Univerzitet u Sarajevu – Ekonomski fakultet (EFSA) i udruženje Liberalni forum organizuju pripremna predavanja za učesnike šeste po redu Ekonomske olimpijade, najvećeg međunarodnog takmičenja ovog tipa u Bosni i Hercegovini.Predavanje počinju u srijedu, 18. 03. 2026. u 08:00 sati.&nbsp;Izjave za medije planirane su u 08:30 sati, kada će se obratiti prodekan za nastavu prof. dr. Eldin Mehić, direktorica Liberalnog foruma Aida Hasanagić, direktor marketinga i komunikacija Raiffeisen banke BiH Nedžad Džudža, kao i predstavnici nastavnika i učenika.Ovogodišnja Ekonomska olimpijada bilježi rekordan interes – više od 700 učenika iz 55 srednjih škola širom Bosne i Hercegovine učestvuje u ovom prestižnom takmičenju. Najuspješnijih pet takmičara imat će priliku predstavljati Bosnu i Hercegovinu na međunarodnom finalu koje će se u augustu održati u antičkoj Olimpiji u Grčkoj.Organizatori ističu da je cilj ovog projekta unapređenje ekonomske i finansijske pismenosti među mladima, što je sve važnije u savremenom svijetu brzih promjena. Učesnici će tokom pripremnih predavanja imati priliku učiti od istaknutih profesora Ekonomskog fakulteta, kao i eksperata iz ključnih finansijskih institucija i privatnog sektora.Među predavačima su prof. dr. Adnan Efendić, prof. dr. Hatidža Jahić, doc. dr. Adnan Muminović, prof. dr. Ljiljan Veselinović, te stručnjaci iz Centralne banke BiH, Agencije za osiguranje depozita BiH, kompanije Visa i Raiffeisen banke BiH.Ekonomska olimpijada u BiH realizuje se uz podršku brojnih institucija, uključujući Centralnu banku BiH, Agenciju za osiguranje depozita BiH, Vanjskotrgovinsku komoru BiH i Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta FBiH, kao i partnere iz privatnog sektora.Organizatori poručuju da ovaj događaj predstavlja važnu platformu za razvoj znanja, kritičkog mišljenja i ambicije među mladima, te pozivaju javnost i medije da budu dio priče koja promoviše izvrsnost i buduće lidere Bosne i Hercegovine.

Učesnici će tokom pripremnih predavanja imati priliku učiti od istaknutih profesora Ekonomskog fakulteta

Rekordan broj učesnika ovogodišnje Ekonomske olimpijade u BiH

Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder potpisala je u Sarajevu sporazume za realizaciju Projekta unapređenja kvaliteta zraka u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ukupno je osigurano 46,1 milion eura, od čega je 22,7 miliona namijenjeno za aktivnosti u Kantonu Sarajevo.<h2>Zaključeni sporazumi</h2>Sporazumi su zaključeni sa ministrom komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Mladenom Pandurevićem, te pomoćnikom ministra saobraćaja Kantona Sarajevo Emirom Hotom.Dokumentima su definisane obaveze svih strana u provođenju projekta, koji se provodi uz podršku World Bank. Sporazumi se temelje na zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), kojim je osigurano 46,1 milion eura za realizaciju projekta u Federaciji BiH, uključujući 22,7 miliona eura predviđenih za Kanton Sarajevo.Kreditna sredstva odobrena su po povoljnim uvjetima, sa rokom otplate od 31 i po godinu i osmogodišnjim grace periodom.U okviru projekta, Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo zaduženo je za monitoring kvaliteta zraka, te modernizaciju sistema grijanja i poboljšanje energetske efikasnosti, za što je predviđeno 13,5 miliona eura. Planira se zamjena između 4.000 i 5.000 individualnih ložišta u domaćinstvima, što će značajno smanjiti emisiju štetnih materija iz kuća.<h2>Pokrenuta nabavka deset autobusa</h2>Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo odgovorno je za komponentu zelene i urbane mobilnosti, sa budžetom od 9,2 miliona eura. Već je pokrenuta nabavka deset autobusa, uključujući pet električnih, uz potrebnu infrastrukturu za punjenje, što je prvi put da Sarajevo uvodi električne autobuse u javni prevoz.Također, planirano je unapređenje biciklističke infrastrukture i formiranje posebnih gradskih zona sa smanjenom emisijom gasova iz vozila u središtu grada.Finansijski sporazumi između kantonalnih ministarstava i Federalnog ministarstva finansija ranije su potpisani, čime su stvoreni uvjeti za početak operativne realizacije projekta. Sličan model već se primjenjuje u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje je pripremljen javni poziv za proizvođače opreme za grijanje, a uskoro slijedi i javni poziv za građane za zamjenu peći.- Projekat će doprinijeti boljem kvalitetu zraka u Kantonu Sarajevo, modernizaciji sistema grijanja, većoj energetskoj efikasnosti u domaćinstvima, te razvoju održive i ekološki prihvatljive javne mobilnosti - saopćilo je Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

U Sarajevu počinje projekat unapređenja kvaliteta zraka i održive mobilnosti

Zagađenje zraka: Od zagađenog do izuzetno zagađenog

Planirana modernizacija grijanja: Za čišći zrak u Sarajevu izdvojeno 22,7 miliona eura

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić govorio je o rastu cijena nafte na svjetskim berzama, potencijalnom poskupljenju plina te budućnosti energetskog sektora u Bosni i Hercegovini.Kako je istakao, u trenutnoj globalnoj krizi najvažnije je osigurati stabilno snabdijevanje energijama, dok će Vlada Federacije BiH kontinuirano pratiti kretanja cijena i reagovati ukoliko bude potrebno.Lakić je, prilikom gostovanja na TVSA, istakao da je rast cijena nafte prvenstveno posljedica globalnih dešavanja i poremećaja na tržištu energenata, što se reflektuje i na Bosnu i Hercegovinu.Ipak, naglašava da su cijene goriva u BiH i dalje niže u odnosu na zemlje regiona.- Uglavnom posljedica svih ovih svjetskih događaja koji su trenutno u toku i sva tržišta u svijetu su doživjela ovakve poremećaje kada su u pitanju cijene nafte, a govorimo o energentima. I naravno, to se odrazilo dijelom i na Bosnu i Hercegovinu. Ono što u ovoj, da tako kažem, krizi najviše raduje jeste da su cijene u Bosni i Hercegovini još uvijek znatno niže u odnosu na okruženje i da imamo pojavu kupovine nafte građana iz susjednih država u Bosni i Hercegovini i to nam je jedan od boljih pokazatelja. Naravno, nije dobro što cijene rastu, direktno se to odnosi i na kompletan život građana, privrede i svega ostaloga, ali jednostavno jedan kompletan proces koji je na globalnom nivou i da naravno iz toga nije izdvojena niti Bosna i Hercegovina - kazao je Lakić.Podsjetio je da je na početku globalne krize postojala i povećana potražnja za gorivom u Federaciji BiH, što je izazvalo bojazan od nestašice. Međutim, prema njegovim riječima, nadležne institucije su reagovale kako bi se osiguralo stabilno snabdijevanje tržišta.- Prvi prioritet bio je da osiguramo da nafte ima na tržištu Federacije BiH. Nakon stabilizacije snabdijevanja, sada analiziramo kretanje cijena i zajedno sa predstavnicima naftnog sektora tražimo najbolja rješenja - rekao je ministar.Građane posebno brine 1. april, kada Energoinvest dobija nove kalkulacije od ruskog partnera. S obzirom na to da cijena plina direktno prati cijenu nafte, realna su strahovanja da bi trenutna cijena od 1,07 KM mogla značajno porasti.

Ministar Lakić s predstavnicima radnika Nove Željezare

Lakić sa Sindikatom Nove Željezare Zenica: Radnici su prioritet

- Ako matematički gledamo problem, logično je očekivati povećanje cijene plina jer on prati kretanje nafte. Ne bih želio da spekulišem ciframa i stvaram nepotrebnu zabrinutost, ali ćemo za petnaestak dana imati precizne podatke. Sreća je što ulazimo u proljeće kada je potrošnja manja, pa udar na budžete možda neće biti toliko osjetan, ali ćemo se boriti da povećanje bude minimalno ili da ga uopšte ne bude - poručuje Lakić.Dodao je da će nastojanja institucija biti usmjerena na to da eventualno poskupljenje bude što manje.Ministar je naglasio da je projekat Južne interkonekcije i dalje ključni energetski projekat Federacije BiH.- Moram reći da je projekat Južne interkonekcije apsolutni prioritet energetskog sektora Federacije Bosne i Hercegovine i da ni u kojem slučaju nije pao na prioritet broj dva. Još uvijek je, znači, i ostaće prioritet broj jedan. I kompletna situacija koja se dešava u svijetu kada je energetika u pitanju sigurno doprinosi da on ostane i dalje kao prioritet broj jedan. I ovdje samo trebamo razlučiti par stvari i pojmovno definisati: mi ovdje ne govorimo o drugom uvozniku, mi ovdje govorimo o drugom pravcu snabdijevanja - ističe Lakić.

Podsjetio je da je na početku globalne krize postojala i povećana potražnja za gorivom u Federaciji BiH, što je izazvalo bojazan od nestašice

Lakić: Cijena plina bi mogla značajno porasti jer prati kretanje nafte

Rezervna banka Australije povećala je kamatne stope usred energetskog šoka širom svijeta, a ovo povećanje vraća ciljanu kamatnu stopu centralne banke sa 3,85 posto na 4,1 posto na nivo iz februara 2025. godine, poništavajući olakšanje koje su ponudila dva smanjenja prošle godine.Širenje sukoba na Bliskom istoku izazvalo je strahove od nestašice goriva i povećava pritisak na cijene širom svijeta, prisiljavajući globalne centralne banke da se pripreme za više kamatne stope, izvještavaju Luca Ittimani i Patrick Commins.Očekivalo se da će australijska Rezervna banka (RBA) tako brzo povećati kamatne stope, a očekuje se da će centralne banke u SAD, Velikoj Britaniji, Evropskoj uniji, Japanu, Kanadi, Švicarskoj i Švedskoj ove sedmice ostaviti kamatne stope nepromijenjene.U saopćenju koje prati odluku, upravni odbor RBA naveo je:"Razvoj događaja na Bliskom istoku ostaje vrlo neizvjestan, ali prema širokom spektru mogućih scenarija mogao bi doprinijeti globalnoj i domaćoj inflaciji."

Razvoj događaja na Bliskom istoku ostaje vrlo neizvjestan

Australija povećala kamatne stope zbog straha od inflacije

Prije jedne generacije Poljska je bila primorana uvesti racionalizaciju šećera i brašna, dok su njeni građani zarađivali tek desetinu od onoga što su dobijali radnici u Zapadnoj Njemačkoj. Danas je njena ekonomija prestigla Švicarsku.Poljska ekonomija danas je dvadeseta najveća na svijetu, sa godišnjim bruto domaćim proizvodom većim od 1.000 milijardi dolara.Ovo predstavlja historijski skok od postkomunističkih ruševina 1989. godine do današnjeg evropskog lidera rasta, za kojeg ekonomisti tvrde da nudi lekcije o tome kako prosperitet približiti običnim ljudima.Od ulaska u Evropsku uniju 2004. godine, poljska ekonomija rasla je prosječno 3,8 posto godišnje, značajno iznad evropskog prosjeka od 1,8 posto.<h2>Zamka siromaštva</h2>Nije postojao jedan jedini faktor koji je Poljskoj pomogao da se izvuče iz zamke siromaštva, tvrdi profesor Marcin Pjatkovski (Marcin Piątkowski, Poljska) sa Varšavskog univerziteta Kozminski i autor knjige o ekonomskom usponu zemlje.Jedan od ključnih elemenata bila je brza izgradnja snažnog institucionalnog okvira za biznis.&nbsp;- To je podrazumijevalo nezavisne sudove, antimonopolsko tijelo koje osigurava fer konkurenciju i čvrstu regulativu, kako bi se spriječilo da problematične banke uguše kreditiranje - objašnjava Pjatkovski.Zahvaljujući tome, ekonomija nije bila zarobljena korupcijom i oligarsima, što se dogodilo u nekim drugim državama bivšeg komunističkog bloka.Poljska je istovremeno imala koristi od milijardi eura pomoći iz fondova Evropske unije, i prije i nakon što je 2004. postala članica, čime je dobila pristup ogromnom jedinstvenom tržištu Unije.Iznad svega, kroz čitav politički spektar postojao je širok konsenzus da je dugoročni cilj Poljske ulazak u Evropsku uniju.- Poljaci su znali kuda idu. Poljska je preuzela institucije i pravila igre, pa čak i neke kulturne norme koje je Zapad razvijao 500 godina - kaže Pjatkovski.Koliko god bio represivan, komunizam je doprinio razbijanju starih društvenih barijera i otvaranju visokog obrazovanja za radnike iz fabrika i poljoprivrede koji ranije nisu imali nikakvu šansu. Postkomunistički procvat visokog obrazovanja znači da danas polovina mladih ima diplomu.- Mladi Poljaci su, na primjer, bolje obrazovani od mladih Nijemaca - kaže Pjatkovski, ali zarađuju upola manje od njih.To, dodaje, predstavlja "nenadmašnu kombinaciju" za privlačenje investitora.Kompanija Solaris (Solaris, Poljska) koju je 1996. u Poznanju osnovao Krzistof Olsjevski (Krzysztof Olszewski, Poljska) danas je jedan od vodećih proizvođača električnih autobusa u Evropi sa tržišnim udjelom od oko 15 posto. Njena priča ilustrira jedno od obilježja poljskog uspjeha: poduzetništvo, odnosno spremnost da se preuzme rizik i izgradi nešto novo.Olsjevski bio je inženjer školovan u vrijeme komunističke vlasti, a potom je otvorio automehaničarsku radionicu u kojoj je rezervnim dijelovima iz Zapadne Njemačke popravljano poljske automobile. Iako je većina preduzeća tada bila nacionalizirana, vlasti su dopuštale rad malim privatnim radionicama poput njegove, objašnjava Katarzina Šarzec (Katarzyna Szarzec, Poljska).- To su bili otoci privatnog poduzetništva - kaže ona.Godine 1996. Olsjevski otvorio je podružnicu njemačke kompanije Neoplan (Neoplan, Njemačka) za proizvodnju autobusa za poljsko tržište.<h2>Rizična odluka</h2>Zatim je uslijedila rizična odluka da se 2011. počne proizvodnja električnih autobusa, u vrijeme kada se u Evropi malo ko upuštao u tu tehnologiju.&nbsp;Figaszewski kaže:&nbsp;- Veće kompanije na Zapadu imale su više toga da izgube ako prelazak na električna vozila ne bi uspio."- To se pretvorilo u priliku da ostvarimo tehnološko liderstvo ispred tržišta - dodaje on.

To se pretvorilo u priliku da ostvarimo tehnološko liderstvo ispred tržišta, dodaje on

Od postkomunističkih ruševina do evropskog lidera: Kako je Poljska postala ekonomski šampion?

Cijene nafte danas su na međunarodnim tržištima pale ispod granice od 102 dolara po barelu, dok analitičari procjenjuju da Iran i dalje propušta dio pošiljki kroz, kako navode, "porozni" Hormuški moreuz, čime osigurava opskrbu velikih kupaca u Aziji.Na londonskom tržištu barel je u poslijepodnevnim satima bio jeftiniji za 1,31 dolar u odnosu na zatvaranje trgovanja krajem prošle sedmice i iznosio je 101,83 dolara. Na američkom tržištu cijena barela pala je za 3,46 dolara i iznosila je 95,25 dolara.Početak sedmice na tržištima obilježile su procjene da nafta s Bliskog istoka ipak stiže do kupaca u Aziji. Nakon američko-izraelskog napada Iran je preuzeo kontrolu nad Hormuškim moreuzem, zabranivši prolazak brodovima povezanim sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Izraelom, evropskim zemljama i njihovim saveznicima.Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Bageji (Esmaeil Baghaei) prošlog je četvrtka izjavio da moreuz nije u potpunosti blokiran, ali da se brodovi moraju koordinirati s iranskom mornaricom prilikom prolaska kako bi se osigurala sigurnost plovidbe.Šef iranske diplomatije Abas Aragči (Abbas Araghchi) danas je naglasio da je moreuz "zatvoren samo za neprijatelje koji kukavički napadaju Iran". Analitičari su početkom sedmice ocijenili da Iranu nije u interesu izazivanje snažnog cjenovnog šoka na svjetskom tržištu nafte.Prema ocjeni analitičara BCA Researcha, "porozni" Hormuški tjesnac Teheranu omogućava da pokaže odlučnost, ali istovremeno i da prilagodi nivo poremećaja kako ne bi narušio odnose s partnerima. Na tržištu se primjećuje da nafta iz regije i dalje stiže do kupaca u Pakistanu, Indiji i Kini.Potpuno zatvaranje moreuza moglo bi, upozoravaju analitičari, biti povod za multinacionalnu vojnu operaciju njegovog ponovnog otvaranja.U međuvremenu je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pozvao saveznike da podrže operaciju osiguravanja slobodnog tranzita kroz moreuz, ali je većina država negativno reagovala na taj prijedlog. Tokom vikenda Sjedinjene Američke Države napale su iranski otok Harg u sjevernom dijelu Perzijskog zaljeva, koji predstavlja glavni iranski terminal za izvoz nafte, ali je pritom zaobiđena sama naftna infrastruktura.Japan je u međuvremenu objavio da će na tržište pustiti 80 miliona barela nafte iz svojih rezervi, što bi trebalo pokriti potrošnju u periodu od oko 45 dana.Države članice Međunarodne agencije za energiju (International Energy Agency – IEA) prošle su sedmice jednoglasno podržale prijedlog o plasiranju 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi kako bi se stabilizirala opskrba i ublažile nagle promjene cijena.Prema podacima IEA-e objavljenim jučer, regija Azije i Oceanije trebala bi odmah na tržište plasirati gotovo 109 miliona barela nafte i naftnih derivata. Iz agencije su naveli da puštanje nafte iz rezervi donosi "značajan i dobrodošao predah", ali su naglasili da će ključnu ulogu u stabilizaciji tržišta ipak imati nesmetan tranzit kroz Hormuški moreuz.

Na američkom tržištu cijena barela pala je za 3,46 dolara i iznosila je 95,25 dolara

Cijene nafte u padu: Iran povukao neočekivan potez

Rudari Rudnika mrkog uglja Kakanj šesti dan su u radničkom neposluhu jer im nije isplaćena plata za februar. Danas je održan sastanak direktora Rudnika sa direktorom Elektroprivrede BiH nakon kojeg je poručeno da će plata biti uplaćena 18. marta.Predsjednik Sindikata RMU Kakanj Abdel Fazlić za "Avaz" je kazao da je prenio to radnicima, ali da radnici nisu to prihvatili, te da su i dalje u neposluhu.- Rekli su direktori da će biti, ja nisam bio na tom sastanku, ali ja više njima ništa ne vjerujem. Radnici su ogorčeni na ovakve postupke, ali šta je tu je, idemo do kraja. Stav je da se neće raditi do isplate plate, ja sam njihov predstavnik i podržavam to - kazao je.Ako se plata uplati 18. oni će normalno nastaviti sa radom, ali ukoliko do toga ne dođe ostaju u neposluhu, a ne isključuju i rigornoznije akcije.- Onda ćemo neki druge mjere poduzeti, malo rigoroznije. Uvijek imamo plan B, ali ne možemo sada o tome govoriti - kazao je Fazlić.

Radnici RMU "Kakanj" šesti dan bez plata, pogoni ne rade

Podsjećamo nijedan rudnik u sastavu Koncerna nije primio plaću za februar, ali se radi o različitim datumima isplate plaća. Rudari u Kaknju trebali su dobiti platu još 10. marta, što se nije dogodilo, a troškovi života koji su sve veći ne mogu da čekaju, a nezadovoljstvo rudara svakim danom raste.

Radnici su ogorčeni na ovakve postupke, ali šta je tu je, idemo do kraja, kazao je Fazlić

Predsjednik Sindikata RMU Kakanj za "Avaz": Ako se plata ne isplati 18. marta poduzet ćemo rigoroznije mjere

Meta je potpisala novi dugoročni sporazum vrijedan 27 milijardi dolara sa holandskim provajderom klaud usluga Nebius za infrastrukturu namjenjenu vještačkoj inteligenciji, saopćila je kompanija u ponedjeljak.Tokom narednih pet godina Nebius će obezbijediti namjenski kapacitet u vrijednosti od 12 milijardi dolara na više lokacija, uključujući i ono što kompanija opisuje kao jedno od prvih velikih implementiranja najnovijih najnovijih čipova za vještačku inteligenciju "Vera Rubin" kompanije Envidija (Nvidia).Meta se takođe obavezala da će od Nebiusa kupovati dodatni raspoloživi računarski kapacitet, u vrijednosti do ukupno 15 milijardi dolara u narednih pet godina.&nbsp;- Drago nam je što proširujemo naše značajno partnerstvo sa Metom kao dio osiguravanja većeg broja velikih, dugoročnih ugovora o kapacitetima, kako bismo ubrzali izgradnju i rast našeg osnovnog AI klaud poslovanja -- rekao je u saopćenju osnivač i izvršni direktor Nebiusa Arkadij Volož (Arkady Volozh).Akcije Nebiusa skočile su 14 posto u trgovanju prije otvaranja berze.

Akcije Nebiusa skočile su 14 posto u trgovanju prije otvaranja berze

Zuckerberg svjedočio na suđenju, Meta i Google optuženi za štetan uticaj na mentalno zdravlje djece

Meta: Potpisan ugovor vrijedan 27 milijardi dolara

Ministar finansija SAD Skot Besent izjavio je danas da administracija u Vašingtonu nema planove da interveniše na finansijskim tržištima i da "nema ovlaštenja za to čak i kada bi željela".- Ta glasina kruži na tržištu. Kada dođe do velikih dinamičnih promjena cijena, to se uvijek dešava. Mi to nismo uradili - rekao je Besent u izjavi za CNBC, komentarišući izvještavanje medija da bi Ministarstvo finansija ili neka druga vladina institucija SAD mogla intervenirati kako bi pokušala smanjiti cijene nafte.Američki TV kanal navodi da, iako su predsjednici, uključujući Donald Tramp, odobravali oslobađanje ili razmjenu kredita iz Strateških rezervi nafte u vremenima stresa u energetskom sektoru, ulazak na tržišta fjučersa ili korištenje drugih mehanizama bio bi bez presedana.Ideja bi bila da Ministarstvo finansija interveniše na tržištima fjučersa nafte – u suštini trgujući protiv rastućih cijena.Takav potez bi vjerovatno bio kontroverzan jer bi podrazumijevao ciljanje finansijskih tržišta, a ne fizičke ponude nafte.Cijene nafte su se smirile, pri čemu je američka sirova nafta trgovana 1,9 odsto niže, odnosno po 96,86 dolara po barelu, dok je međunarodna referentna nafta Brent porasla na 103,15 dolara.

Ta glasina kruži na tržištu. Kada dođe do velikih dinamičnih promjena cijena, to se uvijek dešava. Mi to nismo uradili, rekao je

Vašington poslao jasnu poruku: SAD neće intervenisati na tržištima nafte

Njemački proizvođač luksuznih automobila Porsche AG planira dodatno smanjiti broj zaposlenih te smanjiti troškove za istraživanje i razvoj, nakon pada prodaje na kineskom tržištu i sve jače konkurencije na globalnom nivou.<h2>Dodatne mjere optimizacije poslovanja</h2>Izvršni direktor kompanije Majkl Lajters (Michael Leiters) poručio je da je firma primorana provesti dodatne mjere optimizacije poslovanja, prenosi Biznisinfo.ba.&nbsp;- Potrebno je dodatno pooštriti optimizaciju kompanije, što će dovesti do daljeg smanjenja broja radnih mjesta - rekao je Lajters, dodajući da će više informacija o planiranim potezima biti predstavljeno na jesen.On je istakao da se očekuje kako će ulaganja kompanije dostići vrhunac tokom ove godine, nakon čega bi trebala početi postepeno opadati, prije svega zbog smanjenih izdvajanja za razvoj električnih automobila, prenose mediji.<h2>Pad dionica</h2>Dionice Porsche AG od početka godine pale su za gotovo 17 posto.&nbsp;Kompanija procjenjuje da bi operativna marža do kraja godine mogla dostići najmanje 5,5 posto, što bi bio značajan oporavak u odnosu na prošlogodišnjih 1,1 posto.Prošlogodišnje poslovne rezultate dodatno su opteretile američke carine, kao i skoro 2,4 milijarde eura troškova povezanih sa strategijom elektrifikacije.&nbsp;- Carine koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp (Trump) koštale su Porsche blizu 700 miliona eura u 2025. godini - rekao je Lajters, naglasivši da kompanija za sada ne planira pokretanje proizvodnje automobila u Sjedinjenim Američkim Državama.

Kako bi nadoknadila gubitke iz 2025. godine, kompanija planira veći fokus staviti na sportske modele s visokom profitnom maržom, među kojima se posebno izdvaja legendarni Porsche 911.

Kako bi nadoknadila gubitke iz 2025. godine, kompanija planira veću pažnju staviti na sportske modele s visokom profitnom maržom

Majkl Lajters, izvršni direktor Porsche AG

Porsche: Novi otkazi zbog pada prodaje u Kini

Bosna i Hercegovina je pred historijskom šansom da promijeni način na koji razmišljamo o resursima, otpadu i privrednom razvoju. Cirkularna ekonomija nije samo novi ekonomski model – ona je prilika da stvaramo radna mjesta, unaprijedimo inovacije i izgradimo zdraviju životnu sredinu za buduće generacije. Umjesto da trošimo i bacamo, ovaj pristup uči nas da ponovo koristimo, recikliramo i vraćamo prirodi ono što joj pripada.<h2>Ključ razvoja</h2>U svijetu se cirkularna ekonomija već pokazala kao ključ održivog razvoja, dok za BiH ona može biti put ka modernijem društvu, snažnijoj privredi i kvalitetnijem životu građana. Koliko smo spremni da prihvatimo ovaj izazov i pretvorimo ga u priliku, pitali smo ekonomskog analitičara Draška Aćimovića. Koliko je cirkularna ekonomija sve više prepoznata kao neminovnost za održivost privrede u Bosni i Hercegovini?- Mislim da većina ljudi u BiH sigurno nije čula za termin cirkularne ekonomije i njenu važnost, a razloga je mnogo. Možda je osnovni u tome da se na putu BiH ka EU prečesto samo spominjalo usvajanje nekoliko zakona i to se predstavljalo javnosti kao nešto izuzetno važno, uspješno i iznad svega rezultat "izuzetne saradnje koalicionih partnera na nivou države" i time se jednostavno skretala pažnja sa možda i najvažnije stvari na putu ka EU, a to je Poglavlje 27. U okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, poglavlje koje se bavi zaštitom životne sredine je Poglavlje 27. Ono obuhvata širok spektar oblasti, uključujući zaštitu vazduha, vode i zemljišta, upravljanje otpadom, klimatske promjene, industrijsko zagađenje, buku, hemikalije, biodiverzitet i šume. Glavni cilj ovog poglavlja je da se uskladi zakonodavstvo zemlje kandidata sa pravnim tekovinama EU u oblasti životne sredine, kako bi se obezbijedio visok nivo zaštite životne sredine na cijeloj teritoriji Unije. Zašto je ovo poglavlje ovako važno i zašto je cirkularna ekonomija ključ razvoja, citirat ću jednog visokog dužnosnika EU prilikom našeg razgovora u Briselu još prije 8 godina: "Bez obzira koliko se smatra da su najvažnija poglavlja 23 i 24 zbog pravosuđa, vladavine prava, bezbjednosti, toliko je poglavlje 27 za vas u BiH ogromna prepreka jer vi uopšte ne možete ispuniti sa takvim odnosom prema zaštiti ljudske sredine to poglavlje. Čak i ako sada počnete, trebat će vam godine i godine da se približite EU eko standardima".Koje su najveće prepreke za razvoj cirkularne ekonomije u našoj zemlji – nedostatak znanja, institucionalna podrška ili finansiranje inovacija?- Osnov za razvoj, razumijevanje i određivanje prepreka u razvoju cirkularne ekonomije je Mapa puta. BiH, na ogromnu žalost, nije još usvojila Mapu puta cirkularne ekonomije, dok su države u okruženju ovaj dokument prihvatile još prije više godina i smatraju ga osnovom za reforme koje, pored profita, u centar pažnje stavljaju i zaštitu životne sredine i očuvanje resursa. Ovo je osnovni dokument koji pokreće dijalog između donosilaca odluka, predstavnika industrije, akademskog sektora i civilnog društva. Samim tim se utvrđuje gdje su prepreke i na koji način ih prevazići.Na koji način inovacije podstiču razvoj cirkularne ekonomije i obrnuto – kako cirkularna ekonomija inspiriše nove tehnologije i rješenja?- Cirkularna ekonomija je alternativa linearnom modelu privrede koji se bazira na "uzmi – napravi - koristi – baci" načinu razmišljanja. To je model koji se zasniva na principima eliminisanja otpada i zagađenja, održavanja materijala u upotrebi što je duže moguće i obnavljanja prirodnih sistema. To znači da dužim korišćenjem proizvoda, opreme i infrastrukture poboljšavamo produktivnost tih resursa. Time se drastično smanjuje naša potražnja za resursima, i stvara se održivije društvo kako za sadašnje tako i za buduće generacije. Iz toga implicira da sve što doprinosi tom pristupu i poboljšanju, počevši od osnovnog razvrstavanja otpada, pa preko reciklaže do poboljšanja obnovljivih resursa, je od ogromnog značaja.Koliko je Bosna i Hercegovina spremna za interdisciplinarni pristup, gdje ekonomisti, inžinjeri i drugi stručnjaci zajednički rade na razvoju kružne ekonomije?- Nije, nažalost, spremna jer nema dogovora o osnovnom pitanju za ekonomski razvoj BiH, a to je zajedničko planiranje i saradnja entiteta uz smanjenje uvoznog uticaja.Kako se koncept cirkularne ekonomije može prilagoditi specifičnim okolnostima Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da nije moguće direktno kopirati modele iz razvijenih zemalja poput, naprimjer, Njemačke?- Moje lično mišljenje je da je cirkularna ekonomija treba biti prioritet u ekonomskim reformama BiH i da što prije treba početi sa ozbiljnim radom, jer smo posljedica nerada u tom području itekako svjesni. To su širenja zaraze, zagađenja vode, vazduha i sve ono što nas okružuje, a što pokazuje kakve su posljedice dugogodišnjeg zanemarivanja ovog procesa. Sve što se uradi i što se što prije uradi je za BiH dobro i originalno. To se više ne smije postavljati kao pitanje - kako, već aktivirati sve mehanizme za, slobodno mogu reći, vanredne situacije, da bi zaustavili samouništenje. <h2>Koristi za državu</h2>Koje mjere vlasti i institucije trebaju poduzeti kako bi ubrzale implementaciju cirkularne ekonomije i podržale privrednike u ovom procesu?- Prvo što vlast treba hitno završiti je Mapa puta i krenuti sa saradnjom s evropskim firmama u toj oblasti, kao i koordinisanom saradnjom sa domaćim firmama i državom, ponajviše u pravcu javno privatnog partnerstva. To je prostor za veliko povećanje zaposlenosti u tom sektoru i mislim da bi sigurno mogli imati nekoliko desetaka hiljada zaposlenih u roku od dvije godine, ako bi počeli ozbiljno raditi uz velike poreske i druge koristi za državu. Na svom primjeru mogu vam reći da sam na početku mandata sadašnje vlasti ponudio jednom od lidera partija konkretnog investitora iz Belgije koji je bio zainteresovan da uloži desetke miliona eura u izgradnju fabrike za otpadne vode u Sarajevu, po najmodernijoj tehnologiji koja pored osnovne funkcije i od stvorenog otpada proizvodi energiju. Zamislite šta bi to donijelo Sarajevu i koliko bi se time poboljšao kvalitet životne sredine. Nažalost, taj političar nije pokazao ni najmanju zainteresovanost za to i, naravno, izgubili smo velikog investitora i samo dodatno pogoršali pozicije u svijetu stranih investitora, koje su nam ionako više nego loše.Ali, nije on jedini, jer sam konkretne investitore, ozbiljne svjetske kompanije dovodio i u entitet RS i Brčko, čemu svjedoče i tadašnji medijski natpisi, ali ni tamo nije bilo konkretnih pomaka. To je samo jedan od primjera zašto ekonomija, pa tako ni cirkularna ekonomija, nije pokrenuta i zašto su ekonomski procesi i reforme nešto što moraju raditi ljudi koji su ostvareni, koji znaju kako voditi te procese, da bi građani brzo vidjeli promjene.Ulagati u komunalna preduzeća umjesto u nove aute, kancelarijeKoliko su važne digitalizacija, dostupnost podataka i finansijska podrška banaka za uspješnu tranziciju prema cirkularnoj ekonomiji u BiH?- Digitalizacija i finansijska podrška banaka su od velike važnosti, ali da bismo došli do tog dijela mi moramo prvo početi razvrstavati otpad i kupiti nove kante. Pričati o nečemu što je dio naprednog procesa u okviru cirkularne ekonomije u BiH je kao da kažemo da imamo dvije gume za Mercedes, ali, eto, nemamo Mercedes. Početi praktično raditi da građani vide rezultate i umjesto u nove aute, kancelarije, namještaj, početi ulagati u komunalna preduzeća i zaštititi građane od bolesti, jer je jedan dio širih posljedica i razvoj bolesti koje za sobom onda povlače sve veća izdvajanja za medicinske usluge i time smo opet u „cirklu“ da, ako ne liječimo uzrok, skupo ćemo liječiti posljedice.Jednom od lidera partija ponudio sam konkretnog investitora iz Belgije koji je bio zainteresovan da uloži desetke miliona eura u izgradnju fabrike za otpadne vode u Sarajevu. Nažalost, taj političar nije pokazao ni najmanju zainteresovanost.

Prvo što vlast treba hitno završiti je Mapa puta i krenuti sa saradnjom s evropskim firmama u toj oblasti, kao i koordinisanom saradnjom sa domaćim firmama i državom, ponajviše u pravcu javno privatnog partnerstva

Aćimović: Važnost Poglavlja 27 je izuzetna

Analitičar Draško Aćimović o cirkularnoj ekonomiji: Reforme moraju raditi ostvareni ljudi

Federalni tržišni inspektorat proveo je inspekcijski nadzor od 9. do 13. marta 2026. godine na 13 benzinskih pumpi u Federaciji Bosne i Hercegovine. Utvrđeno je da su dvije pumpe prekoračile maksimalnu dozvoljenu maloprodajnu maržu od 0,25 KM po litru.Kontrole su obuhvatile pumpe u Kantonu Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Tuzlanskom kantonu i Zeničko-dobojskom kantonu, ali inspektorat nije objavio tačne lokacije.Za utvrđene prekršaje bit će izdata prekršajna rješenja u iznosu od 14.000 KM.

Uživo / Sjednica Predstavničkog doma PSBiH: SNSD kaže da bi se ukidanjem akciza na gorivo desio prenos nadležnosti

Inspektorat je upozorio privredna društva koja prometuju naftnim derivatima da se moraju pridržavati mjera neposredne kontrole cijena. Maksimalna dozvoljena marža iznosi 0,06 KM po litru u veleprodaji i 0,25 KM u maloprodaji.Potrošači mogu koristiti mobilnu aplikaciju FMT FBiH Oil Info, koja omogućava praćenje cijena goriva u realnom vremenu na benzinskim pumpama širom FBiH, provjeru cijena na različitim lokacijama te prijavu eventualnih nepravilnosti, ukoliko postoji razlika između istaknute i stvarne cijene goriva.

Prekršaji u maloprodaji goriva, nalozi u iznosu od 14.000 KM

Inspektorat FBiH otkrio dvije pumpe koje su prekoračile dozvoljenu maržu

Amila Pilav-Velić, profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, analizirala je za „Dnevni avaz“ globalne ekonomske izazove koje donosi opšti rat na Bliskom istoku, te posljedice po Evropu, Bosnu i Hercegovinu, ali i na globalne ekonomske tokove.Rast cijene barela nafte do 200 US dolara po barelu, kao što je najavio režim Irana, ne bi automatski zaustavio globalni ekonomski rast, ali bi vrlo vjerovatno doveo do sporijeg rasta, više inflacije, skupljeg finansiranja i pritiska na dohotke, navodi Pilav-Velić. <h2>Monetarna kriza</h2>Ovo nije samo energetska nego i monetarna kriza, jer kada energija poskupi, centralne banke sporije spuštaju kamate, što direktno pogađa investicije, nekretnine i zadužene države. Evropska tržišta ponovo strahuju od inflacijskog udara koji može odgoditi monetarno popuštanje. Uz cijenu barela, prava opasnost je i sekundarni cjenovni val plina, đubriva, hrane, plastike, brodarstva i industrijskih inputa. Zato rat u Hormuzu mnogo brže postaje problem životnog standarda nego što javnost u početku misli. Evropa i male ekonomije poput BiH moraju iz ovoga izvući staru, ali zanemarenu pouku: energetska sigurnost nije samo pitanje količine, nego i pitanje rute, osiguranja, skladištenja i finansiranja. U 2022. godini naučili smo šta znači zavisnost od jednog dobavljača, dok ove godine učimo šta znači zavisnost od jednog pomorskog čepa, što je možda najvažnija lekcija ove krize.<h2>Naftni efekt</h2>Pilav-Velić objašnjava da kroz blokirani Hormuški tjesnac inače prolazi gotovo petina svjetske potrošnje tečnih goriva, ali da blokada ima mnogo širi efekt i pogađa transport, hemijsku industriju, gnojiva, aviosaobraćaj, logistiku i cijenu kapitala. Evropske ekonomije su energetski izloženije Zaljevu nego što se misli, naročito nakon smanjenog oslanjanja na ruske energente. Evropi je ova kriza još jedan signal da mora ozbiljnije graditi vlastitu ekonomsku i sigurnosnu autonomiju. <h2>Efekti na BiH</h2>Male ekonomije poput BiH ne uvoze samo robu nego i cijenu rizika te robe. Ratni osiguravateljski trošak za plovidbu kroz Hormuz je narastao šestostruko, uz istovremeni rast vozarina. Zato raste i konačna cijena transporta roba, što se prelijeva na uvoznike, distributere i na kraju na potrošača. BiH je tipičan primjer male, ranjive, otvorene i uvozno zavisne ekonomije, koja uvozi inflaciju preko evropskog tržišta kroz čitav evropski cjenovni lanac svih proizvoda s velikim udjelom energije u cijeni. To će značiti skuplju potrošačku korpu, logistiku i radni kapital.<h2>Iran i Kina</h2>Takav šok nije besplatan ni za Teheran, jer Iran može kratkoročno profitirati politički zatvaranjem Hormuza i globalnim dizanjem cijene konflikta, navodi ona. Ali dugoročno Iran rizikuje da smanji vlastiti izvoz, oteža naplatu, poveća osiguravajuće i transportne troškove i dodatno optereti svoje glavne kupce, od kojih je ključni Kina. Ona nije samo najveći korisnik zaljevske nafte nego i zemlja koja bi najviše osjetila produženi poremećaj, objašnjava Pilav-Velić. Vjeruje se da Azija kupuje gotovo dvije trećine svoje nafte iz Zaljeva, dok oko polovine kineske nabavke dolazi iz tog regiona. To bi bio udar na kinesku industrijsku konkurentnost, a time i na najvažniji iranski ekonomski ventil.

Skuplja potrošačka korpa, logistika i radni kapital u BiH

Profesorica ekonomije Amila Pilav-Velić za "Avaz": Najveći poremećaj ponude u historiji naftnog tržišta

Direktor kompanije “Sarajevo-gas” Nedeljko Elek rekao je da je u toku proces gasifikacije Republike Srpske, projekat vrijedan milijardu i 20 miliona KM, najveći u historiji, i da se finansira iz budžeta, a rok za završetak radova je četiri godine.– Mi smo sve završili. Završen je projekat, tenderska dokumentacija i javna nabavka. Očekujemo potpisivanje sa izvođačima – istakao je Elek u podkastu Srne i podsjetio da je projekat gasifikacije rezultat gasnog aranžmana sa Rusijom.Elek je pojasnio da je riječ o projektu u koji su uključene sve institucije Republike Srpske, istakavši da je šef koordinacionog tima premijer Savo Minić, prenio je RTRS.

– Mi ćemo imati i poseban zakon o izgradnji magistralnog gasovoda. Imaćemo gasne stanice u svakoj opštini i gradu, njih 18. To je jedan ozbiljan preokret u izgledu cijele naše Republike i poslije ništa neće biti isto – istakao je Elek.<h2>Početak u avgustu ove godine</h2>On kaže da je priču o izgradnji otvorio Milorad Dodik koji je tražio da se što prije gasovod dovede do Banjaluke s obzirom na sve probleme s kojima se suočava ovaj grad.Trasa gasovoda Novi Grad - Šepak kroz Bosnu i Hercegovinu, odnosno Republiku SrpskuTrasa gasovoda Novi Grad – Šepak poznatog kao Istočna interkonekcija kroz RS– Počinjemo u avgustu ove godine i za 18 mjeseci ulazimo u Banjaluku. Banja Luka ima najviše problema zbog grijanja i ekeologije. Na listi je često kao jedan od najzagađenijih gradova svijeta – rekao je Elek.

On je naveo brojne benefite gasifikacije, naglasivši posebno da je cijena kubnog metra gasa jednu KM, a vode 1,5 KM.– Banjaluka će da dobije gas i imaćete jeftiniji energent, a još će biti ekološki prihvatljiv – istakao je Elek.<h2>Amerikanci podržali projekt</h2>Elek je istakao da Evropska unija, odnosno Brisel, “uslovljavaju brojne zemlje kroz energetske aranžmane i zbog toga više nije poželjan partner”.– Moramo koristiti dobe odnose sa Rusima i Amerikancima i graditi neku svoju priču. Ovaj gasovod je potvrda toga. Imao sam korektne razgovore sa ljudima iz američke Ambasade koji su podržali projekat i nemaju ništa protiv toga – poručio je Elek.<h2>Nedeljko Elek</h2>On je istakao da Republika Srpska treba razvijati pojedinačne odnose sa državama Evropske unije, navodeći primjer Mađarske, Slovačke i drugih zemalja.– Ekonomija se ne treba vezivati za politiku. Mislim da partneri iz EU koji sarađuju sa Republikom Srpskom i Federacijom sarađivaće bez obzira na sve odnose. Njih interesuje da li imamo konkurentan i jeftin proizvod za njih – istakao je Elek, prenosi Biznisinfo.ba.

Imao sam korektne razgovore sa ljudima iz američke Ambasade koji su podržali projekat i nemaju ništa protiv toga, rekao je Elek

Počela realizacija projekta vrijednog više od milijardu KM u RS: Amerikanci dali "zeleno svjetlo"

Premijer Hrvatske Andrej Plenković saopćio je da je agencija Standard &amp; Poor's podigla kreditni rejting Hrvatske na nivo A, što je najviši rejting u historiji zemlje.Plenković je istakao da ovo predstavlja jasnu poruku investitorima.&nbsp;- Ovo je signal ulagačima o smjeru ekonomske politike koju provodimo i odgovornom upravljanju javnim finansijama - rekao je.Dodao je da će povoljniji kreditni rejting omogućiti bolju zaduživost države, što će pozitivno utjecati na banke, privredu i građane.Prema njegovim riječima, veći fiskalni prostor znači da sredstva koja bi inače bila namijenjena servisiranju dugova mogu biti upotrijebljena za druge važne politike i programe, poput zapošljavanja i socijalne zaštite.- Investitori prepoznaju stabilnost koalicije i smjer koji Hrvatska demokratska zajednica, zajedno sa partnerima, daje razvojnim zamahom Hrvatske - naglasio je Plenković.Premijer je dodao da je Hrvatska jedina država koja je u posljednjih sedam godina napredovala sa neinvesticijske razine, poznate kolokvijalno kao "smeće", za šest stepeni.U poređenju s drugim državama, Hrvatska je sada prema S&amp;P-u na istoj razini kao Latvija i Litvanija. Niži rejting od Hrvatske imaju Italija, Grčka, Malta, Poljska, Bugarska, Kipar, Mađarska i Rumunija.- Svi koji žele ulagati u Hrvatsku znaju da dolaze u uređen sistem sa snažnim pravnim okvirom, predvidivim poreznim zakonima i efikasnom administracijom, što donosi sigurnost i prihvatljive troškove. Nove investicije znače nova radna mjesta, bolje plaćene poslove i bolju kvalitetu života za građane - rekao je Plenković.Upitan kako će kreditni rejting utjecati na građane, premijer je pojasnio da izvještaj pokazuje da Hrvatska dostiže evropski nivo po mnogim ekonomskim parametrima, ali je upozorio da treba paziti na cijene, posebno u turizmu i uslugama, kako bi se očuvala konkurentnost.

Ovo je signal ulagačima o smjeru ekonomske politike koju provodimo i odgovornom upravljanju javnim finansijama, rekao je

Hrvatska dobila rekordni kreditni rejting

Izvoz pilećeg mesa iz bh. entiteta Republike Srpske u Evropsku uniju privremeno je obustavljen zbog pojave ptičije gripe na farmi u Petrovu.Velibor Popović, predsjedavajući Koordinacionog odbora peradara BiH, potvrdio je da je od 26. februara zabranjen izvoz piletine u EU.&nbsp;- Proizvođačima će velika količina mesa ostati u BiH. Do sada je oko 1.500 tona ostalo na domaćem tržištu, što značajno pogađa proizvođače - izjavio je Popović u emisiji RTRS-a.<h2>Milionski gubici</h2>Popović je dodao da se najviše mesa inače izvozi u Hrvatsku.- Trenutno se snalazimo kako možemo. Granica sa Srbijom nije zatvorena, što nam mnogo znači. Svježe meso ostaje na domaćem tržištu, a dio zamrzavamo za kasniji izvoz - pojasnio je.Naglasio je da mjere izazivaju višemilionsku štetu u peradarstvu, ali je zahvalan Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS na obećanoj pomoći.<h2>Zabrana i prognoza</h2>Na snazi je zabrana izvoza svježeg pilećeg mesa u EU, koja bi mogla trajati najmanje 30 dana.&nbsp;&nbsp;- Nadam se da ćemo u prvoj polovini aprila riješiti problem sa EU - rekao je Popović.Farma u Karanovcu, općina Petrovo, označena je kao žarište ptičije gripe.&nbsp;Ministarstvo poljoprivrede RS u saradnji sa lokalnim kriznim centrom, inspekcijom i veterinarskim službama provelo je sve propisane mjere za kontrolu i suzbijanje bolesti.

Trenutno se snalazimo kako možemo, rekao je Velibor Popović, predsjedavajući Koordinacionog odbora preradara BiH

Izvoz pilećeg mesa iz BiH u EU obustavljen

Rekordan broj učesnika ovogodišnje Ekonomske olimpijade u BiH

Planirana modernizacija grijanja: Za čišći zrak u Sarajevu izdvojeno 22,7 miliona eura

Lakić: Cijena plina bi mogla značajno porasti jer prati kretanje nafte

Australija povećala kamatne stope zbog straha od inflacije

Od postkomunističkih ruševina do evropskog lidera: Kako je Poljska postala ekonomski šampion?

Cijene nafte u padu: Iran povukao neočekivan potez

Predsjednik Sindikata RMU Kakanj za "Avaz": Ako se plata ne isplati 18. marta poduzet ćemo rigoroznije mjere

Meta: Potpisan ugovor vrijedan 27 milijardi dolara

Vašington poslao jasnu poruku: SAD neće intervenisati na tržištima nafte

Porsche: Novi otkazi zbog pada prodaje u Kini

Analitičar Draško Aćimović o cirkularnoj ekonomiji: Reforme moraju raditi ostvareni ljudi

Inspektorat FBiH otkrio dvije pumpe koje su prekoračile dozvoljenu maržu

Profesorica ekonomije Amila Pilav-Velić za "Avaz": Najveći poremećaj ponude u historiji naftnog tržišta

Počela realizacija projekta vrijednog više od milijardu KM u RS: Amerikanci dali "zeleno svjetlo"

Hrvatska dobila rekordni kreditni rejting

Milionski gubitak za RS: Zabrana izvoza piletine u EU na snazi

Biznis

Rekordan broj učesnika ovogodišnje Ekonomske olimpijade u BiH

Planirana modernizacija grijanja: Za čišći zrak u Sarajevu izdvojeno 22,7 miliona eura

Lakić: Cijena plina bi mogla značajno porasti jer prati kretanje nafte

Australija povećala kamatne stope zbog straha od inflacije

Od postkomunističkih ruševina do evropskog lidera: Kako je Poljska postala ekonomski šampion?

Cijene nafte u padu: Iran povukao neočekivan potez

Predsjednik Sindikata RMU Kakanj za "Avaz": Ako se plata ne isplati 18. marta poduzet ćemo rigoroznije mjere

Meta: Potpisan ugovor vrijedan 27 milijardi dolara

Vašington poslao jasnu poruku: SAD neće intervenisati na tržištima nafte

Porsche: Novi otkazi zbog pada prodaje u Kini

Analitičar Draško Aćimović o cirkularnoj ekonomiji: Reforme moraju raditi ostvareni ljudi

Inspektorat FBiH otkrio dvije pumpe koje su prekoračile dozvoljenu maržu

Profesorica ekonomije Amila Pilav-Velić za "Avaz": Najveći poremećaj ponude u historiji naftnog tržišta

Počela realizacija projekta vrijednog više od milijardu KM u RS: Amerikanci dali "zeleno svjetlo"

Hrvatska dobila rekordni kreditni rejting

Milionski gubitak za RS: Zabrana izvoza piletine u EU na snazi