Borba za vodeću poziciju u oblasti umjetne inteligencije ulazi u novu fazu, a odnosi između najvećih tehnoloških kompanija postaju sve napetiji. Google, koji posluje u okviru kompanije Alphabet, odlučio je značajno ograničiti pristup svojim najnaprednijim AI modelima iz porodice Gemini kompaniji Meta, vlasniku Facebooka i Instagrama. Ovaj potez mogao bi imati ozbiljne posljedice na daljnji razvoj tržišta umjetne inteligencije i promijeniti ravnotežu snaga u Silicijskoj dolini.Vijest o ovom potezu prvi je objavio Financial Times u ekskluzivnom izvještaju, dok je Reuters naknadno potvrdio ključne informacije. Prema navodima ovih medija, pregovori između dvije kompanije o širem partnerstvu i zajedničkom korištenju tehnologije umjetne inteligencije nisu dali rezultate, čime je saradnja svedena na znatno manji nivo.Prema informacijama novinara Financial Timesa, koji se pozivaju na izvore upoznate s odlukama vrha Alphabeta, rukovodstvo kompanije odlučilo je promijeniti dosadašnji pristup nakon interne procjene Metinih dugoročnih planova za korištenje Googleove AI tehnologije. Analiza je pokazala zabrinutost da bi Meta, zahvaljujući mreži od nekoliko milijardi aktivnih korisnika svojih platformi, mogla steći veliku prednost u komercijalizaciji rješenja zasnovanih na Gemini modelima.Saradnja koja je prvobitno bila zamišljena kao obostrano korisno partnerstvo, u kojem bi Meta koristila Gemini za unapređenje svojih sistema i algoritama, sada je ograničena na minimum.Novinari navode da su Googleovi pravni i tehnički timovi uveli stroga ograničenja i dodatne sigurnosne mehanizme kako bi spriječili Metu da Gemini koristi za razvoj vlastitih konkurentskih komercijalnih AI rješenja. Reuters ističe da je osnovni razlog ove odluke zaštita Googleove intelektualne svojine i očuvanje konkurentske prednosti.Prema dostupnim informacijama, izvršni direktor Alphabeta Sundar Pichai i njegov tim smatraju da postoji rizik da bi Meta mogla iskoristiti Googleovu tehnologiju kao osnovu za izgradnju dominantne pozicije na tržištu generativne umjetne inteligencije.Kako navodi Financial Times, Google želi zadržati status jednog od vodećih pružalaca AI tehnologija na svjetskom tržištu, umjesto da postane kompanija čija se infrastruktura koristi kao temelj za razvoj konkurentskih proizvoda drugih tehnoloških giganata.

Odlučili značajno ograničiti pristup svojim najnaprednijim AI modelima iz porodice Gemini 

Strah od dominacije: Google povukao radikalan potez protiv Mete

Jedan od najpoznatijih privrednika u Bosni i Hercegovini, goraždanski poduzetnik Halil Oković, priprema novi značajan poslovni potez. Prema pisanju BiznisInfo.ba, Oković uskoro planira objaviti dobrovoljnu ponudu za preuzimanje Privredne banke Sarajevo.On je već najveći pojedinačni dioničar u toj banci, ali bez većinskog udjela, a plan mu je da otkupi preostale dionice od ostalih vlasnika koji budu zainteresovani za prodaju.Privredna banka Sarajevo je prošle godine ostvarila dobit od 9,3 miliona KM, što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu kada je profit iznosio 12,3 miliona KM.<h2>Trenutno kontroliše 22,5 posto banke</h2>Oković direktno i preko svojih kompanija OKAC i Goraždeputevi posjeduje 88.026 dionica, odnosno 22,5 posto vlasništva Privredne banke Sarajevo. Dobrovoljna ponuda odnosit će se na preostalih 303.156 dionica, odnosno 77,5 posto kapitala banke. KarteVažno je naglasiti da Oković na ovaj potez nije zakonski obavezan. Naime, prema Zakonu o preuzimanju dioničkih društava obavezna ponuda nastaje tek kada neko pređe prag od 25 posto vlasništva s pravom glasa, podsjeća BiznisInfo.ba.U ovom slučaju riječ je o dobrovoljnoj ponudi, što znači da je Oković sam odlučio pokušati povećati svoj vlasnički udio u banci. Koliko će dioničara prihvatiti ponudu zavisit će prije svega od cijene koja će biti ponuđena, a koja će biti poznata nakon objave prospekta preuzimanja.BiznisInfo.ba je nedavno objavio detaljnu analizu poslovnog carstva Halila Okovića, koje obuhvata kompanije iz namjenske industrije, građevinarstva, putogradnje i bankarstva.Oković je najveći privatni dioničar kompanije Unis Ginex, vodećeg proizvođača kapisli u ovom dijelu Evrope, u kojoj posjeduje oko 23,6 posto dionica, dok Federacija BiH ima većinski paket. KvalifikacijeSP 2026Istovremeno, jedan je od ključnih vlasnika kompanije PTG (Pobjeda Technology Goražde), gdje kontroliše oko 45 posto vlasništva. Njegov poslovni sistem čine i građevinske kompanije OKAC, Goraždeputevi i GPD Drina, koje godinama učestvuju u realizaciji brojnih infrastrukturnih projekata.<h2>Širenje poslovnog sistema</h2>Ulaskom u postupak dobrovoljnog preuzimanja Privredne banke Sarajevo, Oković pokazuje da želi dodatno ojačati svoje prisustvo u bankarskom sektoru.Za sada nije poznato koliku cijenu će ponuditi ostalim dioničarima, ali je jasno da bi, ukoliko ponuda bude uspješna, mogao značajno povećati svoj uticaj u jednoj od domaćih banaka.Ovaj potez predstavlja još jedan korak u širenju poslovnog sistema jednog od najuticajnijih privatnih poduzetnika u istočnom dijelu Federacije BiH.&nbsp;

Naime, prema Zakonu o preuzimanju dioničkih društava obavezna ponuda nastaje tek kada neko pređe prag od 25 posto vlasništva s pravom glasa

Novi veliki poslovni potez u BiH: Halil Oković želi preuzeti Privrednu banku Sarajevo

Posjetili smo trgovačke centre u Sarajevu i Lukavici: Zabrana rada nedjeljom u FBiH koja pumpa promet u RSDok od jutra u Istočnom Sarajevu trgovina cvjeta i dok su parkirališta ispred trgovačkih centara puna, svega nekoliko kilometara dalje u Sarajevu tržni centri stoje zatvoreni, uvjerila se i danas ekipa Avaza.

Građani nisu prestali kupovati zato što je nedjelja, samo su promijenili destinaciju. To ne vidi samo onaj koji neće, pa tako i oni koji zagovaraju neradnu nedjelju u FBiH.Slika koja se danas može vidjeti u Lukavici (kao i proteklih nedjelja) otvara neugodno pitanje: da li je neradna nedjelja u FBiH zaista zaštitila radnike ili je dio prometa jednostavno preselila tamo gdje ograničenja nema, u RS.

Uvođenje neradne nedjelje u FBiH predstavljeno je kao mjera koja će donijeti bolji balans između privatnog i poslovnog života zaposlenih. Ideja zaštite radnika sama po sebi nije sporna. Međutim, postavlja se pitanje da li je način na koji je mjera provedena proizveo i neželjene ekonomske posljedice koje se danas sve teže ignorišu.Dok su trgovine u FBiH zatvorene, nekoliko kilometara dalje, u RS, poslovanje se odvija normalno. Potrošači ne prestaju kupovati zato što je nedjelja. Oni samo mijenjaju lokaciju kupovine. Novac ne nestaje iz ekonomije, on prelazi administrativnu liniju.Posebno se to osjeti u gradovima uz entitetsku granicu, ali i u Sarajevu koje pretenduje da bude regionalni i turistički centar.Kakvu poruku šalje glavni grad kada turista tokom vikenda zatekne zatvorene prodavnice, ograničenu ponudu i osjećaj grada koji rano „zatvara vrata“ – to je sasvim jasno. Grad koji želi biti moderan, otvoren i konkurentan mora voditi računa i o iskustvu posjetilaca.Naravno, nije pitanje treba li štititi radnike. Tu nema nikakve dileme, ali postoje načini koji bi bili adekvatniji. Mnoge evropske zemlje imaju fleksibilna rješenja – ograničeno radno vrijeme, veće naknade za rad nedjeljom, rotacije zaposlenih ili izuzetke za turističke zone.Zbog slike koja se može vidjeti i danas, sve češće se postavlja pitanje da li je neradna nedjelja u ovom obliku ekonomska zabluda i do kada će je, i za čiji interes, vlasti u FBiH tvrdoglavo ignorisati.

Građani nisu prestali kupovati zato što je nedjelja, samo su promijenili destinaciju

Video / Posjetili smo trgovačke centre u Sarajevu i Lukavici: Zabrana rada nedjeljom u FBiH koja pumpa promet u RS

Po drugi put je u posljednjoj deceniji Bosna i Hercegovina gurnuta na margine svetskih ekonomskih tokova. Završili smo prije osam dana na ozloglašenoj sivoj listi FATF-a, uz druge države kojima fali sposobnosti ili volje da se bore protiv pranja novca i financiranja terorizma.Osim BiH i Bugarske, na listi je od evropskih zemalja jedino još Kraljevina Monako, ali taj poreski raj je sasvim druga priča. Domaćim privrednicima, građanima i bh. dijaspori je ovo usporilo i poskupilo međunarodne transakcije, a bankama pojačalo nadzor nad poslovanjem uz negativne posljedice za investicije i kreditni rejting BiH.

BiH na “sivoj listi” Moneyvala: Softić prozvao Bećirovića i vlast

Oštre poruke Softića: Zna li Bećirović da je BiH završila na “sivoj listi” Moneyvala?

Odluka FATF-a, koji čini više od 40 država i organizacija među kojima su Europska unija i Sjedinjene Američke Države, uslijedila je nakon višegodišnjih upozorenja Vijeća Europe, koje je vlast Federacije BiH uporno ignorisala.&nbsp;<h2>Diletantizam i selfijanje</h2>Iako se vlast Trojke u Federaciji BiH pokušava oprati time da je za sve kriv samo Milorad Dodik, svima je jasno da je najodgovornija za sivu listu upravo vlast Federacije.Kazna FATF-a je izrečena prvenstveno zbog činjenice da još uvijek nije uspostavljen funkcionalan Registar stvarnih vlasnika kompanija, koji blokira i opstruiše vlast u Federaciji BiH.Republika Srpska svoj dio posla i zakonskih obaveza prema Moneyvalu i FATF-u završila još davno, kroz Agenciju za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF).Međutim, budući da međunarodne institucije Bosnu i Hercegovinu posmatraju isključivo kao jedinstven finansijski i pravni prostor, administrativni nemar i blokade u Sarajevu direktno povlače cijelu državu na dno.Svoju zainteresovanost za ekonomske teme vladajuća trojka demonstrira bezbrižnim snimanjem selfija, tokom sjednice na kojoj se raspravljano o spašavanju industrijskog giganta, Željezare Zenica.&nbsp;

Naša stranka, ulje o platnu: Dok traje rasprava o spašavanju Željezare, delegati NS-a prave selfije

Nedostatak funkcionalnog registra stvarnih vlasnika kompanija u FBiH je direktan šamar vlasti Trojke. FATF je jasno stavio do znanja da želi da se u svakom trenutku u elektronskom registru vidi ime i prezime čovjeka koji stvarno posjeduje neku firmu i uzima profit, a ne da se vlasništvo skriva iza fiktivnih firmi, advokata i ofšor zona.Ali zbog poslovične tromosti, nedostatka znanja, političke volje i unutarstranačkih prepucavanja u Vladi i Parlamentu FBiH, ključni mehanizam za borbu protiv finansijskog kriminala – Registar stvarnih vlasnika pravnih lica – još uvijek ne postoji.Dodatni usloviFATF je javno objavio da u narednom periodu očekuje hitnu i aktivnu saradnju vlasti u BiH na otklanjanju detektovanih nedostataka.Pred domaće institucije postavljeno je devet rigoroznih i jasnih ciljeva koji se moraju ostvariti kako bi država bila uklonjena s ove problematične liste, a svi se odnose na uspostavljanje strogog i transparentnog nadzora nad svim novčanim transakcijama.FATF u principu navodi da je BiH donijela strategiju na papiru i dala neka uputstva bankama, ali to nije dovoljno. Država mora tačno locirati kroz koje privredne sektore se kod nas najlakše pere prljavi novac, mora sarađivati brzo i efikasno sa međunarodnim agencijama, i početi žestoko, a ne simbolično, kažnjavati perače novca.

Povratak na sivu listu MONEYVAL-a otežat će život bh. građanima: Na udaru oni koji imaju najmanje

Međunarodna zajednica više ne vjeruje obećanjima i traže konkretna hapšenja, suđenja i presude za pranje novca.Finansijski eksperti i međunarodni ocjenjivači opravdano gube strpljenje za opravdanja federalnih zvaničnika, jer se o uspostavljanju ovog registra pregovara i raspravlja godinama, bez ikakvog konkretnog ishoda u praksi.Suština spora i detalji oko samog registra ogledaju se u uspostavljanju centralizovane, elektronske baze podataka u kojoj se više neće moći sakriti stvarni, fizički vlasnici kompanija.Prema evropskim direktivama, stvarni vlasnik je svako fizičko lice koje posredno ili neposredno ima više od 25 posto vlasništva ili upravljačkih prava u nekom preduzeću, fondaciji ili udruženju građana. Cilj ovog registra je da se stane u kraj fiktivnim firmama i ofšor kompanijama, koje su registrovane na advokate ili posrednike, a iza kojih se zapravo kriju lokalni moćnici, korumpirani političari ili sumnjivi strani kapital koji kroz nekretnine i fingirane poslove pere novac u BiH.

Siva lista i ekonomski kolaps su posljedice političkog diletantizma vlasti FBiH

Trojka: Možda smo nesposobni, ali nismo teroristi

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević ovih dana predstavio je analizu Finansijsko-informatičke agencije (FIA) prema kojoj je sektor trgovine u Federaciji BiH tokom 2025. godine ostvario 36,74 milijarde KM prihoda, što je čak 84 posto više nego 2016. godine.Brojka zvuči impresivno, ali otvara pitanje zašto se kao referentna godina bira upravo 2016., a ne prethodna ili pretprošla godina.Naime, kada se posmatraju noviji podaci, slika izgleda znatno manje spektakularno.

<h2>Stanje u RS</h2>Prihodi sektora trgovine u FBiH iznosili su približno 33,1 milijardu KM u 2023. godini, gotovo 35,3 milijarde KM u 2024., te 36,74 milijarde KM u 2025. godini. To znači da je rast u 2025. u odnosu na 2024. iznosio približno 4,1 posto, dok je u odnosu na 2023. godinu rast iznosio blizu 11 posto.Drugim riječima, umjesto rasta od 84 posto, koji se dobija poređenjem s periodom od skoro jedne decenije, posljednje dvije godine pokazuju znatno umjereniji trend.Posebno je zanimljivo da je riječ o sektoru u kojem veleprodaja generiše više od polovine ukupnih prihoda, što znači da ovi podaci ne govore isključivo o kupovini građana u prodavnicama, nego i o poslovanju između kompanija.Dok se u Federaciji raspravlja o efektima zabrane rada nedjeljom, vlasti Republike Srpske poručuju da ne planiraju slijediti federalni model.Ministarstvo trgovine i turizma RS saopćilo je da je neradna nedjelja u Federaciji, prema njihovim informacijama, proizvela negativne posljedice po promet, zaposlenost i lokalne zajednice te da upravo zbog toga treba oprezno razmotriti eventualno uvođenje iste mjere u RS-u.Istovremeno, zvanična statistika Republike Srpske pokazuje da je promet u trgovini na malo tokom 2025. godine realno porastao za 10,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je nominalni rast iznosio 12,2 posto.To znači da je stvarni obim kupovine u prodavnicama rastao gotovo istim tempom kao i ukupni prihodi trgovinskog sektora u Federaciji posmatrani kroz dvogodišnji period.<h2>Suprotni narativi</h2>Zagovornici neradne nedjelje ističu da zabrana nije dovela do pada prometa i da radnici imaju više vremena za porodicu i odmor.Protivnici, s druge strane, upozoravaju da dio potrošnje odlazi u RS, Hrvatsku i lokalne zajednice koje imaju izuzeća od zabrane, te podsjećaju da je sve veći broj općina i gradova tražio posebne režime rada.Zanimljivo je da se argumentacija vlasti često mijenja zavisno od potrebe.Kada se govori o uspjesima, ističe se rast prihoda trgovine od 84 posto u odnosu na 2016. godinu. Kada se otvori pitanje odlaska kupaca u RS, onda se poručuje da se, kako je ministar Hasičević kazao - efekti neradne nedjelje ne mogu svoditi samo na "pazar".

Podaci pokazuju da su prihodi sektora od 2023. do 2025. porasli svega 11 posto, ne računajući inflaciju

Zašto Hasičević promet poredi s 2016. godinom: Kako vlast fingira statistiku

Na hiljade je divljih deponija rasuto širom Bosne i Hercegovine, pokazuju zvanični podaci. Mnoge od onih koje nazivaju opštinskim, gradskim ili kantonalnim, malo se razlikuju od ovih divljih.&nbsp;Na njih se otpad istresa na gomilu, procjedne vode se slijevaju u zemlju i najbliže potoke, te svako malo izbije požar pa zatruju i zrak. Takvu deponiju nije ni potrebno zapaliti, ona to često uradi sama. U njoj se trulenjem nakupi metan, eksplozivni plin koji lako plane pod jačim suncem i komadićem stakla.&nbsp;Dok bosanskohercegovački političari svakodnevno drže isprazne govore o evropskom putu, usvajanju visokih standarda i briselskim reformama, surova realnost na terenu ih brutalno i svakodnevno demantuje.&nbsp;<h2>Velike priče ali sitna djela&nbsp; &nbsp;</h2>Evidentno je da je "car potpuno go", jer domaća vlast ne upijeva riješiti čak ni elementarne potrebe društva, poput upravljanja otpadom ili prečišćavanja fekalnih voda prije ispuštanja u rijeke.&nbsp;Evropa za Bosnu i Hercegovinu očigledno ostaje samo apstraktan pojam i politički poligon za skupljanje poena, dok se zemlja u stvarnosti doslovno guši u stotinama hiljada tona vlastitog otpada i fekalija.&nbsp;Ali evropski put je manji dio problema. Dok razvijene evropske zemlje, prema kojima navodno stremimo, otpad tretiraju kao dragocjen resurs i pretvaraju ga u energiju i profitabilan biznis, mi od njega uporno proizvodimo ekonomso-zdravstvenu štetu.&nbsp;&nbsp;Uborak je jedno od niza upozorenja koje ignorišemo, jer su brojne druge širom države odavno premašile predviđene kapacitete i postale tempirane ekološke bombe, koje truju podzemne vode, zrak i lokalno stanovništvo i uništavaju ekoenomiju.<h2>Pogubno za turizam&nbsp;</h2>Najtužniji dokaz našeg odnosa prema prirodi jesu rijeke, nekadašnji ponos i najveći turistički adut ove zemlje, koje su danas pretvorene u plutajuće grobnice smeća.Dovoljno je pogledati korita Bosne, Drine, Vrbasa ili Neretve nakon prvih obilnijih kiša da se shvati stvarna razmjera ove katastrofe. Tone plastične ambalaže, automobilskih guma, pa čak i starih kućanskih aparata plutaju našim vodotocima ispred nosa tromih, korumpiranih i potpuno nezainteresovanih institucija.am počinju u našem vlastitom dvorištu, s kantom za smeće u ruci.

Ogromna količina smeća u Drini kod Višegrada

Ogromna količina smeća u Drini kod Višegrada privukla pažnju svjetskih medija

Ništa bolja, ako ne i gora situacija, nije ni kada se analizira stanje kanalizacionog sistema i otpadnih voda. Većina bh. gradova uopšte ne posjeduje funkcionalne kolektore i moderne prečistače. Sve fekalije, industrijski otrovi i teški metali bez ikakvog prethodnog tretmana idu direktno u rijeke, pa zapravo pijemo vodu iz izvorišta koja se nalaze svega nekoliko kilometara od nezaštićenih kanalizacionih ispusta.Inspekcijski organi djeluju tromo, kazne za zagađivače su simbolične, a ekološko pravo postoji samo kao mrtvo slovo na papiru. Zakoni se prepisuju iz Brisela radi forme, ali se njihova implementacija u praksi svjesno opstruiše jer industrijski giganti radije plaćaju minimalne takse nego što investiraju milione u sisteme za filtriranje. Političkim elitama ekologija služi isključivo kao paravan za privlačenje stranih donacija i povoljnih kredita koji potom završe u administrativnim lavirintima.

Područje zaštićene UNESCO zone u Mostaru: Fekalije u Radobolji

Fekalije u rijekama: Sistem prečišćavanja pred kolapsom

<h2>Nije sve do političara</h2>Svijest prosječnog građanina je posebna, porazna priča. Bacanje smeća kroz prozor automobila ili formiranje deponije uz rijeku postalo je društveno prihvatljivo ponašanje, dok je obrazovni sistem potpuno zakazao u kreiranju ekološke kulture kod mlađih generacija. Na sceni je kolektivno sljepilo gdje svi vide problem, ali niko ne želi preuzeti ličnu i institucionalnu odgovornost. Dok Evropska unija nameće rigorozni zeleni plan i uvozne takse, naša ekonomija zbog ekocida srlja u potpunu izolaciju. Bosna i Hercegovina se već nalazi na samom vrhu evropskih lista po smrtnosti uzrokovanoj zagađenjem zraka i okoliša. Mi skupo plaćamo cijenu sopstvenog nemara kroz onkološke klinike i skraćivanje životnog vijeka. Težnja ka Evropskoj uniji zahtijeva radikalnu promjenu načina života, mentaliteta i upravljanja resursima, a ne samo praznu retoriku. Evropa nas sigurno neće primiti sa hiljadama divljih deponija i rijekama koje služe kao otvorene fekalne kanalizacije. Krajnje je vrijeme da shvatimo da odbrana domovine i istinski patriotiz

Zanemarivanje ekologije pogubno utiče na javno zdravlje, ali i na ekonomiju, naročito turizam i poljoprivredu       

Dok priča bajke o Evropi, vlast nam ubija i zdravlje i ekonomiju 

Zabrana izvoza pilećeg mesa iz Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije bit će ukinuta od 30. juna, potvrdio je pomoćnik ministra za veterinarstvo Republike Srpske Negoslav Lukić.Lukić je podsjetio da je zabrana trajala četiri mjeseca, odnosno od kada je ustanovljen ptičiji grip na podruju opštine Petrovo.- Ukidanje zabrane izvoza pilećeg mesa od velikog je značaja za domaće proizvođače, rekao je Lukić za <a href="https://www.nezavisne.com/ekonomija/privreda/Ukida-se-zabrana-izvoza-pileceg-mesa-iz-BiH/971117">Nezavisne</a>.Naime, ptičiji grip na području opštine Petrovo evidentiran je u februaru, dok su zone nadzora ukinute početkom aprila, od kada se i očekivao povratak izvoznog statusa pilećeg mesa na tržište EU.Peradarstvo je jedina grana stočarstva u BiH koja ima suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Peradarstvo je jedina grana stočarstva u BiH koja ima suficit

Ukida se zabrana izvoza pilećeg mesa iz BiH

Izvršni direktor kompanije Volkswagen Oliver Blum planira da ukine do 100.000 radnih mjesta i obustavi proizvodnju u četiri njemačke fabrike, objavio je njemački biznis portal Manager Magazin.Plan podrazumijeva i smanjenje planiranih investicija za oko 15 odsto, kako prenosi Reuters, na nešto više od 130 milijardi eura (148 milijardi dolara) u narednih pet godina.Volksvagen takođe planira da obustavi proizvodnju u fabrikama u Hanoveru, Cvikauu i Emdenu, kao i u fabrici kompanije Audi u Nekarsulmu, kada postojeći modeli vozila budu povučeni iz proizvodnje.Predložene mjere išle bi dalje od postojećeg programa smanjenja broja zaposlenih za 50.000 radnika i dolaze uprkos sporazumu sa sindikatima iz 2024. godine, kojim je isključeno zatvaranje fabrika u Njemačkoj tokom ove decenije.Kako navode, portparol kompanije Volkswagen odbio je da komentariše "povjerljive dokumente", navodeći da će se odluke razmatrati i odobravati u organima upravljanja kompanije.

Planira se obustava proizvodnje u fabrikama u Hanoveru, Cvikauu i Emdenu, kao i u fabrici kompanije Audi u Nekarsulmu

Volksvagen gasi fabrike, planira da ukine 100.000 radnih mjesta

Bitcoin (BTC) se oporavio na oko 59.800 dolara nakon pada na 58.206 dolara, oporavljajući se usred oštrog pada azijskih dionica, uključujući pad južnokorejskog Kospija od 8% i pad japanskog Nikkeija od 3%.Unatoč ovom oporavku, cijena bitcoina je i dalje pala za više od 5% za sedam dana i gotovo 20% za mjesec. Stručnjaci napominju da je raspon od 50.000 do 60.000 dolara historijski bio snažna zona podrške za bitcoin, privlačeći kupce tokom padova tržišta. Rasprodaja azijskih dionica slijedi averziju prema riziku na Wall Streetu, potaknutu porastom cijena koji su najavile velike tehnološke kompnije poput Applea zbog rastućih troškova.No, okruženje za bitcoin trenutno ne izgleda dobro. Opklade protiv Bitcoina gomilaju se na Wall Streetu dok cijena kriptovalute pada blizu dvogodišnjeg minimuma.Opcije kojima se trguje na iShares Bitcoin Trust ETF-u (NASDAQ: $IBIT), najvećem BTC fondu kojim se trguje na berzi, ukupno su iznosile 1,1 milion ugovora 25. juna, što je dvostruko više od prosjeka u posljednjih 30 dana.Prodajne opcije više su nego udvostručile broj kupovnih opcija jer trgovci na Wall Streetu i dalje vjeruju da cijena Bitcoina mora dodatno pasti.

Opklade protiv Bitcoina gomilaju se na Wall Streetu

Bitcoin se podigao blizu 60.000 dolara, ali ipak postoji problem

Na danas održanom ročištu pred Opštinskim sudom u Zenici nije donesena konačna odluka o pokretanju ili nepokretanju stečajnog postupka nad preduzećem Nova Željezara Zenica.Sutkinja Sanja Pavlić će, nakon što je danas saslušala kompletan izvještaj koji je u predstečajnom postupku sačinio privremeni stečajni upravnik Jasmin Hadžirašidović, konačnu odluku donijeti u naredna tri dana.Hadžirašidović je, pak, istakao kako ostaje pri svim navodima iz izvještaja koji je sačinio na zahtjev ovog suda, u kojem je naveo da postoje svi uslovi za otvaranje stečaja nad ovim preduzećem, a koje zahtijeva potpunu reorganizaciju i prekid integralne proizvodnje čelika, koja je i obustavljena nedavnim gašenjem ili prestanka rada pogona Visoka peć, Aglomeracija i Čeličana.Preduzeće se, istakao je, nalazi u stanju platežne nesposobnosti, a povjerioci potražuju oko 317.307.000 KM, od čega je 240.000.000 KM dospjelih te još 77 miliona KM nedospjelih potraživanja.Najveći povjerioci su „Ferrum“ iz Zvornika sa 160 miliona koji je u vlasništvu sina ministra saobraćaja i veza RS Zorana Stevanovića, Nova Ljubija Prijedor sa 69 miliona, Pavgord s 41 milion KM, Elektroprivreda BiH s 8,2 miliona, Toplana Zenica sa 6,5 miliona KM, Messer BiH s 5,4 miliona, Energoinvest sa 4,65 miliona KM.Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, koja je nedavno sačinila Prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica, kojeg su usvojili i zastupnici oba doma Parlamenta FBiH, ima planove za očuvanje integralne proizvodnje čelika u Zenici i BiH te je nedavno, Opštinskom sudu Zenica, za vanrednu upravnicu predložila dugogodišnju zaposlenicu ovog preduzeća Senu Šaranović.

Preduzeće se nalazi u stanju platežne nesposobnosti, a povjerioci potražuju oko 317.307.000 KM

Stevanovićev sin potražuje od Nove Željezare 160 miliona KM

Premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić i ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić posjetili PretisGeneralni direktor kompanije Pretis Fuad Šehić primio je u posjetu premijera Federacije Bosne i Hercegovine Nermina Nikšića i federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića.Tema posjete bilo je sagledavanje aktuelnog stanja u kompaniji Pretis, sa akcentom na buduće planove poslovanja kompanije, nove investicije i proširenje proizvodnje, te aktivno učešće Vlade FBiH u budućim poduhvatima.Na sastanku je navedeno kako je Pretis u posljednjem periodu značajno stabilizovao svoje poslovanje, što je rezultat predanog rada Uprave u proteklom periodu. Sudionici sastanka su upoznati sa informacijom da je Pretis u proteklom periodu povećao proizvodnju za 30 posto.Premijer Nikšić i minstar Lakić su također upoznati sa stavovima partnera Pretisa, koji su izrazili zadovoljstvo novim načinom upravljanja kompanijom. To dovoljno govori o ozbiljnim namjerama i Uprave Pretisa i Vlade Federacije BiH o budućnosti Pretisa, jedne od najbitnijih domaćih kompanija namjenske industrije. Uspjeh Pretisa čini i uspjeh cjelokupne namjenske industrije.Na sastanku su još predstavljeni planovi za budući period, koji su vezani za nove poslovne investicije Pretisa, jačanje domaćih kapaciteta opskrbe, edukaciju novih kadrova, optimizaciju poslovanja i pronalasku novih tržišta, a sve u skladu sa vizijom razvoja ove kompanije do 2030. godine. Sudionici su na kraju sastanka izrazili zadovoljstvo nedavnim uspješnim nastupom Pretisa na svjetskom sajmu odbrambene i sigurnosne industrije Eurosatory u Parizu, gdje su uspostavljeni i novi poslovni kontakti.

Na sastanku su još predstavljeni planovi za budući period, koji su vezani za nove poslovne investicije Pretisa, jačanje domaćih kapaciteta opskrbe, edukaciju novih kadrova, optimizaciju poslovanja i pronalasku novih tržišta, a sve u skladu sa vizijom razvoja ove kompanije do 2030. godine

Pretis tvrdi da je povećao proizvodnju za 30 posto

Prema procjenama Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ekonomska aktivnost u zemlji početkom 2026. godine bilježi umjeren rast. Procijenjeni rast realne ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu iznosi 2,1 posto, što pokazuje da privreda nije u padu, ali ni u snažnom zamahu.<h2>Ključni problem</h2>Međutim, rast ekonomije ne znači automatski da građani žive bolje. Ključni problem ostaje inflacija, odnosno rast cijena proizvoda i usluga. Prema procjenama CBBiH, inflatorni pritisci su pojačani, a očekuje se da bi ukupna inflacija u prvoj polovini 2026. godine mogla iznositi gotovo 5,3 posto, dok se za treći kvartal procjenjuje rast na približno 6,1 posto.Za građane to znači da novac gubi dio svoje vrijednosti. Ako plate i primanja ne rastu istim tempom kao cijene, porodice za isti iznos mogu kupiti manje nego ranije. Najviše se to osjeti kroz svakodnevni život — kroz skuplju hranu, veće račune, više troškove energije, goriva, prevoza i različitih usluga.- Situacija je takva da ćemo biti izloženi inflatornim pritiscima i to u ovakvom odnosu snaga ne možemo izbjeći. Sve će na kraju rezultirati rastom cijena u našoj zemlji, a to svakako pogađa sve naše građane, kaže za „Avaz“ ekonomista Zoran Pavlović.<h2>Naša proizvodnja</h2>Kako kaže, mnogo toga je do vlasti i ministarstava. - Ministarstva koja se bave određenim oblastima trebala su odavno ulagati u našu proizvodnju, kako bismo imali instrumente da zadržimo određeni nivo cijena, ali to se jednostavno ne radi. Mi smo prepušteni uvoznim lancima koji diktiraju mnogo toga. Građani trpe, a političare to ne zanima, iako su ministarstva namijenjena upravo tome, da se bave i pitanjima vezanim za ekonomiju i životni standard građana. Nisam optimističan. Očekuju nas nova poskupljenja, a i građani moraju uzeti stvari u svoje ruke. Ubrzo dolaze izbori, pa neka izaberu vlast koja će raditi na tome da ljudi bolje žive, naglasio je Pavlović.Struka naglašava da je dodatni problem što se inflacija ne širi samo kroz jedan sektor. Kada poskupe energenti ili sirovine, povećavaju se troškovi proizvodnje, transporta i poslovanja. Ti troškovi se na kraju prenose na proizvode koje kupuju građani.

Građani trpe, iako su ministarstva namijenjena upravo tome, da se bave i pitanjima vezanim za životni standard građana

Ekonomisti nisu optimistični: Slijede nova poskupljenja, a vlast to ne zanima

Na danas održanom ročištu pred Općinskim sudom u Zenici, glavnim pretresom kojim je rukovodila sutkinja Sanja Pavlić, nije donesena konačna odluka o pokretanju ili nepokretanju stečajnog postupka nad preduzećem Nova Željezara Zenica.Sutkinja Pavlić će, nakon što je danas saslušala kompletan izvještaj koji je u predstečajnom postupku sačinio privremeni stečajni upravnik Jasmin Hadžirašidović, najavila kako će konačnu odluku donijeti u naredna tri dana. Hadžirašidović je, pak, istakao kako ostaje pri svim navodima iz izvještaja koji je sačinio na zahtjev ovog suda, u kojem je naveo da postoje svi uslovi za otvaranje stečaja nad ovim preduzećem, a koje zahtijeva potpunu reorganizaciju i prekid integralne proizvodnje čelika, koja je i obustavljena nedavnim gašenjem ili prestanka rada pogona Visoka peć, Aglomeracija i Čeličana.Preduzeće se, istakao je, nalazi u stanju platežne nesposobnosti, a povjerioci potražuju oko 317.307.000 KM, od čega je 240.000.000 KM dospjelih te još 77 miliona KM nedospjelih potraživanja. Najveći povjerioci su Ferrum iz Zvornika sa 160 miliona, Nova Ljubija Prijedor sa 69 miliona, Pavgord s 41 milion KM, Elektroprivreda BiH s 8,2 miliona, Toplana Zenica sa 6,5 miliona KM, Messer BiH s 5,4 miliona, Energoinvest sa 4,65 miliona KM...&nbsp;Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, koja je nedavno sačinila Prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica, kojeg su usvojili i zastupnici oba doma Parlamenta FBiH, ima planove za očuvanje integralne proizvodnje čelika u Zenici i BiH te je nedavno, Općinskom sudu Zenica, za vanrednu upravnicu predložila dugogodišnju zaposlenicu ovog preduzeća Senu Šaranović. Sud bi u narednih nekoliko dana trebao donijeti i odluku o imenovanju ili neimenovanju Sene Šaranović. Ako je imenuje, automatski bi bio prekinut i sudski postupak te obustavljene sve druge pravne radnje u postupku otvaranju stečaja nad ovim preduzećem, za što se zalaže i Sindikat NŽZ-a te Sindikat metalaca Zeničko-dobojskog kantona i FBiH.

Preduzeće se, istakao je, nalazi u stanju platežne nesposobnosti

Sud će u naredna tri dana donijeti odluku o Novoj Željezari Zenica: Povjerioci traže 317, 3 miliona KM

Cijene nafte pale su na nivoe od prije početka rata s Iranom krajem februara, pri čemu je cijena Brent nafte u četvrtak potonula na 72,24 dolara po barelu, što je pad od preko 20 posto tokom ovog mjeseca.&nbsp;<h2>Najviši nivo prometa</h2>Istovremeno, promet tankera kroz Hormuški moreuz se u posljednja 24 sata udvostručio i dostigao najviši nivo od kraja februara.&nbsp;Viša analitičarka investicione platforme Swissquote, Ipek Ozkardeskaja (Ipek Ozkardeskaya) istakla je da je smanjenju cijena doprinijela činjenica da tankeri ponovo prolaze kroz moreuz s uključenim satelitskim signalima, što ukazuje na smanjenje sigurnosnih rizika.

Rajt: Dvadeset miliona barela nafte prošlo kroz Hormuz u 24 sata

Kako je navela, kombinacija puštanja strateških rezervi na tržište, pada potražnje u Kini te većeg broja tankera koji su prethodno napuštali Perzijski zaljev bez aktivnih sistema za praćenje dovela je do blagog viška ponude na pojedinim tržištima.<h2>Globalne energetske krize</h2>Glavna investiciona strateginja kompanije Wealth Club, Suzana Striter (Susannah Streeter) ocijenila je da strahovi od dugotrajne globalne energetske krize izazvane sukobom s Iranom postupno nestaju. - Nafta se vraća na nivoe prije krize, ali uprkos tome evropska tržišta ostaju oprezna. Investitori istovremeno prate posljedice rekordnog toplotnog vala i zabrinutost zbog slabog ekonomskog rasta širom Evrope - kazala je Striter.

Iran poručio da Hormuški moreuz ostaje zatvoren dok se ne zaustave izraelske akcije u Libanu

Pored toga, cijena augustovskih ugovora niža je od septembarskih (gdje se septembarski Brent kreće oko 73,59 dolara), što potvrđuje da trenutno nema nestašice na tržištu.Iako je tanker registrovan u Liberiji napustio Hormuški moreuz novom rutom uz obalu Omana koju preporučuje agencija UN-a, tenzije između Irana i SAD-a ponovo rastu zbog različitih tumačenja memoranduma o razumijevanju koji predviđa 60 dana za mirovne pregovore.<h2>Situacija u Libanu</h2>Zabrinutost izaziva i situacija u Libanu, gdje je Izrael izveo zračni napad na jugu zemlje u kojem su poginule dvije osobe, što je prvi takav napad od stupanja na snagu subotnjeg primirja.

U Švicarskoj počinju ključni pregovori SAD-a i Irana: Da li će biti dogovoren konačni mir?

Analitičari ipak predviđaju dalji pad cijena nafte usljed povećanja proizvodnje i obnove infrastrukture.Striter upozorava da Evropa istovremeno ulazi u novu energetsku fazu izazvanu ekstremnim vrućinama.&nbsp;Veleprodajne cijene električne energije u večernjim satima ove sedmice dosegle su višegodišnje maksimume na nekoliko evropskih tržišta zbog pojačane upotrebe rashladnih sistema u kancelarijama, javnim ustanovama i domaćinstvima.

Iran zatvorio Hormuški moreuz: Tvrde da su SAD prekršile sporazum

Sa svoje strane, Ozkardeskaja procjenjuje da će se cijena nafte u narednim sedmicama kretati između 60 i 80 dolara po barelu.- Geopolitički rizici nisu nestali jer Bliski istok rijetko kada ostaje potpuno miran. Istovremeno će se Kina postepeno vraćati na tržište nafte kako tenzije budu jenjavale, dok će brojne države početi obnavljati svoje strateške rezerve, što će apsorbirati dio dodatne ponude - zaključila je.

Istovremeno će se Kina postepeno vraćati na tržište nafte kako tenzije budu jenjavale, rekla je Ozderkaja

Cijene nafte pale na predratni nivo: Kroz Hormuški moreuz promet se udvostručio

Euro je pao na najniži nivo prema dolaru u više od godinu dana, nakon što su investitori počeli preispitivati očekivanja o daljnjem zaoštravanju monetarne politike Evropske centralne banke (ECB). Slabljenje eura dolazi u trenutku kada niže cijene energije i znakovi usporavanja ekonomije eurozone smanjuju potrebu za novim povećanjem kamatnih stopa, piše Financial times.Kurs eura spustio se na 1,135 dolara, što je njegov najniži nivo od početka juna prošle godine. Time je euro izgubio 2,6 posto vrijednosti samo tokom ovog mjeseca, premda su pojedini analitičari s Wall Streeta početkom godine očekivali njegov rast prema razini od 1,2 dolara.

Slabljenje eura dolazi u trenutku kada niže cijene energije i znakovi usporavanja ekonomije eurozone 

Evropska valuta pala na najniži nivo u više od godinu dana

Cijena zlata pala je danas za više od tri posto i spustila se ispod 4.000 dolara po unci, dostigavši najniži nivo od novembra prošle godine.Glavni razlog za to predstavlja jačanje američkog dolara, kao i sve izraženija očekivanja da bi američke Federalne rezerve mogle dodatno da pooštre monetarnu politiku, prenio je Trejding ekonomiks.Prema procjenama tržišnih učesnika, vjerovatnoća da FED u septembru poveća referentne kamatne stope porasla je na oko 68 odsto, sa svega 29 procenata koliko je iznosila prije nedjelju dana.

Strah od dominacije: Google povukao radikalan potez protiv Mete

Novi veliki poslovni potez u BiH: Halil Oković želi preuzeti Privrednu banku Sarajevo

Video / Posjetili smo trgovačke centre u Sarajevu i Lukavici: Zabrana rada nedjeljom u FBiH koja pumpa promet u RS

Trojka: Možda smo nesposobni, ali nismo teroristi

Zašto Hasičević promet poredi s 2016. godinom: Kako vlast fingira statistiku

Dok priča bajke o Evropi, vlast nam ubija i zdravlje i ekonomiju

Ukida se zabrana izvoza pilećeg mesa iz BiH

Volksvagen gasi fabrike, planira da ukine 100.000 radnih mjesta

Bitcoin se podigao blizu 60.000 dolara, ali ipak postoji problem

Stevanovićev sin potražuje od Nove Željezare 160 miliona KM

Pretis tvrdi da je povećao proizvodnju za 30 posto

Ekonomisti nisu optimistični: Slijede nova poskupljenja, a vlast to ne zanima

Sud će u naredna tri dana donijeti odluku o Novoj Željezari Zenica: Povjerioci traže 317, 3 miliona KM

Cijene nafte pale na predratni nivo: Kroz Hormuški moreuz promet se udvostručio

Evropska valuta pala na najniži nivo u više od godinu dana

Pala cijena zlata: Najniži nivo od novembra

Biznis

Strah od dominacije: Google povukao radikalan potez protiv Mete

Novi veliki poslovni potez u BiH: Halil Oković želi preuzeti Privrednu banku Sarajevo

Video / Posjetili smo trgovačke centre u Sarajevu i Lukavici: Zabrana rada nedjeljom u FBiH koja pumpa promet u RS

Trojka: Možda smo nesposobni, ali nismo teroristi

Zašto Hasičević promet poredi s 2016. godinom: Kako vlast fingira statistiku

Dok priča bajke o Evropi, vlast nam ubija i zdravlje i ekonomiju

Ukida se zabrana izvoza pilećeg mesa iz BiH

Volksvagen gasi fabrike, planira da ukine 100.000 radnih mjesta

Bitcoin se podigao blizu 60.000 dolara, ali ipak postoji problem

Stevanovićev sin potražuje od Nove Željezare 160 miliona KM

Pretis tvrdi da je povećao proizvodnju za 30 posto

Ekonomisti nisu optimistični: Slijede nova poskupljenja, a vlast to ne zanima

Sud će u naredna tri dana donijeti odluku o Novoj Željezari Zenica: Povjerioci traže 317, 3 miliona KM

Cijene nafte pale na predratni nivo: Kroz Hormuški moreuz promet se udvostručio

Evropska valuta pala na najniži nivo u više od godinu dana

Pala cijena zlata: Najniži nivo od novembra