Distrikt Brčko uskoro će dobiti svoju berzu, što bi, kako navode pojedini stručnjaci, moglo utjecati na tržište vrijednosnih papira u cijeloj državi. Inicijativa za osnivanje Berze Brčko distrikta BiH (BRX), predstavljena krajem 2025. godine, mogla bi označiti prekretnicu. Američki angažman i široka zapadna međunarodna podrška garantuje da će nova berza privući znatno veći broj kompanija te da će oživjeti tržište kapitala u BiH. Naglašeno je da je cilj uspostaviti modernu berzu koja će biti privlačna investitorima iz BiH i inostranstva, uz visok nivo transparentnosti i zaštite od korupcije. Planirana je i primjena savremenih tehnologija, kao i mogućnost korištenja digitalnih valuta u skladu sa zakonom.- Imamo vrlo malo informacija kako će funkcionisati ova berza. Vidjeli smo, nakon što se pojavio Rafi Gregorian (Raffi Gregorian) u Brčkom, da su oni promijenili svoje zakone, napravili zakonski okvir da bi se berza mogla registrovati i otvoriti – kaže Siniša Vukelić, glavni urednik portala Capital.

<h2>Zaduživanje entiteta</h2>Na pitanje da li je ovo napravljeno za zaduživanje entiteta, Vukelić je istakao da je to u domenu špekulacija jer nemamo pouzdane informacije. S druge strane, ekonomski stručnjak Davud Bećirović ističe da je suštinska stvar što je kod nas na sceni zatvoreni krug zaduživanja, jer se javni sektor zaduži kod komericijalne banke kroz internacionalne institucije i radi emisije obveznica na postojećim berzama. - Velika je razlika između RS i FBiH. Federacija se zadužila, ja mislim, po 3,5 posto nedavno, a RS po 6,15 posto na Londonskoj berzi. E sada moguće da je pozadina ove berze da bi se moglo olakšati neko dodatno zaduživanje – kazao je Bećirović.

Istakao je da prema zakonskim okvirima entitet može emitovati obveznice na organizovanom tržištu kapitala, u ovom slučaju Brčko Distrikta kada se ispune svi tehnički uslovi. S druge strane, istakao je problem nepostojanja zakona o dualnom listingu, jer npr. BH Telecom ne može raditi na federalnoj berzi i na berzi Brčko distrikta.<h2>Američka podrška</h2>Podršku ovom projektu pružila je i Ambasada SAD, dok operativni razvoj predvodi kompanija „Capital Markets Development“ na čijem je čelu Jan Kozubski, koji iza sebe ima višedecenijsko iskustvo u američkim institucijama i međunarodnim projektima, a ističe da BiH vidi kao prostor velikog, ali nedovoljno iskorištenog potencijala. Kozubski je ranije kazao da je tržište kapitala u BiH slabo razvijeno, ali da postoji značajan kapital koji je trenutno vezan za nekretnine i bankovne depozite. Upravo zato nova berza ima potencijal da aktivira ta sredstva i podstakne ekonomski rast.Planirano je povezivanje s regionalnim i evropskim tržištima kapitala, što je ključno za razvoj. Brčko distrikt se pritom izdvaja kao stabilno i poslovno okruženje. Ako se ispune regulatorni uslovi, berza bi mogla početi s radom do kraja 2026. godine, uz dodatne usluge u 2027., čime bi značajno unaprijedila investicijski ambijent u Bosni i Hercegovini.<h2>Prednosti</h2>Kao jedna od ključnih prednosti BRX-a navodi se uvođenje tokenizacije imovine, što omogućava sigurnije i transparentnije transakcije. Uz to, Brčko distrikt već nudi povoljne uslove poslovanja, uključujući niske poreze i potencijalne dodatne olakšice za kompanije koje se registruju i kotiraju na berzi. Za razliku od postojećih berzi u Sarajevu i Banjoj Luci, koje su uglavnom fokusirane na javni sektor, berza u Brčkom trebala bi biti usmjerena na privatne kompanije i prikupljanje kapitala. Poseban fokus bit će na efikasnijem trgovanju, bržem pristupu sredstvima te smanjenju političkog utjecaja, navedeno je ranije.

Entiteti bi mogli emitovati obveznice na organizovanom tržištu kapitala, kada se ispune svi tehnički uslovi

Tržište kapitala i moguća zaduživanja: Šta donosi otvaranje berze u Brčkom?

Vijest da je godišnji izvoz jaja iz Bosne i Hercegovine prošle godine povećan za 84 posto je nesumnjivo pozitivna. Jaja su, uz maline, šumske proizvode i jestivo ulje, među rijetkim prehrambenim proizvodima kojih više izvozimo nego što uvozimo. Sjajna su vijest da puni kamioni jaja odlaze u Srbiju, Italiju, Crnu Goru, Austriju i Hrvatsku. Ali prazne štale i silosi širom BiH su prava slika naše poljoprivredne nemoći.<h2>Pad potrošnje</h2>Peradarstvo je opstalo zahvaljujući investicijama i prilagođavanju EU standardima, a ne zbog podrške države, objašnjava Predrag Miličić, direktor kompanije „Agreks“ i jedan od vodećih ljudi ovog sektora. Navodi da je, uz njegovu kompaniju, još jedna domaća firma počela izvoziti za EU, pa je izvoz značajno porastao. I pad domaće potrošnje je preusmjerio višak proizvoda ka izvozu, dodaje. - Problem nije u kvalitetu firmi, jer smo mi još 2012. godine ispunili tehničke uslove, već u tromosti države. Odobrenje za izvoz ne dobija firma, već država, a BiH godinama kasni s usklađivanjem zakona i provođenjem kontrola, poput monitoringa salmonele - navodi on. Zbog spore i komplikovane koordinacije entitetskih i državnih nivoa, ova firma je punih sedam godina čekala spremna da počne izvoziti, kaže Miličić. Dodaje da poljoprivredi ne trebaju subvencije već efikasne institucije, koje će ukloniti birokratske blokade i omogućiti slobodan rad.<h2>Pravilnici na čekanju</h2>Prepreka da nakon izvoza B klase jaja počnemo izvoziti i jaja A klase su entitetske vlasti, decidan je Saša Bošković, direktor Ureda za veterinarstvo BiH. Navodi da ovaj ured već pet mjeseci čeka da entitetske vlade usvoje četiri izmijenjena pravilnika, koji su već odavno usaglašeni s tim vladama. - Da bi Vijeće ministara BiH to usvojilo, i da bismo počeli izvoziti, trebaju nam pozitivna mišljenja koja još čekamo - navodi Bošković. Kaže da su peradarski proizvođači za 10 do 20 posto konkurentniji od EU, ali im entitetske vlade bez ikakvog obrazloženja koče izlazak na to tržište. Bez države, koja će stati iza proizvođača, svaki naš izvozni skok će ostati tek statistički incident, a ne signal oporavka. <h2>Porazan bilans</h2>Bilans vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih proizvoda je porazan i brzo hladi optimizam. Uvozimo 4,24 milijarde maraka više hrane nego što izvozimo. Uzalud slavimo izvoz jaja, dok god uvozimo deset puta veće vrijednosti u mesu, pšenici i mlijeku, nego što izvozimo.

Poljoprivredi ne trebaju subvencije već efikasne institucije, koje će ukloniti birokratske blokade i omogućiti slobodan rad

Domaći peradari još izvoze samo B klasu jaja

Veći izvoz jaja koče entitetske vlade

Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine izvršila je u martu 2026. godine na području Federacije Bosne i Hercegovine 1.062 inspekcijska nadzora kod priređivača igara na sreću - kladionica.Predmet inspekcijskih kontrola bila je provjera poštivanja Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, Zakona o igrama na sreću, Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, Zakona o doprinosima, Zakona o fiskalnim sistemima, kao i drugih poreznih zakona.Zbog utvrđenih nepravilnosti, u 241 izvršenoj kontroli izdati su prekršajni nalozi, s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 949.550 KM.Rezultati izvršenih inspekcijskih nadzora na uzorku od ukupno 1.062 kontrolisane kladionice pokazali su da 23% obveznika svoje poslovanje nije uskladilo s važećim zakonima na području Federacije BiH. Pregled izvršenih kontrola i izdatih prekršajnih naloga prikazujemo po kantonima.Na području Kantona Sarajevo izvršeno je 180 kontrola, od čega su u 36 kontrola izdati prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 170.700 KM. U Tuzlanskom kantonu izvršene su 164 kontrole, te su pritom u 58 kontrola izdati prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 203.000 KM.U Zeničko-dobojskom kantonu izvršeno je 185 kontrola, a u kojima su u 41 kontroli izdati prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 146.500 KM.Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona izvršena je 171, gdje su u 18 kontrola izdati prekršajni nalozi s izrečenim novčanim kaznama u iznosu 67.000 KM. U Srednjobosanskom kantonu izvršene su 104 kontrole, pritom su u 42 kontrole izdati prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 198.150 KM.Na području Zapadno-hercegovačkog kantona izvršene su 74 kontrole, tokom kojih su u osam kontrola izdati prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 28.000 KM. U Unsko-sanskom kantonu izvršeno je 108 kontrola, gdje su u 16 kontrola izdati prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 62.000 KM.U Kantonu 10 izvršena je 41 kontrola, od čega su u 13 kontrola izdati prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 42.700 KM. Na području Bosansko-podrinjskog kantona izvršeno je 11 kontrola, a u kojima su u dvije kontrole izdati prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 7.000 KM.U Posavskom kantonu izvršeno je izvršeno je 27 kontrola, tokom kojih su u sedam kontrola izdati prekršajni nalozi s izrečenim novčanim kaznama u iznosu 24.500 KM.Porezna uprava Federacije BiH nastavit će i u narednom periodu provoditi pojačane inspekcijske nadzore s ciljem osiguranja zakonitog poslovanja i suzbijanja sive ekonomije. Porezni obveznici se stoga pozivaju da svoje poslovanje usklade s važećim zakonima.

Nastavljaju nadzore i u idućem periodu

Porezna uprava izvršila inspekcijski nadzor nad kladionicama: Izrečene kazne od skoro milion maraka

Cijene nafte naglo su porasle, dok su azijske berze zabilježile pad nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa) o mogućim snažnim udarima na Iran u narednim sedmicama.Brent nafta skočila je gotovo 5 posto, dok je američka nafta porasla oko 4 posto, što je posljedica straha od poremećaja u snabdijevanju, posebno zbog značaja Hormuškog moreuza za globalni transport energenata.Istovremeno, vodeći azijski indeksi zabilježili su pad. Japanski Nikkei, južnokorejski Kospi i druge berze u regiji trgovale su u minusu, dok su i američki terminski indeksi oslabili.Analitičari navode da je tržište reagovalo negativno zbog nedostatka konkretnih informacija o smirivanju sukoba. Investitori očekuju jasnije signale o mogućem prekidu tenzija.Zabilježen je i pad cijena zlata i srebra, dok su valutna tržišta pokazala jačanje dolara u odnosu na japanski jen i blagi pad eura.

Azijska tržišta u minusu dok cijene energenata naglo rastu zbog geopolitičkih tenzija

Tržišta uzdrmana: Nafta naglo skočila, berze u padu

Urbanističkom saglasnošću koju je izdala Općina Novo Sarajevo, predviđena je izgradnja objekta administrativne namjene, sa četiri podzemne etaže, prizemljem, galerijom i 18 spratova, ravnog krova na kojem je predviđen heliodrom, prenosi <a href="https://www.biznisinfo.ba/sarajevo-dobija-zgradu-sa-18-spratova-i-heliodromom/">Biznisinfo.ba</a>.Objekat će u jednom dijelu – na zapadnoj strani, biti niži i imati šest spratova, dok će istočni dio objekta imati 18 spratova. Ukupna površina objekta je više od 18.000 m2, dok će podzemna garaža imati oko 300 parking mjesta.<h2>Zgrada na ponos domovini</h2>Prema riječima ministra Katice, ovim je trasiran put uspješnih administrativnih procedura koje završava MUP Ks za izgradnju ove zgrade.– Izgradnja centralnog objekta Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nedvosmisleno će doprinijeti osnaživanju naše institucije, a duboko sam uvjeren da je ovo projekat koji je važan i za cijeli Kanton Sarajevo i državu Bosnu i Hercegovinu. U ovom objektu će, između ostalog, biti naš savremeno opremljeni Operativni centar iz kojeg ćemo nadzirati i kontrolisati sigurnost kompletnog Kantona Sarajevo – izjavio je ministar Katica.Kako je dodao, bit će to zgrada koja će služiti na ponos našoj domovini i u kojoj će raditi ljudi koji na najbolji mogući način čuvaju i brane sigurnost naših građana.<h2>Projekt ide u narednu fazu</h2>– Skoro godinu dana smo intenzivno radili na ispunjavanju svih uslova za sticanje urbanističke saglasnosti i moram reći da dugujemo ogromnu zahvalnost Općini Novo Sarajevo predvođenoj načelnicom Benjaminom Karić i Zavodu za izgradnju KS na čelu sa direktoricom Belmom Barlov koji su se maksimalno uključili i dali svoj doprinos da ovaj projekat uđe u svoju narednu fazu – naglasio je ministar Katica.U postupak pribavljanja urbanističke saglasnosti bio je uključen i Zavod za planiranje Kantona Sarajevo, koji je također dao svoj doprinos.Prema riječima načelnice Benjamine Karić, izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo na području općine Novo Sarajevo predstavlja važan korak ka jačanju sigurnosne infrastrukture u Kantonu Sarajevo.<h2>Dodatno jačanje sigurnosti u KS</h2>– Riječ je o projektu od izuzetnog značaja za sve građane, jer će se njegovom realizacijom unaprijediti uslovi rada policijskih službenika, povećati operativna efikasnost i dodatno ojačati sigurnost na području Kantona Sarajevo. Općina Novo Sarajevo ostaje pouzdan partner Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, na čelu s ministrom Admirom Katicom, koje svojim profesionalnim i odgovornim djelovanjem kontinuirano unapređuje sigurnost i kvalitet života naših građana – poručila je načelnica Karić.Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo u svim svojim infrastrukturnim projektima usko sarađuje sa Zavodom za izgradnju KS.– Zavod je strateški partner MUP-u KS u ovom projektu i mi smo se maksimalno uključili od samog početka kako bi objekat u potpunosti zadovoljavao sve standarde i imao potrebne dozvole. Naša stručna tehnička pomoć uključivala je i izbor idejnog rješenja, ali i stalnu komunikaciju i koordinaciju prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti i mogu reći da je ovo jedan vrlo zahtjevan i veliki projekat, ali će i njegovi benefiti za Kanton Sarajevo biti zaista veliki – kazala je direktorica Zavoda Belma Barlov.<h2>Slijedi glavni projekt pa izbor izvođača</h2>U narednom periodu, MUP Kantona Sarajevo će zaključiti ugovor sa izabranim ponuđačem za izradu glavnog projekta centralnog objekta. Tek po izradi glavnog projekta, moći će se pokrenuti postupak za izbor izvođača radova.Podsjećamo, pored Operativnog centra, u novoj zgradi će se osim sjedišta MUP-a Kantona Sarajevo, nalaziti i Policijska uprava Novo Sarajevo, Jedinica za saobraćaj, kao i Uprava za građanska stanja i pravne poslove.

Urbanističkom saglasnošću koju je izdala Općina Novo Sarajevo, predviđena je izgradnja objekta administrativne namjene

Kolodvorska dobija neboder od 18 spratova s heliodromom

Vlada Republike Srpske donijela je odluku o sniženju cijena goriva kroz povrat dijela akciza, čime će građani plaćati gorivo po efektivno nižoj cijeni od oko 0,10 KM po litru. Mjera je predstavljena kao olakšica u trenutku rasta cijena energenata.Međutim, pravo na povrat sredstava bit će omogućeno samo građanima s važećom ličnom kartom iz RS, dok stanovnici drugih dijelova Bosne i Hercegovine, posebno Federacije BiH i Brčko Distrikta, neće imati ovu pogodnost. Takođe, vozila sa stranim registarskim oznakama neće moći ostvariti popust.Kritičari upozoravaju da ovakva mjera stvara diskriminaciju unutar iste države, jer građani tretirani različito zavisno od entitetske pripadnosti. Pravni stručnjaci podsjećaju da su akcize i indirektni porezi nadležnost države BiH, te da ovakve entitetske mjere moraju biti u skladu sa zakonima o indirektnom oporezivanju, kako ne bi bile pravno osporive.Premijer RS-a Savo Minić rekao je da će model biti sličan podjeli regresiranog goriva, a povrat sredstava biće omogućen samo uz ličnu kartu iz RS i za domaće vozilo, dok se sprječava zloupotreba.Odluka stupa na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku RS i biće na snazi mjesec dana, a ministar trgovine i turizma RS Ned Puhovac očekuje da realizacija počne polovinom naredne sedmice.

Olakšica samo za domaće vozače

RS uvodi ograničeni povrat na gorivo: Način provođenja je skandalozan

Direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitriev očekuje ekonomski kolaps Evropske unije već ove godine.- April će probuditi mnoge u EU, jer će energetska kriza dovesti do ekonomskog kolapsa kasnije ove godine - napisao je Dmitriev na društvenoj mreži X.Dmitriev je reagovao na vijest da Berlin, kao vanredne mjere, preporučuje izgradnju 15 nuklearnih elektrana, ukidanje sankcija na ruske energente i planove za obnovu gasovoda Sjeverni tok 2.- Prvoaprilska ironija - svi ovi koraci bi zapravo ispravili prethodne pogrešne strateške odluke koje se ne priznaju, a koje uništavaju EU - naveo je Dmitriev.Direktor fonda osvrnuo se i na mjere štednje koje Brisel preporučuje svojim građanima:- Ne vozite, ne letite, ne perite se, ne jedite, ne koristite klima uređaje, ne učite, ne radite, ne postavljajte pitanja, ne koristite X i ne razmišljajte - napisao je Dmitriev.On je dodao da evropske birokrate neće ispraviti strateške greške i da će nastaviti ubrzano uništavanje zapadne civilizacije.

Energetska kriza dovesti do ekonomskog kolapsa kasnije ove godine, rekao je

Putinov čovjek predviđa ekonomski kolaps EU: "April će mnoge probuditi"

Od 9. juna ove godine bit će u funkciji direktna avionska linija Banja Luka - Tivat, najavljeno je iz Vlade Republike Srpske.- "Aerodrom Banja Luka“ uspostavio je novu direktnu avionsku liniju na relaciji Banja Luka-Tivat u saradnji sa avio-kompanijom „Air Montenegro“, koja će saobraćati od 9. juna 2026. godine. Letovi na navedenoj relaciji obavljat će se dva puta sedmično - utorkom i petkom, a liniju će realizovati avio-kompanija „Air Montenegro“, čime se dodatno unapređuje regionalna saradnja i povezanost u oblasti vazdušnog saobraćaja - navedeno je u saopćenju.Uspostavljanje linije Banja Luka-Tivat putnicima iz Bosne i Hercegovine omogućava brz i efikasan pristup crnogorskom primorju, dok se istovremeno putnicima iz Crne Gore obezbjeđuje direktna avionska veza sa Banjom Lukom i širim regionom.U skladu sa strategijom širenja mreže destinacija i jačanja kapaciteta „Aerodroma Banja Luka“, za naredni period planirano je uvođenje dodatnih avio-linija s ciljem kontinuiranog unapređenja usluga vazdušnog saobraćaja.

Uspostavljanje linije Banja Luka-Tivat putnicima iz Bosne i Hercegovine omogućava brz i efikasan pristup crnogorskom primorju

Od 9. juna direktna avionska linija Banja Luka - Tivat

Federacija Bosne i Hercegovine danas se zadužila za 30 miliona KM kroz aukciju obveznica na Sarajevskoj berzi (SASE). Ukupan promet na današnjem trgovanju iznosio je 30,18 miliona KM kroz 28 transakcija, dok je prometovano 236.004 dionice.Na 63. aukciji prikupljeno je 29,96 miliona KM, a emitovane su trogodišnje obveznice s rokom dospijeća 1. aprila 2029. Ukupno je kroz 23 transakcije upisano 30 hiljada obveznica, po ponderisanoj prosječnoj cijeni 99,8855 uz kamatnu stopu od 3,1924 posto.Redovna trgovina činila je manji dio prometa, s iznosom od 220.905 KM, dok na Kotaciji nisu zaključeni poslovi. Na Slobodnom tržištu, ST2, najveći promet ostvario je ŠIPAD komerc (191.838 KM) uz pad cijene od 20 posto na 1,20 KM, dok je "Udarnik" Breza ostao na 0,63 KM s prometom od 29.067 KM.Indeks SASX-30 oslabio je za 0,67 posto, dok su SASX-10, SASX-BBI, SASX-FN i BIFX zadržali nivoe s prethodnog trgovanja, saopćili su iz Sarajevske berze.

Aukcija na Sarajevskoj berzi

Federacija BiH prikupila 30 miliona KM emisijom obveznica

Interes medicinskih radnika iz Bosne i Hercegovine za odlazak na rad u zemlje Evropske unije, tokom protekle godine znatno je opao, što potvrđuju i podaci o izdatim radnim dozvolama. Prošle godine u Njemačku su otišla svega 64 medicinska radnika sa srednjom stručnom spremom, a sličan pad zabilježen je i kod odlazaka u Sloveniju. Ovaj podatak nametnuo je pitanje da li je riječ o stvarnoj stabilizaciji domaćeg zdravstvenog sistema ili samo privremenom trendu uzrokovanom globalnim okolnostima. Senad Sadiković, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika u KS, kazao je za „Avaz“ da su poboljšanju stanja umnogome doprinijeli pregovori oko kolektivnih ugovora koji su obezbijedili bolje uslove zdravstvenim radnicima.- S druge strane, otvaranje novih privatnih bolnica i klinika, koje nude bolje uslove, također utječe na kretanje kadra. Na taj način uposlenici imaju mogućnost dodatne zarade radeći u privatnom, ali i u javnom sektoru. Ne mogu reći da smo na taj način značajno unaprijedili kvalitet usluga, ali svakako ni u drugim dijelovima Evrope uslovi nisu mnogo bolji nego kod nas – istakao je Sadiković.<h2>Veliki broj specijalizacija</h2>Sadiković je istakao i da je sigurno da će u narednom periodu doći do potpune stabilizacije, prije svega zato što je u posljednje vrijeme raspisan veliki broj specijalizacija, a značajan broj kadra je primljen u javne zdravstvene ustanove, od primarnog do tercijarnog nivoa.

- Kada govorimo o poboljšanju uslova za medicinske radnike, važno je naglasiti da su poboljšanja obuhvatila sve, i doktore, i medicinske sestre, kao i ostale zaposlene u zdravstvenom sistemu. Primjer toga je povećanje satnice i cijene rada, koje se odnosi na sve, ne samo na medicinske sestre, tehničare i doktore, već i na administrativno osoblje, ekonomske službe, kao i NK radnike uključene u proces rada – objašnjava Sadiković.<h2>Sigurnosna situacija u svijetu</h2>Ističe da je i trenutna sigurnosna situacija u svijetu sigurno jedan od bitnijih razloga zbog čega se dio ljudi vraća ili odustaje od odlaska iz zemlje.- Možemo reći da su u našem regionu trenutno, u određenoj mjeri, čak i sigurniji uslovi nego u nekim zemljama u koje su ranije odlazile naše kolege. Ipak, ključni faktor ostaju bolji uslovi rada. Naš kadar godinama radi prekovremeno, od kliničkih centara do drugih zdravstvenih ustanova, a taj rad često nije bio adekvatno plaćen – istakao je.Uprkos smanjenom odlasku u inostranstvo, zdravstveni sektor u Bosni i Hercegovini i dalje se suočava s brojnim izazovima, uključujući nezadovoljstvo zaposlenih i najave štrajkova zbog niskih primanja u oba entiteta.Udruženja poslodavaca upozoravaju da pad odlazaka radnika u EU ne treba nužno tumačiti kao pozitivan signal, jer može ukazivati na usporavanje ekonomskih aktivnosti na tim tržištima, što bi se posredno moglo negativno odraziti i na domaću privredu i izvoz.<h2>Privatne bolnice</h2>- Kada je riječ o privatnim bolnicama i klinikama, njihov razvoj u ovom trenutku nam u određenoj mjeri odgovara, jer jasno pokazuje razliku između mogućnosti privatnog i javnog sektora. Prihvatamo tu vrstu konkurencije između javnog i privatnog zdravstva, ali uz uslov da se ona odvija u realnim okvirima i u skladu s jasno definisanim pravilima rada – kazao je Sadiković za „Avaz“.

Udruženja poslodavaca upozoravaju da pad odlazaka radnika u EU ne treba nužno tumačiti kao pozitivan signal

Sve manje medicinara iz BiH odlazi u EU: Privatni sektor i bolji uslovi zadržavaju zdravstvene radnike

Nakon smrti Leonida Radvinskog, milijardera koji je izgradio globalni uspjeh platforme OnlyFans, u centru pažnje našla se njegova supruga Jekaterina Čudnovski.Do sada poznata javnosti po humanitarnom radu i pravnoj karijeri, sada bi mogla imati ključan uticaj na budućnost jedne od najkontroverznijih digitalnih platformi na svijetu.Prema dostupnim informacijama, preko porodičnog fonda preuzela je kontrolni udio u kompaniji čija se vrijednost procjenjuje na oko 5,5 milijardi dolara.<h2>Od privatnog života do globalnog biznisa</h2>Čudnovski, rođena u Ukrajini, u javnim biografijama se opisuje kao majka četvoro djece, posvećena porodici i humanitarnom radu. U intervjuima je govorila o podršci istraživanjima raka i radu u pravnom sektoru, bez ikakvih veza sa industrijom za odrasle.Smrt supruga u 43. godini života iznenada ju je dovela u poziciju osobe koja odlučuje o pravcu razvoja platforme koja godišnje generiše milijarde dolara prihoda.OnlyFans je 2024. godine ostvario prihod od oko 7,2 milijarde dolara, uz relativno mali broj zaposlenih. Poslovni model zasniva se na uzimanju 20 odsto provizije od zarade kreatora sadržaja, kojih je oko četiri miliona širom svijeta.<h2>Platforma između tehnologije i kontroverzi</h2>Kompanija nastoji da se pozicionira kao tehnološka platforma i društvena mreža, ali veliki dio prihoda i dalje dolazi od eksplicitnog sadržaja. Upravo to pitanje moglo bi biti ključno za budućnost poslovanja.OnlyFans je već pokušavao da smanji zavisnost od sadržaja za odrasle. Prije nekoliko godina najavio je zabranu takvog sadržaja, ali je odluka povučena nakon samo nekoliko dana. U međuvremenu je pokrenuta i dodatna platforma sa neeksplicitnim sadržajem, ali bez značajnijeg uticaja na ukupne prihode.Analitičari ističu da investitori ovu platformu prije svega vide kao tehnološki projekat sa izuzetno stabilnim i profitabilnim modelom.<h2>Pritisci i kritike ne jenjavaju</h2>Platforma se već duže suočava sa kritikama. Dio stručnjaka upozorava na društvene posljedice širenja pornografskog sadržaja, dok drugi naglašavaju da OnlyFans omogućava kreatorima veću kontrolu nad sopstvenim radom i prihodima.Podaci regulatora u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazuju rast konzumacije takvog sadržaja, posebno među mladima, što dodatno pojačava rasprave o ulozi platforme u društvu.Kompanija ističe da primjenjuje stroge mjere provjere starosne dobi i kontrole sadržaja, te da ima nultu toleranciju prema nezakonitim materijalima. U tu svrhu angažuje oko 1.500 moderatora i koristi vještačku inteligenciju za nadzor objava.<h2>Pokušaji prodaje i neizvjesna budućnost</h2>Radvinski je još prije smrti prenio vlasnički udio na porodični fond, dok su istovremeno vođeni pregovori o prodaji dijela kompanije investicionom fondu iz San Franciska. Ti pregovori nisu završeni prije njegove smrti, ali i dalje traju.Uprkos promjeni vlasničke strukture, upravljanje platformom za sada ostaje u rukama postojeće uprave, na čelu sa izvršnom direktoricom Kejli Bler.Analitičari smatraju da smrt osnivača neće imati trenutni operativni uticaj, ali će dugoročni pravac razvoja zavisiti upravo od nove vlasnice.<h2>Odluke koje mogu promijeniti industriju</h2>Ključno pitanje ostaje da li će Čudnovski nastaviti dosadašnji poslovni model ili pokušati da redefiniše platformu i smanji oslanjanje na sadržaj za odrasle.S obzirom na finansijsku snagu kompanije i njen globalni uticaj, svaka takva odluka mogla bi imati posljedice ne samo za OnlyFans, već i za širu digitalnu i medijsku industriju, prenosi tportal.

Do sada poznata javnosti po humanitarnom radu i pravnoj karijeri

Ko je žena koja je naslijedila OnlyFans

Dok Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici pokušavaju oslabiti Iran kroz rat i sankcije, Teheran američko-izraelske napade koristi kao priliku za jačanje svoje strateške pozicije.Kako sukob ulazi u petu sedmicu, Hormuški moreuz je praktično blokiran, što je poremetilo oko 15 posto globalne opskrbe naftom.&nbsp;Dok zaljevske monarhije trpe veliki pad prihoda, iranski budžet bilježi rast.

Tramp opet odgodio rok Iranu, nafta skočila iznad 111 dolara

Prema izvještaju magazina The Economist od nedjelje, Iran sada ostvaruje gotovo dvostruko veće dnevne prihode od izvoza nafte nego prije 28. februara.I pored nastojanja da se ograniči i prikrije iranska trgovina, dostupni podaci pokazuju da Teheran izvozi između 2,4 i 2,8 miliona barela dnevno, od čega 1,5 do 1,8 miliona čini sirova nafta.

Iran zaprijetio regiji: "Nafta ide na 200 dolara po barelu ako nastavite ovu igru"


Istovremeno, cijene rastu zbog smanjenih globalnih zaliha.Umjesto da bude paralizirana ratom, iranska naftna industrija se prilagodila novim okolnostima, održavajući proizvodnju i osiguravajući prihode kroz snažno prisustvo na azijskim tržištima.

Nestabilna sedmica na tržištima: Nafta pala, berze reagiraju na sukob na Bliskom istoku

Prema istom izvještaju, Kina kupuje više od 90 posto iranskog izvoza, dok manje, takozvane „teapot“ rafinerije plaćaju cijene bliske Brent referentnoj vrijednosti.Iranska nafta, koja se ranije prodavala uz popuste, sada dostiže premijske cijene, čime zemlja ostvaruje značajnu finansijsku korist uprkos pritiscima SAD-a i Izraela.

Dok zaljevske monarhije trpe veliki pad prihoda, iranski budžet bilježi rast

Napad na Iran donio neočekivan ishod: Izvoz nafte udvostručen u odnosu na početak sukoba

Niskobudžetna aviokompanija Wizz Air danas je proširila svoju bazu na Međunarodnom aerodromu u Tuzli stacioniranjem dodatnog aviona, uz uvođenje direktne linije ka Bratislavi.Nakon dvogodišnje pauze, Tuzla je koncem 2025. ponovo postala baza Wizz Air-a. Prvi bazni avion pozicioniran je u decembru prošle godine, a sada je broj letjelica u tuzlanskoj bazi povećan.Direktor aerodroma Dževad Halilčević istakao je da dolazak drugog baznog aviona omogućava veći broj letova, bolju povezanost građana i jačanje regionalnog značaja aerodroma. Povećanjem kapaciteta širi se i mreža evropskih destinacija, uključujući novu liniju Tuzla – Bratislava, što dodatno jača veze BiH i Slovačke u privredi i turizmu.Halilčević je dodao da Tuzla trenutno ima 13 destinacija s Wizz Air-om, uz dva prijevoznika za Istanbul. Od 1. januara do danas prevezeno je gotovo 90 hiljada putnika, što je za 55 posto više nego u istom periodu prošle godine.Prema planu za 2026. godinu, aerodrom očekuje rekordnih 800 hiljada putnika. Ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK Almir Žilić naglasio je značaj ulaganja Vlade TK, uključujući infrastrukturne projekte i subvencioniranje letova.Od kraja juna ili početkom jula očekuje se i direktan let za Cirih preko švicarske aviokompanije Chair Airlines.

Nakon dvogodišnje pauze, Tuzla je koncem 2025. ponovo postala baza Wizz Air-a

Wizz Air širi bazu u Tuzli: Uvedena direktna linija za Bratislavu

Kupci iz Mađarske sve češće posjećuju trgovine u hrvatskim pograničnim krajevima, posebno u Baranji (Baranya), gdje najviše kupuju meso, mesne proizvode, sireve, cigarete i razne prehrambene artikle, navodi Glas Slavonije.Stanovnici Belog Manastira primjećuju da je u posljednje vrijeme sve više mađarskih kupaca u trgovinama, a trgovci sve više prilagođavaju ponudu i poslovne planove upravo toj potražnji. Prema njihovim riječima, Mađari često kupuju veće količine robe, osobito vikendom.Najčešće biraju veće komade svinjskog mesa, poput vratine, buta, plećke i slanine, ali i sireve, slatkiše, gotova jela te duhanske proizvode. Zabilježeni su i slučajevi kupovine većih količina cigareta, pri čemu pojedini kupci troše i stotine eura po dolasku. Glavni razlog ovakve kupovine su niže cijene u Hrvatskoj. Trgovci ističu da je svinjetina u hrvatskim trgovinama i do 30 posto jeftinija nego u Mađarskoj, dok su neki sirevi jeftiniji i do pet eura.U odnosu na ranija razdoblja, riječ je o obrnutom trendu. Nekada su građani Hrvatske često odlazili u Mađarsku u kupovinu, osobito prije i nakon Domovinskog rata, dok je danas situacija suprotna – sve više Mađara dolazi kupovati u Hrvatsku.Godine 2022. Hrvati su u većem broju odlazili u Mađarsku po gorivo, no taj se trend smanjio nakon što su povlaštene cijene za strane kupce najprije ograničene, a potom i ukinute. Iako se i dalje povremeno odlazi po neke proizvode, takve kupovine više nisu ni približno česte kao prije.

Zabilježeni su i slučajevi kupovine većih količina cigareta, pri čemu pojedini kupci troše i stotine eura po dolasku

Sve više Mađara kupuje u pograničnim trgovinama Hrvatske zbog nižih cijena

Na evidencijama zavoda za zapošljavanje širom Bosne i Hercegovine krajem 2025. godine nalazilo se gotovo 314.794 nezaposlenih osoba. I dok brojke u 2026. pokazuju blagi pad, podaci s terena otkrivaju isti problem, posla ima, ali radnika nema tamo gdje su najpotrebniji.&nbsp;Nezaposlenost nije ravnomjerno raspoređena širom zemlje. Najveći broj nezaposlenih nalazi se u Federaciji BiH, što je i očekivano s obzirom na broj stanovnika. Republika Srpska ima manji broj nezaposlenih, dok Brčko distrikt predstavlja posebno tržište rada sa specifičnim kretanjima.<h2>Manji bh. entitet</h2>Prema entitetskim podacima, u Republici Srpskoj je zaključno s decembrom 2025. godine evidentirano 49.570 nezaposlenih, što je za gotovo 7,4 posto manje nego godinu ranije. Ipak, poslodavci u ovom entitetu i dalje upozoravaju na nedostatak radne snage, posebno u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, šumarstvu, zdravstvu i obrazovanju.Najtraženija zanimanja su tesari, armirači, zidari, građevinski radnici, ali i pekari, šivači i šumarski radnici. U zdravstvu nedostaju medicinske sestre i ljekari, dok obrazovni sektor traži nastavnike matematike, fizike i informatike, kao i vaspitače. S druge strane, među visokoobrazovanim najviše nezaposlenih i dalje su ekonomisti, pravnici i profesori razredne nastave.<h2>Nezaposlenost po kantonima</h2>Situacija u Federaciji BiH razlikuje se od kantona do kantona, zavisno od broja stanovnika, ali i brojnih drugih faktora. Najveći broj nezaposlenih bilježi Tuzlanski kanton, gdje je krajem januara 2026. godine evidentirano čak 60.425 osoba.&nbsp;Prema podacima Zavoda za statistiku Kantona Sarajevo otprilike 55.000 do 60.000 nezaposlenih osoba broji Sarajevski kanton. Slijedi Zeničko-dobojski kanton sa 46.760 nezaposlenih, u Unsko-sanskom i Srednjobosanskom ta brojka se kreće od 30.000 do 35.000 dok Hercegovačko-neretvanski kanton ima 24.168 osoba na evidenciji.

U manjim kantonima brojke su znatno niže, ali problemi su slični. U Zapadnohercegovačkom kantonu evidentirano je 9.789 nezaposlenih, u Kantonu 10 taj broj je 5.520, u Posavskom kantonu 3.522, dok Bosansko-podrinjski kanton Goražde bilježi 2.508 nezaposlenih osoba.<h2>Ko je najbrojniji na birou?</h2>Analiza strukture nezaposlenih pokazuje slične obrasce u gotovo svim dijelovima zemlje.Na evidencijama dominiraju ekonomski tehničari i maturanti gimnazije, prodavači, frizeri i ugostiteljski radnici, mašinski i elektrotehnički tehničari, pravnici i ekonomisti među visokoobrazovanim. U pojedinim kantonima, poput Zapadnohercegovačkog i Hercegovačko-neretvanskog, posebno su brojni i kvalifikovani radnici poput trgovaca, kuhara, automehaničara i bravara. Stručnjaci ističu da podaci ukazuju i na višak kadra u administrativnim i općim zanimanjima, posebno među osobama sa srednjom i visokom stručnom spremom.<h2>Ko nedostaje tržištu rada?</h2>S druge strane, gotovo svi zavodi za zapošljavanje izdvajaju ista deficitarna zanimanja.Najveći nedostatak bilježi se u građevinskom sektoru fale zidari, tesari, armirači i keramičari, zatim u industriji i zanatstvu gdje fale zavarivači, CNC operateri, bravari i električari. Također fali i vozača u transportu, ali i konobara i kuhara u ugostiteljstvu.Iako broj nezaposlenih formalno opada, stručnjaci upozoravaju da taj pad nije isključivo rezultat ekonomskog rasta, već i masovnog odlaska radnika u zemlje Evropske unije. Bez ozbiljnih reformi obrazovanja i tržišta rada, Bosna i Hercegovina će, zaključuju analitičari, i dalje imati isti problem koji se oslikava u višku radne snage na biroima i istovremenom hroničnom nedostatku radnika u ključnim sektorima.<h2>Paradoks tržišta rada</h2>Podaci jasno pokazuju paradoks bh. tržišta rada. Dok desetine hiljada ljudi traže posao, poslodavci istovremeno ne mogu pronaći radnike. Razlozi su brojni.&nbsp;Tu je neusklađenost obrazovnog sistema s potrebama privrede, nedostatak praktičnih znanja i vještina, odlazak radne snage u inostranstvo, ali i niske plaće i loši uslovi rada u pojedinim sektorima. Zbog toga se sve češće dešava da osobe s diplomama ekonomije ili prava čekaju posao godinama, dok se zanatska zanimanja gotovo odmah zapošljavaju, često i van granica BiH.


Najveći nedostatak bilježi se u građevinskom sektoru, fale zidari, tesari, armirači i keramičari

Zvanični podaci pokazuju blagi pad nezaposlenosti u BiH

Vrijeme je za ozbiljnu reformu u obrazovanju: Stotine hiljada nezaposlenih, a nema radnika

Vrijednost izvoza mesa i mesnih prerađevina iz Bosne i Hercegovine prošle godine je iznosila 140,25 miliona KM, što je manje za 3,09 posto u odnosu na godinu ranije. Vrijednost uvoza je porasla za 3,56 posto i dostigla je 719,84 miliona KM.Prema analizi Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH), ukupan obim razmjene mesa i mesnih prerađevina prošle godine je iznosio 860,09 miliona KM, uz pokrivenost uvoza izvozom od 19,48 posto.- U strukturi izvoza je značajno povećanje izvoza svinjskog mesa, svježeg, rashlađenog ili smrznutog, kako količinski, tako i vrijednosno, s ukupno 1,24 miliona kilograma ili vrijednošću od 6,94 miliona KM i to na tržištu Srbije - ukazali su iz Komore.Naveli su da su ostale kategorije pri izvozu imale blaže oscilacije. Naime, izvoz prerađevina poput kobasica i sličnih proizvoda povećan je za 14,08 posto dok je izvoz mesa peradi smanjen za 11 posto, nakon kontinuiranog povećanja izvoza, a izvoz ostalih konzerviranih proizvoda smanjen je za 9,74 posto.Top pet izvoznih tržišta za meso i mesne prerađevine u 2025. bile su Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Hrvatska.Izvoz u Srbiju je obuhvatao svinjsko meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto meso, kobasice i slične proizvode, kao i ostale pripremljene ili konzervirane proizvode od mesa, drugih klaoničkih proizvoda ili krvi.Crna Gora je bila tržište za meso peradi i jestive klaoničke proizvode od peradi, ostale pripremljene ili konzervirane proizvode od mesa te kobasice i slične proizvode od mesa.Sjeverna Makedonija je iz Bosne i Hercegovine uvozila ostale pripremljene i konzervirane proizvode od mesa, kobasice i slične proizvode, kao i meso i jestive mesne klaoničke proizvode soljene, u salamuri, sušene ili dimljene.U Hrvatsku se izvozilo meso peradi i jestivi klaonički proizvodi od peradi, kao i ostali pripremljeni i konzervirani proizvodi od mesa te drugi klaonički proizvodi ili krv.Najveći uvoz mesa u prošloj godini bio je iz Nizozemske, Italije, Srbije, Hrvatske i Njemačke.Količinski je značajno povećan uvoz gotovo svih kategorija mesa i mesnih prerađevina, posebno svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa iz Nizozemske, Italije, Poljske, Belgije i Njemačke, dok je uvoz smrznutog goveđeg mesa povećan za više od 80 posto iz Brazila, Sjeverne Makedonije, Paragvaja, Poljske i Austrije.

Tržište kapitala i moguća zaduživanja: Šta donosi otvaranje berze u Brčkom?

Veći izvoz jaja koče entitetske vlade

Porezna uprava izvršila inspekcijski nadzor nad kladionicama: Izrečene kazne od skoro milion maraka

Tržišta uzdrmana: Nafta naglo skočila, berze u padu

Kolodvorska dobija neboder od 18 spratova s heliodromom

RS uvodi ograničeni povrat na gorivo: Način provođenja je skandalozan

Putinov čovjek predviđa ekonomski kolaps EU: "April će mnoge probuditi"

Od 9. juna direktna avionska linija Banja Luka - Tivat

Federacija BiH prikupila 30 miliona KM emisijom obveznica

Sve manje medicinara iz BiH odlazi u EU: Privatni sektor i bolji uslovi zadržavaju zdravstvene radnike

Ko je žena koja je naslijedila OnlyFans

Napad na Iran donio neočekivan ishod: Izvoz nafte udvostručen u odnosu na početak sukoba

Wizz Air širi bazu u Tuzli: Uvedena direktna linija za Bratislavu

Sve više Mađara kupuje u pograničnim trgovinama Hrvatske zbog nižih cijena

Vrijeme je za ozbiljnu reformu u obrazovanju: Stotine hiljada nezaposlenih, a nema radnika

Prošle godine BiH izvezla meso vrijedno 140 miliona KM, a uvezla čak 719 miliona KM

Biznis

Tržište kapitala i moguća zaduživanja: Šta donosi otvaranje berze u Brčkom?

Veći izvoz jaja koče entitetske vlade

Porezna uprava izvršila inspekcijski nadzor nad kladionicama: Izrečene kazne od skoro milion maraka

Tržišta uzdrmana: Nafta naglo skočila, berze u padu

Kolodvorska dobija neboder od 18 spratova s heliodromom

RS uvodi ograničeni povrat na gorivo: Način provođenja je skandalozan

Putinov čovjek predviđa ekonomski kolaps EU: "April će mnoge probuditi"

Od 9. juna direktna avionska linija Banja Luka - Tivat

Federacija BiH prikupila 30 miliona KM emisijom obveznica

Sve manje medicinara iz BiH odlazi u EU: Privatni sektor i bolji uslovi zadržavaju zdravstvene radnike

Ko je žena koja je naslijedila OnlyFans

Napad na Iran donio neočekivan ishod: Izvoz nafte udvostručen u odnosu na početak sukoba

Wizz Air širi bazu u Tuzli: Uvedena direktna linija za Bratislavu

Sve više Mađara kupuje u pograničnim trgovinama Hrvatske zbog nižih cijena

Vrijeme je za ozbiljnu reformu u obrazovanju: Stotine hiljada nezaposlenih, a nema radnika

Prošle godine BiH izvezla meso vrijedno 140 miliona KM, a uvezla čak 719 miliona KM