Srbijanski biznismen Davor Macura i njegova Alta Group mogli bi uskoro postati važni igrači na bankarskom tržištu Bosne i Hercegovine. Raiffeisen Bank International (RBI) objavila je da je osigurala dovoljan broj dionica za uspješno preuzimanje Addiko Banke, čime je ova velika regionalna akvizicija ušla u završnicu.Do 16. jula u podne ponudu RBI-ja prihvatili su vlasnici 55,32 posto dionica koje se računaju za minimalni prag uspješnosti. Time je austrijska banka prešla potrebni prag od 55 posto i napravila veliki korak prema završetku preuzimanja. Među dioničarima koji su podržali ponudu nalazi se i Alta Group, kompanija iza koje stoji Macura.RBI pobijedio uprkos višoj ponudi NLB-aPosebno je zanimljivo da je slovenačka Nova Ljubljanska banka (NLB) nudila znatno više novca za dionice Addika. Njena posljednja ponuda iznosila je 37 eura po dionici, dok je RBI nudila 26,5 eura. NLB je tako ponudila gotovo 40 posto više, ali ipak nije uspjela prva osigurati dovoljan broj prihvata.Macura i Alta Group od početka su podržavali ponudu RBI-ja. Kompanija posjeduje oko 9,6 posto dionica Addiko Banke, a kroz finansijske instrumente kontrolisala je i dodatni paket dionica, zbog čega se smatrala jednim od ključnih faktora u ovoj borbi.<h2>Velika promjena za bankarski sektor u BiH</h2>Preuzimanje Addiko sistema moglo bi imati direktan utjecaj i na Bosnu i Hercegovinu. Prema ranijem planu, Alta Group bi nakon završetka transakcije preuzela poslovanje Addiko banaka u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, uključujući Addiko Bank Sarajevo i Addiko Bank Banja Luka.Ako se plan realizuje, Davor Macura mogao bi postati jedan od najutjecajnijih ljudi u bankarskom sektoru jugoistočne Evrope. Ipak, proces još nije potpuno završen, jer dioničari koji su prihvatili ponudu RBI-ja imaju mogućnost da do 23. jula promijene odluku i prihvate ponudu NLB-a.

Ako se plan realizuje, Davor Macura mogao bi postati jedan od najutjecajnijih ljudi u bankarskom sektoru jugoistočne Evrope

Srbijanski biznismen Davor Macura na korak do preuzimanja banaka u BiH

Direktor fabrike obuće Bema iz Banje Luke na svom je Facebooku poslao poruku političarima: "Ne lomite nam bagrenje, ne uzimajte nam radnike!".- Izborna kampanja nije zvanično počela, ali jeste stara provjerena priča sa lobiranjem i zapošljavanjem radnika u brojne institucije i agencije. Najtraženije su kafe kuharice i čistačice. Fabriku obuće Bema je u posljednjih desetak dana napustilo šest radnica koje su otišle da rade za plaću manju oko 200 KM, bez toplog obroka, sa umanjenim troškovima prijevoza i bez otkaznog roka - naveo je Umičević.<h2>Nek nam je Bog u pomoći</h2> Smatra da takva praksa nema smisla i nije konkretna, te dodaje "nek nam je Bog u pomoći pred izbore". - Tu praksu je pokrenula jedna od bivših radnica koja priča kako ne radi par dana, a niko je ne pita ni gdje je ni što je nema na radnom mjestu, tamo se ide za manju plaću, ali tamo se ništa ne radi. U tim vladinim i gradskom institucijama se plaća dobija, a kod nas se zarađuje. Mi u realnom sektoru moramo da zaradimo da bi je oni dobili - istakao je.

Iz svega zaključuje da je glavni motiv nerad, a ne zarada, te da plaća više nije bitna. Dodaje da ionako više nema te plaće koja može stići rast cijena, prije svega hrane.<h2>Teška borba za glasove</h2>- Očekujem da će ovo uzeti maha, jer će ovo biti teška predizborna borba za glasove, pitam se iz čega ćemo puniti budžet ili se vode onom "poslije mene potop"? Vjerujem da mi nismo izolovan slučaj i da se ostali poslodavci suočavaju sa istim problemom - kazao je.Navodi primjer jednog štepera za kojeg je potrebna obuka i koji ima plaću oko 1.450 KM plus prijevoz, topli obrok i doprinosi.- I takav radnik ima motiv da napusti posao, radi za 200-300 KM manje jer kaže da se u institucijama ne radi, a mi smo u njega uložili vrijeme za obuku. Vrijeme je da to neko kaže i želim da uputim molbu da se sa ovom praksom prestane - zaključio je.

Najtraženije su, kaže, kafe kuharice i čistačice

Direktor banjalučke fabrike očajan: Otimaju nam radnike pred izbore, idu za manju plaću tamo gdje se ništa ne radi

Vlada Federacije BiH u četvrtak je na sjednici održanoj u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela Odluku kojom se usvaja Program utroška sredstava utvrđenih u proračunu Federacije BiH za 2026. godinu ovom ministarstvu, u okviru Kapitalnih transfera javnim poduzećima za realizaciju Projekta rekonstrukcije magistralnog toplovoda - grad Tuzla, u iznosu od 1.800.000 KM.<h2>Rekonstrukcija magistralnog toplovoda</h2>Cilj Programa je da Centralno grijanje d.d. Tuzla, uz ovu financijsku pomoć nastavi realizaciju projekta rekonstrukcije magistralnog toplovoda, kroz izvođenje dijela preostalih strojnih, građevinskih i elektro radova, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.U Programu se podsjeća da se radi o velikoj investiciji, te da je rekonstrukcija magistralnog toplovoda u dužini oko 1.800 metara podijeljena u više faza. S ciljem realizacije prve faze, Vlada Federacije BiH je za 2024. godinu za realizaciju ovog projekta odobrila 10.000.000 KM, a za 2025. godinu iz federalnog proračuna je izdvojeno 5.000.000 KM, kako bi se krenulo i s realizacijom druge faze.<h2>Sredstva od 1.800.000 KM </h2>Uvažavajući stepen realizacije projekta ostvaren u prethodnom periodu, kao i značaj nastavka rekonstrukcije magistralnog toplovoda za sigurnost i pouzdanost sistema daljinskog grijanja grada Tuzla, u ovogodišnjem proračunu FBiH planirana su sredstva od 1.800.000 KM za nastavak realizacije ovog kapitalnog infrastrukturnog projekta.Za realizaciju ove odluke zadužena su federalna ministarstva energije, rudarstva i industrije, te finansija, kao i Centralno grijanje d.d. Tuzla i Grad Tuzla, svako u okviru svoje nadležnosti.<h2>Nova naselja dobit će daljinsko grijanje</h2>Na današnjoj sjednici Federalna vlada je dala i prethodnu saglasnost za zaključivanje Ugovora o dodjeli grant sredstava između Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Centralnog grijanja d.d. Tuzla. Za potpisivanje ovog ugovora ovlašten je federalni ministar energije, rudarstva i industrije.U Programu je istaknuto i da se realizacijom ovog projekta ostvaruje funkcionalni i infrastrukturni cilj unapređenja sigurnosti, stabilnosti i pouzdanosti sustava daljinskog grijanja grada Tuzla, uz istovremeno povećanje kapaciteta magistralnog transportnog sistema toplotne energije. Rekonstrukcijom magistralnog toplovoda stvaraju se tehnički i infrastrukturni preduvjeti za daljnje plansko širenje mreže daljinskog grijanja prema naseljima koja trenutno nisu obuhvaćena sustavom daljinskog grijanja, uključujući Hudeč, Moluhe, Šićki Brod i druga rubna područja grada Tuzla.

Cilj Programa je da Centralno grijanje d.d. Tuzla, uz ovu financijsku pomoć nastavi realizaciju projekta rekonstrukcije magistralnog toplovoda

Vlada FBiH: Za rekonstrukciju magistralnog toplovoda u Tuzli 1,8 milijuna KM

Vlada FBiH: Za rekonstrukciju magistralnog toplovoda u Tuzli 1,8 miliona KM

Kako saznaje portal "Dnevnog avaza", informacije da će Vlada FBiH naći dogovor sa Elmedinom Konakovićem i Draganom Šolakom (u čemu je posredovao Elvedin Grabovica), pokazuju se tačnim.To potvrđuje i današnji put svih članova Uprave BH Telecoma, koji bi trebali prisustvovati sjednici Vlade FBiH.Naime, u strahu od katastrofalnih ekonomskih posljedica u narednim godinama i evidentne krivične odgovornosti, želi se izbjeći da Vlada FBiH bude predlagač, a da se Uprava BH Telecoma dovede na sjednicu kako bi obrazložila kako spiskati 750 miliona KM, a da to djeluje uvjerljivo.U tom kontekstu, indikativna je jučerašnja fotografija Nermina Nikšića u sjedištu HDZ-a BiH, pa je prepostaviti da je Nikšić lobirao kod Dragana Čovića i resorne ministrice Andrijane Katić, da HDZ ne osporava bošnjački dil sa srbijanskim tajkunom.Obzirom da je u ponedjeljak Skupština dioničara BH Telecoma, očekivati je da će Vlada danas dati instrukciju da se ide u uništenje BH Telecoma po nižoj cijeni (kupovina TELEMACH-a), kao što je očekivati i da se nadležno Tužilaštvo bavi pitanjem zašto je prva cijena spuštena više od 100 miliona KM za koliko Konakovićeva kriminalna grupa probala da prevari Vladu FBiH.

U strahu od katastrofalnih ekonomskih posljedica u narednim godinama i evidentne krivične odgovornosti

Cijela uprava BH Telecoma otišla u Mostar na sjednicu Vlade FBIH

Let Ryanaira iz Londona za Tiranu, koji je trebalo da traje oko tri sata, pretvorio se u gotovo dvanaestočasovnu dramu obilježenu snažnim nevremenom, prinudnim preusmjeravanjima, nestašicom hrane i pića te sukobima putnika sa posadom.<h2>Nevrijeme promijenilo plan leta</h2>Avion na letu RK8288 poletio je 3. juna sa londonskog aerodroma Stansted prema glavnom gradu Albanije, ali je zbog jakog nevremena pilot bio primoran da promijeni plan leta.Putnici su tek nekoliko sati nakon polijetanja obaviješteni da neće sletjeti u Tiranu, već u italijanski Brindizi.Nakon slijetanja u Italiju avion je gotovo tri sata ostao na pisti, a putnici tvrde da su za to vrijeme dobijali veoma malo informacija o tome šta se dešava. Posada je potom najavila nastavak leta prema Tirani, ali je samo desetak minuta prije planiranog slijetanja saopšteno da se avion ponovo preusmjerava, ovoga puta prema grčkom Solunu, zbog grmljavinskog nevremena iznad Albanije, piše The Sun. <h2>Pobuna putnika ispred kokpita</h2>Tada je među putnicima zavladalo veliko nezadovoljstvo."To je trenutak kada su svi izgubili živce i kada je počela pobuna", ispričao je jedan od putnika za britanske medije.Grupa muškaraca okupila se ispred kokpita i počela prozivati pilota."On je kukavica. Pilot mora da izađe i suoči se s nama kao muškarac", vikali su nezadovoljni putnici. <h2>Policija intervenisala u Solunu</h2>Po slijetanju u Solun oko 12 putnika zahtijevalo je da im bude dozvoljeno da napuste avion."Nema šanse da nas možete zadržati ovdje", poručivali su.Prema navodima putnika, na kraju je pozvana grčka policija koja je posadi preporučila da putnicima omogući izlazak iz aviona.Pijani putnik i nestašica hraneProblemi su nastavljeni i nakon ponovnog polijetanja. Jedan putnik, za kojeg svjedoci tvrde da je bio "potpuno pijan", ignorisao je uputstva posade i počeo da hoda kabinom.Stjuardesa ga je, prema riječima očevidaca, morala fizički vratiti na njegovo sjedište."Bukvalno ga je zgrabila, podigla kao dijete i vratila na sjedište. Bilo je nevjerovatno", ispričao je jedan od putnika.Neposredno prije trećeg polijetanja još jedan muškarac povratio je po sebi, otrčao u toalet, a nekoliko minuta kasnije vratio se bez majice.Dodatno nezadovoljstvo izazvala je nestašica hrane i pića. Putnici tvrde da im nakon nekoliko sati više nije bilo dozvoljeno da kupe osvježenje, pa su se morali snalaziti dijeleći među sobom grickalice koje su imali."Nisu nam dali ništa besplatno, a neko vrijeme nismo mogli ni da kupimo hranu ni piće. Ljudi su bili žedni i gladni. Već smo četiri sata bili u avionu, možda i duže", rekao je jedan od putnika.Posada je kasnije ponovo otvorila prodaju hrane i pića, ali su se zalihe veoma brzo ispraznile te je, prema riječima putnika, ostalo tek nekoliko kesica čipsa.<h2>Aplauz nakon iscrpljujućeg putovanja</h2>Avion je konačno sletio u Tiranu oko pet časova ujutro po lokalnom vremenu."Pozdrav, Albanijo", rekao je pilot nakon slijetanja.Putnici su njegovu poruku dočekali aplauzom, srećni što je iscrpljujuće putovanje napokon završeno.

Putnici su tek nekoliko sati nakon polijetanja obaviješteni da neće sletjeti u Tiranu, već u italijanski Brindizi

Pobuna na letu Ryanaira: Let od tri sata trajao gotovo 12

Rusija je prošle sedmice uvela potpunu zabranu izvoza dizela u pokušaju da stabilizira domaće tržište goriva, koje se već mjesecima suočava s ozbiljnim poremećajima usljed ukrajinskih napada dronovima na naftne rafinerije i logističku infrastrukturu.Očekuje se da će ova mjera omogućiti veće isporuke goriva domaćem tržištu, dok je istovremeno najavljeno da će Rusija tokom jula početi uvoziti gorivo iz inostranstva.Zabrana, koja će biti na snazi do 31. jula, prvi put obuhvata i same proizvođače goriva, koji su ranije bili izuzeti iz djelimičnih ograničenja koja su se odnosila samo na trgovce. Iz zabrane su izuzete isporuke predviđene već zaključenim međudržavnim ugovorima, poput sporazuma s Mongolijom.Odluka je donesena nakon što su ukrajinski dronovi tokom juna i početkom jula pogodili gotovo sve preostale velike rafinerije koje do tada nisu bile meta napada, uključujući i rafineriju u Omsku, najveću u Rusiji, koja je 6. jula pogođena s udaljenosti veće od 2.500 kilometara. Prema izvještajima ukrajinskog Generalštaba, time je prvi put od početka rata pogođeno svih jedanaest najvećih ruskih proizvođača benzina.Samo u noći između 7. i 8. jula ukrajinske snage izvele su nove napade na rafineriju u Saratovu, komplekse TANECO i TAIF-NK u Nižnjekamsku u Tatarstanu, kao i na pumpnu stanicu Transnjefta kod Ufe, što ukazuje na koordinisanu kampanju usmjerenu istovremeno protiv prerade nafte, petrokemijske industrije i naftovodne logistike.<h2>Razmjere štete</h2>Procjene o obimu štete razlikuju se. Reuters i analitičari biltena Daily Brief procjenjuju da je između 25 i 30 posto ukupnog ruskog kapaciteta za preradu nafte privremeno ili trajno van funkcije, dok ukrajinski zvaničnici tvrde da je pogođeno čak do 45 posto kapaciteta.Među najteže pogođenim postrojenjima ostaju rafinerija u Rjazanju, koja je van pogona od 15. maja, moskovska rafinerija, ugašena 17. maja i za koju analitičari procjenjuju da neće biti ponovo u funkciji prije 2027. godine, te kompleks KINEF, koji je van pogona od 5. maja.Kada je riječ o izvozu, podaci pokazuju nastavak snažnog pada. Izvoz ruskog dizela i plinskog ulja morskim putem u junu smanjen je za 39 posto u odnosu na maj, odnosno za 46 posto u poređenju s junom prošle godine. Prema podacima analitičke kompanije Kpler, koja prati globalne tokove sirovina u realnom vremenu, u prvih osam dana jula izvoz dizela iznosio je svega 187.000 barela dnevno, u poređenju s 535.000 barela dnevno tokom jula 2025. godine.<h2>Redovi na pumpama</h2>Rusija je prošle godine osiguravala oko 11 posto svjetske ponude dizela i bila drugi najveći svjetski izvoznik ovog goriva, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država. Njeni glavni kupci – Turska i Brazil, koji zajedno preuzimaju najmanje polovinu preostalih isporuka, kao i Maroko, Egipat i Senegal – sada se suočavaju s direktnim posljedicama nestašice.Kada je riječ o proizvodnji i potražnji, precizni podaci za dizel nisu javno dostupni jer je ruska statistika od početka rata znatno manje transparentna. Ipak, dostupni podaci potvrđuju da su ukrajinski napadi ozbiljno oštetili infrastrukturu.Rafinerija u Omsku je tokom 2024. godine proizvodila oko osam miliona tona dizela godišnje, uz pet miliona tona benzina. Danas je potpuno van funkcije nakon što su napadi oštetili postrojenja CDU-10 i CDU-11, koja zajedno čine oko tri četvrtine njenog ukupnog kapaciteta.Za benzin, gdje su podaci detaljniji, industrijski izvori za Reuters procjenjuju da je proizvodnja u junu iznosila između 85.000 i 90.000 tona dnevno, dok ljetna potražnja premašuje 110.000 tona dnevno. To znači da postoji manjak od približno 20 do 25 posto, dok je proizvodnja za četvrtinu manja nego u junu 2025. godine.Iako ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi da državne rezerve benzina iznose 1,7 miliona tona, odnosno samo četiri posto manje nego prošle godine, tu tvrdnju teško je uskladiti s prizorima kilometarskih redova na benzinskim pumpama.Prema procjeni lista Novaya Gazeta Europe od 2. jula, nestašice su zahvatile 78 od ukupno 83 ruske regije. U 38 regija uvedena su ograničenja prodaje goriva, dok su, uz Krim i Sevastopolj, vanredno stanje proglasile i Penzenska oblast, Irkutska oblast te Zabajkalski kraj.Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je napade na rafinerije kao dokaz da je Rusija izgubila svoju dugogodišnju prednost – sigurnu duboku pozadinu izvan dometa neprijateljskih udara.<h2>Utrka između dronova i servisnih ekipa</h2>Na marginama nedavnog samita NATO-a u Turskoj, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da napadi na rafinerije predstavljaju „eskalaciju koja može pomoći da se rat privede kraju“, dodajući da Putin „želi pronaći rješenje“ te da je posljednjih sedmica ostvaren „veliki napredak“.Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da ukrajinska sposobnost izvođenja dubokih udara otežava Rusiji odbranu vlastitog zračnog prostora, čime se otvara prostor za pregovore, piše Tportal.Kremlj je te izjave odbacio kao „zabludu“. Glasnogovornik Dmitrij Peskov poručio je da će Moskva na pojačane napade odgovoriti zauzimanjem dodatnih dijelova ukrajinske teritorije. Putin krizu i dalje opisuje kao privremenu i tvrdi da nije kritična, optužujući Kijev da pokušava „poremetiti sezonu godišnjih odmora“ i stvoriti „nervoznu atmosferu“ u ruskom društvu.Analitičar Sergej Vakulenko iz Carnegie Russia Eurasia Centra opisao je situaciju kao „utrku između ukrajinskih dronova i ruskih ekipa za popravke“, dok ruski analitičari upozoravaju da bi juli i august mogli biti presudni za ishod cijele kampanje.Za sada je najizgledniji scenarij da će Rusija pokušati ublažiti krizu uvozom goriva iz Indije, Bjelorusije i Kazahstana, uz planirani mjesečni uvoz do 400.000 tona i snižavanje standarda kvaliteta goriva s Euro-5 na Euro-3.Iskustvo iz 2023. godine, kada je slična zabrana izvoza dizela bila produžena, sugeriše da bi i aktuelna mjera mogla ostati na snazi i nakon 31. jula ukoliko se obnova rafinerija ne ubrza.

Očekuje se da će ova mjera omogućiti veće isporuke goriva domaćem tržištu

Nestašica goriva nije jedini problem: Zašto je Rusija zabranila izvoz dizela

Poljoprivreda BiH ne proizvede ni trećinu mesa potrebnog za prehranu domaćeg stanovništva, pa smo osuđeni na uvoz. Zbog rasta cijena hrane u svijetu, troškovi preživljavanja svake godine su sve veći. Meso iz uvoza smo prvih šest mjeseci ove godine platili više od 317 miliona KM. Najveći dio je svježe goveđe meso, dok smo manji dio dali za smrznutu govedinu iz inostranstva. Imajući u vidu cijene, te činjenicu da nam nedostaju desetine hiljada tona, nameće se pitanje je li došlo vrijeme za ozbiljnijie investicije u stočarstvo, posebno ako raspolažemo resursima koji su prepušteni korovu.<h2>Isplati se </h2>Munib Jusupović iz Podžeplja kod Han Pijeska kaže da poljoprivreda jeste nepredvidiva, ali da se rad itekako isplati. Nastavljajući tradiciju djeda i oca, Munib je vlasnik farme sa 30 krava, a uporedo s proizvodnjom mlijeka, bavi se i tovom junadi. Probleme s otkupom mlijeka, kaže, nije osjetio, jer je kooperant male mljekare iz Konjica koja cijeni proizvođače. Mlijeko proizvodi od 2013. kada je litar bio 48, dok danas za litar mlijeka naplati 81 fening i dobije 44 feninga podsticaja. Istina, zbog niskih podsticaja u RS-u, farmu muznih krava preselio je u Ilijaš.- Uzmite kompletnu istočnu Bosnu, od izlaza na Vijećnici do Bratunca, sela su nam potpuno prazna. Od Romanije do Han Pijeska 30 posto livada će ostati nepokošeno. Što moj babo govorio: “Kupite eure dok ih ima”, a mislio je na travu, ispostavilo se da je to tako. Bala sijena je došla na 5 maraka i ko ima imalo snage, poljoprivreda je uvijek bila jako dobra zarada - kaže on. Objašnjava da smo postali nacija koja se samo žali da joj nešto fali, ali da on ne misli tako i da samo treba raditi. - Elhamdulillah, ja i moja porodica jako dobro živimo i svake godine se modernizujemo. Pogledajte posebno kroz FBiH koliko je novih mašina, na livadi više nema traktora iz 70-tih godina. Kaskamo mi za Evropom i tom tehnologijom, ali ipak idemo - objašnjava. Kaže da sa podsticajima koje daje KS, u mljekarstvu i proizvodnji mesa nema prostora nikakvoj kuknjavi. Pomalo kasne, ali valjda će doći – kaže Jusupović. <h2>Riječ struke ukazuje na izazove</h2>S druge strane, profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA Amir Ganić investicije u poljoprivredu i stočarstvo još smatra veoma rizičnim. Situacija s otkupom mlijeka, pad cijene, pa čak i prekid otkupa, samo je jedan od primjera nepredvidivosti i oscilacija na bh. tržištu. - Nemamo mesa, uvozimo ga u enormnim količinama, vrlo vjerovatno će uvoz ove godine premašiti prošlogodišnji, ali kad uđete u taj poduhvat javljaju se razni problemi. Cijene hrane za stoku, umjetnih gnojiva, goriva su enormno porasle, pa sve utječe na cijenu inputa u poljoprivredi. S druge strane, prije par dana za još 5 feninga je oborena cijena mlijeka i sada je ispod 60 feninga. To je van svake pameti. Strašne su fluktuacije na tržištu kad su u pitanju proizvodnja mesa i mlijeka – pojašnjava profesor Ganić.

Uvezli smo i pojeli meso za 317 miliona KM samo u prvih šest mjeseci ove godine

Meso skuplje nego ikad, stotine miliona za uvozno: Investicije u stočarstvo, poslovna prilika ili avantura

Novo eskalacija krize na Bliskom istoku i sukob SAD i Irana, te strah od inflacije doveli su na svjetskim berzama do nastavka trenda povećanja cijena nafte koji je započeo prije 20-ak dana. Cijena barela nafte Brent prešla je danas 85 dolara, a brzo su reagovale i pumpadžije u našoj zemlji.&nbsp;Tako je, prema aplikaciji FMT FBiH oil info, cijena goriva u Sarajevu već skočila iznad tri KM. Tako je na pumpi El Tarik Oil u Velešićima litar nafte 3,05 KM, benzin Super 95 je 2,8 KM, dok je Super 98 3,01 KM. Tako je nafta na ovoj pumpi poskupila za 18 feninga, a benzin za po šest feninga.Kad je riječ o nafti, na ostalim pumpama cijene su blizu, ali ispod tri marke, dok je najniža cijena na pumpi Selex u ulici Milana Preloga - 2,75 KM. Benzin Super 95 se kreće od 2,64 na pumpi Selex u ulici Milana Preloga do 2,86 KM, koliko je na pumpi Green Oil u Marka Marulića. Super Plus 98 je od 2,89 KM na pumpi Bucomerc u ulici Džemala Bijedića i Selex u ulici Milana Preloga do 3,16 KM, koliko je na pumpi Proming u ulici Blažujski drum.

Cijena barela nafte Brent prešla je danas 85 dolara, a brzo su reagovale i pumpadžije u našoj zemlji

Brza reakcija pumpadžija: Gorivo u Sarajevu "skočilo" iznad tri marke

Aerodrom Mostar proširuje svoju ponudu avionskih linija, a putnicima su predstavljeni dodatni sezonski letovi prema Njemačkoj.Nova avio-povezanost odnosi se na linije prema Dizeldorfu i Štutgartu, koje će biti dostupne tokom ljetnog i jesenskog perioda.Letovi za Dizeldorf bit će realizovani dva puta sedmično, utorkom i subotom, a saobraćat će u periodu od 21. jula do 5. septembra.Kada je riječ o liniji prema Štutgartu, avioni će također letjeti dva puta u sedmici, istim danima, odnosno utorkom i subotom. Ova linija bit će aktivna od 28. jula do 31. oktobra.Iz Aerodroma Mostar poručili su da su avionske karte već dostupne putem zvanične stranice aviokompanije Eurowings te pozvali putnike da iskoriste nove mogućnosti putovanja.- Vidimo se na letu, poručili su iz mostarskog aerodroma.

Iz Aerodroma Mostar poručili su da su avionske karte već dostupne

Dva leta sedmično: Aerodrom Mostar uvodi dodatne letove za Dizeldorf i Štutgart

Kineski ekonomski rast naglo je usporen između početka aprila i kraja juna, jer su slaba domaća potražnja i utjecaj iranskog rata na cijene nafte zasjenili snažan izvoz zemlje, javlja BBC.Zvanični podaci o bruto domaćem proizvodu (BDP) pokazali su da je druga najveća svjetska ekonomija porasla u drugom kvartalu za 4,3 posto, ispod godišnjeg cilja Pekinga, i nakon rasta od 5 posto u prvom kvartalu.To dolazi dan nakon što su vladini podaci pokazali da je kineski izvoz skočio za 27&nbsp;posto u junu u poređenju s prethodnom godinom.U martu je Kina smanjila cilj rasta na raspon od 4,5-5 posto, što je njen najniži cilj ekonomskog rasta od 1991. godine, potez za koji neki analitičari kažu da daje zvaničnicima veću fleksibilnost u upravljanju ekonomijom.Objava predstavlja prvi puni kvartal podataka o BDP-u od početka iranskog rata 28. februara i označava najniži kvartalni rast od kraja 2022. godine, dok se Kina izvlačila iz strogih ograničenja zbog Covida-19.- Postoje više faktori vanjske nestabilnosti i neizvjesnosti - navodi kineski Nacionalni zavod za statistiku u saopštenju koje prati podatke.Također je uočena neravnoteža između snažne ponude i slabe potražnje u domaćoj ekonomiji.Odvojeni podaci objavljeni u srijedu istakli su ekonomske izazove s kojima se Peking suočava kod kuće - uključujući dugotrajni pad tržišta nekretnina i slabu potrošnju.Cijene novih kuća ponovo su pale, iako je pad od 0,1posto u junu bio nešto sporiji nego prethodnog mjeseca.Ali maloprodaja je porasla za 1 posto u junu, što je poboljšanje u odnosu na pad od 0,6&nbsp;posto u maju.Fabijen Jip (Fabien Yip,) tržišni analitičar na investicijskoj platformi IG, rekla je za BBC da kineska preduzeća apsorbuju veće troškove energije i sirovina "jer je potražnja na kasi preslaba da bi je podnijela".Situacija će biti teža za upravljanje što duže traje rat s Iranom, dodala je.Carinski podaci za juni, koji su objavljeni u utorak, pokazali su da je kineski tehnološki izvoz potaknut rastućom globalnom potražnjom za poluprovodnicima za napajanje podatkovnih centara umjetnae inteligencije (AI).Rastuća potražnja za kineskim električnim vozilima (EV) također je dala veliki poticaj kineskom izvozu - mjesečni izvoz automobila prvi put je premašio milion.

Ipak, potražnje je velika za kineskim poluprovodnicima za AI i kineskim električnim automobilima

Tvrdnje analitičara: Rast kineske ekonomije naglo opada 

Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine organizuje aukciju i direktnu prodaju zaplijenjene robe, a ponuda uključuje raznovrsne predmete - od automobilskih dijelova i garderobe do luksuznih satova.Prodaja će biti održana 22. jula 2026. godine u prostorijama Regionalnog centra UIO Sarajevo. Prva javna aukcija zakazana je za 12 sati, druga u 12:30, dok će direktna prodaja početi u 13 sati.Na listi se nalazi više stotina komada robe, među kojima su radilica motora za BMW, svjećice, gume, patike, haljine, hlače, kaiševi, dukserice, kućne potrepštine, ugostiteljski inventar, tehnički uređaji i kancelarijska oprema.Posebnu pažnju privlače ručni satovi švicarskih proizvođača Oris i Rolex, koji su također dio ponude.Roba se prodaje u paketima, odnosno lotovima, što znači da kupci moraju preuzeti kompletan paket bez mogućnosti izdvajanja pojedinačnih predmeta. Svi artikli prodaju se u viđenom stanju i bez mogućnosti naknadne reklamacije.Pravo učešća imaju fizička i pravna lica s registrovanom djelatnošću, uz obaveznu dokumentaciju o registraciji. Zaposleni u UIO BiH i članovi njihovih užih porodica ne mogu učestvovati u prodaji.Za učešće na aukciji potrebno je uplatiti depozit u iznosu od 10 posto početne cijene robe. Najpovoljniji ponuđači obavezni su nakon aukcije uplatiti preostali iznos kako bi mogli preuzeti kupljene predmete.Zainteresovani kupci robu mogu pregledati prije prodaje na nekoliko lokacija u Sarajevu, Zenici i Višegradu, prema terminima koje je objavila UIO.Dodatne informacije dostupne su putem telefonskih brojeva Regionalnog centra UIO Sarajevo.

UIO organizuje prodaju više stotina predmeta, među kojima su tehnička oprema, automobilski dijelovi i luksuzni satovi

UIO prodaje zaplijenjenu robu: Na aukciji BMW dijelovi, Rolex satovi i garderoba

Dok se Evropa priprema za novi toplotni val, ekonomisti upozoravaju da bi klimatski fenomen El Nino mogao izazvati novi veliki udar na globalne cijene hrane koji bi mogao trajati tokom cijele naredne godine.Stručnjaci navode da su lanci snabdijevanja hranom već pod velikim pritiskom. S jedne strane, geopolitičke krize i sukobi na Bliskom istoku uticali su na rast cijena prehrambenih proizvoda, dok ekstremne vremenske prilike povezane s klimatskim promjenama dodatno pogoršavaju situaciju.Prema pisanju The Guardiana, naučnici upozoravaju da bi El Nino, koji bi mogao obilježiti ovu i narednu godinu, mogao prerasti u jedan od snažnijih klimatskih događaja posljednjih godina. Takav scenarij donio bi ekstremne toplotne valove, poplave i značajne promjene vremenskih obrazaca širom svijeta.Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) ranije je upozorila da postoji značajna mogućnost da se temperature površine mora povećaju za više od dva stepena, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po globalnu poljoprivrednu proizvodnju.<h2>Klimatska inflacija ponovo prijeti</h2>Analitičari italijanske banke UniCredit upozoravaju da bi El Nino mogao ponovo pokrenuti takozvanu "klimatsku inflaciju".- Posljednji toplotni valovi u Evropi podsjećaju nas da se klimatski uslovi već mijenjaju. El Nino bi mogao dodatno povećati pritisak jer pojačava posljedice globalnog zagrijavanja - naveli su analitičari.Projekcije NOAA-e pokazuju da bi ovaj El Nino mogao biti jedan od najozbiljnijih do sada, dok analitičari Goldman Sachsa procjenjuju da bi cijene hrane u svijetu mogle porasti i do 15,8 posto, zavisno od vrste proizvoda i tržišta.Za evropske potrošače to bi moglo značiti prosječan rast cijena hrane od oko 1,3 posto, iako stručnjaci upozoravaju da se posljedice klimatskih promjena ne osjećaju odmah. Zbog postojećih zaliha hrane, najveći udar mogao bi uslijediti tek u narednim godinama.- El Nino ne utiče jednako na poljoprivredu svuda. On mijenja obrasce padavina i temperatura, stvarajući regije koje dobijaju i one koje gube - upozorili su analitičari UBS-a.<h2>Najveći udar na siromašnije zemlje</h2>Stručnjaci smatraju da će najveće posljedice osjetiti zemlje s nižim prihodima, koje se već suočavaju s rastom cijena i ekonomskim problemima.El Nino je već počeo uticati na poljoprivredu u pojedinim dijelovima svijeta. Sušna monsunska sezona u Indiji mogla bi ugroziti proizvodnju pšenice, riže i šećerne trske, dok bi nepovoljne vremenske prilike u jugoistočnoj Aziji mogle smanjiti globalnu proizvodnju palminog ulja.Na udaru bi se mogli naći i usjevi kafe i kakaa, a topliji i vlažniji klimatski uslovi mogli bi pogodovati širenju bolesti koje dodatno smanjuju prinose.Evropska centralna banka ranije je upozorila da bi snažan El Nino mogao povećati globalne cijene prehrambenih proizvoda, posebno soje, kukuruza i riže.U najgorem scenariju, analitičari UniCredita procjenjuju da bi globalna poljoprivredna proizvodnja mogla pasti za čak 14,3 posto, što bi predstavljalo gubitak vrijedan stotine milijardi dolara.Posljedica bi mogao biti značajan rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda poput riže, šećera, palminog ulja i kafe, koji bi u ekstremnim slučajevima mogli poskupjeti i više od 100 posto.

Evropska centralna banka ranije je upozorila da bi snažan El Nino mogao povećati globalne cijene prehrambenih proizvoda

Opasni klimatski fenomen bi mogao izazvati veliki rast cijena i nestašice hrane širom svijeta

Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO) objavila je listu najvećih izvoznika i uvoznika u BiH za prvih šest mjeseci ove godine. Na vrhu liste izvoznika nalazi se kompanija DP Metals BH iz Vareša, koja je preuzela prvo mjesto.Drugo mjesto zauzeo je Aluminij iz Mostara, dok su na trećoj i četvrtoj poziciji TT Kabeli iz Širokog Brijega i Nova Alumina iz Zvornika. Prvih pet zaključuje ASTA Bosnia iz Ćoralića kod Cazina.Na šestom mjestu nalazi se Miviko iz Posušja, sedma je kompanija Sisecam Soda Lukavac (SSL), osmi Bimal iz Brčkog, devete su Elektrane Stanari, dok listu deset najvećih izvoznika zaključuje FEAL iz Širokog Brijega.Kada je riječ o uvozu, najveći uvoznik u Bosnu i Hercegovinu u istom periodu bila je sarajevska Holdina. Slijede Aluminij iz Mostara, Petrol BH Oil Company iz Sarajeva, Optima grupa iz Banje Luke i Hercegovinalijek iz Mostara.Među deset najvećih uvoznika našli su se i Porsche BH, TT Kabeli, Violeta iz Gruda, Antunović AGS iz Orašja te ASTA Bosnia iz Ćoralića kod Cazina.U odnosu na isti period prošle godine došlo je do značajnih promjena među najvećim izvoznicima. Tada su prvo mjesto držali TT Kabeli, ispred ArcelorMittala Zenica, Nove Alumine, Sisecam Soda Lukavca, Bimala, Aluminij Industriesa, Pretisa, Elektrana Stanari, Adriatic Metals BH i Mivika. Ove godine lidersku poziciju preuzela je kompanija DP Metals BH iz Vareša.

Kompanija iz Vareša predvodi izvoznike u prvih šest mjeseci, dok je Holdina najveći uvoznik u Bosnu i Hercegovinu

Objavljena lista najvećih izvoznika i uvoznika u BiH: DP Metals BH preuzeo vrh

Mercedes-Benz dodatno jača proizvodnju u Mađarskoj, koja je nakon velikog proširenja tvornice u Keškemétu postala najveći proizvodni centar njemačkog proizvođača automobila u Evropi.Istodobno, kompanija smanjuje proizvodne kapacitete u Njemačkoj, što dodatno pojačava zabrinutost među zaposlenicima i sindikatima.Nakon završetka proširenja pogona jugoistočno od Budimpešte, proizvodni kapacitet tvornice udvostručen je s 200.000 na 400.000 vozila godišnje. Keškemet je tako postao najveća Mercedesova fabrika u Evropi i druga najveća u svijetu, odmah nakon pogona u Pekingu, piše Handelsblatt.Mercedes je objavio da će se u Mađarskoj ubuduće proizvoditi kompaktna izvedba legendarnog terenca G-klase, čiji se izlazak na tržište očekuje iduće godine.Mercedes je, poput drugih njemačkih proizvođača automobila, pod pritiskom usporavanja prodaje, sve snažnije konkurencije kineskih proizvođača, američkih carina i rasta troškova proizvodnje.U prvih šest mjeseci ove godine prodaja osobnih automobila pala je sedam posto u odnosu na isti period prošle godine, piše Tportal.Kako bi smanjio troškove, koncern planira do 2027. proizvodne troškove sniziti za 10 posto. Jedna od ključnih mjera bit će povećanje udjela proizvodnje u zemljama s nižim troškovima rada, poput Mađarske.

Mercedes-Benz dodatno jača proizvodnju u Mađarskoj

Njemački gigant povlači veliki potez: Domaći radnici strahuju

Azijske berze uglavnom su zabilježile rast u srijedu, prateći pozitivan trend s Wall Streeta, nakon što su novi podaci pokazali da je inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama prošlog mjeseca usporila više nego što su ekonomisti očekivali.Najveći rast ostvario je južnokorejski indeks Kospi, koji je skočio 7,1 posto i dostigao 7.343,37 bodova, nakon oporavka cijena dionica u sektoru poluprovodnika poslije nedavne rasprodaje. Japanski Nikkei 225 porastao je 0,9 posto, na 68.353,91 bod, dok je australski S&amp;P/ASX 200 ojačao 0,2 posto i završio na 8.830,00 bodova. Hongkonški Hang Seng zabilježio je rast od 1,6 posto, na 24.721,10 bodova, dok je kineski Shanghai Composite pao 0,4 posto, na 3.952,04 boda.Prema podacima kineskih vlasti, privreda te zemlje u periodu od aprila do juna rasla je po godišnjoj stopi od 4,3 posto, što je znatno sporije u odnosu na rast od pet posto zabilježen u prvom kvartalu.Dobici na azijskim tržištima ostali su ograničeni zbog strahovanja da bi se Sjedinjene Američke Države i Iran mogli ponovo naći u otvorenom sukobu, što je podiglo cijene nafte i povećalo rizik od novih poremećaja u transportu nafte i plina kroz Hormuški moreuz.Na tržištu energenata američka sirova nafta poskupjela je za 86 centi i dostigla cijenu od 80,20 dolara po barelu, dok je cijena nafte Brent porasla za 1,15 dolara, na 85,88 dolara po barelu.- Memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana, potpisan prošlog mjeseca, pokazao se sve samo ne takvim.” Dodao je i: „Kako plovidba oko Zaljeva postaje sve opasnija, tokovi saobraćaja ponovo opadaju - rekao je Tim Voterer (Tim Waterer), glavni tržišni analitičar u KCM Tradeu.Na Wall Streetu je indeks S&amp;P 500 porastao 0,4 posto, na 7.543,59 bodova, Dow Jones zabilježio je rast manji od 0,1 posto i dostigao 52.508,27 bodova, dok je Nasdaq ojačao 0,9 posto, na 26.107,01 bod.Tržišta su dodatno podržali niži prinosi na obveznice nakon izvještaja da su američki potrošači prošlog mjeseca plaćali benzin, hranu i druge životne potrepštine po cijenama koje su bile 3,5 posto više nego godinu ranije.Nakon objave tih podataka, trgovci procjenjuju da je vjerovatnoća da će Federalne rezerve na narednom sastanku povećati ključnu kamatnu stopu manja od 17 posto.

Najveći rast ostvario je južnokorejski indeks Kospi, koji je skočio 7,1 posto i dostigao 7.343,37 bodova

Berze u zelenom nakon novih podataka iz SAD: Inflacija usporila, nafta nastavila rasti

Trgovina dijamantima u Dubaiju dostigla je rekordnih 41,7 milijardi dolara (oko 35,6 milijardi evra) u 2025. godini, saopštio je Centar za robnu razmjenu Dubaija (DMCC), pozivajući se na podatke carinske uprave emirata.Time je premašen prethodni rekord od 40,9 milijardi dolara iz 2011. godine, prenosi Gulf News.Ukupan promet dijamanata prošle godine porastao je za 16,2 odsto u odnosu na 2024. godinu, dok je obim trgovine dostigao rekordnih 359,5 miliona karata, što predstavlja rast od 42,5 odsto na godišnjem nivou.<h2>Oboreni rekordi</h2>To je prvi put da je Dubai u istoj godini oborio rekorde i po vrijednosti i po fizičkom obimu trgovine dijamantima.Prirodni dijamanti činili su gotovo cjelokupnu trgovinu, sa prometom od 39,9 milijardi dolara (oko 34,1 milijardu evra), odnosno 95,8 odsto ukupne vrijednosti.Trgovina obrađenim prirodnim dijamantima porasla je za gotovo 25 odsto i dostigla 18,7 milijardi dolara (oko 16 milijardi evra), dok je od 2020. godine vrijednost ovog segmenta povećana za čak 246 odsto.Glavni direktor DMCC-a Ahmed bin Sulajem ocijenio je da rezultati potvrđuju uspjeh dugoročne strategije razvoja Dubaija kao jednog od vodećih svjetskih centara za trgovinu dragim kamenjem.<h2>Novac donijelo i obojeno kamenje</h2>Prema njegovim riječima, od pandemije virusa korona obim trgovine dijamantima preko Dubaija udvostručen je, dok je vrijednost porasla za gotovo 140 odsto, zahvaljujući razvijenoj infrastrukturi, regulatornoj sigurnosti i finansijskim uslugama koje emirat nudi učesnicima na globalnom tržištu.Pored dijamanata, rekord je zabilježen i u trgovini obojenim dragim kamenjem, čija je vrijednost dostigla 1,1 milijardu dolara (oko 940 miliona evra), što je 48 odsto više nego godinu ranije.

Srbijanski biznismen Davor Macura na korak do preuzimanja banaka u BiH

Direktor banjalučke fabrike očajan: Otimaju nam radnike pred izbore, idu za manju plaću tamo gdje se ništa ne radi

Vlada FBiH: Za rekonstrukciju magistralnog toplovoda u Tuzli 1,8 miliona KM

Cijela uprava BH Telecoma otišla u Mostar na sjednicu Vlade FBIH

Pobuna na letu Ryanaira: Let od tri sata trajao gotovo 12

Nestašica goriva nije jedini problem: Zašto je Rusija zabranila izvoz dizela

Meso skuplje nego ikad, stotine miliona za uvozno: Investicije u stočarstvo, poslovna prilika ili avantura

Brza reakcija pumpadžija: Gorivo u Sarajevu "skočilo" iznad tri marke

Dva leta sedmično: Aerodrom Mostar uvodi dodatne letove za Dizeldorf i Štutgart

Tvrdnje analitičara: Rast kineske ekonomije naglo opada

UIO prodaje zaplijenjenu robu: Na aukciji BMW dijelovi, Rolex satovi i garderoba

Opasni klimatski fenomen bi mogao izazvati veliki rast cijena i nestašice hrane širom svijeta

Objavljena lista najvećih izvoznika i uvoznika u BiH: DP Metals BH preuzeo vrh

Njemački gigant povlači veliki potez: Domaći radnici strahuju

Berze u zelenom nakon novih podataka iz SAD: Inflacija usporila, nafta nastavila rasti

Dubai oborio rekord: Dijamanti donijeli više od 41 milijardu dolara

Biznis

Srbijanski biznismen Davor Macura na korak do preuzimanja banaka u BiH

Direktor banjalučke fabrike očajan: Otimaju nam radnike pred izbore, idu za manju plaću tamo gdje se ništa ne radi

Vlada FBiH: Za rekonstrukciju magistralnog toplovoda u Tuzli 1,8 miliona KM

Cijela uprava BH Telecoma otišla u Mostar na sjednicu Vlade FBIH

Pobuna na letu Ryanaira: Let od tri sata trajao gotovo 12

Nestašica goriva nije jedini problem: Zašto je Rusija zabranila izvoz dizela

Meso skuplje nego ikad, stotine miliona za uvozno: Investicije u stočarstvo, poslovna prilika ili avantura

Brza reakcija pumpadžija: Gorivo u Sarajevu "skočilo" iznad tri marke

Dva leta sedmično: Aerodrom Mostar uvodi dodatne letove za Dizeldorf i Štutgart

Tvrdnje analitičara: Rast kineske ekonomije naglo opada

UIO prodaje zaplijenjenu robu: Na aukciji BMW dijelovi, Rolex satovi i garderoba

Opasni klimatski fenomen bi mogao izazvati veliki rast cijena i nestašice hrane širom svijeta

Objavljena lista najvećih izvoznika i uvoznika u BiH: DP Metals BH preuzeo vrh

Njemački gigant povlači veliki potez: Domaći radnici strahuju

Berze u zelenom nakon novih podataka iz SAD: Inflacija usporila, nafta nastavila rasti

Dubai oborio rekord: Dijamanti donijeli više od 41 milijardu dolara