Prosječne maloprodajne cijene naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine nastavile su rast, a na dan 20. mart zabilježeno je povećanje cijena i benzina i dizela u odnosu na dan ranije.Prosječna cijena premium bezolovnog benzina 95 (BMB 95) viša je za 0,03 KM po litru, dok je cijena dizela (BAS EN 590) porasla za 0,07 KM po litru u odnosu na 19. mart, saopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine.Prema podacima Ministarstva, prosječna maloprodajna cijena dizela u januaru iznosila je 2,29 KM po litru, dok je cijena benzina BMB 95 bila 2,32 KM po litru.U razdoblju od kraja februara do 20. marta zabilježen je kontinuiran rast cijena, pri čemu je prosječna cijena dizela 20. ožujka dostigla 3,16 KM po litru, dok je cijena benzina iznosila 2,54 KM po litru.Na temelju dostavljenih obavijesti o promjeni cijena i marži (OPC i OPM obrasci), u razdoblju od 28. veljače do 19. marta evidentirano je ukupno 7.456 prijava promjena cijena, od čega se 5.255 odnosi na dizel, a 2.201 na benzin BMB 95.Iz Ministarstva podsjećaju da je u Federaciji BiH i dalje na snazi Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena kojom je maksimalna veleprodajna marža ograničena na 0,06 KM po litru, a maloprodajna na 0,25 KM po litru naftnih derivata.Kontrolu primjene ove odluke kontinuirano provode federalni i županijski tržišni inspektori, s posebnim fokusom na formiranje veleprodajnih i maloprodajnih cijena.U cilju informiranja građana o kretanju cijena, Federalno ministarstvo trgovine podsjeća i na dostupnost mobilne aplikacije „FMT FBiH oil info“, putem koje korisnici mogu pratiti cijene goriva na benzinskim pumpama te prijaviti eventualne nepravilnosti.

Prema podacima Ministarstva, prosječna maloprodajna cijena dizela u januaru iznosila je 2,29 KM po litru, dok je cijena benzina BMB 95 bila 2,32 KM

Prosječna cijena dizela u Federaciji BiH porasla na 3,16 KM po litru

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit do 15 miliona eura za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), s ciljem modernizacije dalekovoda koji povezuje Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Albaniju.Sredstva će biti iskorištena za nadogradnju 220 kV nadzemnog dalekovoda, koji je ključna komponenta regionalnog energetskog koridora Trebinje – Perućica – Podgorica – Vau i Dejes, piše BiznisInfo.<h2>Širenje kapaciteta</h2>Realizacijom projekta planirano je povećanje prenosnog kapaciteta ovog koridora sa 300 MW na čak 600 MW. Modernizacija obuhvata zamjenu postojećih provodnika savremenim HTLS provodnicima (high-temperature low-sag) na dijelu dalekovoda kroz Crnu Goru – od granice s BiH, preko trafostanica u hidroelektrani Perućica i Podgorici, pa sve do granice s Albanijom.<h2>Pojačana regionalna povezanost</h2>Iz EBRD-a naglašavaju da će projekat znatno unaprijediti pouzdanost i efikasnost prenosa električne energije, ali i dodatno ojačati prekograničnu energetsku povezanost na Zapadnom Balkanu.Ugovor o finansiranju potpisali su potpredsjednik EBRD-a zadužen za politike i partnerstva Mark Bauman, izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović i ministar finansija Crne Gore Novica Vuković.Bauman je poručio:-Ovaj projekat modernizuje ključnu infrastrukturu i doprinosi pouzdanijem i otpornijem elektroenergetskom sistemu.<h2>Ulaganje u energetsku budućnost</h2>Direktor CGES-a Ivan Asanović istakao je:&nbsp;- Ovo je ulaganje u sigurnu, stabilnu i bolje povezanu energetsku budućnost regiona. Povećanjem kapaciteta na 600 MW jačamo pouzdanost sistema i regionalnu saradnju.Ministar finansija Novica Vuković dodao je:&nbsp;- Država, kroz izdavanje garancije, potvrđuje opredijeljenost za ulaganja u stratešku infrastrukturu.EBRD je ključni partner&nbsp;EBRD je jedan od najznačajnijih investitora u Crnoj Gori, sa više od milijardu eura uloženih u preko 100 projekata. Njihova ulaganja fokusirana su na razvoj infrastrukture, jačanje privatnog sektora i unapređenje regionalne integracije.

Kredit od 15 miliona eura za CGES omogućit će povećanje kapaciteta dalekovoda sa 300 MW na 600 MW i jačanje regionalne povezanosti

EBRD ulaže u modernizaciju elektroenergetskog koridora Zapadnog Balkana

Saudijski naftni dužnosnici intenzivno procjenjuju koliko bi cijene nafte mogle porasti ako se rat u Iranu i povezani poremećaji u opskrbi uskoro ne okončaju, a njihovi zaključci izazivaju zabrinutost.&nbsp;Prema osnovnom scenariju, cijene bi mogle premašiti 180 dolara po barelu ako se poremećaji nastave i nakon aprila, piše Wall Street Journal.Iako bi se tako drastičan skok cijena na prvi pogled mogao činiti kao velika financijska dobit za kraljevstvo koje se i dalje uvelike oslanja na prihode od nafte, takav razvoj događaja smatra se vrlo problematičnim.&nbsp;Cijene na toj razini mogle bi izazvati globalnu recesiju ili potaknuti dugoročne promjene u navikama potrošača, što bi u oba slučaja dovelo do uništenja potražnje za naftom. Uz to, Saudijska Arabija riskirala bi da je se percipira kao ratnog profitera u sukobu koji nije započela.- Saudijska Arabija načelno ne voli nagle skokove cijena nafte jer oni dugoročno stvaraju nestabilnost na tržištu. Za Saudijce je idealna situacija umjeren rast cijena uz očuvanje stabilnog tržišnog udjela - izjavio je Umer Karim, analitičar saudijske vanjske politike i geopolitike iz Centra za istraživanje i islamske studije kralja Faisala.&nbsp;Državna naftna kompanija Saudi Aramco, koja je zadužena za proizvodnju, prodaju i formiranje cijena, odbila je komentirati ove procjene.

Cijene na toj razini mogle bi izazvati globalnu recesiju ili potaknuti dugoročne promjene u navikama potrošača

Saudijska Arabija objavila crni scenarij: Cijene nafte bi mogle premašiti 180 dolara po barelu

Azijske berze u petak su pokazale mješovite rezultate nakon jučerašnjih gubitaka na Wall Streetu, dok su cijene nafte blago pale sa ranijeg porasta na početku sukoba, spustivši se na oko 107 dolara po barelu.&nbsp;Terminski indeksi na Wall Streetu trgovali su u plusu.U četvrtak su cijene nafte snažno oscilirale – Brent, međunarodni standard, nakratko je skočio na oko 119 dolara po barelu nakon iranskih napada na naftnu i plinsku infrastrukturu u Zaljevu, koji su uslijedili nakon izraelskog udara na ključno iransko plinsko polje.<h2>Najava odgode napada</h2>U ranoj trgovini u petak, Brent je pao 1,6 posto, na 106,90 dolara po barelu, nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) najavio odgodu daljnjih napada na iranski plinski kompleks po zahtjevu američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump).&nbsp;Američka WTI nafta pala je za 2 posto, na 93,63 dolara po barelu.Treća sedmica iransko-izraelskog sukoba povećala je cijene energenata i pojačala zabrinutost zbog globalne inflacije, dok je djelomična blokada Hormuškog moreuza dodatno ograničila snabdijevanje naftom i gasom.&nbsp;Američki ministar finansija Skot Bezent (Scott Bessent) spomenuo je mogućnost ukidanja sankcija za iransku naftu kako bi se smanjile cijene.Pad cijena nafte donekle je stabilizirao tržišta.&nbsp;Na azijskim berzama, Kospi u Južnoj Koreji porastao je 0,6 posto na 5.798,23 boda, dok Hang Seng u Hong Kongu pao 0,6 posto na 25.340,43 boda, a kompozitni indeks u Šangaju porastao 0,2 posto na 4.013,16 bodova.&nbsp;<h2>Wall Street</h2>Australski S&amp;P/ASX 200 pao je 0,5 posto, a tajvanski Taiex 0,2 posto. Zbog praznika, Nikkei 225 u Japanu nije trgovao.Na Wall Streetu su u četvrtak zabilježeni blagi padovi: S&amp;P 500 -0,3% na 6.606,49, Dow Jones -0,4% na 46.021,43, a Nasdaq -0,3% na 22.090,69 bodova.&nbsp;

The Wall Street Journal: Netanjahu je s Trampom konačno dobio šta je htio

Dionice američkog proizvođača memorijskih čipova Micron Technology pale su 3,8%, iako je kompanija objavila bolje tromjesečne rezultate od očekivanih, a vrijednost dionica i dalje je oko 330% viša nego prije godinu dana zbog globalnog manjka memorijskih čipova.Na tržištu plemenitih metala, cijene zlata i srebra su porasle. Zlato je skočilo 2,6% na 4.727,20 dolara po unci, dok je srebro poraslo 4,2% na 74,22 dolara po unci, oporavivši se od ranijeg pada.Američki dolar je ojačao prema japanskoj jeni, sa 157,76 na 158,38, dok je euro oslabio na 1,1558 dolara u odnosu na prethodnih 1,1589 dolara.

Treća sedmica iransko-izraelskog sukoba povećala je cijene energenata i pojačala zabrinutost zbog globalne inflacije

Cijene nafte blago su se spustile nakon jučerašnjih velikih fluktuacija

Superautomobili i ultra luksuzni automobili su izuzetno traženi na Bliskom istoku, ali sukobi i rat trenutno usporavaju isporuke, pokazujući da se utjecaji konflikta šire izvan naftnog sektora.Ferrari je privremeno zaustavio većinu isporuka u regiju pogođenu ratom, iako su neki modeli stigli zrakoplovom.&nbsp;Slično, Maserati je obustavio isporuke zbog “logističkih izazova i sigurnosnih problema”.Ovaj trend nije ograničen samo na Italiju – i Bentley je povukao isporuke.&nbsp;Izvršni direktor Frank-Štefen Valsijer (Frank-Steffen Walliser) objasnio je da proizvodnja nije problem, već da potencijalni kupci na Bliskom istoku trenutno imaju druge prioritete.- Nemamo utjecaja sa strane proizvodnje, ali ljudi na Bliskom istoku trenutno imaju druge misli osim traženja novog Bentleyja - rekao je on.Tuning firma Mansory također procjenjuje isporuke individualno, a dostava zrakoplovom može koštati tri do četiri puta više od pomorskog transporta.Problemi s dostavom automobila vjerovatno će trajati sve dok Iran nastavlja napade na brodove i ograničava plovidbu kroz Hormuški moreuz.&nbsp;PBS navodi da je od početka sukoba pogođeno oko 20 brodova, iako neki ipak prolaze.

Napadi na Južni Pars podigli tenzije: Zašto je ovo plinsko polje ključno za svijet

Unatoč tvrdnjama američkog predsjednika Donald Trampa (Trump) da je sukob skoro završen, Iran je nastavio napade na naftnu i plinsku infrastrukturu širom Bliskog istoka, kao odgovor na izraelski napad na Južni Pars (South Pars).Associated Press javlja da su pogođene rafinerija SAMREF u Yanbu, LNG pogon Ras Laffan, kao i lokacije u Abu Dhabi i Kuvajt.Ovi napadi ponovo su podigli cijene nafte, a iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) obećao je “nultu suzdržanost” ukoliko njihova infrastruktura bude ponovo napadnuta.

Ovaj trend nije ograničen samo na Italiju – i Bentley je povukao isporuke

Rat usporava trgovinu luksuznim automobilima

Pedeset kompanija koje posluju s Novom Željezarom Zenica poslalo je zajedničku poruku podrške Vijeću ministara BiH, nakon višenedjeljne neizvjesnosti oko privremenih zaštitnih mjera na uvoz čelika.Potpisnici su naglasili da je očuvanje domaće proizvodnje čelika ključno za stabilnost čitavog privrednog lanca. Ranije su sličnu reakciju izrazile i Željeznice Federacije BiH i Željeznice Republike Srpske.<h2>Hitno donošenje privremenih zaštitnih mjera</h2>Na hitnom sastanku održanom 17. marta u Zenici, Uprava Nove Željezare predstavila je aktuelno stanje i rizike po kontinuitet rada ako mjere ne budu usvojene. Dobavljači su se jednoglasno založili za hitno donošenje privremenih zaštitnih mjera, ističući da su njihovi prihodi, radna mjesta i dugoročna stabilnost direktno vezani za rad zeničkog giganta.- Naravno, mogli bismo biti samo trgovci čeličnim proizvodima, sa nekoliko stotina radnika. Ali to bi značilo gašenje industrijskog lanca i prestanak rada hiljada ljudi na koje se naša proizvodnja oslanja - poručili su iz Uprave.<h2>Zaposleno je gotovo 11.000 radnika</h2>Prema podacima dobavljača, u sistemima najvećih partnera zaposleno je gotovo 11.000 radnika, uz godišnju ekonomsku cirkulaciju od oko 1,578 milijardi KM, što uključuje direktne tokove Nove Željezare prema dobavljačima i kupcima. Fabrika sarađuje s više od 500 malih i srednjih preduzeća širom BiH.Uprava upozorava da proizvodnja može stati u maju, ako privremene mjere ne budu usvojene na sjednici Vijeća ministara 23. marta. Takav scenario imao bi lančane posljedice po energetiku, rudarstvo, transport, luke, industrijske servise i brojne kooperante.<h2>Najavljeno mirno okupljanje</h2>Partneri i Uprava ističu da ne traže privilegije ili subvencije, već elementarnu zaštitu domaće proizvodnje, kako bi proizvodi mogli biti plasirani na domaće tržište. Takva praksa, naglasili su, uobičajena je u evropskim i industrijski razvijenim zemljama.Potpisnici pozivaju da odluka bude zasnovana na ekonomskim činjenicama i provjerljivim analizama tržišta, a ne paušalnim tvrdnjama u medijima.Sindikat Nove Željezare Zenica najavio je mirno okupljanje 23. marta ispred Vijeća ministara BiH, kada je zakazana 106. sjednica s predviđenim II krugom glasanja o privremenim zaštitnim mjerama na uvoz čelika i proizvoda od čelika.

Partneri i Uprava ističu da ne traže privilegije ili subvencije, već elementarnu zaštitu domaće proizvodnje

Uprava Nove Željezare Zenica održala press

Sindikat Nove Željezare Zenica: Najavljeno mirno okupljanje

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti, dok institucije, prema ocjenama stručnjaka i političara, nemaju adekvatan odgovor na poremećaje na tržištu. Dok su neke zemlje regiona već uvele konkretne mjere, u BiH su ograničenja marži pokazala ograničen efekat.<h2>Ukidanje akciza</h2>Šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu BiH Saša Magazinović predložio je izmjene Zakona o akcizama koje bi omogućile njihovo privremeno ukidanje u slučaju poremećaja na tržištu. Predstavnički dom je usvojio prijedlog, a sada se čeka odluka Doma naroda.Magazinović smatra da postoji podrška za ovaj zakon i upozorava da bi blokada bila politički štetna.<h2>Kritike SNSD-a</h2>Komentarišući protivljenje SNSD-a i Milorada Dodika, Magazinović je podsjetio na ranije stavove te stranke.- Bilo bi pošteno da Dodik kaže istinu zbog čega je protiv. Ta istina ne obuhvata ništa od onoga što je do sada rekao. Podsjećam da su 2022. godine svi delegati SNSD glasali za ukidanje svih akciza na naftne derivate, a da je Dušanka Majkić uime SNSD predložila da se ova mjera primjenjuje 30 dana. Ako su doveli enitet u situaciju skorog bankrota, ako su u potrebi da se bore za pfeninge i u toj mjeri loše stoje da ne mogu ljudima pomoći u ovoj krizi, poštenije je to reći nego davati argumente na nivou malog djeteta - kazao je Magazinović.<h2>Sporne mjere</h2>O Dodikovom prijedlogu povrata dijela akciza, Magazinović je bio oštar.- Ma to je obična prevara kojom kupuje vrijeme i ublažava opravdani gnjev ljudi prema nekome ko im otvoreno poručuje da im ne želi, iako to može, pomoći snižavanjem cijena goriva i zaustavljanjem lančanih poskupljenja. Prijedlog koji je iznio je smiješan. Već ljudi prave viceve o tome. Pa kako drugačije kometarisati prijedlog da kad naspete 20 litara goriva, Dodik predlaže da vam se vratiti 60 pfeninga. Uz to, morate negdje otići po tih 60 pfeninga i logično potrošiti gorivo - dodao je.<h2>Oštra poruka</h2>Magazinović se osvrnuo i na lične prozivke iz SNSD-a.- Ako je po Dodiku mjera za srpstvo zavući narodu ruku u džep, onda je u pravu da sam izdajnik. Ne želim zaista ulaziti u blato sa njim i odgovoriti mu psovkom kao jedinim načinom komunikacije koji on razumije. Nasuprot tome želim reći da takvoj vrsti komunikacije nije mjesto u javnom prostoru i da tako ne komuniciraju odgovorni ljudi -&nbsp; poručio je Magazinović.<h2>Problemi provedbe</h2>Govoreći o drugim zakonima, Magazinović je ukazao na sporu implementaciju, posebno kada je riječ o povratu PDV-a na prvu nekretninu i drugim reformama.- Slažem se sa ocjenom da često zakoni nisu loši koliko se loše ili sporo implementiraju. Smatram da institucije gube utakmicu na tržištu radne snage i da ljudi sa zavidnim znanjem, radnim navikama i ličnim kapacitetom sve više napištaju državne institucije i pronalaze mnogo bolje plaćene poslove izvan javnog sektora. To je veliki problem sa kojim se institucije ne žele suočiti, a posljedice će biti velike. Između ostaloga i u provedbi zakona - kazao je.

Spor oko akciza i cijena goriva u fokusu političkih sukoba

Magazinović o Dodiku: "Ako je mjera za srpstvo zavlačenje ruke u džep, onda sam izdajnik"

Izraelski napad na iranska postrojenja u plinskom polju Južni Pars označio je ozbiljnu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku. Kao odgovor, Iran je uzvratio napadima na ključnu energetsku infrastrukturu u regiji, uključujući postrojenja u Kataru i Saudijskoj Arabiji.Južni Pars predstavlja dio najveće svjetske rezerve prirodnog plina, koju Iran dijeli s Katarom. Procjenjuje se da ovo polje sadrži ogromne količine plina, ključne za globalno snabdijevanje energijom. Za Iran, to je glavni izvor energije, dok Katar iz svog dijela izvozi velike količine tečnog prirodnog plina širom svijeta.Napadi su izazvali oštre reakcije arapskih zemalja, koje upozoravaju na prijetnju regionalnoj sigurnosti i globalnom tržištu energije. Posebno je pogođen industrijski grad Ras Laffan, jedno od najvažnijih čvorišta za preradu plina.Situacija je dodatno pogoršana tenzijama oko Hormuškog moreuza, što je dovelo do rasta cijena nafte na svjetskom tržištu.Sjedinjene Američke Države našle su se u središtu kontroverzi, nakon što su se pojavile tvrdnje o njihovoj uključenosti u napad. U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je oštrim odgovorom ukoliko se sukob dodatno proširi.

Sukob Izraela i Irana prijeti globalnoj energetici i dodatno destabilizira Bliski istok

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, donijela je više odluka o ostvarivanju prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite.Utvrđena je osnovica za određivanje visine mjesečnih naknada korisnika ove zaštite za period januar – juni 2026. godine, koja iznosi 1.171 KM. Na osnovu ovog iznosa, obračunat će se lične i porodične invalidnine, uključujući i korisnike prava stečena do 6. aprila 1992. godine.Također, određena je i mjesečna egzistencijalna naknada za demobilizirane borce i članove njihovih porodica, koja iznosi 6,20 KM po mjesecu provedenom u Oružanim snagama. Visina ove naknade obračunava se u skladu sa zakonom i odgovarajućim koeficijentima.Vlada je utvrdila i osnovicu za primanja dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica, za isti period, u iznosu od 939 KM. Koeficijent za obračun iznosi jedan, što omogućava redovne isplate i obračune u skladu sa zakonskim odredbama.

Mjesečne isplate za prvih šest mjeseci 2026. godine

Vlada FBiH utvrdila nove naknade za borce i invalide

Sjedinjene Američke Države ublažile su dio sankcija koje su se odnosile na venecuelanski naftni sektor, u trenutku kada predsjednik Donald Tramp (Trump) nastoji povećati globalnu ponudu nafte usred eskalacije sukoba s Iran. Kako prenosi Reuters, američkim kompanijama bit će dopušteno da posluju s državnom naftnom kompanijom Petróleos de Venezuela S.A. (PDVSA), nakon što je Ministarstvo finansija SAD-a izdalo posebnu dozvolu koja ublažava dosadašnja ograničenja.Ova odluka predstavlja značajan zaokret u američkoj politici, s obzirom na to da je Vašington godinama ograničavao poslovanje s venecuelanskim vlastima i njihovim energetskim sektorom. Novom dozvolom PDVSA dobija mogućnost da prodaje naftu američkim kompanijama, ali i na međunarodnom tržištu.<h2>Cijene nafte porasle</h2>Do ublažavanja sankcija dolazi u trenutku kada su cijene nafte na svjetskom tržištu naglo porasle, posebno nakon što je Iran blokirao promet kroz Hormuški moreuz, kojim prolazi približno petina svjetske nafte iz Perzijski zaljev.Američke vlasti navode da je cilj ove mjere potaknuti nova ulaganja u venecuelanski energetski sektor te povećati globalnu ponudu nafte, što bi moglo stabilizirati tržište. Nakon vojne operacije SAD-a u januaru, tokom koje je svrgnut i uhapšen venecuelanski predsjednik Nikolas (Nicolás) Maduro, Tramp je izjavio da će Sjedinjene Države praktično upravljati venecuelanskim energetskim resursima i prodajom nafte.Ipak, ublažavanje sankcija nije potpuno. Dozvola američkog Ministarstva finansija omogućava kompanijama koje su poslovale prije 29. januara 2025. godine da kupuju venecuelansku naftu i obavljaju određene finansijske transakcije koje su ranije bile zabranjene.Važna odredba je da novac od prodaje nafte ne može biti direktno uplaćen sankcioniranim venecuelanskim institucijama, uključujući PDVSA. Umjesto toga, sredstva će se preusmjeravati na posebne račune pod nadzorom Sjedinjenih Država, čime Vašington zadržava kontrolu nad finansijskim tokovima.<h2>Zabranjene transakcije</h2>Također, i dalje su zabranjene transakcije koje uključuju države poput Rusije, Irana, Sjeverne Koreje, Kube i određene kineske kompanije, kao i poslovi vezani za venecuelanski državni dug i obveznice.Očekuje se da bi ova odluka mogla doprinijeti oporavku venecuelanske ekonomije koja je snažno oslonjena na izvoz nafte, te potaknuti povratak stranih investitora. Ipak, kritičari upozoravaju da bi takav potez mogao ojačati političke strukture bliske Maduru, uprkos optužbama za represiju, korupciju i kršenje ljudskih prava.Ekonomska situacija u Venecueli i dalje je teška. Mnogi radnici u javnom sektoru zarađuju oko 160 dolara mjesečno, dok prosječna plata u privatnom sektoru iznosi oko 237 dolara. Inflacija je prošle godine dostigla čak 475 posto.Iako posjeduje najveće potvrđene rezerve nafte na svijetu, Venecuela je zbog korupcije, lošeg upravljanja i dugogodišnjih sankcija doživjela dramatičan pad proizvodnje – sa oko 3,5 miliona barela dnevno 1999. godine, kada je na vlast došao Hugo Čavez (Chávez), na manje od 400.000 barela dnevno 2020.Tokom perioda najstrožih sankcija, Venecuela je bila primorana prodavati naftu po cijenama i do 40 posto nižim od tržišnih, uglavnom kupcima u Aziji, dok su se plaćanja obavljala i kroz robnu razmjenu, ruske rublje ili kriptovalute.Novim pravilima ipak je jasno određeno da plaćanja u zlatu i kriptovalutama nisu dozvoljena, uključujući i kriptovalutu Petro, koju je venecuelanska vlada predstavila 2018. godine.

I dalje su zabranjene transakcije koje uključuju države poput Rusije, Irana, Sjeverne Koreje, Kube i određene kineske kompanije

Tramp: SAD ublažile sankcije venecuelanskoj nafti usred sukoba s Iranom

Slovenački ministar privrede Matjaž Han i izvršni direktor Perutnine Ptuj Enver Šišić potpisali su ugovor vrijedan 21 milion evra o sufinansiranju ulaganja u robotizaciju i digitalizaciju proizvodnog procesa.Investicija kompanije vrijedna je 99,6 miliona eura, a povećat će dodatnu vrijednost i obezbijediti nova radna mjesta. Kompanija, u vlasništvu holdinga MHP, investiciju će iskoristiti za uspostavljanje tehnološke infrastrukture za povećanje proizvodnih kapaciteta fabrike u Ptuju.<h2>Meso i kobasice</h2>Između ostalog, proširiće proizvodnju u segmentu mesa i kobasica. Vrijednost same investicije u mašine i opremu iznosiće gotovo 55 miliona evra. Trenutni kapaciteti omogućavaju preradu oko osam hiljada pilića na sat, a sa novim ulaganjima ta količina će biti gotovo udvostručena.Kako je rekao ministar privrede Matjaž Han, potpisivanje ugovora predstavlja važnu prekretnicu i znak da slovenačka privreda ulaže, da kompanije razvijaju nove tehnologije i zajedno grade konkurentniju budućnost.„Ključno je da Perutnina Ptuj sa svim svojim razvojnim odjeljenjima ostane u Sloveniji“, naglasio je Han.Direktor Perutnine Ptuj Enver Šišić istakao je da je državna subvencija imala snažan uticaj na odluku vlasnika i uprave da prošire kapacitete u Sloveniji.Dodao je da ovim projektom počinje jedan od najvažnijih investicionih ciklusa u istoriji kompanije.<h2>55 miliona eura za opremu</h2>„Stomilionska investicija nije samo odgovor na rastuće potrebe tržišta, već i jasan dokaz naše posvećenosti digitalnoj transformaciji i održivom razvoju. Uz podršku države, u Ptuju ćemo uspostaviti najmoderniji centar mesne industrije u ovom dijelu Evrope, gdje će robotizacija, automatizacija logistike i ekološki odgovorno pakovanje postaviti nove standarde kvaliteta“, rekao je Šišić.Realizacija projekta počeće u maju 2026. godine, a očekuje se da će biti završena u aprilu 2029.Time će se povećati produktivnost, unaprijediti kvalitet proizvoda i otkloniti uočena uska grla u proizvodnji mesa i proizvoda od peradi.Uvođenjem ekološki prihvatljivijih materijala za pakovanje i smanjenjem potrošnje energije i vode, smanjiće se i uticaj proizvodnje na životnu sredinu, a investicija će donijeti najmanje 100 novih radnih mjesta u roku od tri godine nakon završetka.<h2>Ambiciozni planovi</h2>Grupa Perutnina Ptuj, koja posluje i u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a prošle godine je preuzela špansku grupu Uvesa, završila je 2025. godinu sa približno 560 miliona evra prihoda od prodaje.Kako je rekao Šišić, veoma su zadovoljni poslovanjem u prethodnoj godini, a i za ovu su postavili ambiciozne ciljeve

Investicija kompanije vrijedna je 99,6 miliona eura

Regionalni div ulaže 100 miliona eura, posluje i u BiH

Prosječna mjesečna neto plaća u Federaciji BiH u januaru ove godine iznosila je 1.671 KM.&nbsp;U odnosu na decembar 2025. godine, nominalno je veća za 0,4%, dok je realno manja za 0,3%.&nbsp;U poređenju sa januarem prošle godine, nominalni rast je 8,1%, a realni 4,4%, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.Prosječna bruto plaća po zaposlenom u januaru ove godine iznosila je 2.614 KM.&nbsp;U odnosu na isti mjesec prošle godine, nominalno je porasla za 8,3%, a realno za 4,6%, dok je u poređenju sa decembrom 2025. godine nominalno veća za 0,6%, a realno neznatno niža za 0,1%.<h2>Sektori s najvišim plaćama</h2>Najvišu neto platu ostvaruju zaposleni u sektoru informacija i komunikacija sa 2.355 KM, dok je najmanja zabilježena u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva – 1.153 KM.Većina sektora bilježi rast plata u odnosu na prošlu godinu, dok neki sektori pokazuju blagi pad u odnosu na prethodni mjesec.&nbsp;Na primjer, sektor proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom imao je prosječnu neto platu od 2.285 KM u decembru 2025., a u januaru ona je iznosila 2.240 KM.<h2>Blagi pad</h2>Što se tiče bruto plata, najviša je i dalje u sektoru informacija i komunikacija – 3.722 KM, a najniža u hotelijerstvu i ugostiteljstvu – 1.777 KM.&nbsp;Bruto plate su generalno rasle u odnosu na prethodnu godinu, dok sektori poput proizvodnje i snabdijevanja energijom bilježe blagi mjesečni pad.&nbsp;Najveći nominalni rast neto i bruto plata u odnosu na prošlu godinu zabilježili su sektori umjetnost, zabava i rekreacija te javna uprava i odbrana.

U poređenju sa januarem prošle godine, nominalni rast je 8,1%, a realni 4,4%, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku

Prosječna plaća u januaru: Koji sektor zarađuje najviše

Predstavnici uprave Nova Željezara Zenica održali su press konferenciju, povodom neusvajanja privremenih zaštitnih mjera na uvoz asortimana proizvoda od čelika na sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 12. marta 2026. godine.&nbsp;Upozorili su na ozbiljne posljedice ukoliko izostane reakcija državnih institucija te najavili okupljanje u Sarajevu u ponedjeljak 23. marta kako bi ukazali da država reže granu na kojoj sjedi.Na konferenciji za medije održanoj u zgradi kompanije poručeno je da je pitanje uvođenja privremenih zaštitnih mjera za domaću proizvodnju čelika ključno za opstanak cijelog industrijskog sistema.Direktor prodaje i marketinga Saša Božić kazao je da je procedura za uvođenje zaštitnih mjera praktično završena, uz podršku svih relevantnih institucija, uključujući i Vladu Federacije BiH, ali da odluka još uvijek nije donesena na nivou Vijeća ministara BiH.- S dodatnim informacijama i razgovorima koje smo obavili i uz veliku pažnju s njihove strane pojasnili smo njihove sumnje i nedoumice i kao Vlada FBiH novim zaključkom je podržala uvođenje zaštitnih mjera i hvala im na tome. Time smo zaokružili proceduru koja je neophodna za uvođenje privremenih zaštitnih mjera što podrazumijeva da sve institucije moraju dati svoju saglasnost komentare za uvođenje zaštitnih mjera, od svih vlada do ministarstava, privrednih komora, UIO itd. i time je kompletirana sva dokumentacija koja je neophodna za zaštitne mjere i sada čekamo opet Vijeće ministara BiH - kazao je Božić.Izrazio je iznenađenje činjenicom da uredba nije usvojena, navodeći da su tvrdnje o negativnom utjecaju na tržište i cijene stanogradnje neutemeljene.- Vijeće ministara nije usvojilo uredbu, bilo je neriješen ishod glasanja i mogu reći da smo iznenađeni kako je do toga došlo, ako su sve institucije podržale uvođenje zaštitnih mjera. Zbunjuju nas i izjave koje su se pojavile u medijima gdje su određeni članovi VM iznijeli tvrdnje za uticaj uvođenja privremenih zaštitnih mjera na stanogradnju, kršenje međunarodnih pravila, zakona i standarda što je sve neosnovano - pojasnio je Božić.Istakao je i da je uvoz proizvoda iz segmenta željezare u odnosu na 2020. godinu porastao za 317 posto, što je, kako tvrdi, ozbiljno narušilo tržišne odnose.

Nova Željezara Zenica se oglasila saopćenjem

Nova Željezara Zenica: Odgađanje odluke o zaštitnim mjerama na uvoz čelika ugrožava proizvodnju i hiljade radnih mjesta

Predstavnici sindikata najavili su konkretne poteze ukoliko se situacija ne promijeni. Predsjednik Sindikata Nove Željezare Zenica Rašid Fetić potvrdio je da će radnici 23. marta organizirati mirno okupljanje u Sarajevu ispred zgrade Vijeća ministara.- Donijeli smo odluku da 23. marta idemo u Sarajevo i da održimo mirno okupljanje pred zgradom Vijeća ministara. Ovo će biti naš pokazatelj da nismo zadovoljni s njihovim odlukama i da nam objasne i pogledaju radnike i objasne nam neke stvari - kazao je.Na današnjoj konferenciji je bio i predsjednik Sindikata metalaca Zeničko-dobojskog kantona Kenan Mujkanović koji je upozorio na šire posljedice koje bi mogle pogoditi hiljade radnika i čitav lanac povezanih kompanija.- Ovu borbu treba posmatrati kao borbu za radnike. Skoro 2.000 radnika gleda u nas koji ne znaju šta donosi jedan mjesec, imamo ružne najave od Uprave, a Sindikat je odlučio da im da povjerenje i da damo sebe u rješavanje tog problema. Ovo nije problem od jučer, problem zaštite proizvodnje ovu državu guši decenijama - kaže Mujkanović.Dodao je da je s Novom Željezarom povezano oko 500 firmi i približno 12.000 radnika te da bi eventualno gašenje proizvodnje imalo domino-efekat na cijeli realni sektor.Generalni direktor i suvlasnik kompanije Ahmed Hamzić poručio je da je uprava učinila sve kako bi očuvala proizvodnju i radna mjesta, ali da bez institucionalne podrške dalji rad postaje neizvjestan.Naglasio je da kompanija ne traži subvencije, već zaštitne mjere koje su, kako kaže, standardna praksa u drugim državama.Hamzić je upozorio da bi, u slučaju izostanka odluke, kompanija mogla biti primorana obustaviti proizvodnju već sredinom maja zbog nedostatka sirovina, što bi dovelo do stečajeva i gubitka velikog broja radnih mjesta.- Zadnji put apelujem da Vijeće ministara uzme u obzir sve analize koje su poslate sa svih institucija i da uzme mišljenja Vlade FBiH i Vlade RS, inače ćemo biti primorani prekinuti proizvodnju kada ne budemo imali više sirovina i koksa koji je osnovna sirovina kojeg imamo do polovine maja - kaže Hamzić.Iz Nove Željezare poručuju da ovo pitanje nadilazi jednu kompaniju, te da se radi o očuvanju domaće industrije i ekonomske stabilnosti Bosne i Hercegovine.Na svu ovu priču, s druge strane, protivnici zaštitnih mjera dolaze uglavnom iz uvozničkog sektora sa znatno manjim brojem zaposlenih, dok stručnjaci naglašavaju da mjere ne bi ograničile uvoz proizvoda koji se ne proizvode u BiH.U kontekstu globalne konkurencije i subvencionirane proizvodnje u drugim državama, zaštitne mjere se predstavljaju kao standardan alat za očuvanje domaće industrije i ekonomije.

Poručeno je da je pitanje uvođenja privremenih zaštitnih mjera za domaću proizvodnju čelika ključno za opstanak cijelog industrijskog sistema

Radnici Nove Željezare Zenica: Ako izostane reakcija institucija 23. marta dolazimo pred Vijeće ministara BiH

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), Branko Blanuša, uputio je apel delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH da odmah omoguće zamrzavanje akciza na gorivo.Blanuša je naglasio da je zaštita standarda građana od inflatornog udara prioritet koji ne smije čekati, s obzirom na to da Bosna i Hercegovina ima najniže plate i penzije u Evropi.Istakao je da država mora odustati od dijela prihoda od akciza kako bi spriječila siromaštvo, navodeći da je samo u prva dva mjeseca ove godine od PDV-a prikupljeno 84 miliona KM više nego lani, te da taj novac pripada građanima kroz niže cijene goriva.Kritikovao je aktuelne vlasti zbog kupovine luksuznih zgrada, automobila i namještenih tendera, ističući da to ne smije biti važnije od toga da roditelji imaju za dječji vrtić ili penzioneri za osnovne namirnice.Posebno je upozorio na tešku situaciju u poljoprivredi, jer poljoprivrednici trpe zbog enormnih poskupljenja goriva i sjetvenog materijala.- Ako ne reagujemo sada, na jesen će i povrće postati luksuz. Institucije moraju prestati biti servis političkih elita i postati servis građana kroz pravedniju raspodjelu novca - zaključio je Blanuša.

Hitno zaštititi standard građana

Blanuša pozvao Dom naroda: "Zamrznite akcize, narod mora imati hljeb, ne nove zgrade i limuzine"

U Sarajevo su zabilježena nova poskupljenja goriva, a cijene dizela na pojedinim pumpama približavaju se iznosu od 3,50 KM po litru.

Prema dostupnim podacima, dizel D5 trenutno se na većini prometnijih pumpi prodaje u rasponu od 3,15 KM do 3,25 KM. Najviše cijene evidentirane su na pumpama kompanije Petrol, gdje litar košta 3,25 KM, dok su Energopetrol i Hifa Oil cijene korigovali na 3,19 KM.Podsjećamo, najniža cijena dizela do jučer iznosila je 2,84 KM po litru, što pokazuje koliko je rast bio izražen u kratkom periodu.Kada je riječ o benzinu, Super 95 trenutno se prodaje po cijeni od 2,32 KM po litru, dok Super 98 iznosi 2,46 KM. Vozači koji koriste plin (LPG) mogu ga pronaći po najnižoj cijeni od 1,30 KM po litru.Na gotovo svim pumpama zabilježena su poskupljenja od 0,03 KM do 0,16 KM po litru u samo jednom danu, što ukazuje na nastavak rasta cijena koji bi mogao dodatno opteretiti budžete građana.Iako se podaci svakodnevno mijenjaju, trenutni trend jasno pokazuje da period nižih cijena goriva ostaje iza nas.

Zabilježen nagli rast na većini pumpi

Nove cijene goriva u Sarajevu: Dizel sve bliže 3,50 KM

Početkom marta u Sarajevu je započela rekonstrukcija mosta Ars Aevi, koji povezuje Vilsonovo šetalište sa naseljem Grbavica. Most je trenutno uklonjen, a na njegovom mjestu postavljena je radna skela, preko koje se u izvode građevinski radovi.

Radovi uključuju montažu drvenih i metalnih elemenata, uz postavljanje zaštitnih cerada i ograda kako bi se osigurala sigurnost radnika i stabilnost konstrukcije. Stručna analiza prethodnog stanja mosta ukazala je na potrebu sveobuhvatne sanacije kako bi se osigurala dugoročna stabilnost i funkcionalnost ovog važnog pješačkog objekta.Most Ars Aevi, izgrađen 2002. godine prema projektu svjetski poznatog arhitekte Renza Piana, predstavlja i značajno urbano i kulturno obilježje Sarajeva. Rok za završetak svih radova je 90 dana, a planirana sredstva za realizaciju projekta iznose 300.000 KM.Očekuje se da rekonstrukcija doprinese ne samo sigurnijem prelasku rijeke Miljacke, već i modernizaciji i dugoročnoj upotrebi mosta, čime će biti očuvana njegova funkcionalnost i kulturni značaj za stanovnike i posjetitelje Sarajeva.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Prosječna cijena dizela u Federaciji BiH porasla na 3,16 KM po litru

EBRD ulaže u modernizaciju elektroenergetskog koridora Zapadnog Balkana

Saudijska Arabija objavila crni scenarij: Cijene nafte bi mogle premašiti 180 dolara po barelu

Cijene nafte blago su se spustile nakon jučerašnjih velikih fluktuacija

Rat usporava trgovinu luksuznim automobilima

Sindikat Nove Željezare Zenica: Najavljeno mirno okupljanje

Magazinović o Dodiku: "Ako je mjera za srpstvo zavlačenje ruke u džep, onda sam izdajnik"

Napadi na Južni Pars podigli tenzije: Zašto je ovo plinsko polje ključno za svijet

Vlada FBiH utvrdila nove naknade za borce i invalide

Tramp: SAD ublažile sankcije venecuelanskoj nafti usred sukoba s Iranom

Regionalni div ulaže 100 miliona eura, posluje i u BiH

Prosječna plaća u januaru: Koji sektor zarađuje najviše

Radnici Nove Željezare Zenica: Ako izostane reakcija institucija 23. marta dolazimo pred Vijeće ministara BiH

Blanuša pozvao Dom naroda: "Zamrznite akcize, narod mora imati hljeb, ne nove zgrade i limuzine"

Nove cijene goriva u Sarajevu: Dizel sve bliže 3,50 KM

Video / Pogledajte kako izgledaju radovi na mostu Ars Aevi u Sarajevu

Biznis

Prosječna cijena dizela u Federaciji BiH porasla na 3,16 KM po litru

EBRD ulaže u modernizaciju elektroenergetskog koridora Zapadnog Balkana

Saudijska Arabija objavila crni scenarij: Cijene nafte bi mogle premašiti 180 dolara po barelu

Cijene nafte blago su se spustile nakon jučerašnjih velikih fluktuacija

Rat usporava trgovinu luksuznim automobilima

Sindikat Nove Željezare Zenica: Najavljeno mirno okupljanje

Magazinović o Dodiku: "Ako je mjera za srpstvo zavlačenje ruke u džep, onda sam izdajnik"

Napadi na Južni Pars podigli tenzije: Zašto je ovo plinsko polje ključno za svijet

Vlada FBiH utvrdila nove naknade za borce i invalide

Tramp: SAD ublažile sankcije venecuelanskoj nafti usred sukoba s Iranom

Regionalni div ulaže 100 miliona eura, posluje i u BiH

Prosječna plaća u januaru: Koji sektor zarađuje najviše

Radnici Nove Željezare Zenica: Ako izostane reakcija institucija 23. marta dolazimo pred Vijeće ministara BiH

Blanuša pozvao Dom naroda: "Zamrznite akcize, narod mora imati hljeb, ne nove zgrade i limuzine"

Nove cijene goriva u Sarajevu: Dizel sve bliže 3,50 KM

Video / Pogledajte kako izgledaju radovi na mostu Ars Aevi u Sarajevu