Dvadeset i sedmi Mostarski sajam pokazao je snažne trgovinske veze između Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine te demonstrirao ključnu ulogu američke tehnologije i stručnosti u podršci lokalnim preduzećima i ekonomskom razvoju.Otpravnik poslova Ambasade SAD-a John Ginkel susreo se s kompanijama svjetske klase i malim preduzećima koja uvoze američku robu ili primjenjuju američku tehnologiju u svom poslovanju, što pokazuje kako američki inputi pokreću konkurentnost, efikasnost i rast u različitim industrijama, objavila je Ambasada SAD-a na X-u.

Otpravnik poslova Ambasade SAD-a John Ginkel susreo se s kompanijama svjetske klase i malim preduzećima

Ginkel se susreo s kompanijama svjetske klase i malim preduzećima

Snažne trgovinske veze između Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine

Direktne strane investicije (DSI) u Bosnu i Hercegovinu u prvoj polovini 2025. godine iznosile su približno 780 miliona konvertibilnih maraka, što predstavlja pad od 111 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Centralne banke BiH.Naime, u prvih šest mjeseci 2024. godine priliv investicija iznosio je 891 milion KM, dok je naredne godine zabilježen osjetan pad. Ovaj trend nastavlja se i na godišnjem nivou, s obzirom na to da je tokom cijele 2024. godine u BiH ušlo 1,76 milijardi KM direktnih stranih investicija, što je za 301 milion KM manje nego 2023. godine, kada je taj iznos bio 2,06 milijardi KM.<h2>Usluge i trgovina</h2>Podaci pokazuju da investitori i dalje najveći interes pokazuju za uslužne i trgovinske djelatnosti, što je potvrdio i generalni direktor Vijeća stranih investitora u BiH Nedim Makarević.

- Kada je riječ o pitanju u šta se najviše ulaže u Bosni i Hercegovini, najnoviji zvanični podaci Centralne banke BiH za 2024. godinu pokazuju da je najveći godišnji priliv stranih investicija zabilježen u finansijskim uslugama u iznosu od 503,8 miliona KM, zatim u trgovini na malo sa 219,8 miliona KM, te u trgovini na veliko sa 205,1 milion KM. To znači da najveći tokovi novog kapitala trenutno ulaze prije svega u finansijski sektor i trgovinu – kazao je Makarević.Dalje objašnjava da ako gledamo ukupno stanje stranih investicija, a ne samo godišnji priliv, struktura je slična, ali još jasnije pokazuje gdje je strani kapital dugoročno najviše prisutan.- Centralna banka navodi da je najveći ukupni “stock” stranih investicija koncentrisan u finansijskim uslugama sa 4,27 milijardi KM, zatim u telekomunikacijama sa 2,02 milijarde KM i u trgovini na veliko sa 2,01 milijardu KM – kazao je.<h2>Hrvatska i Njemačka najprisutnije</h2>To potvrđuje da se BiH i dalje dominantno posmatra kao tržište u kojem su strani investitori najjače pozicionirani u finansijama, trgovini i telekomunikacijama, dok bi u narednom periodu bilo važno snažnije privlačiti ulaganja i u proizvodnju, energetiku, logistiku i projekte veće dodatne vrijednosti.Kada je riječ o porijeklu kapitala, dominiraju investitori iz regiona i Evropske unije. Najviše ulaganja u prvoj polovini 2025. godine stiglo je iz Hrvatske, u iznosu od 203 miliona KM. Slijedi Njemačka sa 174 miliona KM, dok je Srbija investirala 108 miliona KM. Značajan priliv zabilježen je i iz Slovenije (85 miliona KM), Austrije (52 miliona KM), Italije (49 miliona KM) i Mađarske (39 miliona KM). Manji, ali ne zanemariv iznos investicija došao je i iz Luksemburga (34 miliona KM) te Turske (27 miliona KM).Sličan obrazac zabilježen je i tokom 2024. godine, kada su najveći investitori bili Hrvatska sa 391 milion KM, Njemačka sa 255 miliona KM i Slovenija sa 247 miliona KM.<h2>Stumulisati dolazak</h2>- U budućnosti je ključno da politika prema direktnim stranim investicijama bude usklađena sa strukturnom transformacijom privrede. Potrebno je stimulisati dolazak investicija s višim stepenom dodatne vrijednosti, koje otvaraju kvalitetna radna mjesta i povećavaju konkurentnost ekonomije. U tom smislu, ulaganje u obrazovanje je presudno, jer kvalifikovana radna snaga privlači investitore iz tehnološki naprednih sektora – objasnio je ekonomista Predrag Mlinarević.

Investitori i dalje najveći interes pokazuju za uslužne i trgovinske djelatnosti

U šta se najviše ulaže u BiH: Hrvatska i Njemačka uvoze najviše kapitala

Evropska unija uvodi nova, stroža pravila za uvoz čelika iz zemalja izvan bloka, s ciljem zaštite domaće industrije koja je pod pritiskom jeftinog stranog uvoza, posebno iz Kine.Prema dogovoru koji su postigli predstavnici Evropskog parlamenta i država članica EU, bescarinski uvoz čelika bit će ograničen na 18,3 miliona tona godišnje. To predstavlja smanjenje od 47 posto u odnosu na kvote za 2025. godinu.Za količine koje premaše navedeni limit predviđena je carina od 50 posto, što je dvostruko više u odnosu na dosadašnju stopu.Ovim potezom EU nastoji stabilizovati evropsku industriju čelika i smanjiti pritisak globalne konkurencije.

Uvoz iznad limita oporezivat će se carinom od 50 posto

EU pooštrava pravila: Drastično smanjuje kvote za bescarinski uvoz čelika

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, na posljednjoj sjednici prihvatila Informaciju o provedenim aktivnostima po projektu "Razvoj start-up ekosistema" u 2025. godini. Govoreći o značaju projekta, zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović istakao je da je ovim potvrđeno opredjeljenje Vlade da nastavi s podrškom inovativnim biznisima koji su izuzetno značajan faktor ekonomskog razvoja. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta je u okviru Programa poticaja za 2025. godinu realizovalo projekt "Razvoj start-up ekosistema", s ciljem uspostave standardiziranog akceleratorskog programa koji start-upima u ranoj fazi omogućava pristup mentorima, edukaciji i investicijama. Iz Ministarstva podsjećaju da je Vlada Federacije BiH donijela odluku o izboru korisnika sredstava, te je za realizaciju projekta izabran konzorcij „Techstars Sarajevo“, koji čine 38X Ventures Sarajevo, Zendev Mostar i Fondacija 787 Sarajevo, dok je krajnji korisnik sredstava kompanija Techstars LLC iz Sjedinjenih Američkih Država, jedan od vodećih svjetskih predakceleratorskih programa. Ministar Mijatović dodao je i da je cilj projekta povezivanje domaće start-up zajednice s vodećim međunarodnim investitorima i mentorima, kao i priprema kompanija za ulazak u globalne akceleratorske programe. Naglasio je da se, na osnovu realizovanih aktivnosti i ostvarenih rezultata, može zaključiti da program Techstars Sarajevo predstavlja jedan od ključnih pokretača razvoja start-up ekosistema u Federaciji BiH. Ministar Mijatović pojašnjava da svaki start-up u okviru programa dobija pristup beneficijama u vrijednosti većoj od 100.000 KM kroz vodeće tehnološke platforme poput Google-a, Amazon-a, HubSpot-a, Notion-a i drugih, čime se značajno smanjuju operativni troškovi i povećava pristup ključnim alatima za rast. - Dodatno, kroz proširenje kapaciteta programa, broj ugovorenih mjesta povećan je sa 40 na 50 osnivačkih pozicija u okviru "Founder Catalyst" programa. Time je ukupna tržišna vrijednost direktnih benefita za start-upe povećana i procijenjena na više od pet miliona KM, što predstavlja značajno povećanje vrijednosti i investicijske podrške dostupne lokalnim osnivačima - naveo je ministar Mijatović. U Informaciji Ministarstva istaknuto je da je kroz program realizovan niz aktivnosti, uključujući predakceleratorski program za start-upe, edukativne radionice, međunarodne prezentacije i događaje koji su omogućili direktno povezivanje domaćih timova sa globalnom mrežom investitora i partnera. Također, jedan od značajnih indikatora uspjeha je i podatak iz globalnog izvještaja StartupBlink za 2025. godinu, prema kojem je Bosna i Hercegovina, zahvaljujući upravo ovim aktivnostima, napredovala za pet mjesta na svjetskoj rang-listi, što je doprinijelo jačanju međunarodne vidljivosti naše zemlje. - Ovaj rast od 27,8 posto direktna je posljedica jačanja institucionalne podrške i dolaska Techstarsa. Ponosni smo što je Federacija BiH prva u Jugoistočnoj Evropi uspjela dovesti ovakvog globalnog lidera. Vlada Federacije BiH i Ministarstvo ostvarili su značajan uspjeh dovodeći jednog od vodećih svjetskih aktera u razvoju start-up zajednice u Bosnu i Hercegovinu i zato ova inicijativa predstavlja važan korak ka jačanju domaće inovacijske i poduzetničke scene - istakao je ministar Mijatović. Dodao je da upravo jasna struktura programa i direktan pristup globalnoj mreži investitora, mentora i znanja predstavljaju ključnu prednost za dalji razvoj start-up ekosistema u Federaciji BiH. Vlada Federacije BiH, također, je zadužila Federalno ministarstvo da nastavi s implementacijom ovog programa i redovnim izvještavanjem o njegovoj realizaciji, s ciljem daljeg razvoja start-up zajednice u našoj zemlji.

Mijatović je istakao da je ovim potvrđeno opredjeljenje Vlade da nastavi s podrškom inovativnim biznisima 

Mijatović: Osigurali smo više od pet miliona KM direktnih benefita za domaće start-upe i rast na globalnoj rang-listi 

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić u utorak je na 27. Međunarodni sajam gospodarstva Mostar sudjelovao u svečanom programu otvaranja ove vodeće privredne manifestacije u Bosni i Hercegovini, koja je i ove godine okupila brojne domaće i inozemne izlagače te visoke uzvanike iz političkog i privrednog života.Tim povodom, Mario Kordić je poželio dobrodošlicu sudionicima sajma te istaknuo da izlagači Mostar vide kao jedinstveno mjesto u kojem se svi osjećaju kao kod kuće i gdje se otvoreno može razgovarati o važnim privrednim temama bez osjećaja nepripadnosti. – Već godinama svjedočimo kako sajam privrede u Mostaru predstavlja vrhunski društveno-politički događaj, što potvrđuje i sastav svih vas koji ste ovdje – od Federalne vlade, preko Vlade Republike Hrvatske do svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini – kazao je Kordić, dodajući kako je uvjeren da će se uz međunarodne partnere i privrednike razgovarati o temama koje su iznimno važne. Govoreći o posebnostima sajma, istaknuo je kako će se uz glavni program na marginama održavati brojni paneli o različitim temama, na kojima će se u ovom važnom periodu za cijeli svijet razgovarati o aktualnim izazovima i problemima, s ciljem pronalaska zajedničkih rješenja i prevladavanja postojeće krize. – Sajam se odvija u možda najvećoj privrednoj krizi ikad zabilježenoj. Svakodnevno razgovaramo s privrednicima koji su suočeni s brojnim izazovima i zbunjeni su zbog geopolitičkih previranja i posljedica sukoba u bližem i širem okruženju, što je dovelo do velike energetske krize i situacije u kojoj dosadašnja pravila u privredi i ekonomiji više ne vrijede na isti način. Iz dana u dan prate se informacije i traže rješenja kako bi se očuvala poduzeća i radna mjesta. Nadam se da će upravo na ovom sajmu biti otvoren prostor za razgovor o tim temama te zajedničko traženje načina da se barem ublaže posljedice aktualnih kretanja - poručio je Kordić. Mostarski gradonačelnik podržao je Darijanu Filipović kao kandidatkinju HDZ-a za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, istaknuvši da je riječ o važnoj i odgovornoj funkciji koju je preuzela. Poželio joj je uspjeh i punu podršku u budućem radu, izrazivši nadu u pozitivne rezultate u periodu koje slijedi. Dvadeset sedmi Međunarodni sajam gospodarstva Mostar ove godine okuplja oko 900 izlagača iz 27 zemalja, potvrđujući status najveće privredne manifestacije u Bosni i Hercegovini.&nbsp;

Ovo je jedinstveno mjesto u kojem se svi osjećaju kao kod kuće, kazao je

Kordić: Sajam u Mostaru je ključna platforma za privredu i nova partnerstva

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto svečano je otvorila 27. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru, istaknuvši njegov značaj kao jednog od ključnih regionalnih događaja i naglasivši potencijale Bosne i Hercegovine za daljnji privredni razvoj i međunarodnu suradnju.- I ove godine doista predstavlja jedan od najznačajnijih regionalnih događaja - kazala je Krišto, dodavši kako je 27 godina duga tradicija postavila ovaj grad kao središte novih poslovnih ideja.Govoreći o ulozi sajma, istaknula je kako se kroz ovu manifestaciju svjedoči o novim vizijama koje moderna privreda i ekonomije u svijetu zahtijevaju, te podsjetila da je u gotovo tri desetljeća ovaj sajam postao mjesto koje privlači nove ideje i otvara prostor da se znanja naših ljudi plasiraju na nova tržišta.Naglasila je i važnost izlagača, ističući da će brojni izlagači i ove godine, kroz prezentacije roba i usluga, biti generator našim gospodarskim prilikama u raznim oblastima, što je, kako je dodala, najbolji dokaz da naša konkurentnost i spremnost jeste za nastupanje i na tržištima drugih zemalja.Krišto se osvrnula i na suvremene globalne trendove, navodeći da nova tehnološka dostignuća i digitalna transformacija zapravo oblikuju i vrijeme koje je sad i koje dolazi, te istaknula kako je sajam prilika da Bosna i Hercegovina pokaže da je kredibilan partner koji posjeduje izniman potencijal i kapacitete i u ovoj oblasti“.- Na ovakav način šaljemo i poruku da je Bosna i Hercegovina zemlja bogata prirodnim resursima, zemlja stabilnog poslovnog okruženja i zemlja u kojoj se isplati investirati - poručila je, dodajući kako su „naši potencijal, prirodni i ljudski, prilika da se pozicioniramo kako na regionalnom, tako i na europskom, a i na globalnom planu“.Izrazila je uvjerenje da će ovogodišnji sajam biti prilika „za nove sporazume o suradnji, za nova partnerstva“, te ocijenila da takvi susreti predstavljaju „zamah u ovim vremenima izazovnim u kojima se svi zajedno nalazimo“.Govoreći o ekonomskim izazovima, kazala je da su ''potresi na globalnim tržištima i inflatorni pritisci trenutne realnosti, ali i da svakako mogu biti prilika, a to je način da se konsolidiramo“. U ime Vijeća ministara BiH poručila je da će institucije činiti sve da se ove prilike nekako konsolidiraju“, naglasivši kako je „najbolji način odgovornost kroz institucije i suradnja sa realnim sektorom“.Krišto je zahvalila međunarodnim partnerima, posebno hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, istaknuvši kako njegov dolazak šalje poruke potpore, partnerstva u različitim oblastima.U nastavku je naglasila strateški cilj Bosne i Hercegovine, poručivši kako je naš najvažniji vanjsko-politički cilj da BiH želi postati dio evropske zajednice, uz napomenu da je za napredak nužno rješavanje unutarnjih političkih izazova i jačanje institucionalnog okvira.- To je interes za opstojnost, sigurnost, a ja bih rekla i europsku budućnost BiH - rekla je, dodajući kako je potrebno osigurati viši stupanj demokratije, uključujući pravo da hrvatski konstitutivni narod bira svoje političke predstavnike.Na kraju obraćanja poželjela je izlagačima uspješan rad te službeno otvorila 27. Međunarodni sajam gospodarstva na kojem će se do 18. aprila predstaviti oko 900 izlagača iz 27 zemlja.

Izrazila je uvjerenje da će ovogodišnji sajam biti prilika za nove sporazume o suradnji

Krišto: BiH je zemlja u koju se isplati investirati

Porezna uprava Federacije BiH potvrdila je da je izvršena prodaja imovine poreznog obveznika, odnosno dužnika "BX - RUDNICI BOKSITA" iz Čitluka.Predmet prodaje bio je poslovni prostor u Čitluku, koji je dodijeljen trećem najpovoljnijem ponuđaču, nakon što prva dva nisu izvršila uplatu niti ispunila preuzete obaveze u predviđenom roku. Postupak je potom nastavljen u skladu s važećim propisima.Nekretnina je prodata za 351.000 KM, a vlasništvo je upisano na kupca rješenjem Općinskog suda u Čitluku od 25. marta 2026. godine, čime je postupak okončan.Iz Porezne uprave FBiH navode da Kantonalni porezni ured Mostar nastavlja provoditi mjere prinudne naplate s ciljem efikasnog prikupljanja javnih prihoda i dosljedne primjene zakona.

Kupac postao vlasnik nakon što prva dva ponuđača nisu ispunila obaveze

Porezna uprava FBiH u januaru naplatila 650.610.816 KM javnih prihoda

Porezna uprava FBiH prodala nekretninu dužnika iz Čitluka za 351.000 KM

Dvodnevni štrajk pilota kompanije Lufthansa već prvog dana izazvao je velike poremećaje u zračnom saobraćaju, uz stotine otkazanih letova širom Evrope.Iz kompanije su saopćili da, uprkos poteškoćama, uspijevaju realizirati oko 50 posto interkontinentalnih i dvije trećine kontinentalnih letova zahvaljujući vanrednom redu letenja.Dio letova preusmjeren je na partnerske aviokompanije poput Austrian Airlinesa, Swissa i Ita Airwaysa, kako bi se ublažile posljedice štrajka.Ipak, više od 700 letova je otkazano, najviše u glavnim čvorištima u Frankfurtu i Minhenu (Münchenu).Štrajk je počeo u ponedjeljak u ponoć i trajat će do kraja utorka, a organizirao ga je sindikat pilota Udruga Cockpit, koji s upravom vodi pregovore o kolektivnom ugovoru.Sindikat zahtijeva veća izdvajanja za treći mirovinski stup, dok iz Lufthanse ove zahtjeve ocjenjuju kao pretjerane i nerealne.Ovo je već treći štrajk pilota u aktuelnom krugu pregovora između sindikata i uprave.

Kompanija održava dio letova uz pomoć partnerskih avioprijevoznika

Haos u zračnom saobraćaju: Lufthansa otkazala stotine letova zbog štrajka pilota

Prodaja najvećih evropskih luksuznih brendova značajno je pala u Dubaiju i Abu Dhabiju, dok sukob s Iranom pogađa najbrže rastuće tržište sektora vrijednog 400 milijardi dolara.Prema podacima iz marta, luksuzne kuće bilježe pad prodaje od 30 do 50 posto u Mall of the Emirates u Dubaiju u odnosu na isti mjesec prošle godine.Posjeta ovom centru pala je za 15 posto, dok je promet u većem Dubai Mallu, popularnom među turistima, pao za oko 50 posto. U Abu Dhabiju je Galleria mall zabilježio blaži pad, oko deset posto, prenosi Reuters.Sukob je narušio imidž Dubaija kao centra glamura i stabilnosti, nakon što su iranski dronovi više puta gađali aerodrom i infrastrukturu, a hotel Burj Al Arab pretrpio štetu od krhotina presretnutih projektila.

Eksplozije potresle Dubai: Gradom odjekivale sirene

Industrija luksuza, koja je nakon pandemije izgubila više od 100 milijardi eura tržišne vrijednosti, sada bilježi novi udarac.- Bliski istok je bio strateška regija s dvocifrenim rastom prihoda, ali sada je pogođen krizom - rekla je Carole Madjo iz Barclaysa.Analitičari upozoravaju da će oporavak trajati mjesecima, čak i ako diplomatski napori uspiju. Efekti sukoba, rast cijena nafte i putovanja, inflacija i mogući pad berzi, mogli bi oslabiti potrošačku potražnju i izvan Zaljeva, posebno u Sjedinjenim Državama.

Panika u Emiratima, Iran pokrenuo višestruke raketne udare

LVMH, Kering i Hermès ove sedmice objavljuju kvartalne rezultate, a očekuje se da će utjecaj sukoba biti vidljiviji na profitima, koji se objavljuju polugodišnje.&nbsp;Dubai, s niskim troškovima rada i poreza, ostaje jedno od najprofitabilnijih tržišta luksuza, gdje godišnja prodaja po kvadratnom metru višestruko nadmašuje globalni prosjek.

Prema podacima iz marta, luksuzne kuće bilježe pad prodaje od 30 do 50 posto u Mall of the Emirates u Dubaiju u odnosu na isti mjesec prošle godine

Opala prodaja najvećih evropskih luksuznih brendova u Dubaiju i Abu Dhabiju zbog sukoba u Iranu

U Federaciji BiH uočeni su negativni ekonomski trendovi koji se ogledaju u padu broja zaposlenih i smanjenju javnih prihoda.Prema podacima nadležnih institucija, na kraju marta 2026. godine broj zaposlenih iznosio je 541.829, što je manje u odnosu na prethodni mjesec i značajno manje u odnosu na kraj decembra 2025. godine, kada je broj zaposlenih bio veći za 3.580.Istovremeno, u periodu januar–mart 2026. godine zabilježen je i pad naplate javnih prihoda u odnosu na isti period prethodne godine, u iznosu od više miliona konvertibilnih maraka.Podaci o fiskalnom prometu pokazuju da je tokom marta 2026. godine u Federaciji BiH evidentiran ukupni promet od više od 6,3 milijarde KM putem fiskalnih uređaja, uz značajne razlike između općina.Najveći broj fiskalnih uređaja zabilježen je u općini Centar Sarajevo, dok je najveći ukupan fiskalni promet ostvaren u općini Ilidža.Evidentan je i rast broja aktivnih poslovnih subjekata u odnosu na prethodnu godinu, ali to nije pratilo rast zaposlenosti i prihoda, što ukazuje na kompleksna kretanja u ekonomiji.

U tri mjeseca hiljade manje zaposlenih i slabiji fiskalni promet

Za tri mjeseca 3.580 manje zaposlenih u FBiH

U ranom trgovanju u nedjelju porasle su cijene nafte nakon što su SAD objavile da će od ponedjeljka uspostaviti blokadu iranskih luka.Cijena američke sirove nafte skočila je za osam posto, na 104,24 dolara po barelu, dok je Brent, međunarodni referentni standard, porastao za sedam posto, na 102,29 dolara.Brent je tokom rata u Iranu snažno oscilirao, porastavši sa oko 70 dolara po barelu prije izbijanja rata krajem februara na više od 119 dolara u pojedinim trenucima. U petak, uoči mirovnih pregovora, cijena Brenta za isporuku u junu pala je za 0,8 posto, na 95,20 dolara po barelu.Iran je efektivno kontrolisao Hormuški moreuz, ključnu pomorsku rutu za globalni transport nafte.Centralna komanda SAD saopćila je da će blokada biti "provodena nepristrasno protiv brodova svih država" koji ulaze u iranske luke ili isplovljavaju iz njih, kao i iz iranskih obalnih područja, uključujući sve iranske luke u Perzijskom zaljevu i Omanskom zaljevu.Naveli su da će brodovima koji plove između neiranskih luka i dalje biti dopušten prolaz kroz Hormuški moreuz.Oko petine svjetske trgovine naftom uobičajeno svakog dana prolazi kroz Hormuški moreuz. Saudijska Arabija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Iran spadaju među najveće izvoznike.Saobraćaj kroz moreuz ograničen je i u danima nakon primirja. Pomorski servisi za praćenje kretanja brodova navode da je od početka primirja prošlo više od 40 komercijalnih brodova.Claudio Galimberti, glavni ekonomist kompanije Rystad Energy, rekao je da će blokada podići cijene, ali i potencijalno utjecati na tok pregovora.- To znači da će tržište nafte biti još zategnutije nego ranije. Ipak, mislim da je ovo pregovaračka taktika koja će na kraju dovesti do potpunog otvaranja Hormuza. Dakle, više bola sada, ali više koristi kasnije - rekao je.S druge strane, Džim Krane (Jim Krane), stručni saradnik za energetiku na Rice Universityju, smatra da blokada može biti efikasna kao dugoročna strategija za vršenje pritiska na iransku ekonomiju, ali da nije dobra kratkoročna pregovaračka taktika u trenutku kada je tržište nafte već pod velikim pritiskom.- Ako deficit na tržištu nafte još jednom poraste, to će nanijeti bol svakoj osobi na Zemlji koja zavisi od tržišnih cijena nafte - rekao je.

Saobraćaj kroz moreuz ograničen je i u danima nakon primirja

Opet porasle cijene nafte: Najave SAD o blokadi utjecale na tržištu

Evropska unija suočava se sa ozbiljnim poremećajima na tržištu goriva nakon, kako se navodi, krize u snabdijevanju povezane sa sukobima na Bliskom istoku i problemima u transportu kroz Hormuški moreuz.Cijene nafte su u jednom trenutku premašile 120 dolara po barelu, dok su nakon kratkog pada i dalje ostale znatno više nego prije eskalacije, kada su iznosile oko 70 dolara.Najveći pritisak u Evropi trenutno se ogleda u rastu cijena dizela i avionskog goriva, što direktno pogađa transport, poljoprivredu i industriju. U pojedinim državama EU cijene dizela već prelaze 2 eura po litru.Zbog neravnoteže na tržištu, Evropa je posebno ranjiva jer uvozi velike količine dizela, dok rafinerije proizvode više benzina nego što je potrebno.U više zemalja, među kojima su Italija, Španija, Poljska i Portugal, uvedene su mjere za ublažavanje rasta cijena, dok su u nekim područjima zabilježeni protesti i blokade saobraćajnica, posebno među poljoprivrednicima i vozačima.Situacija je u pojedinim slučajevima dovela i do angažovanja vojske radi uspostavljanja reda i uklanjanja blokada.Upozorava se i na mogući uticaj na avio-saobraćaja, jer bi evropski aerodromi mogli ostati bez dovoljno avionskog goriva ako se problemi nastave.Prema procjenama iz industrije, pojedine avio-kompanije već razmatraju smanjenje letova, što bi moglo uticati na ljetnu turističku sezonu.Stručnjaci upozoravaju da bi produžena kriza mogla imati dugoročne posljedice po evropsku ekonomiju i svakodnevni život građana.

Poremećaji u snabdijevanju podigli cijene goriva i izazvali nemire u više država

Evropa na rubu krize goriva: Dizel više od 2 eura, u brojnim zemljama protesti

Poslovno okruženje u Bosni i Hercegovini i dalje je opterećeno brojnim strukturnim izazovima, među kojima se posebno izdvajaju složena administracija, rascjepkan regulatorni okvir i manjak predvidivosti. To se navodi u najnovijem poslovnom barometru za 2025. godinu, koji analizira stanje poslovnog i investicionog ambijenta na osnovu ankete među članicama Vijeća stranih investitora.Prema tim podacima, gotovo 38 posto kompanija nije zadovoljno postojećim uslovima poslovanja. Ipak, uprkos tim poteškoćama, investitori i dalje iskazuju značajno povjerenje u tržište. Čak 90 posto ispitanika preporučuje BiH kao poželjnu destinaciju za ulaganje, dok 65 posto njih planira nova ili dodatna ulaganja u naredne tri godine.Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora u BiH (FIC BiH), za „Avaz“ je prokomentarisao ove podatke kazavši da to što 38 posto kompanija nije zadovoljno uslovima poslovanja u BiH govori da investitori ne osporavaju potencijal zemlje, nego ukazuju na slabosti sistema. <h2>Ključni izazovi</h2>- U izvještajima i medijskim sažecima Poslovnog barometra kao glavni razlozi nezadovoljstva navode se složena administrativna struktura, rascjepkan regulatorni okvir, spore procedure, administrativne barijere i politička nepredvidivost. I sama zvanična objava FIC-a uz Poslovni barometar 2025. naglašava da su upravo regulatorno i administrativno okruženje, kao i potreba za jačanjem institucionalne sigurnosti, efikasnije administracije i regulatorne stabilnosti, među ključnim izazovima za investitore – istakao je Makarević.

Na pitanje šta bi se moglo poboljšati Makarević odgovara da, prije svega, investitorima treba predvidivost.- To znači manje preklapanja nadležnosti, brže izdavanje dozvola, jasnije procedure, digitalizaciju administracije i stabilniji regulatorni okvir. Drugim riječima, BiH ne mora postati savršena da bi bila privlačnija, ali mora postati funkcionalnija. Kada investitor zna koliko traje procedura, ko donosi odluku i kakva su pravila igre za šest ili dvanaest mjeseci unaprijed, tada je spremniji ulagati i širiti poslovanje. Upravo zato FIC u zvaničnim porukama nakon predstavljanja Barometra insistira na institucionalnoj sigurnosti, efikasnijoj administraciji i regulatornoj stabilnosti kao prioritetima – kazao je.<h2>Snažan signal</h2>S druge strane, podatak da više od 90 posto kompanija preporučuje BiH za ulaganja veoma je snažan signal, kaže Makarević. Objašnjava da to znači da investitori koji su već prisutni na našem tržištu, uprkos problemima, i dalje vide realan poslovni potencijal.- Zvanični FIC-ov sažetak navodi da više od 90 posto članica smatra BiH pogodnom za investiranje i ostanak, da 60 posto planira reinvestirati, te da nijedna velika kompanija sa stranim kapitalom ne planira zatvaranje pogona niti povlačenje iz BiH. To je važna poruka jer pokazuje da je povjerenje u tržište i dalje visoko, ali i da investitori očekuju da institucije uklone prepreke koje usporavaju dalji rast – kazao je Makarević.Ukupan doprinos članica Vijeća stranih investitora premašuje devet milijardi maraka, uz više od 20.000 zaposlenih. Iako je porez na dobit od 10 procenata među najnižim u Evropi, administrativne prepreke i utjecaj dnevne politike često stvaraju nesigurnost među investitorima. Sve ovo trebalo bi da služi kao važan osnov za kreiranje politika i mjera koje mogu unaprijediti poslovni ambijent u Bosni i Hercegovini.<h2>Prednosti BiH</h2>Makarević je istakao da BiH ima stvarne komparativne prednosti: geografski položaj, relativno konkurentne troškove, domaću radnu snagu i pristup regionalnim i evropskim tržištima.- Drugo, najveći dio povjerenja danas dolazi od onih koji su već ovdje i koji iz iskustva znaju da se, uprkos teškoćama, u BiH može poslovati i razvijati. Zato je ključno da taj postojeći kapital i postojeće povjerenje pretvorimo i u signal za nove investitore, a to je moguće samo ako se poboljša poslovni ambijent. FIC također navodi da je najveći fokus ulaganja usmjeren na ljudske resurse i razvoj kadrova, što dodatno pokazuje da investitori u BiH ne vide samo kratkoročan profit, nego i prostor za dugoročniji razvoj – objasnio je.

Kada investitor zna koliko traje procedura, ko donosi odluku i kakva su pravila igre za šest ili dvanaest mjeseci unaprijed, tada je spremniji ulagati

Čak 90 posto njih preporučuje BiH za ulaganje

Trećina stranih investitora se žali na BiH: Imamo potencijal, ali moramo postati funkcionalniji

Kompanija Lidl BH prošle godine ostvarila je gubitak od 41,5 miliona KM, što je gotovo dvostruko više u odnosu na minus od 23,5 miliona KM iz 2024. godine, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/gubici-rastu-investicije-eksplodiraju-lidl-sprema-veliki-ulazak-u-bih/">BiznisInfo</a>.Podsjetimo, Lidl je i ranijih godina bilježio negativan rezultat – 2023. godine gubitak je iznosio 18 miliona KM, godinu ranije 19,1 milion KM, dok je 2021. godine iznosio 7,6 miliona KM.<h2>Operativni troškovi bez velikih investicija</h2>Ovi gubici uglavnom se odnose na operativne troškove, poput plata zaposlenika i drugih redovnih rashoda, te ne uključuju velike investicije vrijedne stotine miliona maraka u kupovinu zemljišta i izgradnju objekata.Kompanija se intenzivno priprema za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine, a te pripreme iziskuju značajna finansijska sredstva.<h2>Manji prihodi uprkos neaktivnom poslovanju</h2>Iako Lidl još nije započeo redovno poslovanje u BiH, kompanija ostvaruje određene prihode.

Oni su prošle godine iznosili oko 1,9 miliona KM, što je blagi pad u odnosu na 2,1 milion KM iz prethodne godine, a najvećim dijelom odnose se na pružene usluge.<h2>Rast kapitala i ulaganja u infrastrukturu</h2>Kapital kompanije u Bosni i Hercegovini trenutno iznosi 617 miliona KM i kontinuirano raste.

Ulaganje obuhvata, između ostalog, izgradnju logističkog centra u Lepenici kod Sarajeva, kao i gradnju Lidl prodavnica širom zemlje

Lidlovo ulaganje u BiH dostiglo pola milijarde maraka

Najveći dio imovine odnosi se na nekretnine, postrojenja i opremu, što potvrđuje intenzivan investicioni ciklus.Lidl je već izgradio ili gradi desetine objekata širom zemlje, dok je veliki distributivni centar u Lepenici, općina Kiseljak, spreman za rad. Početak rada marketa očekuje se naredne godine.

Početak rada marketa očekuje se naredne godine

U jeku velikih gubitaka, Lidl drastično povećava ulaganja za otvaranje poslovnica u BiH

Baron Tramp (Trump), najmlađi od trojice sinova američkog predsednika Donalda Trampa, odlučio je da krene očevim stopama.<h2>Kapital za investicije</h2>Naime, prema izvještaju časopisa Newsweek od utorka, 7. aprila, Baron Tramp je naveden kao direktor kompanije "Sollos Yerba Mate", novog brenda pića, u koji je uložio kapital od milion dolaraOčekuje se da će brend biti lansiran u maju 2026. godine sa jednim prepoznatljivim ukusom: ananas i kokos, prenosi&nbsp;<a href="https://www.yahoo.com/news/articles/barron-trump-1-million-drink-144357572.html">Globe</a>.Naziv "SOLLOS" ima posebno značenje i inspirisan je Baronovim djetinjstvom provedenim na suncem okupanom području Palm Biča.&nbsp;"Sol" na španskom znači sunce, dok je "los" riječ "sol" napisana unazad, što predstavlja puni ciklus sunca, od izlaska do zalaska, kao i moto brenda - počinje tamo gdje se završava, navodi se u tekstu.Baron sarađuje sa grupom mladih poslovnih partnera, od kojih mnogi imaju veze sa elitnim školama i korporativnim sektorom.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">Barron Trump Enters Beverage Business With Yerba Mate Venture Barron Trump, the youngest son of Donald Trump, is stepping into the beverage industry as a director of a new yerba mate drink company. The startup has already raised around $1 million and plans to launch its first…&mdash; Shin | $OPENARMY 🇺🇸 🇨🇦 🇰🇷 (@mudirshin) <a href="https://twitter.com/mudirshin/status/2042434653328461890?ref_src=twsrc%5Etfw">April 10, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kompanija je registrovana u državama Delaver i Florida.Iako nema naznaka o nezakonitim radnjama, poslovni poduhvat studenta sa Univerziteta Njujork privlači povećanu pažnju zbog svoje blizine političkoj moći.<h2>Etička zabrinutost</h2>Kritičari navode da poslovne aktivnosti povezane sa članovima porodice predsjednika Donalda Trampa prolaze kroz pojačanu kontrolu dok je on na funkciji.Stručnjak za etiku javno je izrazio zabrinutost povodom lansiranja novog pića. Norm Ajzen (Eisen), suosnivač i izvršni predsedavajući organizacije "Democracy Defenders Fund", rekao je da poslovni interesi porodice Tramp "otvaraju još jedan potencijalni način za pokušaj uticaja na predsjednika putem različitih poslovnih šema njegove porodice".

Očekuje se da će brend biti lansiran u maju 2026. godine sa jednim prepoznatljivim ukusom

Krenuo očevim stopama: Uložio milion dolara u novi brend pića

Francuska posjeduje 2.437 tona zlatnih rezervi, što je svrstava na četvrto mjesto u svijetu, iza Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Italije.&nbsp;Donedavno je dio tog zlata bio pohranjen u Njujorku, ali se sada cjelokupna količina francuskog zlata nalazi u Parizu.Umjesto skupog, logistički zahtjevnog i rizičnog fizičkog transporta preko Atlantskog okeana, Francuska je primijenila drugačiju strategiju, kojom je, kako se navodi, “usput” ostvarila i značajnu finansijsku dobit.U periodu od jula 2025. do januara 2026. godine, Francuska centralna banka prodala je svojih posljednjih 129 tona zlata koje se nalazilo u Sjedinjenim Američkim Državama, a istovremeno je na evropskom tržištu kupila odgovarajuće količine zlatnih poluga.Ukupna količina rezervi ostala je nepromijenjena, ali je svo zlato sada smješteno u podzemnim trezorima u Parizu.Francuska centralna banka saopštila je da je ovim strateškim restrukturiranjem zlatnih rezervi ostvarila izuzetno visok kapitalni dobitak. Prema navodima iz Pariza, ostvarena je dobit od oko 12,8 milijardi eura.Kako se navodi, razlog za ovako visok finansijski efekat leži u prodaji i zamjeni dijela rezervi u trenutku kada je cijena zlata na svjetskom tržištu bila na historijskom maksimumu.<h2>Repatrijacija i modernizacija</h2>Francuska je dio svojih zlatnih rezervi u Njujorku držala još od kraja 1920-ih godina. Povlačenjem posljednjih 129 tona iz Sjedinjenih Američkih Država, okončan je proces započet još šezdesetih godina prošlog stoljeća pod predsjednikom Šarlom de Golom, čime je simbolično zaokružen koncept veće finansijske suverenosti.Od 2005. godine Banka Francuske postepeno zamjenjuje starije, “nestandardizirane” zlatne rezerve, poput zlatnika i poluga starijih formata, onima koji odgovaraju savremenim međunarodnim LBMA standardima.Ovaj proces još nije u potpunosti završen, a procjenjuje se da će preostalih 134 tone starijih zaliha biti usklađeno do 2028. godine.<h2>Stabilizacija bilansa centralne banke</h2>Ostvarena dobit od 12,8 milijardi eura značajno je poboljšala finansijski bilans Banke Francuske. Nakon gubitka od 7,7 milijardi eura u 2024. godini, banka je u 2025. godini zabilježila višak od 8,1 milijardu eura.Ipak, ovaj novac neće direktno biti uplaćen u državni budžet Francuske, uprkos visokom javnom dugu koji je krajem 2025. iznosio 3.460,5 milijardi eura, odnosno 115,6 posto BDP-a – što je jedan od najviših nivoa u Evropi, nakon Grčke i Italije.Prema pravilima Evropske unije, centralna banka mora ostati nezavisna, a zlato se tretira kao “sidro stabilnosti”.Guverner Francuske centralne banke Fransoa Vilroa de Galo naglasio je da povlačenje zlata iz Sjedinjenih Američkih Država nije bilo politička, već isključivo ekonomska odluka usmjerena na veću efikasnost.<h2>Njemački pristup</h2>Francuska i Njemačka imaju različite strategije kada su u pitanju zlatne rezerve.Njemačka raspolaže sa 3.352 tone zlata, ali je skoro polovina i dalje pohranjena u inostranstvu: 1.710 tona nalazi se u Bundesbanci u Frankfurtu na Majni, 1.236 tona u Njujorku, a 405 tona u Londonu.Skladištenje zlata u inostranstvu ima historijske razloge, jer se tokom Hladnog rata smatralo sigurnosnom mjerom u slučaju krize. Također, lokacije poput Njujorka i Londona omogućavaju brže trgovanje na međunarodnim tržištima.Ipak, okolnosti su se promijenile, pa se u Njemačkoj povremeno ponovo otvara rasprava o tome da li bi dio zlatnih rezervi trebalo vratiti iz Sjedinjenih Američkih Država.

Snažne trgovinske veze između Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine

U šta se najviše ulaže u BiH: Hrvatska i Njemačka uvoze najviše kapitala

EU pooštrava pravila: Drastično smanjuje kvote za bescarinski uvoz čelika

Mijatović: Osigurali smo više od pet miliona KM direktnih benefita za domaće start-upe i rast na globalnoj rang-listi

Kordić: Sajam u Mostaru je ključna platforma za privredu i nova partnerstva

Krišto: BiH je zemlja u koju se isplati investirati

Porezna uprava FBiH prodala nekretninu dužnika iz Čitluka za 351.000 KM

Haos u zračnom saobraćaju: Lufthansa otkazala stotine letova zbog štrajka pilota

Opala prodaja najvećih evropskih luksuznih brendova u Dubaiju i Abu Dhabiju zbog sukoba u Iranu

Za tri mjeseca 3.580 manje zaposlenih u FBiH

Opet porasle cijene nafte: Najave SAD o blokadi utjecale na tržištu

Evropa na rubu krize goriva: Dizel više od 2 eura, u brojnim zemljama protesti

Trećina stranih investitora se žali na BiH: Imamo potencijal, ali moramo postati funkcionalniji

U jeku velikih gubitaka, Lidl drastično povećava ulaganja za otvaranje poslovnica u BiH

Krenuo očevim stopama: Uložio milion dolara u novi brend pića

Francuska vratila zlato iz SAD-a i ostvarila milijardsku dobit, dok se evropske rezerve preispituju

Biznis

Snažne trgovinske veze između Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine

U šta se najviše ulaže u BiH: Hrvatska i Njemačka uvoze najviše kapitala

EU pooštrava pravila: Drastično smanjuje kvote za bescarinski uvoz čelika

Mijatović: Osigurali smo više od pet miliona KM direktnih benefita za domaće start-upe i rast na globalnoj rang-listi

Kordić: Sajam u Mostaru je ključna platforma za privredu i nova partnerstva

Krišto: BiH je zemlja u koju se isplati investirati

Porezna uprava FBiH prodala nekretninu dužnika iz Čitluka za 351.000 KM

Haos u zračnom saobraćaju: Lufthansa otkazala stotine letova zbog štrajka pilota

Opala prodaja najvećih evropskih luksuznih brendova u Dubaiju i Abu Dhabiju zbog sukoba u Iranu

Za tri mjeseca 3.580 manje zaposlenih u FBiH

Opet porasle cijene nafte: Najave SAD o blokadi utjecale na tržištu

Evropa na rubu krize goriva: Dizel više od 2 eura, u brojnim zemljama protesti

Trećina stranih investitora se žali na BiH: Imamo potencijal, ali moramo postati funkcionalniji

U jeku velikih gubitaka, Lidl drastično povećava ulaganja za otvaranje poslovnica u BiH

Krenuo očevim stopama: Uložio milion dolara u novi brend pića

Francuska vratila zlato iz SAD-a i ostvarila milijardsku dobit, dok se evropske rezerve preispituju