="https://t.co/j4P5bjID0G">pic.twitter.com/j4P5bjID0G</a></p>&mdash; Virginijus Sinkevičius (@VSinkevicius) <a href="https://twitter.com/VSinkevicius/status/1632232942641487875?ref_src=twsrc%5Etfw">March 5, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Prema sporazumu o otvorenom moru, 30 posto mora biće u zaštićenom području do 2030. godine.</p><p>Dogovor je postignut kasno sinoć, poslije 38 sati razgovora, u sjedištu UN u Njujorku.</p><p>Pregovori su trajali godinama zbog neslaganja oko finansiranja i prava na ribolov.</p><p>Posljednji međunarodni sporazum o zaštiti okeana potpisan je 1982. godine - Konvencija UN o pravu mora.</p><p>Otvoreno more počinje na granici ekskluzivnih ekonomskih zona zemalja, koje se protežu do 200 nautičkih milja (370 kilometara) od obale. Stoga ono ne potpada pod jurisdikciju nijedne zemlje.</p><p>Iako otvoreno more obuhvata više od 60 posto svjetskih okeana i skoro polovinu površine planete, ono je dugo privlačilo manje pažnje od obalnih voda i nekoliko kultnih životinjskih vrsta.</p><p>Okeanski ekosistemi stvaraju polovinu kiseonika koji ljudi udišu i ograničavaju globalno zagrijavanje apsorbujući veći dio ugljen-dioksida koji se emituje ljudskim aktivnostima.</p><h2>Klimatske promjene</h2><p>Međutim, prijete im klimatske promjene, zagađenje i prekomjerni ribolov.</p><p>Trenutno je zaštićeno samo oko jedan posto otvorenog mora. Kada novi ugovor stupi na snagu, omogućiće stvaranje zaštićenih morskih područja u ovim međunarodnim vodama.</p><p>Ugovor će takođe obavezati zemlje da sprovode procjene uticaja predloženih aktivnosti na životnu sredinu na otvorenom moru.</p><p>Veoma osjetljivo poglavlje o podjeli potencijalnih koristi od novootkrivenih morskih resursa bilo je jedna od žarišnih tačaka sporenja. Zemlje u razvoju, bez sredstava da priušte skupa istraživanja, borile su se da ne budu isključene iz mogućih neočekivanih dobitaka od komercijalizacije potencijalnih supstanci otkrivenih u međunarodnim vodama. Eventualni profit je moguć od farmaceutske, hemijske ili kozmetičke upotrebe novootkrivenih morskih supstanci koje nikome ne pripadaju.</p><p>Kao i na drugim međunarodnim forumima, posebno pregovorima o klimi, debata je na kraju bila pitanje obezbjeđivanja jednakosti između siromašnijeg globalnog juga i bogatijeg sjevera, primijetili su posmatrači.</p><p>U potezu koji se smatra pokušajem izgradnje povjerenja između bogatih i siromašnih zemalja, Evropska unija je obećala 40 miliona eura u Njujorku kako bi olakšala ratifikaciju sporazuma i njegovu ranu primjenu.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">The ocean is food, energy, life. It has given humanity so much - it’s time to give back.<br><br>I welcome the agreement on the High Seas; a treaty that will protect the ocean beyond national jurisdiction.<br><br>Grateful to the High Ambition Coalition for its perseverance. We made it!</p>&mdash; Ursula von der Leyen (@vonderleyen) <a href="https://twitter.com/vonderleyen/status/1632299724748275712?ref_src=twsrc%5Etfw">March 5, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Najavljena pomoć</h2><p>EU je također najavila 860 miliona dolara za istraživanje, praćenje i očuvanje okeana 2023. na konferenciji "Naš okean" u Panami koja je završena u petak, 3. marta.</p><p>Panama je saopštila da su zemlje obećale ukupno 19 milijardi dolara.</p><p>Generalna skupština UN usvojila je 2017. rezoluciju kojom se nacije pozivaju da uspostave sporazum o otvorenom moru.</p><p>Konvencija UN o pravu mora stupila je na snagu 1994. godine, prije nego što je morski biodiverzitet bio dobro uspostavljen koncept.</p>

Države članice UN konačno su se u subotu složile oko prvog međunarodnog sporazuma o zaštiti otvorenog mora

Okeanski ekosistemi stvaraju polovinu kiseonika koji ljudi udišu

Trideset posto mora bit će u zaštićenom području do 2030. godine

<p>Arheolozi su pronašli jedinstveni sanduk s dobro očuvanim začinima, od šafrana do bibera i đumbira, u olupini kraljevskog broda koji je prije više od 500 godina potonuo u Baltičkom moru blizu Švedske.</p><p>Olupina broda Gribshund, koji je bio vlasništvo kralja Hansa od Danske i Norveške, ležala je na morskom dnu od 1495. godine, kada je potonuo vjerovatno nakon požara, a monarh je u to vrijeme bio na političkom sastanku u Švedskoj.</p><h2>Veliki predmeti</h2><p>Olupinu broda pronašli su sportski ronioci još 60-ih godina, ali sporadična istraživanja provedena su zadnjih nekoliko godina.</p><p>U prethodnim izronima na površinu su izvučeni veliki predmeti kao što su pramčana ukrasna glava te drvo. U novijim istraživanjima, koja vodi Brendan Folej (Foley), arheolog sa univerziteta Lund, pronađeni su začini zakopani u sedimentima.</p><p>-	Baltik je čudan, nizak nivo kisika i mali postotak slanosti, niska temperatura, toliko organskih tvari tako je dobro očuvano u Baltičkom moru, što ne bi bilo moguće u okeanskom sistemu - rekao je Folej, ali smatra svejedno "izvanrednim da su začini pronađeni u tako dobrom stanju".</p><h2>Naučnik zadivljen</h2><p>Začini su bili statusni simbol jer samo su bogati ljudi mogli priuštiti svojem nepcu dodatke jelu poput šafrana ili klinčića koji su se uvozili u Evropu. Vjerovatno su začini putovali s kraljem Hansom dok je bio na sastanku u Švedskoj.</p><p>Naučnik sa Univerziteta Lund Mikael Larsson, koji je proučavao ovo otkriće, posebno je zadivljen šafranom. </p><p>-	Ovo je jedini arheološki kontekst u kojem je pronađen šafran. Zato je ovo jedinstveno i vrlo posebno otkriće – kazao je.&nbsp;</p>

Na današnji dan otvorena Ajfelova kula

U staklenim kuglicama na Mjesecu mogle bi biti milijarde tona vode

Dva satelita Urana možda imaju aktivne okeane

Medalje za BiH na međunarodnom takmičenju iz nauke, inženjeringa i tehnologije

Ovog vikenda pored Zemlje će proći asteroid dovoljno velik da uništi jedan grad

Mržnja prema određenim zvukovima, češća nego što se misli

Stiglo je proljeće, ranije nego očekivano

Dva najveća ledena brijega: Naučnici u strahu jer predstavljaju rizik za brodove

Britanski naučnici kreiraju neobičnu letjelicu

Predstavljena nova tehnička inovacija: U svemir će se letjeti u balonu

Masovno otapanje antarktičkog leda promijenit će obale svijeta

Astronom snimio udar meteorita u mjesec: Bljesak viđen i na Zemlji

NASA-in rover primijetio "šarene oblake" na Marsu

Ogromno nalazište litijuma otkriveno u Iranu

Trideset posto mora bit će u zaštićenom području do 2030. godine

U brodu koji je potonuo 1495. u Baltičkom moru pronađeni začini

Nauka

Na današnji dan otvorena Ajfelova kula

U staklenim kuglicama na Mjesecu mogle bi biti milijarde tona vode

Dva satelita Urana možda imaju aktivne okeane

Medalje za BiH na međunarodnom takmičenju iz nauke, inženjeringa i tehnologije

Ovog vikenda pored Zemlje će proći asteroid dovoljno velik da uništi jedan grad

Mržnja prema određenim zvukovima, češća nego što se misli

Stiglo je proljeće, ranije nego očekivano

Dva najveća ledena brijega: Naučnici u strahu jer predstavljaju rizik za brodove

Britanski naučnici kreiraju neobičnu letjelicu

Predstavljena nova tehnička inovacija: U svemir će se letjeti u balonu

Masovno otapanje antarktičkog leda promijenit će obale svijeta

Astronom snimio udar meteorita u mjesec: Bljesak viđen i na Zemlji

NASA-in rover primijetio "šarene oblake" na Marsu

Ogromno nalazište litijuma otkriveno u Iranu

Trideset posto mora bit će u zaštićenom području do 2030. godine

U brodu koji je potonuo 1495. u Baltičkom moru pronađeni začini