Tim arheologa iz Penn Muzeja pronašao je 5.000 godina staru kafanu sa otvorenim prostorom za ishranu i djelomičnom kuhinjom.Kafana se nalazi u južnom drevnom iračkom gradu Lagash, sada poznatom kao Al-Hiba. Arheolozi su otkrili da se u kafani nalaze klupe, prostorija koja je služila kao hladnjača, peć i ostaci stare hrane.<h2>50 centimetara ispod površine</h2>Direktorica istraživaja Sara Pizzimenti sa Univerziteta u Pisi predložila je da umjesto kopanja ravno prema dolje, tim treba koristiti drugačiji pristup iskopavanjem područja vodoravnim kopanjem. Tim je otkrio da je krčma samo 50 cm ispod površine koristeći taj pristup.- Otkrivanje lokacije poput ove gotovo 5.000 godina stare javne kafane tako blizu površine je nevjerojatno - rekla je Holi Pitman (Holly Pittman), direktorica Lagash Archaeological Project (LAP) i kustosica Bliskoistočnog odjela Penn Muzeja.&nbsp;Dodala je i to da samo pedantno, višefazno horizontalno iskopavanje može razotkriti ono što ostaje.Lagash je bio jedan od najstarijih i najvećih mezopotamskih gradova oko 3.000 godina prije nove ere. Zbog okolnih močvara i plodne zemlje, bio je glavni proizvodni centar za poljoprivredu i ribarstvo.<h2>Slobodni ljudi</h2>Pitman i tim međunarodnih istraživača uključeni su u Arheološki projekt Lagash četiri godine.Od početka istraživanja 2019. godine, arheolozi su pronašli dvije kuće, ceste, uličice, peći za pečenje keramike i keramike koje su ostale netaknute hiljadama godina.Pitman je rekla da stanovnici u Lagashu nisu bili ni elita ni robovi, već slobodni ljudi koji žive u urbanim četvrtima, drugačiji pristup od onoga što su arheolozi prije mislili kada su iskopavali ovakva područja.- Vjerovatno ono što imamo - a posebno u tako nesigurnom okruženju kao što je južna Mezopotamija - je da imate široku skupinu ljudi koje bismo mogli smatrati "srednjom klasom" tokom trećeg milenija - objasnila je Pitman.&nbsp;Kaže i da su imali slobodu djelovanja, donosili su odluke.&nbsp;- Nisu nužno imali bogatstvo, ali su bili uglavnom nezavisni i imali su mobilnost - prenosi Jerusalem Post.

Kafana se nalazi u južnom drevnom iračkom gradu Lagash, sada poznatom kao Al-Hiba

Arheolozi pronašli 5.000 godina staru kafanu

Svakog dana, otpad i otpadne vode iz domaćinstava i fabrika San Hosea završe u rijeci Tarkoles. Pored toga što ova toksična rijeka predstavlja dom mangrova u njoj živi i oko 2.000 američkih krokodila. - To je super-kontaminirano područje, koje nije uticalo na populaciju krokodila - rekao je Ivan Sandoval, biolog sa Nacionalnog univerziteta Kostarike.&nbsp;On objašnjava da je Tarkoles najzagađenija rijeka na Kostariki i jedna od najzagađenijih u Centralnoj Americi uopšte, kao i da se u njoj mogu naći teški metali, nitriti, nitrati i velika količina otpada. <h2>5.000 jedinki ove vrste</h2>Prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode u svijetu je nakon nekoliko decenija lova i uništavanja staništa ostalo samo oko 5.000 jedinki ove vrste krokodila. Ipak i pored ovoga, organizacija Crocodilus navodi da se njihov broj u toku posljednjih nekoliko godina uvećao.&nbsp;Dok nova otkrića ukazuju da je to možda i zato što su veoma otporni, jer kako se čini ovim velikim gmizavcima ne smeta ni jedna od 150 vrsta bakterija koje su otkrivene u spomenutoj rijeci.Sandoval tvrdi da ovi "živi fosili" očigledno imaju izvanredne sposobnosti za preživljavanje, što ne čudi ako se uzme u obzir da na planeti Zemlji postoje oko 100 miliona godina.- Nisu morali ništa da mijenjaju milionima godina, savršeno su dizajnirani - kaže&nbsp;Sandoval.<h2>Zakoni se ne primjenjuju</h2>Sandoval je rekao da se od 1980. godine populacija krokodila Kostarike "oporavlja" i upozorava da za njih veliku prijetnju predstavljaju turisti koji ih posmatraju u njihovom prirodnom okruženju i ugrožavaju tako što ih hrane. S druge strane, o problemu zagađenja svjedoči vozač jednog od turističkih brodova Huan Karlos Buitrago, koji tvrdi da on i lokalni mještani redovno izvlače na stotine guma i plastični otpad iz rijeke. On dodaje da želi da njegovi sunarodnjaci prestanu da zagađuju njegovu "kancelariju", koja je prebogata životinjskim i biljnim svijetom. - Ne možemo sakriti zagađenje - objašnjava on, a prenose agencije. Kostarika predstavlja pravo prirodno bogatstvo, sa trećinom teritorije koja je pod zaštitom. Međutim, ono što zabrinjava je činjenica da se zakon ne primjenjuje striktno, kao i da se ova država mora efikasnije da pristupi rješavanju problema po pitanju zagađenja i očuvanja životne sredine.&nbsp;

On objašnjava da je Tarkoles najzagađenija rijeka na Kostariki i jedna od najzagađenijih u Centralnoj Americi uopšte

Najzagađenija rijeka: Kako krokodili uspijevaju živjeti u njoj

Kineski naučnici uspješno su klonirali tri "superkrave" koje mogu proizvesti neuobičajeno veliku količinu mlijeka, prenose kineski mediji.Državni list Ningkia dejli prenio je da su stručnjaci sa Sjeverozapadnog univerziteta za poljoprivrednu i šumarsku nauku i tehnologiju klonirali holštajn-frizijsko govedo koje potiče iz Holandije, prenosi CNN.Ove krave mogu proizvesti 18 tona mlijeka godišnje, odnosno 100 tona mlijeka tokom svog života, a što je skoro 1,7 puta više od količine mlijeka koju proizvodi prosječna krava u SAD.<h2>Kloniranje 120 embriona</h2>Kako navode klonirane životinje rođene su početkom ove godine.Prvo od kloniranih teladi, rođeno je 30. decembra carskim rezom, zbog relativno velike veličine od 56,7 kilograma. Naučnici su izveli kloniranje 120 embriona iz ćelija visokoproduktivnih krava i stavili ih u surogat kravu.Naučnik koji je vodio projekat, Jin Iaping, rekao je da je kloniranje "superkrava" veliki korak naprijed jer omogućava Kini da uzgaja najbolje rase "na ekonomski izvodljiv način".- Samo pet od 10.000 krava u Kini može da proizvede 100 tona mlijeka tokom života, što ih čini vrijednim resursom za uzgoj. Ali ponekad je teško tačno odrediti koja je životinja u pitanju, što otežava njihov uzgoj. Planiramo da u od dvije do tri godine stvorimo stado od više od 1.000 superkrava kako bi se smanjila zavisnost Kine od uvoza krava - rekao je Jin, prenosi Tanjug.<h2>Značajan napredak</h2>Kina uvozi čak 70 posto muznih krava iz inostranstva.U mnogim zemljama, uključujući SAD, farmeri ukrštaju klonove sa konvencionalnim životinjama kako bi dodali poželjne osobine genskom fondu, kao što su visoka proizvodnja mlijeka ili otpornost na bolesti.Kina je posljednjih godina ostvarila značajan napredak u kloniranju životinja.Kineski naučnici su 2022. godine uspješno izveli prvo kloniranog arktičkog vuka na svijetu, a 2017. godine izvedeno je kloniranje goveda sa povećanom otpornošću na goveđu tuberkulozu.

Ove krave mogu proizvesti 18 tona mlijeka godišnje, odnosno 100 tona mlijeka tokom svog života

Uspješno klonirane tri "superkrave"

Tim međunarndnih naučnika je simulirao globalni potop uzrokovan udarom asteroida prije 66 miliona godina.Naučnici su koristili specijalni softver kako bi rekreirali ogromni cunami za koji se vjeruje da je "zbrisao dinosaure s lica Zemlje" prije nekoliko desetina miliona godina. Potop uzrokovan udarom asteroida doveo je do talasa visokih nekoliko kilometara, koji su zapljusnuli cijelu planetu.Američka nacionalna administracija za okeane i atmosferu (NOAA) objavila je isječak kompjuterske simulacije na Twitteru.

<blockquote class="twitter-tweet">NEW from NOAA SOS: This dataset shows the tsunami wave caused by the asteroid that hit Earth 66 million years ago. The wave was so impressive because the asteroid is estimated to have been 6+ miles (10+ km) in diameter! Want to learn more? <a href="https://t.co/MHCGQ1VDEa">https://t.co/MHCGQ1VDEa</a><a href="https://twitter.com/hashtag/dataviz?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#dataviz</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Data?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Data</a> <a href="https://t.co/tbIxp7keoy">pic.twitter.com/tbIxp7keoy</a>&mdash; NOAA Education (@NOAAeducation) <a href="https://twitter.com/NOAAeducation/status/1620086968326696961?ref_src=twsrc%5Etfw">January 30, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Razorni prirodni događaj, koji je bio snažniji 30.000 puta od bilo kojeg zabilježenog cunamija, pokrenut je nakon udara ogromnog asteroida na mjesto gdje se sada nalazi meksički poluotok Yucatan. Nebesko tijelo je imalo prečnik veći od 10 kilometara.Asteroid je ostavio duboki krater koji je danas poznat kao krater Chicxulub, a udar je prouzrokovao valove visoke do 4,5 kilometara.<h2>Prva silumacija&nbsp;</h2>Udar asteroida se poklapa s izumiranjem u kojem je nestalo 75 posto cjelokupne flore i faune na Zemlji uključujući dionsaure bez krila. Kompjuterska simulacija je plod zajedničkog rada istraživača iz nekoliko zemalja. Naučnici su kombinovali numeričko modeliranje i analizu geoloških zapisa kako bi kreirali ono što opisuju kao "prvu globalnu simulaciju cunamija nakon udara asteroida".Moćni kompjuterski program koji modelira detalje kompleksnih tokova tekućine, koji je nazvan hydrocode, rekreirao je prvih 10 minuta generacije cunamija, dok su dva NOAA-ina modela simulirala obrasce prema kojima su se talasi širili planetom.<h2>Uticaj cunamija</h2>Naučnici su analizirali i geološke podatke s više od 100 lokacija širom svijeta kako bi potvrdili svoje procjene. Ovo istraživanje bi moglo pomoći u "procjeni i kvantificiranju rizika budućih velikih udara asteroida". Pored toga, model bi mogao pomoći u predviđanju uticaja cunamija manjih razmjera, koji se danas redovno događaju.

Asteroid je ostavio duboki krater koji je danas poznat kao krater Chicxulub

Naučnici rekreirali smrtonosni cunami koji je uništio dinosaure

Iako to mnogi vjerovatno ne znaju, Antarktik je zapravo oaza za stijene koje iz svemira padaju na Zemlju. U proteklih 100 godina naučnici su pronašli oko 45.000 meteorita na zamrznutom kontinentu, samo mali broj njih, svega oko 100, teški su otprilike kao meteorit koji je nedavno pronađen. Riječ je o meteoritu teškom 7,57 kilograma. - Veličina meteorita nije nužno važna jer čak i mikrometeoriti mogu biti nevjerovatno naučno vrijedni. Ipak, rijetkost je pronaći ovako veliki meteorit - izjavila je Maria Valdes, naučnica iz Muzeja Field.<h2>Dobro očuvan</h2>Većina svemirskih stijena koje se pronađu na Zemlji potiču iz pojasa asteroida koji se nalaz između Marsa i Jupitera. Naučnici vjeruju da je i "novi" meteorit stigao is istog pojasa prije nekoliko desetina hiljada godina.Ovakve svemirske stijene su sačinjene od starih materijala i minerala, a njihovo proučavanje pomaže naučnicima da bolje razumiju kosmos. Teški meteorit je dobro očuvan, a mogao bi rasvijetliti mnoge nepoznate aspekte historije našeg solarnog sistema.Zanimljivo, većina dobro očuvanih svemirskih stijena su otkrivene u pustinji ili na Antarktiku. Eksperti iz američke svemirske agencije NASA-e tvrde da na otkrivanje čeka još 300.000 svemirskih stijena na ledenom kontinentu.<h2>Zamrznuta pustinja</h2>Snježni pejzaž Antarktika je lišen bilo kakvog "autohtonog" kamenja, što olakšava naučnicima da uoče tamne vanzemaljske stijene u ledu.&nbsp;NASA-in opservatorij je čak objavio mapu koja ističe žarišta meteorita na Antartiku. Kontinent je praktično zamrznuta pustinja s vrlo malom stopom padavina i suhom klimom, tako da nijedna stijena nije pretrpjela mnogo vremenskog utjecaja u poređenju s bilo kojim drugim mjestom na planeti.Također, kontinuirano kretanje glečera i leda na Antarktiku otežava meteoritu da zauvijek ostane skriven ispod leda.

Teški meteorit je dobro očuvan, a mogao bi rasvijetliti mnoge nepoznate aspekte historije našeg solarnog sistema

Naučnici na Antarktiku pronašli meteorit teži od sedam kilograma

Nedavno otkrivena zelena kometa će uskoro proći pored Zemlje prvi put u 50.000 godina. Posljednji put je bila vidljiva na noćnom nebu tokom kamenog doba.Nazvana C/2022 E3 (ZTF), kometa ima orbitu oko Sunca koja prolazi kroz spoljne krajeve Sunčevog sistema, zbog čega joj je potrebno dosta da ponovo prođe pored Zemlje.<h2>Udaljenost nekoliko miliona kilometara</h2>Ova kometa će pored Zemlje proći između 1. i 2. februara, na udaljenosti od oko 42 miliona kilometara do 44 miliona kilometara, prenosi CNN.Rano jutarnje nebo, kada mjesec zađe poslije ponoći za one na sjevernoj hemisferi, optimalno je za posmatranje komete. Svemirski objekat će biti teže uočljiv za one na južnoj hemisferi.U zavisnosti od svoje osvjetljenosti, C/2022 E3 (ZTF) može čak biti vidljiv golim okom na tamnom nebu, ali dvogled ili teleskop će olakšati uočavanje komete.<h2>Prugasti repovi prašine</h2>Kometa se može razlikovati od zvijezda po svojim prugastim repovima prašine i energiziranih čestica, kao i po sjajnoj zelenoj komi koja je okružuje.Koma je omotač koji se formira oko komete dok prolazi blizu Sunca, što dovodi do sublimiranja njenog leda ili pretvaranja direktno u gas. Ovo uzrokuje da kometa izgleda nejasno kada se posmatra kroz teleskope.Nakon što prođe pored Zemlje, kometa će se najbliže približiti Marsu 10. februara.Ako oblaci ili loše vrijeme stane na put posmatranju neba, projekat Virtuelni teleskop će podijeliti direktan prijenos komete na nebu iznad Rima.

Ova kometa će pored Zemlje proći između 1. i 2. februara

Noćas nas očekuje fenomen koji nije viđen od kamenog doba 

Rijetka Zelena kometa koja kruži oko Sunca svakih 50.000 godina uskoro će proletjeti pored naše planete.Do 1. februara, kometa C/2022 E3 (ZTF) će se najbliže približiti Zemlji, a njena pozicija na nebu je takva da su Kanađani na idealnom mjestu da je primijete.Kometa kruži oko Sunca samo jednom u 50.000 godina, a obišla je oko Sunca 12. januara, a sada se kreće prema Zemlji na izlasku iz Sunčevog sistema. Zbog prirode svoje orbite, možda više nikada neće posjetiti unutrašnjost Sunčevog sistema, što znači da bi ovo mogla biti posljednja prilika čovječanstva da ugleda ovaj komet.- Trenutno je nemoguće da bi se kometa mogla vidjeti golim okom -&nbsp; rekao je Paul Vieger (Wiegert), profesor na odsjeku za fiziku i astronomiju na Univerzitetu Western u Londonu.Međutim, rekao je da će "postati svjetlija kako bude prilazila kraju januara" i da bi moglo biti vidljivo golim okom ako je nebo vedro i nema mnogo svjetlosnog zagađenja u vašem području.Smatra se da C/2022 E3 (ZTF) dolazi iz Oortovog oblaka, područja oko vanjskog Sunčevog sistema za koje se smatra da sadrži milijarde kometa koji su uglavnom u stabilnoj orbiti oko Sunca.Svakako vrijedi potruditi se, izaći vani i potražiti kometu, pogotovo ako možete doći do nekog mračnog mjesta sa što manje svjetlosnog zagađenja.

Kometa kruži oko Sunca samo jednom u 50.000 godina, a obišla je oko Sunca 12. januara, a sada se kreće prema Zemlji na izlasku iz Sunčevog sistema

Zelena kometa će proletjeti pored Zemlje prvi put nakon 50.000 godina

Legendarni teleskop je napravio fotografiju regije svemira pod nazivom Westerhout 5, koja je poznata i kao Soul Nebula.Regija sjaji vatreno crvenom bojom zbog H-alfa emisija, koje se javljaju kada vrlo energični elektroni u atomima vodika gube energiju i emituju crveni sjaj.

Hubble je prošle godine snimio maglicu Soul Nebula, koja se nalazi na udaljenosti od oko 7.000 svjetlosnih godina od Zemlje.&nbsp;Nova fotografija otkriva niz impresivnih karakteristika, a jedna od njih slobodno plutajuća gasovita globula (frEGG), koja se može vidjeti kao tamni plutajući oblak pri vrhu fotografije.Nazvana je KAG 2008 globula 13 i označena oznakom J025838.6+604259, a pripada klasi gasovitih globula koje isparavaju (EGG) i koje se javljaju u maglicama kada energetsko zračenje mladih zvijzda jonizuje okolni plin uklanjanjem njihovih elektrona.&nbsp;Gas se zatim raspršuje od zvijezda u procesu koji se naziva fotoevaporacija. FreGG-ovi se razlikuju od EGG-ova po činjenici da su odvojeni od okolnog plina, što im daje izgled suze.I jedni i drugi su interesantni astronomskoj zajednici jer se vjeruje da bi mogli biti područja u kojima su se rađale zvijezde.

Gas se zatim raspršuje od zvijezda u procesu koji se naziva fotoevaporacija

Snimljene zapanjujuće fotografije vatrene maglice

Tim naučnika nedavno je naišao na nevjerojatno otkriće, rijetku vrstu mačke koja živi na najvišoj planini na svijetu. Palasova (Pallasova) mačka je divlja mačka koja živi u stepama centralne Azije, a sada je potvrđeno da barem dvije žive u Nacionalnom parku Sagarmata (Sagarmatha) u Nepalu.<h2>Prikupljeni uzorci</h2>Nevjerojatno otkriće rezultat je ekspedicije National Geographica iz 2019. godine, koja je uključivala najopsežnija istraživanja ove planine dosad, a naučnici su do otkrića došli na temelju prikupljenih uzoraka s dvije lokacije koje se nalaze na više od 5.000 metara nadmorske visine.Ova vrsta mačke veličinom je slična kućnoj mački. Međutim, ona ima nekoliko upečatljivih razlika. <h2>Kraće noge&nbsp;</h2>Njihove su noge kraće, a krzno pahuljasto, zbog čega izgledaju poput plišanih igračaka. Zapravo su puno manje i lakše nego što izgledaju, ali zbog njihovog prekrasnog krzna koje ih štiti od hladnoće djeluju puno veće.Ova vrsta mačke bez problema se penje po strmim stijenama, ali kako je riječ o divljim mačkama, nisu baš prijateljski raspoložene. Ali to ih ne čini ništa manje neodoljivima. Naučnici kažu da su u planu nova istraživanja kako bi se saznao koliko ih tačno živi na najvišoj planini na svijetu.

Ova vrsta mačke veličinom je slična kućnoj mački

Rijetka vrsta mačke otkrivena na najvišoj planini na svijetu

U prvoj polovini tekuće godine NASA će odabrati početnu četvoročlanu posadu za svoj vodeći program Artemis za povratak astronauta na Mjesec po prvi put u 50 godina.Planirana 2024. godine, Artemis II će biti prva misija programa s posadom koja će kružiti oko Mjeseca, letjeti dalje u svemir od bilo kojeg čovjeka od programa Apollo utirući put posadi Artemis III da hoda po Mjesecu 2025.<h2>Stroga tajnost</h2>Proces odabira posade misije Artemis II toliko je tajnovit da ostaje misterija čak i za mnoge iznutra.&nbsp;Osim što je objavila nacionalnost astronauta, tri Amerikanca, jednog Kanađanina, NASA nije rekla gotovo ništa javno o tome ko će biti izabran ili kako će ta odluka biti donesena.Određivanje "pravog tima" za misiju u svemir oduvijek je bio misteriozan proces, koji seže sve do 1950-ih. Tada je NASA obavljala svoje prve letove za svoje početne misije Merkur.Iako su se kriterijumi možda promijenili, proces ostaje nevjerovatno tajnovit. CNN je saznao da će odluku o tome ko će otići na Mjesec donijeti tri ključna čovjeka u NASA-inom svemirskom centru Johnson u Hustonu, gdje je svaki američki astronaut živio i trenirao od 1961. godine.<h2>Sporazum između dvije države</h2>Jedina stvar koja je uklesana je da će se posada Artemis II sastojati od tri američka astronauta i jednog kanadskog, uslovi koji su zacementirani u sporazumu između dvije zemlje iz 2020.Na vrhu svačije liste za prvu Artemisovu posadu je Reid Vismen (Wiseman), 47-godišnji odlikovani pomorski avijatičar i probni pilot koji je prvi put izabran za NASA-inog astronauta 2009, piše CNN.Ako Vismen, bijelac, bude odabran, to znači da će ostala mjesta gotovo sigurno morati pripasti barem jednoj ženi i barem jednom Afroamerikancu.

Planirana 2024. godine, Artemis II će biti prva misija programa s posadom koja će kružiti oko Mjeseca

Ponovo na mjesec: NASA bira četvoročlanu posadu za misiju

Visoki zvaničnik američke svemirske agencije NASA-e rekao je da ova zemlja planira da testira motor svemirskog broda na nuklearni pogon do 2027. godine, što je napredak koji se smatra ključnim za duge misije, uključujući slanje ljudi na Mars.NASA će se udružiti sa Agencijom za razvoj naprednih odbrambenih tehnologija (DARPA) pri američkoj vojsci kako bi razvila termonuklearni pogonski motor, rekao je administrator NASA-e Bill Nelson. Projekat je nazvan DRACO (Demonstration Rocket for Agile Cislunar Operations).- Uz pomoć ove nove tehnologije, astronauti bi mogli putovati u duboki svemir brže nego ikad -&nbsp; rekao je Nelson, dodajući da bi to bilo i ključno za misije na Mars.Ova objava dolazi usljed nove nuklearne svemirske utrke između SAD-a, Rusije i Kine, u kojoj tri sile rade na proširenju nuklearnih sposobnosti u svemiru, uključujući tu i upotrebu za svemirske brodove i napajanje kolonija na Mjesecu.<h2>Tri puta efikasnija</h2>Termonuklearni raketni motor koristi fisijski reaktor za stvaranje ekstremno visokih temperatura, pri čemu se zagrijava tekuće pogonsko gorivo, koje se zatim "širi i ispušta kroz mlaznicu kako bi pogonilo svemirsku letjelicu", navodi NASA.- Termonuklearna raketa može biti tri puta, ili više od toga, efikasnija nego ona koja koristi konvencionalnu hemijsku propulziju - navodi NASA.To znači da svemirski brod koji koristi nuklearnu fisiju može putovati puno brže i sa manje rizika po astronaute.<h2>Putovanja u duboki svemir</h2>SAD je dugo u svemirskom istraživanju upotrebljavao energiju koju proizvodi radioaktivni materijal, koristeći toplinu koja je nastajala od njegovog raspada.Ova zemlja, međutim, na svemirskim letjelicama nije koristila nuklearnu fisiju, koja stvara energiju iz cijepanja jezgre atoma, dijelom i zbog ekstremne topline koja bi nastala u tom procesu.Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) dugo je naglašavala termonuklearnu propulziju kao ključnu za dalje putovanje u svemir.- Nuklearna tehnologija je dugo igrala ključnu ulogu u svemirskim misijama - rekao je zamjenik direktora IAEA-a Mikhail Chudakov u februaru prošle godine.Prema sporazumu između NASA-e i DARPA-e, Direktorat NASA-e za svemirsku tehnologiju vodit će tehnički razvoj termonuklearnog motora, koji će na kraju biti integriran sa eksperimentalnom letjelicom koju će napraviti vojska.Agencija navodi da je SAD posljednji put testirao termonuklearni raketni motor 70-ih godina.

Ova objava dolazi usljed nove nuklearne svemirske utrke između SAD-a, Rusije i Kine

NASA najavila testiranje motora na nuklearni pogon do 2027. godine

Naučnici su saopštili da im je albicidin omogućio da naprave ogroman korak naprijed u stvaranju novog spektra antibakterijskih lijekova.Ovaj biljni toksin, sa jedinstvenom metodom uklanjanja bakterija, mogao bi da se koristi za stvaranje novog spektra snažnih antibiotika.&nbsp;Izglede za nove antibakterijske lijekove koji bi se razvijali na ovaj način pozdravili su i ljekari, koji već dugi niz godina upozoravaju na stalni porast patogena otpornih na više lijekova, kao što je E. coli, koja trenutno predstavlja opasnu prijetnju zdravstvu širom planete.Novi antibiotik, albicidin, napada bakterije na potpuno drugačiji način od postojećih lijekova, otkrila je grupa britanskih, njemačkih i poljskih naučnika u radu nedavno objavljenom u časopisu "Nature Catalysis".&nbsp;<h2>Borba protiv&nbsp;bakterijskih bolesti</h2>Njihova studija sugeriše da bi taj novi put mogao da se iskoristi za borbu protiv bakterijskih bolesti.- Nismo mogli da izazovemo otpor prema albicidinu u laboratoriji. Zaista smo uzbuđeni jer mislimo da će bakterijama biti veoma teško da razviju otpornost na antibiotike koji potiču od albicidina - saopštio je jedan od autora studije Dmitrij Gilarov, čija se istraživačka grupa nalazi u Centru "Džon Ines" u Noriču.Albicidin proizvodi bakterijski biljni patogen Xanthomonas albilineans koji izaziva razornu bolest kod biljaka, poznatu kao bakterijska pjegavost lišća.Patogen koristi albicidin da napadne biljku, ali je takođe otkriveno prije nekoliko decenija da je veoma efikasan u ubijanju bakterija.&nbsp;- Problem je bio u tome što u to vrijeme nismo znali tačno kako albicidin napada bakterije pa nismo mogli da ga koristimo kao osnovu za nove antibiotike jer su oni mogli da izazovu sve vrste komplikacija u ljudskom tijelu. Morali smo precizno da utvrdimo kako je ubio bakterije prije nego što smo to mogli da uradimo i to je ono što smo sada postigli - rekao je Gilarov.<h2>Otpornost na antibiotike</h2>Radeći zajedno sa naučnicima Tehničkog univerziteta Berlin u Njemačkoj i Jagelonskog univerziteta u Krakovu, Poljska, Gilarov i njegov tim su koristili niz naprednih tehnika da otkriju kako albicidin ubija bakterije.Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da otpornost na antibiotike postaje jedna od najvećih prijetnji globalnom zdravlju, bezbjednosti hrane i razvoju.&nbsp;Neselektivna prekomjerna upotreba antibiotika dovela je do toga da bakterije razviju otpornost na njih, što je rezultiralo evolucijom nekih sojeva mikroba koje je postalo mnogo teže eliminisati, što je zauzvrat dovelo do viših medicinskih troškova, produženog boravka u bolnici i povećane smrtnosti.

Ovaj biljni toksin, sa jedinstvenom metodom uklanjanja bakterija

Naučnici za stvaranje novih antibiotika, polažu nade u albicidin

Tim arheologa otkrio je nešto što bi moglo biti "najstarija" i "najkompletnija" mumija ikada otkrivena u Egiptu, objavio je u četvrtak voditelj iskopavanja. Za koje se misli da su ostaci čovjeka po imenu Hekashepes, arheolozi su pronašli mumiju iz pete i šeste dinastije staru 4300 godina u drevnoj grobnici u zemlji u blizini Kaira&nbsp; – koja se protezala od godina 2500. pr. Kr. do 2100. pr. Kr., kazao je Zahi Hawass, bivši egipatski ministar antikviteta.- Stavio sam glavu unutra da vidim što je unutar sarkofaga: prekrasna mumija čovjeka potpuno prekrivena slojevima zlata - rekao je Hawass novinarima na mjestu iskopavanja.Stoljećima stara mumija pronađena je na dnu 15-metarskog okna u blizini stepenaste piramide u nekropoli Saqqara, UNESCO-ve svjetske baštine. Saqqara, "veliko remek-djelo arhitektonskog dizajna", nalazi se u Memphisu, prvoj prijestolnici starog Egipta.Nekoliko drugih "važnih arheoloških otkrića" je napravljeno, rekao je Hawass, uključujući grobnice koje su pripadale Meri, "čuvaru tajni" u kraljevskoj palači, i Khnum-djed-efu, svećeniku u kompleksu piramida Unas.

Otkriveni su i brojni kipovi božanstava, amuleti, alati za svakodnevni život i kamene posude.- Ovo otkriće je toliko važno jer povezuje kraljeve s ljudima koji žive oko njih - rekao je Ali Abu Deshish, još jedan arheolog u timu za iskapanja, prenosi BBC News.Ovo se događa samo dan nakon što je drugi tim arheologa otkrio ruševine drugog drevnog grada po imenu Luxor, južno od Kaira.

Ranije ovog tjedna znanstvenici su "digitalno razmotali" 2300 godina staru mumiju "zlatnog dječaka" pomoću CT skeniranja.Skeniranja su otkrila nove uvide u to kako su drevni balzameri koristili dragocjene amulete da zaštite mrtve.Proteklih godina došlo je do niza velikih arheoloških otkrića diljem Egipta, istaknutih kao dio rastućeg nastojanja da se promiče turistička industrija zemlje.Industrija je pretrpjela štetu zbog porasta političkih nemira u zemlji od 2011., kao i ograničenja putovanja zbog pandemije COVID-19.

Stoljećima stara mumija pronađena je na dnu 15-metarskog okna u blizini stepenaste piramide u nekropoli Saqqara

Arheolozi su možda otkrili najpotpuniju egipatsku mumiju: Stara 4300 godina

Ogromni ledeni brijeg površine 1.550 kvadratnih kilometara, se prije nekoliko dana odlomio od antarktičkog ledenog grebena Brunt, objavila je britanska organizacija za polarna istraživanja BAS, dodavši da događaj nije uzrokovan klimatskim promjenama.Veličina ledene formacije otprilike odgovara veličini Londona s predgrađima. Istraživači ne vjeruju da su klimatske promjene odgovorne za odlomljavanje kao kod nekih slučajeva proteklih godina, prenosi dpa.- Ovaj događaj odlomljavanja je bio očekivan i dio je prirodnog ponašanja ledenog grebena Brunt. Nije povezan s klimatskim promjenama - rekao je BAS-ov glaciolog Dominik Hodgson.<h2>Pukotine u ledu</h2>Pukotina u ledenoj ploči, koju su istraživači nazvali Chasm-1, otkrivena je prije više godina i otada se proširivala dok se komad leda konačno nije odvojio.Očekuje se da će morska struja odnijeti ledeni brijeg, koji američki nacionalni centar za led tek mora imenovati, uzduž antarktičke obale, kao što se zbilo s ranijim velikim ledenim bregovima.Britanski istraživači ledenjaka nastavit će posmatrati ledeni brijeg.Istraživači su prošle godine kao razlog za odlamanje 1.200 kvadratnih kilometara velikog ledenog brijega naveli klimatske promjene jer se otapanje morskog leda značajno ubrzalo zbog viših temperatura.<h2>Najdetaljnija posmatranja</h2>BAS upravlja istraživačkom stanicom na ledenom grebenu Brunt na Antarktiku. Organizacija je postaju premjestila otprilike 20 kilometara prema unutrašnjosti kontinenta 2016. kako ne bi bila ugrožena odlamanjem velikih ledenih bregova, poput onih nedavno zabilježenih.&nbsp;Ledeni greben Brunt jedan je od najdetaljnije posmatranih ledenih ploča na Zemlji.Istraživači borave u stanici u vrijeme antarktičkog ljeta, koje traje od novembra do marta, a ostatak godine provedu u britanskom univerzitetskom gradu Cambridgeu, gdje posmatraju područje koristeći satelitske snimke, koje su izradile ESA i NASA, evropska i američka svemirska agencija, te njemački satelit TerraSAR-X.

Istraživači ne vjeruju da su klimatske promjene odgovorne za odlomljavanje kao kod nekih slučajeva proteklih godina, prenosi dpa

Ledeni brijeg veličine Londona odlomio se od Antarktika

Egipatski arheolozi rekli su u utorak da su otkrili 1.800 godina star "potpuni rezidencijalni grad iz rimskog doba" u srcu južnog grada Luksora.​Grad, koji datira iz drugog i trećeg stoljeća, "najstariji je i najvažniji grad pronađen na istočnoj obali Luksora", prema Mostafi Vaziriju (Waziriju), čelniku egipatskog Vrhovnog vijeća za starine.Arheolozi su otkrili "niz stambenih zgrada" kao i "dva tornja za golubove" - strukturu koja se koristila za smještaj golubova - i "niz metalnih radionica", rekao je Vaziri u izjavi.Unutar radionica istraživači su pronašli zbirku lonaca, alata i "brončanog i bakrenog rimskog novca".​Rijedak je arheološki nalaz u Egiptu, gdje se iskopavanja, uključujući i zapadnu obalu Luksora, gdje se nalaze poznate Doline kraljica i Dolina kraljeva, najčešće odnose na hramove i grobnice.

U aprilu 2021. vlasti su objavile otkriće 3000 godina starog "izgubljenog zlatnog grada" na zapadnoj obali Luksora, a arheološki tim ga je nazvao "najvećim" drevnim gradom ikada otkrivenim u Egiptu.Kritičari kažu da je nalet iskapanja dao prednost nalazima za koja se pokazalo da privlače pozornost medija u odnosu na teška akademska istraživanja.​Otkrića su bila ključna komponenta pokušaja Egipta da oživi svoju vitalnu turističku industriju nakon godina političkih nemira, kao i nakon pandemije COVID-19.

Vladini planovi – čiji je krunski dragulj dugo odgađana inauguracija Velikog egipatskog muzeja u podnožju piramida u Gizi – imaju za cilj privući 30 milijuna turista godišnje do 2028., u odnosu na 13 milijuna prije pandemije.​Država od 104 miliona stanovnika pati od teške ekonomske krize, a egipatski turizam čini 10 posto BDP-a i oko 2 miliona radnih mjesta.

Grad, koji datira iz drugog i trećeg stoljeća, "najstariji je i najvažniji grad pronađen na istočnoj obali Luksora"

Arheolozi pronašli skrivene ruševine "cjelovitog" grada iz rimskog doba u Egiptu

Galaksija čija je svjetlost putovala gotovo 13,5 milijardi godina da bi stigla do nas upravo je potvrđena kao najranija pronađena galaksija do sada.Proučavajući sadržaj kisika u galaksiji s velikim milimetarskim/submilimetarskim nizom Atacama (ALMA), astronomi su ga precizno datirali na samo 367 miliona godina nakon Velikog praska, u vrijeme kada su se prva svjetla u svemiru još palila i počinjala da se slobodno šire svemiromRezultat potvrđuje opažanja JWST-a i nudi nove informacije o ranom Svemiru koje nam govore o podrijetlu elemenata.- Prve slike svemirskog teleskopa James Webb otkrile su toliko mnogo ranih galaksija da smo smatrali da moramo testirati rezultate pomoću najboljeg opservatorija na Zemlji - kaže astronom Tom Bakx sa Sveučilišta Nagoya u Japanu.Istakao je i da je bilo uzbudljivo biti promatrački astronom.&nbsp;- Mogli smo pratiti status promatranja koji će testirati rezultate JWST-a u stvarnom vremenu - naveo je.Galaksiju, nazvanu GHZ2/GLASS-z12, prvi je uočio JWST u julu prošle godine, nedugo nakon što je teleskop otvorio svoje segmentirano zlatno oko na infracrvenom svjetlu svemira.<h2>Nastala prije 350 miliona godina&nbsp;</h2>Rad u novembru detaljno je opisao otkriće, datirajući galaksiju otprilike 350 miliona godina nakon Velikog praska, koji se dogodio prije oko 13,8 milijardi godina.To je zapravo prilično nevjerojatno, ali svako astronomsko otkriće znatno je robusnije ako se može potvrditi pomoću neovisnog instrumenta.Stoga se tim predvođen Baksom i astronomom Jorgeom Zavalom iz Nacionalnog astronomskog opservatorija Japana okrenuo radioteleskopu ALMA kako bi vidjeli što još mogu naučiti o novonastaloj galaksiji.Okrenuli su ALMA-u u smjeru GHZ2/GLASS-z12 i počeli tražiti emisijski potpis na radio spektru povezan s kisikom.Budući da kisiku treba relativno kratko vrijeme da se formira, obično se koristi da bi se saznalo više o galaksijama u ranom Svemiru.&nbsp;Kada svjetlost uđe u kisik, ponovno se emitira na određenom rasponu valne duljine, što rezultira svjetlijom linijom na tom dijelu spektra.Svaka od 66 12-metarskih radio antena koje čine ALMA-u je stavljena u rad, u konačnici detektirajući liniju emisije kisika blizu položaja GHZ2/GLASS-z12.&nbsp;Naknadne analize i statistički testovi utvrdili su da je signal stvaran i povezan s galaksijom.

- U početku smo bili zabrinuti zbog male varijacije u položaju između otkrivene linije emisije kisika i galaksije koju je vidio Webb - objašnjava Baks.Dodaje i da su izvršeni detaljni testovi promatranja kako bi se potvrdilo da je ovo stvarno robusna detekcija i da ju je vrlo teško objasniti bilo kojim drugim tumačenjem. Vrlo mala udaljenost između galaksije i emisije kisika mogla bi sugerirati da su nasilne eksplozije ili interakcije lišile galaksiju velike količine plina, otpuhujući je u međugalaktički prostor.<h2>Galaksija brzo formirana</h2>Tim je datirao svoja opažanja na preciznijih 367 miliona godina nakon Velikog praska. Na temelju svjetline linije emisije, mogli su zaključiti da je galaksija relativno brzo formirala veliku količinu elemenata težih od vodika i helija.Rani Svemir, prije nego što su se pojavile zvijezde, bio je uglavnom sastavljen od vodika s manjom količinom helija.&nbsp;Tada su se stvorile zvijezde, a u svojim vrućim, gustim jezgrama, počeli su razbijati atome, stvarajući teže elemente.Ali ti su elementi bili zaključani unutar zvijezda. Tek kada su zvijezde "umrle", eksplodirajući u spektakularnim supernovama, teži elementi su se mogli širiti međuzvjezdanim prostorom.Ova prisutnost kisika tako rano u Svemiru daje nam neke naznake o vremenu i evoluciji tih prvih zvijezda, koje tek trebamo izravno vidjeti, piše portal Science alert.- Ova duboka promatranja ALMA-e daju čvrste dokaze o postojanju galaksija u prvih nekoliko stotina miliona godina nakon Velikog praska i potvrđuju iznenađujuće rezultate Webbovih promatranja - kaže Zavala.

Arheolozi pronašli 5.000 godina staru kafanu

Najzagađenija rijeka: Kako krokodili uspijevaju živjeti u njoj

Uspješno klonirane tri "superkrave"

Naučnici rekreirali smrtonosni cunami koji je uništio dinosaure

Naučnici na Antarktiku pronašli meteorit teži od sedam kilograma

Noćas nas očekuje fenomen koji nije viđen od kamenog doba

Zelena kometa će proletjeti pored Zemlje prvi put nakon 50.000 godina

Snimljene zapanjujuće fotografije vatrene maglice

Rijetka vrsta mačke otkrivena na najvišoj planini na svijetu

Ponovo na mjesec: NASA bira četvoročlanu posadu za misiju

NASA najavila testiranje motora na nuklearni pogon do 2027. godine

Naučnici za stvaranje novih antibiotika, polažu nade u albicidin

Arheolozi su možda otkrili najpotpuniju egipatsku mumiju: Stara 4300 godina

Ledeni brijeg veličine Londona odlomio se od Antarktika

Arheolozi pronašli skrivene ruševine "cjelovitog" grada iz rimskog doba u Egiptu

Naučnici otkrili najudaljeniju galaksiju

Nauka

Arheolozi pronašli 5.000 godina staru kafanu

Najzagađenija rijeka: Kako krokodili uspijevaju živjeti u njoj

Uspješno klonirane tri "superkrave"

Naučnici rekreirali smrtonosni cunami koji je uništio dinosaure

Naučnici na Antarktiku pronašli meteorit teži od sedam kilograma

Noćas nas očekuje fenomen koji nije viđen od kamenog doba

Zelena kometa će proletjeti pored Zemlje prvi put nakon 50.000 godina

Snimljene zapanjujuće fotografije vatrene maglice

Rijetka vrsta mačke otkrivena na najvišoj planini na svijetu

Ponovo na mjesec: NASA bira četvoročlanu posadu za misiju

NASA najavila testiranje motora na nuklearni pogon do 2027. godine

Naučnici za stvaranje novih antibiotika, polažu nade u albicidin

Arheolozi su možda otkrili najpotpuniju egipatsku mumiju: Stara 4300 godina

Ledeni brijeg veličine Londona odlomio se od Antarktika

Arheolozi pronašli skrivene ruševine "cjelovitog" grada iz rimskog doba u Egiptu

Naučnici otkrili najudaljeniju galaksiju