Cijene goriva u Bosni i Hercegovini ne mogu se značajnije sniziti bez istovremenog djelovanja više ključnih faktora na globalnom i lokalnom nivou, ocijenio je Zijad Bajramović, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta elektroenergetičara (BHK CIGRE).Prema njegovim riječima, najvažniji uslov za pad cijena goriva jeste smanjenje cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, s obzirom na to da Bosna i Hercegovina gotovo u potpunosti zavisi od uvoza naftnih derivata.Osim cijene sirove nafte, značajan uticaj imaju i geopolitičke prilike, posebno u regijama koje su ključne za proizvodnju i transport energenata, poput Bliskog istoka. Svaka eskalacija sukoba, kako dodaje Bajramović, povećava neizvjesnost i dodatno opterećuje tržište.- Nestabilnost u tim regijama direktno utiče na cijene nafte, ne samo kroz trenutne poremećaje, već i kroz psihološki faktor uzimajući u obzir da tržišta reaguju na rizik, očekivanja i neizvjesnost – rekao je Bajramović za Fenu.Poseban segment u formiranju konačne cijene goriva predstavljaju i fiskalne politike na domaćem nivou. Eventualno smanjenje akciza i drugih poreza, smatra Bajramović, moglo bi imati direktan i trenutno vidljiv efekat na cijene goriva koje plaćaju krajnji potrošači.Dvosedmično primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana smirilo je tenzije na Bliskom istoku i otvorilo pitanje kako će to uticati na cijene goriva u svijetu i BiH. - Iako bi eventualno primirje na Bliskom istoku moglo djelovati kao pozitivan signal za tržište, ono samo po sebi neće imati značajniji i neposredan efekat na cijene goriva u Bosni i Hercegovini u kratkom roku. Razlog tome je činjenica da je za stabilizaciju tržišta potrebno vrijeme – čak i nakon prekida sukoba, proces normalizacije proizvodnje, transporta i distribucije nafte ne odvija se trenutno. Potrebno je obnoviti logističke lance, stabilizovati tržišne tokove i vratiti povjerenje investitora, što može trajati sedmicama – naglasio je Bajramović.Ipak, ukoliko bi primirje prerastalo u dugoročniju stabilnost, Bajramović smatra da bi se moglo očekivati postepeno smanjenje cijena nafte na svjetskom tržištu, što bi se, s određenim vremenskim pomakom, odrazilo i na tržište goriva u Bosni i Hercegovini.- U takvom scenariju realno je očekivati blago pojeftinjenje goriva, ali ne naglo i ne u velikim iznosima, već kroz postepene korekcije cijena - dodao je Bajramović.On smatra da kratkoročni efekti primirja neće biti značajni, ali da dugoročna stabilizacija globalnih prilika može stvoriti povoljnije uslove za umjeren pad cijena goriva – pod uslovom da ne dođe do novih poremećaja na tržištu.

Potrebno je obnoviti logističke lance, stabilizovati tržišne tokove i vratiti povjerenje investitora, što može trajati sedmicama, naglasio je 

Cijene goriva mogu pasti samo uz kombinaciju globalnih i lokalnih faktora

Cijene nafte u srijedu su drastično pale nakon što je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) odložio svoju prijetnju napadom na iransku civilnu infrastrukturu za dvije sedmice.On je taj potez opisao kao “dvostrano primirje” koje zavisi od ponovnog iranskog otvaranja Hormuškog moreuza.Nafta Brent je pala za više od 12 posto, na nivo od oko 95 dolara po barelu, kao i američka sirova nafta WTI, koja je otišla naniže za nešto manje od 16 posto.Tramp je rekao da su Sjedinjene Američke Države dobile prijedlog od 10 tačaka od Irana koji je nazvao upotrebljivom osnovom za pregovore, a cilj odlaganja je da se omogući vrijeme za finalizaciju potencijalnog sporazuma.Teheran je pristao da privremeno ponovo otvori Hormuški moreuz ako se neprijateljstva obustave, uz tranzit koordiniran od njegovih oružanih snaga, dok je, kako se navodi, i Izrael prihvatio sporazum.Skoro potpuno zatvaranje vitalnog plovnog puta, kroz koji protiče oko 20 posto svjetske nafte, potreslo je energetska tržišta i povećalo rizike od rasta inflacije i globalnog ekonomskog usporavanja.Iako su cijene nafte drastično pale, na pumpama u Bosni i Hercegovine stanje je gotovo nepromijenjeno, za razliku od razdoblja kada su cijene skočile, nakon čega su krenula dramatična poskupljenja goriva u BiH.

Nafta Brent je pala za više od 12 posto, na nivo od oko 95 dolara po barelu

Drastičan pad cijena nafte, nepromijenjeno stanje na benzinskim pumpama u BiH

Cijene nafte danas se na londonskom tržištu kreću oko 95 dolara, što odražava olakšanje ulagača nakon američko-iranske objave dvotjednog primirja i jasnijih smjernica za normalizaciju tranzita kroz Hormuški moreuz.Na londonskom tržištu barelom se poslijepodne trgovalo po cijeni nižoj za 14,71 dolar u odnosu na jučerašnje zatvaranje trgovine, kada je barel stajao 94,56 dolara. Na američkom tržištu nafta je bila jeftinija za 17,32 dolara i koštala je 95,63 dolara.<h2>Primirje umjesto napada</h2>Tržišta su u utorak navečer s velikom zebnjom iščekivala najavljeni američki napad na Iran.Nešto manje od dva sata prije isteka roka koji je određen Iranu za otvaranje Hormuškog moreuza, američki predsjednik Donald Tramp objavio je dvotjedno primirje, dok je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči izjavio da će brodovi moći slobodno prolaziti kroz moreuz, u koordinaciji s iranskom vojskom i uz poštovanje "tehničkih ograničenja".Iran bi mogao kontrolisano i u ograničenoj mjeri otvoriti Hormuški moreuz u četvrtak ili petak, uoči sastanka američkih i iranskih zvaničnika u Pakistanu, rekao je visoki iranski zvaničnik uključen u pregovore, prenosi Reuters.Vašington je spreman pomoći u raščišćavanju prometnog zastoja, poručio je američki predsjednik, dodajući da će SAD blisko surađivati s Iranom i razgovarati o ukidanju carina i sankcija. Trenutno su SAD i Iran u kontaktu isključivo preko Pakistana.<h2>Nafta zaglavljena u zaljevu</h2>U Perzijskom zaljevu trenutno je zaglavilo između 10 i 13 miliona barela nafte i naftnih proizvoda dnevno, procjenjuje Tamas Varga iz PVM Oila, dodajući da bi oni sada trebali postupno prolaziti kroz moreuz.Prije rata kroz Hormuški moreuz dnevno je prolazilo 20 miliona barela nafte i naftnih proizvoda, prema izračunima Međunarodne agencije za energiju (IEA). Povratak na predratni status ovisi isključivo o tome hoće li primirje dogovoreno u Pakistanu biti pretočeno u trajni mir, zaključio je Varga.

Tržišta su u utorak navečer s velikom zebnjom iščekivala najavljeni američki napad na Iran

Cijena nafte pala na 95 dolara

Mirsad Zaimović, predsjednik Kluba SDA u Predstavničkom domu Federacije Bosne i Hercegovine, poručio je da je ovom entitetu neophodna nova plinska interkonekcija, s obzirom na to da bi od 2028. godine mogao ostati bez gasa kojim se do sada snabdijevao.Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu "Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", istakao je da ponuđeno rješenje nije idealno, ali da u ovom trenutku predstavlja jedinu moguću opciju.Prema njegovim riječima, prijedlog zakona ostavlja brojna otvorena pitanja, posebno kada je riječ o upravljanju imovinom koja će biti stavljena na raspolaganje investitorima. Kao jednu od ključnih zamjerki naveo je rok od 15 dana za dostavljanje potrebne dokumentacije.- To je nemoguće ispoštovati. Tu se postavlja pitanje i opasnost od toga da sutra investitor tuži FBiH zbog toga što mu nije na vrijeme dostavljena dokumentacija i da sutra FBiH trpi zbog izgubljene dobiti od investitora - smatra Zaimović.Govoreći o operatoru sistema, naglasio je da mora posjedovati licencu u skladu s važećim propisima, ali je upozorio da nije jasno definisano na koji način bi ta licenca trebala biti osigurana.

Prema njegovim riječima, prijedlog zakona ostavlja brojna otvorena pitanja

Zaimović o zakonu o Južnoj interkonekciji: Rješenje nije najsretnije, ali je jedino moguće

Samostalni federalni zastupnik i ekonomista Admir Čavalić govorio je o projektu Južne plinske interkonekcije, naglašavajući da se s njegovom realizacijom kasni godinama, uz oštre reakcije na dovođenje u pitanje opravdanosti kraka Kladanj – Tuzla.Prema njegovim riječima, projekat je već ranije bio usvojen u formi nacrta, zajedno s pripadajućim studijama izvodljivosti, ali uprkos tome konkretna realizacija i dalje izostaje.- Moram podcrtati sljedeće: dakle, bilo kakva odgovornost za neke rizike za probleme koji mogu ići u vezi s projektom Južne interkonekcije se prije toga veže za ugovor koji treba da se potpiše u narednih petnaest do trideset dana; ne veže se za parlament, ne veže se za oba doma Federalnog parlamenta, to se veže za Federalnu vladu, tako da je tu najveća odgovornost. Ja znam da su htjeli da indirektno pobjegnu od te odgovornosti prebacujući ovo pitanje na nivou parlamenta, najveća odgovornost za potencijalne arbitraže, probleme i slično što može pratiti, a nadam se iskreno da neće pratiti ovaj projekat, da će imati u konačnici projekat Južne plinske interkonekcije kako je zamišljeno, se vežu za taj ugovor - rekao je Čavalić.Istakao je da je predložio izmjene člana 7. stav (2), koji se odnosi na jedinice lokalne samouprave, odnosno pitanje eksproprijacije.- Posebno sam također naglasio krak Kladanj - Tuzla, ne mogu da vjerujem da sam opet danas čuo na parlamentu da nekome smeta što se tobože ovaj plin dovlači do Tuzle. Mislim to je strašno i dakle daje svima nama razlog da još žešće zagovaramo ovaj projekat, kome to smeta da ide plin do Tuzle, je li Tuzla slijepo crijevo koje treba pored željeznica, pored puteva, da se zabrani Tuzli odnosno industrijskoj Tuzli - dodao je Čavalić.Kako kaže "ovo je prije svega industrijski plin za industrijsku proizvodnju i eventualno plinsku elektranu".

Ne mogu da vjerujem da sam opet danas čuo na parlamentu da nekome smeta što se tobože ovaj plin dovlači do Tuzle, rekao je

Čavalić: Vlada FBiH želi pobjeći od odgovornosti za Južnu interkonekciju, kome smeta krak Kladanj - Tuzla?

Prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini u prva tri mjeseca 2026. godine iznosili su dvije milijarde i 920 miliona KM, što je za 169 miliona KM ili 6,14 posto više u odnosu na isti period prošle godine, kada su iznosili dvije milijarde i 751 milion KM. Samo u martu 2026. godine prikupljena je jedna milijarda i 34 miliona KM indirektnih poreza, što je za 85 miliona KM, odnosno 8,96 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.Ovo, prema riječima ekonomskog stručnjaka Faruka Hadžića, na prvi pogled djeluje kao snažan fiskalni signal. Međutim, kako kaže, kada se uđe u strukturu podataka, jasno je da ovaj rast rezultat kombinacije cjenovnih efekata i stabilnog nominalnog nivoa potrošnje. <h2>Odgođeni efekt</h2>- Posebno je važno naglasiti da je u istom periodu izvršen povrat PDV-a u iznosu od 516 miliona KM, što znači da su neto prihodi za raspodjelu iznosili 2,403 milijarde KM, uz rast od čak 8,75 posto. Drugim riječima, nakon svih povrata, javni sektor je dobio još snažniji rast nego što sugerišu bruto podaci, što ukazuje na relativno stabilnu fiskalnu bazu – kazao je.

Dalje objašnjava da u uslovima kada je zvanična inflacija pala na gotovo četiri posto, a prihodi rastu iznad šest posto, jasno je da postoji tzv. “odgođeni efekt inflacije”, cijene su ostale na povišenom nivou iz prethodnog perioda, što i dalje generiše visoku osnovicu za PDV.- Drugim riječima, može se reći da građani ne troše nužno više u realnom smislu, ali troše zbog skupljih proizvoda i usluga – objasnio je Hadžić.<h2>Hoće li pomoći?</h2>Prema mišljenju ekonomskog stručnjaka i federalnog zastupnika Admira Čavalića, ovaj podatak je očekivan, ako uzmemo u obzir da svjedočimo izuzetnoj inflaciji.- Indirektni porezi su fokusirani na potrošnju tako da inflacija naglašava prihode od istih. U pozadini, realna kupovna moć građana opada – kazao je Čavalić.

Ekonomistkinja Svetlana Cenić sličnog je mišljenja jer, kako je kazala, kolika je inflacija i kako je porastao uvoz ovo nije veliko povećanje.- Samo je pitanje hoće li to povećanje i ti milioni otići za ublažavanje posljedica inflacije i neracionalnog ponašanja vlasti u ova teška vremena. Ili, hoće li pomoći poljoprivredi da bismo imali šta da jedemo – kazala je Cenić za „Avaz“.

<h2>Kako se prihodi raspoređuju?</h2>Prihodi od PDV-a, akciza, carina i drugih indirektnih poreza uplaćuju se na Jedinstveni račun UIO. Prije raspodjele, iz tih sredstava se izdvaja minimalna rezerva za svakodnevne povrate poreza obveznicima. Nakon izvršenih povrata, dio sredstava se koristi za finansiranje institucija BiH, u skladu s budžetom. Preostali iznos se zatim raspodjeljuje entitetima i Brčko distriktu. Raspodjela se vrši prema koeficijentima koje kvartalno utvrđuje Upravni odbor UIO. Prema posljednjim važećim koeficijentima, Federaciji BiH pripada 62,01 posto, RS-u 34,44 posto, a Brčko distriktu 3,55 posto.

Samo je pitanje hoće li  to povećanje i ti milioni otići za ublažavanje posljedica inflacije i neracionalnog ponašanja vlasti u ova teška vremena, kaz

Samo u martu prikupljeno 2 milijarde i 751 milion KM

169 miliona veći prihodi od indirektnih poreza: Više novca u budžetu, manje u džepovima građana

Na trgovanju na Banjalučkoj berzi danas je ostvaren promet od 7.279,75 KM, kroz pet transakcija.Vrijednost BIRS indeksa se nije promjenila i iznosi 860,02 poena.Na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka u iznosu 6.207,30 KM, po prosječnoj cijeni 0,99 KM po akciji.Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 1.072,45 KM, a najviše je trgovano obveznicama MKD Privrednik d.o.o. Bijeljina - šesta emisija u vrijednosti 1.072,45 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene, objavila je Banjalučka berza.

Nije bilo promjene prosječne cijene

Na Banjalučkoj berzi promet 7.279,75 KM

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike objavilo je javni poziv za raspodjelu sredstava s pozicije "Tekući transferi neprofitnim organizacijama - provedba Zakona o zaštiti od nasilja u porodici", s ciljem podrške radu sigurnih kuća i pružanju pomoći žrtvama porodičnog i rodnozasnovanog nasilja. Za ove namjene u budžetu Ministarstva osigurano je ukupno 1.100.000 KM, od čega je milion KM namijenjen za podršku sigurnim kućama i skloništima za privremeni smještaj žrtava nasilja, dok je 100.000 KM predviđeno za funkcionisanje besplatne SOS telefonske linije na području Federacije BiH.Novina ove godine je da se SOS linija prvi put finansira iz budžeta i to slijedom donošenja Zakona o zaštiti porodice od nasilja i Pravilnika koji je federalni ministar rada i socijalne politike donio ove godine, a kojim je propisano da će se ova SOS linija finansirati iz budžeta Ministarstva u iznosu od 100.000 KM.Pravo učešća na ovom javnom pozivu imaju neprofitne organizacije koje upravljaju sigurnim kućama ili pružaju usluge zbrinjavanja žrtava nasilja u porodici, a sredstva će biti dodijeljena na osnovu jasno definisanih općih i posebnih kriterija, uključujući broj zbrinutih žrtava, kapacitete smještaja i osigurane druge izvore finansiranja.Cilj javnog poziva je osigurati kontinuitet socijalnog zbrinjavanja i podrške žrtvama nasilja, kao i dostupnost i održivost ključnih usluga poput sigurnih kuća i SOS linija, koje predstavljaju prvu i često jedinu tačku pomoći za osobe, najčešće žene i djecu, koje trpe nasilje.Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istakao je da Ministarstvo kontinuirano radi na unapređenju sistema podrške žrtvama nasilja.- Iz godine u godinu nastojimo osigurati kvalitetnije i stabilnije zbrinjavanje žrtava nasilja u sigurnim kućama jer je to minimum odgovornosti koji kao društvo moramo imati. Ovaj javni poziv je dio tog kontinuiteta, ali i jasne opredijeljenosti da sistem učinimo dugoročno održivim - kazao je Delić.Dodao je da Ministarstvo paralelno radi na sistemskim rješenjima koja će dodatno unaprijediti ovu oblast.- Kroz novi Zakon o socijalnim uslugama želimo napraviti iskorak i omogućiti da finansiranje sigurnih kuća više ne zavisi od projektnih poziva, već da postane stabilna i predvidiva budžetska obaveza, što će organizacijama omogućiti sigurniji rad, a žrtvama kontinuiranu i kvalitetnu podršku - kazao je, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Javni poziv ostaje otvoren 15 dana od dana objave, a prijave se dostavljaju u skladu s propisanim procedurama Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Sva potrebna dokumentacija je na linku: https://fmrsp.gov.ba/provedba-zakona-o-zastiti-od-nasilja-u-porodici.

Javni poziv ostaje otvoren 15 dana od dana objave

Otvoren javni poziv za zbrinjavanje žrtava nasilja i SOS telefon: 1,1 milion KM za sigurne kuće

Uprkos naglom padu cijena plina i nafte na svjetskom tržištu, cijene dizela na bh. pumpama danas su dostigle rekordne iznose.&nbsp;Na stabilizaciju tržišta nakon postizanja primirja na Bliskom istoku vozači u našoj zemlji morat će čekati nekoliko dana.- Cijena prirodnog gasa na TTF-u je pala sa 53 na 44 eura za MWh. Cijena nafte tipa Brent je sa 113 pala na 94 dolara za barel. Istovremeno, u BiH jutros su cijene dizela dostigle vrijednosti od 3,87 KM čime je izjednačena historijska vrijednost derivata. Ovo je usklađivanje s ranikom cijenom barela od 110 dolara. U narednim sedmicama će doći i do pada cijene derivata, ali još ćemo pričekati na cijene kakve smo imali prije 28. februara. Prva blaga pojeftinjenja, u slučaju da nafta bude oko 90 dolara, možemo očekivati u nekih desetak dana. Sada nam ostaje strpljenje i čekanje - kazao je za "Avaz" stručnjak za energetiku Almir Bečarević.

Na stabilizaciju tržišta vozači u našoj zemlji morat će čekati nekoliko dana

S primirjem na Bliskom istoku padaju cijene nafte i plina: Na bh. pumpama rekordne cijene

Nakon objave o primirju, cijene nafte su na svjetskim berzama naglo pale, sada se trguju znatno ispod 100 dolara po barelu.Cijena referentne Brent sirove nafte pala je za oko 13% na 94,80 dolara po barelu, dok je nafta kojom se trguje na američkoj berzi bila niža za više od 15% na 95,75 dolara.Ali cijene nafte i dalje su više nego prije početka sukoba 28. februara. U to vrijeme, trgovala se po cijeni od oko 70 dolara po barelu.- Trgovci su izuzetno pažljivo pratili ovaj trenutak tražeći konkretnu obavezu da se ponovo otvori Hormuški moreuz - rekla je za BBC Ye Lin iz konsultantske kompanije Rystad Energy.Rekla je da se veliki dio nedavnog porasta cijena nafte, uzrokovanog rizicima za brodarstvo u Zaljevu, skoro momentalno srušio nakon Trampove objave.- Svaki naslov u narednih 48 sati o tome da li je prvi tanker sigurno prošao kroz moreuz utjecat će na cijene - dodala je Ye.No, smatra da će trebati vremena da vozači osjete olakšanje na benzinskim pumpama.Ye je napomenula da ne prilagođavaju sve zemlje cijene benzina svakodnevno, tako da će brzina pada cijena nafte uveliko zavisiti od toga koliko će se nafte iz Meksičkog zaljeva osloboditi kako se brodarstvo bude nastavljalo.

I dalje su više nego prije početka sukoba 28. februara

Naglo pale cijene nafte, trebat će vremena da vozači osjete razliku

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je promet od 19.500.080,05 KM uz prometovanih 3.099 dionica kroz 23 transakcije, gdje je najveći dio generisan kroz aukciju trezorskih zapisa FBiH, dok je redovna trgovina iznosila 25.149,05 KM.Održana je 90. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine sa rokom dospjeća od 12 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je 2.000 trezorskih zapisa po ponderisanoj prosječnoj prihvaćenoj cijeni 97,3747 uz kamatnu stopu 2,7040 posto. Ukupan iznos prikupljenih sredstava iznosi 19.474.931 KM.Na Kotaciji je trgovano samo dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo, sa prometom od 450 KM, bez promjene tržišne cijene od 30 KM.Slobodno tržište obilježila je povećana aktivnost na dionicama BH Telecom d.d. Sarajevo, koje su uz promet od 13.024,60 KM zabilježile pad od 1,03 posto na 13,86 KM. Značajan promet ostvaren je i kod HM cement BiH d.d. Kakanj (7.408,45 KM) te Solana d.d. Tuzla (2.250,00 KM), pri čemu su njihove cijene ostale stabilne na 121,45 KM, odnosno 112,50 KM.Jedini rast zabilježen je kod emitenta Rudnik soli Tuzla d.d. Tuzla, čija je cijena porasla za 0,34 posto na 32 KM, uz promet od 2.016 KM.Berzanski indeksi su dan završili u negativnom području, pri čemu je SASX-10 zabilježio pad od 0,17 posto, SASX-30 od 0,02 posto, SASXBBI od 0,12 posto, dok je SASX-FN također oslabio za 0,02 posto. Indeks BIFX nije zabilježio promjene, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Održana je 90. aukcija trezorskih zapisa FBiH sa rokom dospjeća od 12 mjeseci

Na Sarajevskoj berzi promet 19.500.080,05 KM 

Domaća namjenska industrija cvjeta, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Godišnji izvoz municije i eksploziva je u posljednjih dvanaest godina uvećan osam puta, dostigavši 623 miliona KM. S rastom profitabilnosti namjenske industrije, raste i pritisak krupnog kapitala.Investitori pokušavaju postati što veći suvlasnici i preuzeti kontrolu nad firmama namjenske industrije, što zakon zabranjuje. Stoga sektor posljednjih dana potresaju medijsko prepucavanje domaćih vlasti i stranih investitora, te prijetnje tužbom.<h2>Federacija BiH</h2>Zakoni ne dozvoljavaju da investitori preuzmu kontrolni paket dionica i donose ključne odluke u kompanijama namjenske industrije FBiH, koju čine „Igman“, UNIS Ginex, „Pretis“, BNT–TmiH, „Binas“, „Pobjeda“, te UNIS. Za sve je nužna saglasnosti vlasti ovog entiteta, kao većinskog vlasnika.

Akos Horvath je predstavnik firme „Regulus“, koja je suvlasnik više domaćih kompanija namjenske industrije. On je nedavno u medijima optužio Vladu FBiH da nanosi štetu lošim upravljanjem i kadroviranjem, te sprečava investicije u modernizaciju ovog sektora.Resorni ministar Vedran Lakić je uzvratio najavom da će podnijeti privatnu tužbu za klevetu protiv Horvatha jer „duže vrijeme uzurpira rad naših firmi i pravi pometnju iznošenjem neistinitih navoda“.Investicije su dobrodošle isključivo uz poštivanje zakona i strateških interesa države, jer je namjenska industrija stub sigurnosti i razvoja države, a ne privatni projekt, zaključio je Lakić.<h2>Republika Srpska</h2>- Postoji potreba za jačanjem međunarodnih partnerstava, ali samo u domenu naše države BiH, a ne da budemo kolektivno preuzimani od nekih velikih i jačih kompanija - kaže za „Dnevni avaz“ Slavenko Ristić.On je strateški partner Vlade RS i većinski vlasnik firme „Tehnički remont Bratunac“ (TRB), trenutno najuspješnijeg preduzeća u ovom sektoru RS, koje proizvodi oklopna vozila, lako oružje i municiju.Ristić ističe da je BiH naslijedila respektabilne brendove s dugom tradicijom, ali da je upravljanje trenutno fragmentirano, dok banke odbijaju finansirati firme, iako obrću stotine miliona KM godišnje.Kada bi BiH zauzela strateški pristup, a nadležne institucije bile složne i koordinisane, namjenska industrija bi mogla biti jedan od ključnih nisilaca industrijskog razvoja, dodaje on.<h2>Optužnica za „eutanaziju fabrike“</h2>Specijalni odjel Federalnog tužilaštva (POSKOK) je 4. marta optužio stečajnu upraviteljicu kompanije „Vitezit“, te tri osobe povezane sa stranim investitorom, da su nezakonito rasprodali postrojenja kompanije „Vitezit“ u staro željezo. To je bio posljednji ekser u kovčegu firme, koja je nekad bila među vodećim brendovima domaće namjenske industrije.&nbsp;

Gdje najviše izvozimo i koje vrste oružja?

Municija i eksploziv čine 90 posto izvoza namjenske industrije BiH

Brz rast namjenske industrije u BiH: Otimanje oko 'zlatne koke' domaće privrede

Cijene nafte na svjetskom tržištu zavise i od vijesti s Bliskog istoka, pa i izjava visokih zvaničnika, a novi skok zabilježen je nakon ultimatuma američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) Iranu da do utorka otvori Hormuški moreuz ili će SAD započeti napade na iransku energetsku i drugu infrastrukturu.Cijene dizela na pumpama u BiH jučer su dostigle 3,56 KM, a benzina 2,82 KM po litru. Međutim, cijena je u drugom planu pred neizvjesnošću hoće li goriva uopće i biti ako sukob na Bliskom istoku potraje još neko vrijeme.- Cijene iz dana u dan skaču. Prije nekoliko dana smo imali skok od 23 feninga u jednom danu. Čak se dešavaju anomalije da je nekada gorivo skuplje u veleprodaji, nego u maloprodaji, gdje se cijena formira na nivou zalihe plus maksimalnih 25 feninga. Berza, vjerujte, funkcionira na temelju nekih izjava, pa niko ozbiljan ne može predvidjeti šta će se dešavati, a ne mi ovdje, na kraju svijeta, koji smo sto posto osuđeni na uvoz – kazao je za “Avaz” Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH.Na pitanje koliko je opravdana zabrinutost zbog mogućih nestašica nafte u BiH, Bošković u ovakvoj situaciji ne može ponuditi decidan odgovor. - Ozbiljne kompanije su do sada uspijevale osigurati dovoljne količine, ali mi smo osuđeni na uvoz iz okolnih zemalja. Srbija je potpuno obustavila izvoz za BiH, iz Hrvatske dobivamo umanjene količine, ali ako je za cisternu dizela trebalo 60.000, sad nam treba 110.000 – 115.000 KM. Kako će biti dalje, vrlo je nezahvalno prognozirati. Ovisno o dužini trajanja i intenzitetu ovog sukoba, bit će nam kao i ostalom svijetu i šta možemo. Mi nemamo velikih zaliha da možemo dugoročno premostiti krizu – ističe Bošković.- Neke pumpe u Sloveniji ili Hrvatskoj ostajale su privremeno bez goriva, imamo situaciju da je Srbija zabranila izvoz, ali kod nas još ima derivata. Šta će biti za 10 – 15 dana? Najave nestašica su više stvar slobodne procjene, jer niko ne navodi zbog čega će se to desiti. Nego, ako se kriza nastavi, ako prolaz bude blokiran neće nafta dolaziti, pa je može nestati. Jedni kažu za 10, drugi za 20 dana. Po meni je to slobodna procjena. Derivata ima, ako stanu evropske rafinerije vjerovatno će to utjecati i na dopremu kod nas, ali u ovom trenutku to ne vidimo i nemamo takve informacije – kaže Đorđe Savić, predsjednik Grupacije prometnika naftom RS.&nbsp;

Derivata ima, ako stanu evropske rafinerije, vjerovatno će to utjecati i na dopremu kod nas, kaže Savić

Bošković: Anomalije na tržištu. Savić: Slobodna procjena 

Srbija zabranila izvoz, iz Hrvatske stižu smanjene količine: Prijete nestašice goriva, cijene u drugom planu

Cijena američke sirove nafte skočila je s oko 112 na 114 dolara po barelu nakon konferencije za medije Donalda Trampa (Trump), dok je Brent nafta zabilježila manji rast.Istovremeno, berzovni indeksi Dow, Nasdaq i S&amp;P 500 izgubili su ranije dobitke i zabilježili pad u negativno područje, pokazujući osjetljivu reakciju tržišta na najnovije vijesti i izjave američkog predsjednika.

Tržišta reaguju na izjave Donalda Trampa

Nafta u porastu, berze pod pritiskom

Njemačka aviokompanija Lufthansa u ponedjeljak je obilježila 100 godina od svojih prvih letova s ​​berlinskog aerodroma Tempelhof, jednog za Zürich, a drugog za Köln 6. aprila 1926. godine.- Karakterizirano pionirskim duhom i strašću, sve je počelo ovdje u Berlinu - rekao je izvršni direktor Lufthansa Airlinesa Jens Ritter.Dva specijalna leta, jedan Boeing 787-9 i drugi Airbus A350-900, poletjela su u ponedjeljak kako bi se pratili prvi letovi, a jedan od aviona nosio je ime "Berlin". Zaustavljanja radi dopunjavanja goriva potrebna prije 100 godina nisu bila potrebna.Njemački kancelar Friedrich Merz bit će prisutan 15. aprila na ceremoniji u Frankfurtu, gdje Lufthansa ima sjedište, povodom tog događaja.U ponedjeljak je gradonačelnik Berlina Kai Wegner rekao da zračni promet povezuje ljude i kontinente. Dodao je da kada se više ljudi bolje poznaje, "vjerovatno bi bilo manje ratova, manje smrti i manje bombi".Wegner je izrazio želju da Lufthansa proširi svoje usluge iz Berlina, "možda ne samo na München i Frankfurt". Frankfurt je glavno njemačko središte za dugolinijski zračni promet.Lufthansa je osnovana kao Deutsche Luft Hansa AG u januaru 1926. godine, a "hansa" u nazivu podsjeća na srednjovjekovnu trgovačku mrežu sjeverozapadne Evrope. Kompanija je također priznala mračni period u svojoj historiji kada je Tempelhof bio nacistički eksponat.

Karakterizirano pionirskim duhom i strašću, sve je počelo ovdje u Berlinu, rekao je izvršni direktor Lufthansa Airlinesa Jens Ritter

Lufthansa obilježila 100 godina letovima sa berlinskog Tempelhofa

Centralna banka Francuske (Banque de France) protekle sedmice objavila je kapitalnu dobit od 12,8 milijardi eura nakon što je unaprijedila 129 tona zlata, što je gotovo pet posto ukupnih francuskih rezervi, u periodu od jula 2025. do januara 2026. godine.To zlato, posljednje koje je bilo u New Yorku, zamijenjeno je ekvivalentnom količinom kupljenom u Evropi i smješteno u Parizu. BdF već od 2005. godine postepeno zamjenjuje starije poluge zlatom koje zadovoljava moderne međunarodne standarde.Umjesto rafiniranja i transporta zlata iz SAD-a, banka je odlučila prodati ga i kupiti novo, standardizovano zlato na evropskom tržištu. Kroz 26 transakcija, BdF je ostvarila značajnu dobit zahvaljujući rekordno visokim cijenama zlata u tom periodu.Sve francuske zlatne rezerve od oko 2.437 tona, četvrte po veličini u svijetu, sada su u Parizu. To uključuje i 134 tone starijih poluga i kovanica, koje banka planira dovesti do standarda do 2028. godine.Guverner BdF-a&nbsp;Franso Vileroa de Galo (François Villeroy de Galhau) naglasio je da premještanje zlata iz SAD-a nije imalo političku pozadinu, već je motivisano lakšim pristupom i trgovinom zlatom višeg standarda na evropskom tržištu. Izvanredni kapitalni dobici doprinijeli su neto dobiti banke od 8,1 milijardu eura u 2025. godini, nakon neto gubitka od 7,7 milijardi eura prethodne godine.

Cijene goriva mogu pasti samo uz kombinaciju globalnih i lokalnih faktora

Drastičan pad cijena nafte, nepromijenjeno stanje na benzinskim pumpama u BiH

Cijena nafte pala na 95 dolara

Zaimović o zakonu o Južnoj interkonekciji: Rješenje nije najsretnije, ali je jedino moguće

Čavalić: Vlada FBiH želi pobjeći od odgovornosti za Južnu interkonekciju, kome smeta krak Kladanj - Tuzla?

169 miliona veći prihodi od indirektnih poreza: Više novca u budžetu, manje u džepovima građana

Na Banjalučkoj berzi promet 7.279,75 KM

Otvoren javni poziv za zbrinjavanje žrtava nasilja i SOS telefon: 1,1 milion KM za sigurne kuće

S primirjem na Bliskom istoku padaju cijene nafte i plina: Na bh. pumpama rekordne cijene

Naglo pale cijene nafte, trebat će vremena da vozači osjete razliku

Na Sarajevskoj berzi promet 19.500.080,05 KM

Brz rast namjenske industrije u BiH: Otimanje oko 'zlatne koke' domaće privrede

Srbija zabranila izvoz, iz Hrvatske stižu smanjene količine: Prijete nestašice goriva, cijene u drugom planu

Nafta u porastu, berze pod pritiskom

Lufthansa obilježila 100 godina letovima sa berlinskog Tempelhofa

Francuska povukla zlato iz SAD-a i ostvarila milijarde

Biznis

Cijene goriva mogu pasti samo uz kombinaciju globalnih i lokalnih faktora

Drastičan pad cijena nafte, nepromijenjeno stanje na benzinskim pumpama u BiH

Cijena nafte pala na 95 dolara

Zaimović o zakonu o Južnoj interkonekciji: Rješenje nije najsretnije, ali je jedino moguće

Čavalić: Vlada FBiH želi pobjeći od odgovornosti za Južnu interkonekciju, kome smeta krak Kladanj - Tuzla?

169 miliona veći prihodi od indirektnih poreza: Više novca u budžetu, manje u džepovima građana

Na Banjalučkoj berzi promet 7.279,75 KM

Otvoren javni poziv za zbrinjavanje žrtava nasilja i SOS telefon: 1,1 milion KM za sigurne kuće

S primirjem na Bliskom istoku padaju cijene nafte i plina: Na bh. pumpama rekordne cijene

Naglo pale cijene nafte, trebat će vremena da vozači osjete razliku

Na Sarajevskoj berzi promet 19.500.080,05 KM

Brz rast namjenske industrije u BiH: Otimanje oko 'zlatne koke' domaće privrede

Srbija zabranila izvoz, iz Hrvatske stižu smanjene količine: Prijete nestašice goriva, cijene u drugom planu

Nafta u porastu, berze pod pritiskom

Lufthansa obilježila 100 godina letovima sa berlinskog Tempelhofa

Francuska povukla zlato iz SAD-a i ostvarila milijarde