Državni stečajni upravnici čeličane Acciaierie d'Italia traže 7 milijardi eura odštete od bivšeg vlasnika imovine, ArcelorMittala, prema Financial Timesu.Podnijeli su tužbu milanskom sudu tvrdeći da je bivši vlasnik čeličane u Tarantu, ranije poznate kao Ilva, "loše upravljao".Prema tužbi, koju je citirao FT, "istraga povjerenika pokazala je da su finansijski disbalansi kompanije rezultat namjerne i precizne strategije, primijenjene tokom dužeg vremenskog perioda, usmjerene na sistematski i jednostrani transfer finansijskih sredstava iz [italijanske] kompanije u njenu matičnu kompaniju."Vlada je preuzela upravljanje postrojenjem u Tarantu početkom 2024. godine. U decembru 2025. godine, italijanski ministar industrije Adolfo Urso izjavio je da će uprava postrojenja podnijeti tužbu protiv ArcelorMittala za 5 milijardi eura odštete.Krajem prošlog mjeseca, dva američka investicijska fonda, Bedrock Industries i Flacks Group, podnijela su obavezujuće ponude za Acciaierie d’Italia, koja se nalazi u teškoj situaciji.Italijanska vlada pokušava spasiti posao, koji smatra strateškom imovinom. Na konferenciji za novinare u januaru 2026. godine, italijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je da su pregovori o bivšoj Ilvi počeli, ali da vlada neće preuzimati nikakve obaveze dok ne dobije jasne i provjerene odgovore u vezi s industrijskim planom, nivoom zaposlenosti i sigurnošću okoliša.- Pregovori su u toku, ali ova vlada ne može odobriti nijedan prijedlog s predatorskim ili oportunističkim namjerama - objasnila je.U decembru je Flacks Group ponudio simboličan 1 euro za bivšu imovinu Ilve s ciljem razvoja industrijskog projekta usmjerenog na obnavljanje proizvodnje čelika na 4 miliona tona godišnje i zapošljavanje 8.500 radnika. Italijanska vlada će u početku zadržati 40% dionica, koje će Flacks u budućnosti steći za iznos između 500 miliona i 1 milijarde eura.

Podnijeli su tužbu milanskom sudu tvrdeći da je bivši vlasnik čeličane u Tarantu, ranije poznate kao Ilva, "loše upravljao"

Mittal uništio još jednu Željezaru u Italiji

Dok investitori i tehnološke kompanije posljednjih mjeseci govore gotovo isključivo o umjetnoj inteligenciji, čipovima i novim modelima umjetne inteligencije (AI), u pozadini se ubrzano razvija problem koji bi mogao postati jedno od ključnih ograničenja daljnjeg razvoja industrije — nedostatak energetske infrastrukture.Eksplozija ulaganja u AI podatkovne centre počinje stvarati ozbiljan pritisak na elektroenergetske mreže, a analitičari upozoravaju da bi upravo električna energija mogla postati nova “uskogrla” tačka globalne AI ekonomije.Velike tehnološke kompanije poput Microsofta, Amazona i Googlea ubrzano povećavaju ulaganja u AI infrastrukturu i podatkovne centre, ali rast potražnje za električnom energijom sada počinje nadmašivati tempo razvoja mreže i energetskih kapaciteta u pojedinim dijelovima Evrope i SAD.Prema procjenama analitičara, potrošnja električne energije podatkovnih centara mogla bi se tokom sljedećih nekoliko godina višestruko povećati zbog AI sistema koji zahtijevaju znatno snažniju računarsku infrastrukturu od klasičnih cloud servisa.To postupno mijenja i investicijsku logiku tržišta. AI više nije samo priča o softveru i proizvođačima čipova nego i o transformatorima, dalekovodima, sistemima hlađenja, građevinskoj infrastrukturi i proizvodnji električne energije.Operatori elektroenergetskih mreža u više evropskih država posljednjih mjeseci upozoravaju da novi podatkovni centri sve teže dobivaju priključke na mrežu, dok pojedini projekti čekaju energetske dozvole znatno duže nego prije samo nekoliko godina. Istodobno tehnološke kompanije pokušavaju dugoročno osigurati izvore energije kroz višegodišnje ugovore s proizvođačima električne energije, uključujući obnovljive izvore i nuklearne projekte.Takav razvoj situacije otvara prostor za novi investicijski ciklus u energetskom sektoru, ali i za potencijalne poremećaje na tržištu električne energije. Dio analitičara upozorava da bi AI boom mogao dodatno povećati cijene struje u Evropi, posebno u državama s ograničenim proizvodnim kapacitetima i sporim razvojem mrežne infrastrukture.Pitanje energetike pritom postaje sve važnije i za evropsku industrijsku politiku. Brisel posljednjih godina pokušava smanjiti tehnološku ovisnost o SAD i Kini te istodobno potaknuti razvoj domaće AI i semiconductor industrije. No bez značajnih ulaganja u energetsku mrežu i proizvodne kapacitete evropske ambicije u području umjetne inteligencije mogle bi se suočiti s ozbiljnim infrastrukturnim ograničenjima.

Eksplozija ulaganja počinje stvarati ozbiljan pritisak na elektroenergetske mreže

Hoće li zbog umjetne inteligencije rasti cijena struje

Na Sarajevskoj berzi (SASE) ponovo je aktivirano trgovanje dionicama kompanije Pretis d.d. Vogošća nakon što je ovo preduzeće dostavilo godišnji izvještaj o poslovanju za 2025. godinu, čime su ispunjeni uslovi predviđeni Zakonom o tržištu vrijednosnih papira Federacije BiH.Finansijski izvještaj izazvao je značajan interes javnosti zbog izmijenjenih podataka o poslovanju Pretisa u 2024. godini, koji odstupaju od ranije objavljenih finansijskih rezultata. Uz izvještaj za 2025. godinu objavljene su i korigovane informacije za prethodnu godinu.Prema ranijim podacima, Pretis je tokom 2024. godine prikazao prihode od 153,8 miliona KM, rashode od 110,9 miliona KM, kao i dobit od oko 38,7 miliona KM.Ipak, najnoviji finansijski izvještaj donosi znatno drugačije pokazatelje. Navodi se da je kompanija ostvarila prihode od 129,2 miliona KM, dok su rashodi iznosili 162 miliona KM, što je rezultiralo gubitkom od približno 32,9 miliona KM.Razlika između prethodno prikazane dobiti i sada evidentiranog minusa iznosi oko 70 miliona KM, zbog čega je slučaj izazvao dodatnu pažnju investitora i učesnika na Sarajevskoj berzi.

Razlika između prethodno prikazane dobiti i sada evidentiranog minusa iznosi oko 70 miliona KM

Nakon što je priznao milionske gubitke Pretis se ponovo našao na SASE

Kontinuirani poremećaji povezani sa ratom na Bliskom istoku rizikuju da rezultiraju manjim rastom i većom inflacijom širom svijeta, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).Najnovije projekcije organizacije, predviđale su globalni rast ograničen na 3,1 posto ove godine zbog sukoba i blokade energetskih tokova u Persijskom zalivu.MMF je upozorio da globalna ekonomija rizikuje da sklizne ka „gorem“ scenariju ako se rat nastavi.Portparolka organizacije Džuli Kozak (Julie) rekla je u četvrtak na redovnoj konferenciji za novinare da se zaista ide ka „gorem scenariju“.- Očekivanja u vezi sa inflacijom za sada ostaju ista u smislu mogućeg pogoršanja, a za finansijske uslove potrebno je prilagođavanje, dodala je ona.

Za finansijske uslove potrebno je prilagođavanje

MMF: Napredne ekonomije posebno su teško pogođene

MMF: Rat koji je u toku gura globalnu ekonomiju ka gorem scenariju

Vodeći predstavnici radnika u Volkswagenu poručili su da neće dopustiti zatvaranje fabrika, unatoč velikom pritisku uprave za rezanjem troškova, piše Reuters.&nbsp;Dok menadžment zbog pada profita i žestoke konkurencije traži drastične mjere, sindikati ostaju otvoreni za prijedloge koji će osigurati budućnost njemačkih pogona.Najviši predstavnici radnika u Volkswagenu poslali su upravi jasnu poruku – zatvaranje tvornica u Njemačkoj ne dolazi u obzir. Predsjednica radničkog vijeća Daniela Kavaljo (Cavallo), čelnica sindikata IG Metall Christiane Benner i regionalni sindikalni vođa Torsten Greger (Thorsten Groeger) potvrdili su da čvrsto stoje iza sporazuma postignutog 2024. godine, kojim se garantira sigurnost njemačkih pogona i isključuju prisilni otkazi.- S nama kao općim radničkim vijećem i sindikatom IG Metall neće biti zatvaranja fabrika, poručili su.Njihov stav dolazi u trenutku dok se Volkswagen suočava s dubokom krizom, a uprava, predvođena izvršnim direktorom Oliverom Blumeom, sve glasnije zagovara drastične mjere štednje i smanjenje prekomjernih proizvodnih kapaciteta.Pritisak na radnike i sindikate temelji se na alarmantnim poslovnim rezultatima. Neto dobit grupe pala je za čak 44,3 posto, na 6,9 milijardi eura, dok se operativna marža srozala s 5,9 na svega 2,8 posto, pri čemu je temeljni brend VW postao izrazito neprofitabilan.

Dok menadžment zbog pada profita i žestoke konkurencije traži drastične mjere

Tako to rade Nijemci: Radnici ne dozvoljavaju Volkswagenu da zatvori fabrike

Na Wall Streetu je u četvrtak S&amp;P 500 dosegnuo novi rekordan nivo, kao i Nasdaq indeks, ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica nekoliko najvećih tehnoloških kompanija.Dow Jones indeks ojačao je 0,75 posto, na 50.063 boda, dok je S&amp;P 500 porastao 0,77 posto, na 7.501 bod, a Nasdaq 0,88 posto, na 26.635 bodova.Novi rekordi S&amp;P 500 i Nasdaqa ponajviše se zahvaljuju daljnjem rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru, jer su ulagači optimistični po pitanju razvoja umjetne inteligencije.Među najvećim je dobitnicima bila dionica Nvidije, sa skokom cijene za 4,4 posto, nakon vijesti da je Vašington odobrio prodaju čipova te kompanije za razvoj umjetne inteligencije Kini.Još je više, iznad 13 posto, skočila cijena dionice Cisca, nakon što je taj tehnološki div najavio otpuštanje gotovo 4.000 radnika i povećao procjene prihoda u ovoj godini.Tako je nastavljen rast tehnološkog sektora, koji već godinama po dobicima predvodi na tržištu. I dok neki analitičari smatraju da su cijene dionica u tom sektoru previsoke nakon snažnog rasta posljednjih godina, drugi drže da i dalje ima prostora za rast tog sektora.

Među najvećim dobitnicima i dionica Nvidije

Tehnološki div najavio otpuštanje 4.000 radnika, skočila im cijena dionica

Plavo-zeleni dijamant od 5,50 karata iz centralne Afrike, najveći dosad zabilježen, prodan je za 14,8 miliona eura ove sedmice u Ženevi, što je rekord za tu vrstu dragog kamena, objavila je aukcijska kuća Christie's.Dijamant Ocean Dream prodan je za gotovo 13,6 miliona švicarskih franaka, uključujući proviziju, "postavivši novi svjetski rekord aukcije za plavo-zeleni dijamant", objavio je Christie's.Inače, bio je procijenjen je na između 7 i 10 miliona švicarskih franaka (7,6 do 10,9 milijuna eura).Kupac ne želi otkriti svoj identitet, a kako je objavljeno dijamant je otprilike veličine nokta na malom prstu.

Kupac ne želi otkriti svoj identitet, a kako je objavljeno dijamant je otprilike veličine nokta na malom prstu

Postavljen novi svjetski rekord: Dijamant iz Afrike prodan za vrtoglav iznos

Ulaganje u zlato sve je popularniji oblik štednje. Glavni uzroci povećane potražnje leže u činjenici da je kupovna moć građana posljednjih je godina sve češće pod udarom. Rastuće nestabilnosti u svijetu kontinuirano potiču inflaciju, što znači da naš novac s vremenom može kupiti sve manje i manje proizvoda i usluga. Upravo iz tog razloga, sve se više građana okreće ulaganju u investicijsko zlato kako bi zaštitili vrijednost svojeg novca od inflacije i ostvarili pozamašnu zaradu.Investicijsko zlato po nekoliko se ključnih stavki ističe od niza drugih ulaganja. Cijena zlata iskazuje stabilan i kontinuiran dugoročni rast. U posljednjih je dvadeset godina taj rast iznosio 650%, u posljednjih pet godina 165% te gotovo 40% u prethodnih godinu dana. Ograničena ponuda i specifična fizička svojstva zlata glavni su uzroci ovog rastućeg trenda i nema razloga da se on ne nastavi i u budućnosti.Investicijsko zlato oslobođeno je svih poreza, uključujući PDV, što znači da sva zarada od ulaganja ostaje isključivo njegovom vlasniku, bez obaveze prema državi. Štoviše, zahvaljujući otpornosti zlata na inflaciju i krize, investitor ulaganjem u zlato ostvaruje visok nivo neovisnosti i od finansijskog sistema.Radi se o visoko likvidnoj standardiziranoj imovini koja se može lagano zamijeniti za novac bilo gdje u svijetu, po približno istom tečaju. Investicijsko zlato dolazi u različitim veličinama, od jednog grama do jednog kilograma, što znači da je dostupno svim ulagačima, kako onima s budžetom od stotinjak eura, tako i onima s milion.

Investicijsko zlato po nekoliko se ključnih stavki ističe od niza drugih ulaganja

Kad je budućnost neizvjesna, zlato ostaje simbol sigurnosti

Evropska komisija predstavila je novi paket mjera usmjeren na temeljitu reformu sistema putovanja željeznicom unutar Evropske unije. Glavni cilj ovih prijedloga je uklanjanje administrativnih i tehničkih prepreka koje trenutno otežavaju planiranje, usporedbu i rezervaciju prekograničnih putovanja. Prema novim pravilima, putnicima će biti omogućeno pronalaženje i kupovina usluga više različitih prijevoznika unutar jedne jedinstvene transakcije.Trenutni sistem često se opisuje kao rascjepkan, što putnike stavlja u nepovoljan položaj prilikom kombiniranja različitih pružatelja usluga. Uz nova pravila željezničko tržište trebalo bi postati dostupnije te omogućiti neovisnim platformama i samim prijevoznicima da ponude integrirana rješenja za putovanja na velike udaljenosti.U praksi, koncept "jedinstvene karte" znači da će putnik moći rezervirati cijelo putovanje, bez obzira na broj uključenih prijevoznika, putem platforme po vlastitom izboru. Platforme za izdavanje karata bit će zakonski obavezne prikazivati ponude na neutralan način.Osim same prodaje karata, Komisija uvodi i stroža pravila o pravednom pristupu tržištu. Operateri sa snažnim tržišnim položajem više neće moći nametati nepoštene ugovorne uvjete manjim kompanijama, čime se potiče tržišno takmičenje. Svi prijevoznici morat će sklapati razumne i nediskriminirajuće sporazume s prodajnim platformama, osiguravajući tako širu dostupnost karata na svim kanalima.

Koncept znači da će putnik moći rezervirati cijelo putovanje, bez obzira na broj uključenih prijevoznika

Otkazani svi vozovi koji povezuju London sa Evropom

EU uvodi pravilo o "jedinstvenoj karti" za lakša putovanja željeznicom

Cijena granulata polietilena, jedne od najvažnijih sirovina za proizvodnju plastike, udvostručila se u samo dva mjeseca zbog sukoba na Bliskom istoku. Krajem februara 2026. tona LDPE filma, plastičnog materijala koji se koristi za ambalažu i pakiranje, na evropskom tržištu stajala je između 1.050 i 1.180 eura, a krajem aprila cijena je skočila na 2.100 do 2.600 eura po toni. Zastoj u tranzitu nafte i petrohemijskih proizvoda kroz Hormuški moreuz poremetio je globalne opskrbne lance i pogurao cijene plastike i polimera na najviše nivoe u četiri godine, uz potragu uvoznika za novim dobavljačima i zamjenskim sirovinama, po znatno višim cijenama, upozoravaju analitičari.Kroz Hormuški moreuz godišnje prolaze petrohemijski proizvodi u vrijednosti od 20 do 25 milijardi dolara, procjenjuje nizozemski Rabobank., što navodi na zaključak da bi dugotrajniji poremećaji mogli prisiliti proizvođače da više troškove prebace na krajnje potrošače.

Zastoj u tranzitu nafte i petrohemijskih proizvoda kroz Hormuški moreuz poremetio je globalne opskrbne lance

Cijene plastike udvostručene, troškovi se već prelijevaju na kupce

Toyota upozorava da joj ponestaje posebne vrste ulja koju koriste mnogi noviji hibridni automobili te marke. Ozbiljna nestašica motornog ulja 0W-8 i 0W-16 kompanije ExxonMobil sada prisiljava Toyotu da upozori na nestašicu. Objava je poslana direktno trgovcima i radionicama širom svijeta, navodi se u pismu koje je The Drive dobio na uvid.Problem je uglavnom zbog nestašice takozvanih baznih ulja. Japanski proizvođač javlja da postoje veliki izazovi u nabavljanju rijetkih ulja. Japanci stoga traže od svojih mehaničara da promijene svoje redovne rutine izmjene ulja. Cilj je uštedjeti kako se zalihe ulja ne bi potpuno ispraznile. ExxonMobil trenutno vodi tešku bitku za održavanje proizvodnje unatoč problemima u svijetu.– Dok Toyota i ExxonMobil nastavljaju marljivo raditi na održavanju zaliha, smjernice za zamjenu preporučuju se trgovcima kako bi upravljali potražnjom za pogođenim proizvodima, napisao je proizvođač automobila u pismu.Smjernice su namijenjene upravljanju potražnjom za pogođenim proizvodima koliko god je to moguće, osiguravajući da svi kupci mogu nastaviti servisirati svoje automobile. Premda vlasnici Toyotinih hibridnih automobila možda neće odmah dobiti optimalno ulje za svoje automobile, nema direktne opasnosti, vjeruju Japanci.U slučaju da ne koriste optimalno ulje, motori bi mogli biti manje efikasni, toplinska učinkovitost bi se mogla smanjiti, a potrošnja blago povećati. Iz svega navedenog, jasno je zašto Toyota i Exxon Mobil čine sve da se ne dogodi nestašica ulja 0W-8 i 0W-16 ulja. Nestašice motornih ulja su još jedna posljedica rata na Bliskom istoku.

Objava je poslana direktno trgovcima i radionicama širom svijeta

Upozorenje japanskog diva: Moguća je nestašica motornog ulja

Najveći svjetski ugovorni proizvođač čipova, tajvanski TSMC, očekuje da će svjetsko tržište poluvodiča do 2030. godine premašiti vrijednost od 1.500 milijardi dolara, povisivši prethodnu prognozu od 1.000 milijardi dolara, navodi kompanija u prezentacijskim materijalima za tehnološki simpozij u četvrtak.Više od polovine, odnosno 55 posto tog tržišta vrijednog 1.500 milijardi dolara, činit će sektor umjetne inteligencije i računarstva visokih performansi, predviđaju TSMC-ovi stručnjaci. Sektor pametnih telefona imat će udio od 20 posto, a automobilski sektor udio od 10 posto, navodi kompanija u prognozi.Tajvanski proizvođač objavio je da je kapacitete u 2025. i 2026. godini povećavao ubrzanim tempom te da u tekućoj godini namjerava izgraditi devet faza tvornica poluvodičkih pločica i postrojenja za napredno sklapanje čipova.Prema prognozama, TSMC će značajno povećati kapacitete za najnaprednije 2-nanometarske čipove i čipove A16 nove generacije, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 70 posto u razdoblju od 2026. do 2028. godine.Prosječna godišnja stopa rasta kapaciteta za napredno sklapanje čipova CoWoS trebala bi iznositi više od 80 posto u razdoblju od 2022. do 2027. godine, predviđa TSMC. CoWoS je ključna tehnologija za sklapanje čipova koja se široko upotrebljava u proizvodnji čipova za umjetnu inteligenciju, uključujući one koje je projektirala Nvidia.Potražnja za procesorima za umjetnu inteligenciju u veličini pločice trebala bi u periodu od 2022. do 2026. porasti za 11 puta, stoji u prognozama kompanije.Osim na Tajvanu, TSMC ima i pogone širom svijeta, uključujući dvije tvornice u saveznoj državi Arizoni u SAD, gdje planira i daljnje širenje. U Japanu zasad ima jedan pogon s proizvodnjom čipova od 22 i 28 nanometara, a planira i drugi u kojem će proizvoditi napredne 3-nanometarske čipove zahvaljujući snažnoj potražnju. U Njemačkoj trenutno gradi tvornicu koja napreduje prema planu, a tamo namjerava proizvoditi čipove od 22 i 28 nanometara te od 16 i 11 nanometara u kasnijoj fazi.

Tajvanski proizvođač objavio je da je kapacitete u 2025. i 2026. godini povećavao ubrzanim tempom

Svjetsko tržište čipova dosegnut će vrijednost od 1.500 milijardi dolara do 2030.

Američka prehrambena kompanija Mars namjerava do 2027. značajno proširiti svoj proizvodni pogon u gradu Stupino u moskovskoj regiji, uz povećanje proizvodnih kapaciteta za gotovo 500 tona slatkiša u danu, pokazali su podaci sa stranice državnog tijela za nadzor gradnje.- Marsova tvornica slatkiša bit će proširena novim proizvodnim pogonom koji će se prostirati na više od 26.000 kvadratnih metara. U pogonu će se nalaziti linije za proizvodnju i pakiranje čokolada i slatkiša. Kompanija će izgraditi proširenje postojeće tvornice u Stupinu, stoji u saopćenju objavljenoj na stranici ureda.Obavijest o početku izgradnje pogona zaprimio je glavni odjel državnog tijela za nadzor gradnje.U novoj zgradi kompanija planira pokrenuti tri proizvodne linije. Dvije će proizvoditi po 216 tona čokolade u danu, a treća će proizvoditi do 67 tona slatkiša u danu.

U novoj zgradi kompanija planira pokrenuti tri proizvodne linije

Mars će u Rusiji proizvoditi gotovo 500 tona slatkiša dnevno

Sud Evropske unije donio je presudu koja ponovno otvara pitanje koliko potrošači zapravo mogu vjerovati dojmu koji proizvodi ostavljaju na policama trgovačkih centara.&nbsp;U centru slučaja našla se Lidlova tjestenina, čija je ambalaža sugerirala italijansko porijeklo, iako su se stvarni podaci o sirovinama nalazili u sitnom tekstu te bili znatno manje uočljivi.Spor se vodio zbog pakovanja tjestenine koju je Lidl prodavao pod brendom s izrazito talijanskim vizuelnim identitetom ( robne marke Italiamo i Combino). Na ambalaži su se nalazili elementi poput italijanske zastave, naziva "Italiamo", slogana "Passione Italiana" te vizuelni motivi koji su upućivali na italijansko porijeklo proizvoda.Međutim, pšenica korištena za proizvodnju tjestenine nije bila isključivo iz Italije. Podatak da sirovine potječu iz "EU i izvan EU" bio je naveden sitnim slovima na manje vidljivom dijelu pakiranja.Italijansko tijelo za zaštitu tržišnog takmičenja i potrošača (AGCM) ocijenilo je da takvo pakokvanje može dovesti prosječnog potrošača u zabludu te je Lidlu izreklo kaznu od milion eura.Slučaj je potaknuo širu raspravu o pravilima deklariranja hrane u Europskoj uniji te o granici između dopuštenog marketinga i zavaravajuće prezentacije proizvoda.

Ambalaža sugerirala italijansko porijeklo, iako to nije istina

Sud EU presudio protiv Lidla: Određena im kazna zbog spornog pakovanja tjestenine

Neka mjesta nisu samo lokacije, već doživljaji. Kompleks Porsche Sarajevo u Blažuju upravo je takav prostor - mjesto gdje automobili više nisu samo proizvodi, već sastavni dio savremenog i održivog životnog stila.Dvije godine nakon otvaranja vrata na novoj lokaciji, Porsche Sarajevo slavi viziju koja je Blažuj transformisala u destinaciju: otvorenu, pristupačnu i suštinski drugačiju od tradicionalnog autosalona.„Nismo samo promijenili adresu — promijenili smo način na koji ljudi doživljavaju automobilski svijet. Danas je Blažuj mjesto gdje se budućnost mobilnosti zaista može osjetiti,“ izjavio je Alex Vaszi, CEO Porsche Sarajeva.

<h2>Arhitektura u harmoniji s prirodom</h2>Bez dimnjaka. Bez fosilnih goriva. Bez kompromisa. Pokretan geotermalnom energijom i suncem, kompleks spaja pametne sisteme grijanja i hlađenja s modernim, minimalističkim dizajnom - stvarajući prostor u kojem se luksuz ne pokazuje, već osjeća.<h2>Mjesto susreta, ne samo kupovine</h2>Lounge zone, profinjen hospitality koncept i porodično okruženje redefinišu iskustvo boravka u salonu. Ovo je mjesto za razgovor, inspiraciju, kafu - i, naravno, nezaboravne testne vožnje.

<h2>PIA Motion Days: Proslava pokreta i emocije</h2>Od 15. do 16. maja, Porsche Sarajevo poziva javnost da doživi spoj inovacije, dizajna i zabave. Najnoviji modeli, sadržaji za cijelu porodicu i uvidi stručnjaka susreću se u atmosferi koja briše granicu između tehnologije i lifestylea.Posjetioce očekuju testne vožnje različitih modela, posebne pogodnosti i ponude, prezentacije brendova i niz sadržaja koji će cijeli prostor centra pretvoriti u mjesto susreta automobilskog svijeta i porodične atmosfere.Dok jedni budu istraživali nove modele i uživali u testnim vožnjama, najmlađe očekuje posebno organizovan dječiji kutak uz tete čuvalice koje će brinuti o mališanima tokom trajanja programa.Za dodatnu atmosferu bit će zadužen i poznati influenser i food kreator Neno Cooks, koji će uživo pripremati specijalitete za posjetioce i cijelom događaju dati dodatnu lifestyle dimenziju.PIA Motion Days tako ovog vikenda Porsche Sarajevo pretvara u prostor koji se neće doživljavati samo kroz automobile, nego kroz kompletno iskustvo koje stoji iza njih.Porsche Sarajevo – kada automobilska izvrsnost postane način života.

Porsche Sarajevo u Blažuju slavi dvije godine kao nova lifestyle destinacija

Gdje se tehnologija osjeća, a održivost živi

Čelić, koji je poznat kao jedan od najvažnijih krajeva u BiH za uzgoj jagoda, ove godine bilježi dobar rod, ali proizvođači se suočavaju s ozbiljnim poteškoćama u prodaji. Iako jagode imaju potencijal za širenje na inostrana tržišta, većina proizvodnje završava na lokalnom otkupu.

Mirza Kahrimanović, vlasnik firme PP “Mirza”, ističe da je ovogodišnja sezona jagoda kvalitetnija nego ranije zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima.- Kvalitet jagode je daleko bolji nego prethodne godine zbog vremenskih prilika gdje imamo i kiše i sunca, sve je to izbalansirano - naveo je Kahrimanović.

On dodaje da je proizvodnja certificirana i sigurna, ali da najveći problem ostaje plasman.- Najveći problem nam predstavlja plasman jagode. Imamo kvalitet koji može ići i na inostrano tržište, ali ga trenutno plasiramo lokalno - rekao je on.Kahrimanović upozorava i na nedostatak radne snage te visoke dnevnice, što dodatno otežava proizvodnju.- Teško je doći do radnika, a dnevnice su visoke. Troškovi proizvodnje rastu, posebno zbog očekivanog poskupljenja gnojiva - istakao je.Iako je kvalitet bolji, proizvođači se ne mogu pohvaliti zaradom.- Otkup je daleko slabiji, a cijene jagode su niske - poručuje Karmanović.Čelićke jagode, koje su godinama prepoznate kao kvalitetan domaći proizvod, i dalje se bore s istim problemima nestabilnim tržištem, nedostatkom radne snage i niskim profitom za proizvođače, uprkos visokom kvalitetu ploda.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno su pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Troškovi proizvodnje rastu, posebno zbog očekivanog poskupljenja gnojiva

Mirza Kahrimanović, vlasnik firme PP “Mirza”, 

Mittal uništio još jednu Željezaru u Italiji

Hoće li zbog umjetne inteligencije rasti cijena struje

Nakon što je priznao milionske gubitke Pretis se ponovo našao na SASE

MMF: Rat koji je u toku gura globalnu ekonomiju ka gorem scenariju

Tako to rade Nijemci: Radnici ne dozvoljavaju Volkswagenu da zatvori fabrike

Tehnološki div najavio otpuštanje 4.000 radnika, skočila im cijena dionica

Postavljen novi svjetski rekord: Dijamant iz Afrike prodan za vrtoglav iznos

Kad je budućnost neizvjesna, zlato ostaje simbol sigurnosti

EU uvodi pravilo o "jedinstvenoj karti" za lakša putovanja željeznicom

Cijene plastike udvostručene, troškovi se već prelijevaju na kupce

Upozorenje japanskog diva: Moguća je nestašica motornog ulja

Svjetsko tržište čipova dosegnut će vrijednost od 1.500 milijardi dolara do 2030.

Mars će u Rusiji proizvoditi gotovo 500 tona slatkiša dnevno

Sud EU presudio protiv Lidla: Određena im kazna zbog spornog pakovanja tjestenine

Gdje se tehnologija osjeća, a održivost živi

Video / Mirza Kahrimanović: Kvalitet jagoda bolji, a cijena daleko manja i otkup slabiji

Biznis

Mittal uništio još jednu Željezaru u Italiji

Hoće li zbog umjetne inteligencije rasti cijena struje

Nakon što je priznao milionske gubitke Pretis se ponovo našao na SASE

MMF: Rat koji je u toku gura globalnu ekonomiju ka gorem scenariju

Tako to rade Nijemci: Radnici ne dozvoljavaju Volkswagenu da zatvori fabrike

Tehnološki div najavio otpuštanje 4.000 radnika, skočila im cijena dionica

Postavljen novi svjetski rekord: Dijamant iz Afrike prodan za vrtoglav iznos

Kad je budućnost neizvjesna, zlato ostaje simbol sigurnosti

EU uvodi pravilo o "jedinstvenoj karti" za lakša putovanja željeznicom

Cijene plastike udvostručene, troškovi se već prelijevaju na kupce

Upozorenje japanskog diva: Moguća je nestašica motornog ulja

Svjetsko tržište čipova dosegnut će vrijednost od 1.500 milijardi dolara do 2030.

Mars će u Rusiji proizvoditi gotovo 500 tona slatkiša dnevno

Sud EU presudio protiv Lidla: Određena im kazna zbog spornog pakovanja tjestenine

Gdje se tehnologija osjeća, a održivost živi

Video / Mirza Kahrimanović: Kvalitet jagoda bolji, a cijena daleko manja i otkup slabiji