Zbog rata na Bliskom istoku, poremećaja u lancima snabdijevanja i napada na naftna postrojenja, cijene goriva rastu, a građani strepe od lančanih poskupljenja i ukupnih posljedica, koje će ovisiti o tome koliko će rat SAD i Izraela s Iranom potrajati. Vlasti u BiH još jednu globalnu krizu, iako najavljivanu, dočekale su nespremne. Magacini robnih rezervi nisu popunjeni, jasnog plana na koji način zaštititi najsiromašnije nema, pa se tek nakon što smo se ponovo našli na udaru čuju inicijative o smanjenju ili privremenom ukidanju akciza na gorivo.&nbsp; &nbsp;- Vlast potcjenjuje svaku krizu i svaku tragediju - poplave, zaraze, desetine mrtvih u nesrećama gdje je uzrok ljudski faktor, nestašice, inflaciju, stanje zdravstva ... Mogu još da nabrajam, ali znaju to građani, ili se i oni prave da ne znaju. Neznanje, nemar, neodgovornost i sebičnost, prije svega. Obraza nema, za javni interes ne pita – kaže ekonomistica Svetlana Cenić.

Podsjeća da su robne rezerve uništene i pokradene, a u ovoj situaciji trebalo bi osigurati barem rezerve goriva.- A rezervi nema. Rast cijena goriva znači rast cijena svega i tu bilo kakvo ograničavanje cijena, znači nestašice. Pod uslovom i da rebalansiraju budžete i preusmjere pare da se hitno stvore rezerve, bitno je gdje i po kojoj cijeni. Robne rezerve služe, između ostalog, za stabilizaciju cijena na tržištu. O ostalim mjerama možemo diskutovati, ali ne vjerujem u bilo šta, pogotovo u izbornoj godini – ističe Cenić.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Aziz Šunje kaže da posljedice zavise od toga koliko će trajati i kako će se završiti sukob na Bliskom istoku.- Ne ide na dobro. Zapadne zemlje su pustile rezerve nafte na tržište, kako bi smanjile cijene, a na domaćem terenu mi ne možemo učiniti ništa, jer mi nemamo robnih rezervi. Vidite kakva nam je država, to nije dostatno za bilo šta, a, s druge strane, rezerve mogu odgoditi problem, ali ne i riješiti ga. Imamo mnogo prostora da unaprijedimo vlastitu proizvodnju hrane, ali u ovoj vladi niko se ne bavi onim čime se treba baviti – ističe profesor Šunje.

U ovoj vladi niko se ne bavi onim čime se treba baviti, ocjena je stručnjaka

Cijene hrane u FBiH ne prate svjetski trend sniženja: Špinat skup kao meso

Još jedna kriza koju smo dočekali nespremni: Slijede lančana poskupljenja pa nestašice

Kineska kompanija Dreame Technology, poznata prije svega po robotskim usisivačima i kućanskim aparatima, već neko vrijeme pokazuje ambicije da se probije i u automobilsku industriju.&nbsp;<h2>Konceptni crossover</h2>Najnoviji korak u tom smjeru je predstavljanje konceptnog crossovera nazvanog Nebula Next 01X, koji bi trebao biti dio planirane automobilske linije kompanije.Visoki električni automobil kupeovskog izgleda premijerno je predstavljen ove sedmice na velikom sajmu kućanskih uređaja i potrošačke elektronike u Kini.Iako Dreame još uvijek nema nijedan serijski automobil na tržištu, planovi u automobilskoj industriji već su podijeljeni na tri brenda: Nebula Next, Kosmera i Star Motor. Model 01X zasnovan je na kupeu Nebula Next 01, koji je javnosti predstavljen u januaru.<h2>Ferrari dizajn</h2>Dok je originalni model 01 dizajniran kao nizak i elegantan kupe, njegov stilski identitet je u novom konceptu praktično „podignut“ i proširen, čime je transformisan u crossover koji po proporcijama podsjeća na vozila poput Ferrari Purosangue.Brend Star Motor ranije je pokazao sklonost preuzimanju dizajnerskih elemenata sa postojećih automobila, ali u slučaju modela 01X izgleda da je kompanija inspiraciju pronašla u vlastitom dizajnu.Novi crossover zadržava mnoge karakteristike ranijeg modela 01 Coupe.&nbsp;Dolazi u istoj upečatljivoj zelenoj boji, dok su donji dijelovi karoserije naglašeni elementima od karbonskih vlakana.Prednja LED svjetla, koja podsjećaju na Ferrarijev dizajn, ostala su gotovo nepromijenjena, a stražnji dio vozila prati sličnu stilsku liniju.<h2>Snaga Dreamovog "Purosangea"&nbsp;</h2>Ipak, možda je najzanimljiviji dio ovog koncepta skriven ispod karoserije. Dreame tvrdi da je razvio prvi baterijski paket u čvrstom stanju koji je spreman za masovniju proizvodnju.&nbsp;Plan kompanije je da već ove godine započne s manjim brojem isporuka, dok bi značajnije povećanje proizvodnje trebalo uslijediti 2027. godine.Prema navodima kompanije, baterija modela 01X ima kapacitet od 60Ah i energetsku gustoću od 450 Wh/kg. Vozilo razvija čak 1.902 konjske snage te može ubrzati od 0 do 100 km/h za samo 1,8 sekundi.Ipak, ostaje neizvjesno hoće li 01X zaista stići do kupaca. Iako su neke kompanije uspješno ušle na tržište električnih automobila, poput Xiaomi, kao i startupi poput NIO, mnogo je više onih koji su pokušali, ali nisu uspjeli ostvariti dugoročan uspjeh.Dreame očito ima velike planove u automobilskoj industriji, ali put od atraktivnog koncepta do serijskog modela namijenjenog masovnom tržištu često je dug i izazovan, pa će tek vrijeme pokazati može li kompanija ostvariti svoje ambicije.

Može ubrzati od 0 do 100 km/h za samo 1,8 sekundi, navode iz kompanije

Dreame: Proizveo novi automobil, razvija više od 1900ks

Iz kompanije Nova Željezara Zenica izrazili su razočaranje zbog toga što je na posljednjoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ponovo odgođeno donošenje odluke o privremenim zaštitnim mjerama na uvoz čelika, uprkos pozitivnim mišljenjima nadležnih institucija i upozorenjima industrije, stručne javnosti i sindikata.U saopćenju navode da svako dodatno odgađanje predstavlja ozbiljan problem za kompaniju, ali i za širi industrijski lanac koji uključuje željeznički transport, rudnike i druge povezane sektore.Kako ističu iz kompanije, Uprava je u međuvremenu poduzela korake kako bi osigurala kontinuitet proizvodnje.- Na temelju povjerenja u Vladu Federacije BiH i u nadi da će odluka o privremenim mjerama biti donesena, naručena su dva broda koksa, uz prihvatanje dodatnih troškova nastalih zbog ranijeg kašnjenja u potpisivanju ugovora - navodi se u saopćenju.Dodaju da kompanija radi na stabilizaciji poslovanja i stvaranju uslova za održiv oporavak proizvodnje, te da su prvi pozitivni rezultati već vidljivi, a takav pravac podržavaju i radnici.<h2>Kritikovali Konakovića</h2>Iz Nove Željezare Zenica posebno su reagovali na izjave ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića i predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, koje su, kako navode, „materijalno netačne i ekonomski neutemeljene“.Jedna od tvrdnji koja se, prema njihovim riječima, pogrešno predstavlja u javnosti jeste da bi zaštitne mjere dovele do značajnog poskupljenja stanova i infrastrukturnih projekata.- Čak i kada bi cijena čelika porasla za 10 do 20 posto, ukupni trošak izgradnje kvadratnog metra stana povećao bi se za svega 0,15 do 0,25 posto, odnosno oko sedam do devet KM po kvadratnom metru - navode iz kompanije, ističući da dominantan udio u cijeni stanova imaju zemljište, komunalne naknade, rad i drugi materijali.U saopćenju također odbacuju tvrdnje da bi uvođenje zaštitnih mjera bilo u suprotnosti s međunarodnim pravilima trgovine. Naglašavaju da su takve mjere predviđene pravilima Svjetske trgovinske organizacije i Opštim sporazumom o carinama i trgovini (GATT), kao i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.Podsjećaju da je Evropska unija 2018. godine uvela zaštitne mjere na čelik, koje su i dalje na snazi, te da slične instrumente koriste i druge države, uključujući Srbiju i Tursku.

Kako privremeno zaštititi domaću proizvodnju čelika: Uvoz problematičan za bh. proizvođače

Iz kompanije su se osvrnuli i na dopis 28 kompanija koje su izrazile zabrinutost zbog mogućeg uvođenja zaštitnih mjera, navodeći da je legitimno da firme brane svoje poslovne interese, ali da se odluke o strateški važnim industrijskim politikama ne bi trebale donositi isključivo na osnovu stavova dijela uvoznika.- Domaća proizvodnja čelika predstavlja temelj čitavog industrijskog lanca koji uključuje rudnike, željeznički transport, energetiku i metaloprerađivačku industriju - navode iz Nove Željezare Zenica.<h2>Prioritet</h2>Na kraju poručuju da odgađanje odluka ostavlja utisak da se ključni industrijski kapaciteti u BiH ne tretiraju kao ekonomski prioritet.- Industrija čelika, željeznički transport, rudarski sektor i stotine manjih dobavljača čine međusobno zavisan ekonomski ekosistem. Njegovo slabljenje neminovno vodi gubitku radnih mjesta i dugoročnoj destabilizaciji ekonomije - ističe se u saopćenju.Iz kompanije poručuju da očekuju da će naredna odluka biti donesena na osnovu ekonomskih analiza i preporuka nadležnih institucija, bez daljih odgađanja koja, kako navode, nanose štetu privredi Bosne i Hercegovine.

Neodgovorne procjene i dezinformacije o čeliku stvaraju lažnu sliku - činjenice su jasne, zaštita domaće proizvodnje je zakonita i nužna, kazali su

Nova Željezara Zenica se oglasila saopćenjem

Nova Željezara Zenica: Odgađanje odluke o zaštitnim mjerama na uvoz čelika ugrožava proizvodnju i hiljade radnih mjesta

Centralna banka Bosne i Hercegovine dobitnik je prestižne međunarodne nagrade „Central Banking“, medijske i izdavačke agencije sa sjedištem u Velikoj Britaniji.Ovo izuzetno priznanje dodijeljeno je Centralnoj banci za sveobuhvatan i strateški pristup jačanju otpornosti finansijskog sistema Bosne i Hercegovine.Priznanje je potvrda da je Centralna banka Bosne i Hercegovine tokom 2025. godine uspješno provodila reformske i razvojne aktivnosti koje imaju dugoročan značaj za očuvanje finansijske stabilnosti, unapređenje institucionalne otpornosti i podršku održivom ekonomskom rastu. U obrazloženju nagrade posebno se ističe složenost okruženja u kojem Centralna banka Bosne i Hercegovine djeluje, te njena sposobnost da, kao jedna od istinski snažnih i nezavisnih državnih institucija, svojim kredibilitetom okuplja relevantne aktere i pokreće važne promjene. Među ključnim aktivnostima koje su prepoznate nalaze se završetak regulatornog okvira usklađenog sa standardima Evropske unije u okviru priprema za pristupanje Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), razvoj sistema instant plaćanja kroz projekat TIPS Clone u saradnji s Bankom Italije, kao i jačanje cyber otpornosti finansijskog sektora kroz uspostavljanje mehanizama za razmjenu informacija o cyber rizicima i incidentima.Posebno su istaknuti i iskoraci koje je Centralna banka Bosne i Hercegovine ostvarila u oblasti održivih finansija, prije svega aktivnosti na uključivanju klimatskih rizika u makroprudencijalni okvir, zatim inicijative usmjerene na finansijsku uključenost i rodnu ravnopravnost, kao i reforme u oblasti gotovog novca i unapređenja dizajna novčanica konvertibilne marke. Dodatno, važan segment ukupnog pristupa predstavlja i kontinuiran rad na promociji finansijske edukacije, s ciljem dugoročnog jačanja otpornosti društva i ekonomije.Povodom dodjele nagrade, guvernerka dr. Jasmina Selimović je izjavila: „Pomjeramo granice, i kroz jačanje našeg platnog sistema, cyber otpornosti, rodne inkluzivnosti i drugih strukturnih reformi nastavljamo jačati institucionalnu otpornost i pružati podršku ekonomskom rastu Bosne i Hercegovine, čak i u složenom operativnom okruženju“. Centralna banka Bosne i Hercegovine će i u narednom periodu nastaviti provoditi aktivnosti usmjerene na očuvanje monetarne i finansijske stabilnosti, unapređenje institucionalnih kapaciteta i jačanje povjerenja javnosti u finansijski sistem Bosne i Hercegovine.

U obrazloženju nagrade posebno se ističe složenost okruženja u kojem CBBIH djeluje

Central Banking dodijelio nagradu Centralnoj banci Bosne i Hercegovine za inicijativu u oblasti finansijske stabilnosti

Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) završila je 2025. godinu s neto dobiti od 11,7 miliona KM, čime je zabilježila petu uzastopnu godinu pozitivnog poslovanja nakon pandemije COVID-19.Istovremeno su ostvareni i rekordni prihodi od 94,3 miliona KM, što je najviši rezultat u historiji agencije i više od prethodnog rekorda od 90,4 miliona KM iz 2022. godine, saopćeno je iz BHANSA-e.U odnosu na 2024. godinu prihodi su porasli za 19 posto, dok su rashodi rasli znatno sporije za osam posto, što potvrđuje stabilno financijsko upravljanje i kontrolu troškova.Istovremeno, BHANSA je uspješno odgovorila na povećane zahtjeve europske zrakoplovne mreže, što je rezultiralo rastom zračnog prometa od 13,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.Ovi rezultati još su značajniji jer je 2025. godinu obilježila najteža financijska kriza u povijesti Agencije. Presuda u predmetu „Viadukt“ dovela je do provedbe ovrhe nad en route sredstvima, čime je BHANSA-i bio blokiran pristup više od 90 posto ključnih prihoda. Ipak, u suradnji s domaćim institucijama i međunarodnim partnerima, posebno EUROCONTROL-om, Agencija je brzo reagirala kriznim planovima i osigurala kontinuitet poslovanja.U tom razdoblju, uz povećane operativne pritiske i sindikalne aktivnosti, uprava BHANSA-e donosila je odluke ključne za očuvanje sigurnosti, zadržavanje stručnog kadra i dugoročnu stabilnost sustava, uz kontinuiran dijalog sa zaposlenicima i sindikatima.Temelji današnje stabilnosti postavljeni su još u pandemijskoj 2020. godini, kada je BHANSA proaktivnim mjerama očuvala financijsku održivost i operativne kapacitete, spremno dočekavši oporavak zračnog prometa.Danas BHANSA nastavlja ulagati u ljudske resurse, tehnologiju i operativne kapacitete, uz odgovorno upravljanje financijama, potvrđujući svoju ulogu pouzdanog partnera u europskoj i globalnoj mreži zračne plovidbe, saopćeno je iz te agencije.

U odnosu na 2024. godinu prihodi su porasli za 19 posto, dok su rashodi rasli znatno sporije za osam posto

BHANSA ostvarila prihod od skoro 95 miliona KM: Obaraju rekorde uprskos brojnim izazovima

Zbog sukoba na Bliskom istoku i rasta cijena nafte, Panamski kanal dugoročno bi mogao profitirati, jer se globalni brodari prilagođavaju novim rutama.U razgovoru za agenciju Associated Press, administrator kanala Rikarte Vaskez (Ricaurte Vásquez) je kazao da bi veći troškovi energije, goriva i navigacije mogli učiniti Panamski kanal privlačnijom opcijom za komercijalni saobraćaj.- Kada troškovi rastu, općenito kada cijena brodskog goriva poraste, Panamski kanal postaje atraktivnija ruta - rekao je Vaskez.Cijene nafte porasle su usljed rata na Bliskom istoku, koji je doveo do privremenog zatvaranja Hormuškog moreuza od strane Irana, kao odgovora na napade SAD i Izraela. Ovim moreuzom, na ulazu u Perzijski zaljev, prolazi oko petina svjetske nafte.Ako viši troškovi energije potraju, usmjeravanje tereta kroz Panamu može skratiti putovanja između tri i 15 dana, zavisno od rute, uz smanjenje potrošnje goriva, naveo je on.Vasquez je rekao da se očekuje da će veći troškovi goriva utjecati na kontejnerske brodove, brodove za rasuti teret i tankere koji prevoze ukapljeni prirodni gas (LNG).Ukoliko dođe do poremećaja u isporukama iz Bliskog istoka, te pošiljke bi mogle biti zamijenjene drugim izvorima, uključujući i Sjedinjene Američke Države, koje bi dio LNG tereta mogle preusmjeriti iz Evrope ka Aziji preko Paname.Gerardo Bosquez, izvršni direktor u Panamskoj pomorskoj komori, izjavio je da bi produženi sukob mogao preoblikovati globalne trgovačke rute, pri čemu bi segment transporta gasa bio među onima koji bi najviše profitirali.Vasquez je ipak upozorio da promjene neće biti trenutne i da će zavisiti od toga koliko dugo operateri tereta očekuju da će sukob i nestabilnost u Zaljevu potrajati.

Usmjeravanje tereta kroz Panamu može skratiti putovanja između tri i 15 dana

Panamski kanal bi mogao dugoročno profitirati zbog sukoba na Bliskom istoku

Tri države iz regiona Perzijskog zaljeva počele su preispitivati ogromna ulaganja u inozemstvu, vrijedna bilione dolara, u potrazi za načinima da ublaže finansijske gubitke izazvane američko-izraelskim ratom protiv Irana, rekao je jedan regionalni zvaničnik za Reuters.Zemlje bogate naftom i plinom razmatraju različite opcije kako bi apsorbirale finansijski šok – od mogućeg otkazivanja ranije najavljenih investicija do prodaje dijela imovine i revizije postojećih planova ulaganja. Izvor, koji je želio ostati anoniman zbog osjetljivosti teme, nije precizirao o kojim državama je riječ.- Tri od četiri najveće ekonomije u GCC-u trenutno provjeravaju postojeća i planirana ulaganja u slučaju da sukob potraje - rekao je zvaničnik.&nbsp;- Analiza investicijskih strategija njihovih stabilizacijskih fondova već je počela.Prema njegovim riječima, razgovore vode visoki predstavnici vlada, a ne sami fondovi, te analiza nije koordinirana među državama.- Kada rat završi, pogledat ćemo bilans i odlučiti kako pokriti gubitke.Analiza obuhvata vlasničke portfelje širom svijeta, uključujući i Sjedinjene Američke Države, gdje su vlade zaljevskih država obećale ulaganja vrijedna bilione dolara otkako se Donald Tramp (Donald Trump) vratio u Bijelu kuću.<h2>Bilioni pod povećalom</h2>Analitičari su već ranije upozoravali da bi fiskalni šok mogao natjerati zemlje regiona da preispitaju način upravljanja s oko pet biliona dolara akumuliranih u državnim investicijskim fondovima, navodi Reuters.Državni fondovi poput ADIA-e i Mubadale iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, saudijskog PIF-a, kuvajtske KIA-e i katarske QIA-e ubrajaju se među najveće investicijske fondove na svijetu. Oni upravljaju imovinom stečenom tokom decenija ulaganja, kako u matičnim državama tako i širom svijeta.Ujedinjeni Arapski Emirati prošle godine najavili su ulaganja do 50 milijardi dolara u Kanadu, dok je kompanija Qatari Diar, koju podržava QIA, potpisala projekt razvoja dijela netaknute egipatske obale uz Sredozemno more vrijedan 30 milijardi dolara.Qatar Airways obavezao se da će sponzorirati Formulu 1 do 2027. godine, Mubadala je veliki partner više ATP i WTA teniskih turnira, dok je PIF postao službeni partner ovogodišnjeg Svjetskog nogometnog prvenstva u organizaciji FIFA-e.<h2>Težak udarac</h2>Za samo 12 dana sukob je zadao snažan udar najvećim ekonomijama Perzijskog zaljeva. Pogođeni su sektori zrakoplovstva, turizma, luka i logističkih mreža, dok su istovremeno prekinute ključne trgovačke rute.Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Kuvajt predstavljaju vodeće ekonomije u okviru Vijeća za saradnju zaljevskih zemalja (GCC).Ujedinjeni Arapski Emirati poručili su za Reuters da za sada ostaju pri postojećim investicijskim planovima.- Usvojili smo ekonomske strategije za budućnost koje povećavaju našu sposobnost da apsorbiramo bilo kakve geopolitičke i ekonomske pritiske - saopćilo je ministarstvo vanjskih poslova UAE-a za Reuters.Dodali su da država nije promijenila investicijske planove niti dugoročne ekonomske prioritete.Izvor iz Saudijske Arabije rekao je za Reuters da je državni investicijski fond ključni stub programa transformacije saudijske ekonomije te da se ne očekuje revizija dugoročnih investicijskih planova zbog trenutne geopolitičke situacije.Ministarstvo finansija Saudijske Arabije nije odmah bilo dostupno za komentar o mogućem preispitivanju planova. Na upit Reutersa nisu odgovorili ni ministarstvo finansija Katara, niti kuvajtsko ministarstvo ekonomije i ulaganja.

Za samo 12 dana sukob je zadao snažan udar najvećim ekonomijama Perzijskog zaljeva

Rat s Iranom potresao bogate države Zaljeva: "Gledamo šta dalje ako sukob potraje"

Generalni direktor „Elektroprivrede BiH“ Sanel Buljubašić za „Dnevni avaz“ kaže da su poslovni rezultati ovog preduzeća bolji od planiranih.- Mi objektivno više ne možemo imati raspoložive sve blokove u termoelektranama, kao što je nekad bio slučaj. Za zatvaranje postojećeg energetskog bilansa nedostaje oko milion tona uglja. Prognozirani gubitak za 2025. popravili smo za desetak miliona, tako što smo proizvodnju u našim rudnicima stabilizovali na nekih 3,2 miliona tona - kaže Buljubašić.„Svaki naredni korak“, kako navodi, „moramo praviti uz pomoć Vlade FBiH, kojoj smo dostavili program i očekujemo da, s ciljem očuvanja energetskog bilansa, bude razmotren narednih dana“.U trenutnim okolnostima, s nižom cijenom struje za građane, FBiH nedostaju dodatne količine, a izgradnja novih objekata usporena je zabranom raspolaganja državnom imovinom.- Ako želimo izgraditi nove objekte, a želimo i moramo, posebno hidro i vjetroelektrane, moramo donijeti poseban zakonski okvir. Inače nećemo imati ni baznu proizvodnju energije – ističe Buljubašić.To, upozorava, dugoročno može biti problematično, s obzirom na to da je BiH u Parizu 2017. godine potpisala sporazum kojim se obavezala da 2050. godine prestaje s proizvodnjom energije iz uglja.

U EPBiH očekuju da Vlada narednih dana razmotri njihov program

Buljubašić: Stabilizovana proizvodnja u rudnicima

Sanel Buljubašić: Federaciji BiH treba više struje

Ajdin Kupus podnio je ostavku na funkciju direktora kompanije namjenske industrije “Pretis d.d.”, potvrđeno je iz izvora bliskih ovoj firmi. Ostavka je, prema dostupnim informacijama, podnesena u petak.Kupus je na čelo Pretisa došao 26. maja 2025. godine kada je, nakon smjene direktorice Almire Zulić, imenovan za vršioca dužnosti direktora odlukom Vlade Federacije BiH. Kasnije je potvrđen i kao direktor kompanije.Riječ je o dugogodišnjem uposleniku Pretisa koji u ovoj firmi radi od 2017. godine kao mašinski inžinjer.&nbsp;Kompanija Pretis d.d. iz Vogošće bavi se proizvodnjom artiljerijske municije, uključujući haubičke, topovske i minobacačke granate.

Nakon manje od godinu dana na funkciji direktor kompanije iz Vogošće napustio poziciju

Ajdin Kupus podnio ostavku na mjestu direktora Pretisa

Na dionici autoceste Medakovo – Ozimice danas je probijena lijeva tunelska cijev tunela Tunel Crni Vrh, jednog od ključnih objekata na ovoj dionici Koridor 5C.Tunel Crni Vrh dug je oko 2.200 metara i predstavlja jednu od najznačajnijih tehničkih tačaka na ukupno 21,7 kilometara dugoj dionici Medakovo – Ozimice. Ova dionica ujedno je i najveća pojedinačna dionica koja se trenutno gradi na Koridoru 5C kroz Bosnu i Hercegovinu.Radove izvodi turska kompanija Cengiz İnşaat, dok stručni nadzor provodi konzorcij koji čine Yüksel Proje i Trasa d.o.o. Sarajevo.Uporedo s radovima na iskopu i primarnoj podgradi u lijevoj tunelskoj cijevi, izvode se i radovi na sekundarnoj oblozi, koja je do sada završena u oko 95 posto. U toku su i radovi na centralnoj odvodnji, kao i na kolovoznoj konstrukciji, dok su pripreme za početak radova na elektromašinskim instalacijama u završnoj fazi.

Kada je riječ o desnoj tunelskoj cijevi, radovi na iskopu trenutno se odvijaju paralelno s oba čela tunela, a preostalo je još približno 25 posto radova.Dionica Medakovo – Ozimice počinje nakon petlje Medakovo i vodi prema jugu kroz naselja Medakovo, Alispahići, Novi Šeher, Ljubatovići, Strupina, Radojičići i druga manja područja, sve do petlje Ozimice gdje se završava.Ukupna vrijednost ugovorenih radova iznosi oko 361,75 miliona eura bez PDV-a, a rok za završetak projekta je 30 mjeseci od mobilizacije izvođača.Projekat se finansira putem zajma Evropska investicijska banka i grant sredstava Evropska unija u okviru Investicijski okvir za Zapadni Balkan.

Projekat vrijedan više od 360 miliona eura ulazi u narednu fazu gradnje

Probijen tunel dug 2,2 kilometra: Veliki korak na Koridoru 5C kod Tešnja

„JP BH POŠTA“ d.o.o. Sarajevo ostvarila je u 2025. godini rekordne poslovne rezultate, potvrđujući stabilnost i kontinuirani rast kompanije. Ukupni prihodi u prošloj godini iznosili su 146,6 miliona KM, dok su rashodi iznosili 137,9 miliona KM, čime je ostvarena dobit od 8.645.550 KM, što predstavlja najbolji finansijski rezultat od osnivanja preduzeća.Za ilustraciju rasta, u 2024. godini dobit je iznosila samo 642.091 KM, što jasno pokazuje koliko je poslovni rezultat unaprijeđen u posljednje dvije godine. <h2>Održana konferencija</h2>Rezultati su predstavljeni na konferenciji za medije održanoj u Generalnoj direkciji BH Pošte u Sarajevu.Generalni direktor Adis Šehić istakao je da ostvareni rezultati potvrđuju uspješnost strateških mjera usmjerenih na stabilizaciju poslovanja, kontrolu troškova i razvoj novih usluga.- Ostvarena dobit od više od 8,6 miliona KM predstavlja najbolji rezultat u posljednjih deset godina, ali i najbolji rezultat od osnivanja BH Pošte. Posebno je važno naglasiti da je ovaj rezultat ostvaren uz kontinuirana ulaganja u razvoj poslovanja, modernizaciju usluga i unapređenje položaja naših zaposlenih - rekao je Šehić.On je naglasio da su stabilni finansijski rezultati omogućili i konkretna poboljšanja za radnike kompanije.- Tokom 2024. i 2025. godine zaposlenima je isplaćeno oko 4 miliona i 100 hiljada konvertibilnih maraka pomoći u skladu s Uredbom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Uz pomoći, isplaćeno je više od 1 milion i 120 hiljada KM nagrada zaposlenima. Povećani su koeficijenti radnicima u tehnološkom procesu rada, a svim zaposlenima povećana je plata za 10 posto u okviru opšte mjere koja je obuhvatila sve radnike bez iznimke – naglasio je Šehić.Dodao je da je na ostvarenu dobit značajno uticala i odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o smanjenju stopa poreza i doprinosa, koja je u 2025. godini donijela uštedu od oko 1,6 miliona KM, dok se u 2026. godini očekuju uštede koje bi mogle dostići i 4 miliona KM.<h2>Povećanje plata</h2>- Tokom 2026. godine za povećanje plata zaposlenima će biti izdvojeno više od 7 miliona konvertibilnih maraka, čime nastavljamo politiku ulaganja u ljude koji su temelj uspjeha BH Pošte - dodao je Šehić.Prema finansijskim pokazateljima, prihodi kompanije kontinuirano rastu već niz godina - sa 88,5 miliona KM u 2016. godini na više od 146 miliona KM u 2025. godini. Rast prihoda prati i razvoj novih usluga, posebno u oblasti logistike, finansijskih servisa i digitalnih rješenja.Posebno značajan rast zabilježen je u segmentu BH PostExpress usluga, gdje su prihodi u posljednjih nekoliko godina višestruko povećani, prije svega zahvaljujući rastu e-commerce tržišta i saradnji sa velikim poslovnim sistemima. Kompanija je u proteklom periodu nastavila i proces modernizacije poslovanja kroz razvoj digitalnih servisa, uključujući PKI rješenja i kvalifikovani elektronski potpis, čime BH Pošta aktivno doprinosi razvoju sigurnog elektronskog poslovanja u Bosni i Hercegovini.Istovremeno, ulagano je u modernizaciju dostavnog sistema, unapređenje koordinacije dostavljača kroz GPS praćenje, kao i u obnovu voznog parka i edukaciju zaposlenih.O finansijskim, operativnim i projektima modernizacije i digitalizacije govorili su i izvršni direktori Milan Tomas, Safet Trakić i Sanela Kovačević koji su u svojim izlaganjima iznijeli detaljne pokazatelje poslovanja, unapređenja procesa, razvoj novih usluga i projekte digitalne transformacije, ističući stabilnost i rast BH Pošte.BH Pošta danas zapošljava oko 2.700 radnika, a kompanija redovno izmiruje sve obaveze prema zaposlenima i nastavlja ulagati u poboljšanje uslova rada i profesionalni razvoj kadrova.U narednom periodu planirana su i dodatna ulaganja u razvoj logističke infrastrukture, uključujući uvođenje paketomata širom Bosne i Hercegovine, kao i realizaciju projekta Glavnog poštansko-logističkog centra (GPLC) koji će omogućiti automatizirano sortiranje pošiljaka i značajno povećati efikasnost distribucije.Iz BH Pošte poručuju da će kompanija i u narednim godinama nastaviti sa modernizacijom poslovanja, razvojem novih usluga i jačanjem logističkih kapaciteta, s ciljem daljeg rasta i očuvanja vodeće pozicije na tržištu poštanskih i logističkih usluga u Bosni i Hercegovini, saopćeno je.&nbsp;

Ukupni prihodi u prošloj godini iznosili su 146,6 miliona KM, dok su rashodi iznosili 137,9 miliona KM

Najbolji finansijski rezultat od osnivanja preduzeća: BH Pošta ostvarila rekordnu dobit od 8,6 miliona KM

U četvrtak ujutro cijena barela sirove nafte Brent, međunarodnog referentnog standarda, premašila je 100 dolara, samo nekoliko dana nakon što je nakratko skočila blizu 120 dolara, a zatim pala ispod 90, uslijed nestabilnosti na finansijskim tržištima i u globalnoj ekonomiji.<h2>Ekonomski bol</h2>Cijene nafte porasle su za više od devet posto jer su se pojačale bojazni u vezi sa snabdijevanjem nakon iranskih napada na komercijalna plovila u okolini Hormuškog moreuza.Iran je eskalirao napade s ciljem da izazove dovoljno globalnog ekonomskog bola kako bi izvršio pritisak na Sjedinjene Američke Države i Izrael da okončaju rat koji je počeo prije 12 dana. Međutim, nije bilo naznaka da se sukob smiruje.Iran je gađao naftna polja i rafinerije u arapskim zemljama Zaljeva i praktično zaustavio promet tereta kroz uski Hormuški moreuz, kojim prolazi petina ukupne svjetske trgovine naftom.<h2>Strateške rezerve</h2>Kao odgovor, Međunarodna agencija za energiju (IEA) je u srijedu pristala da na tržište pusti 400 miliona barela nafte, što je najveća količina rezervi za vanredne situacije u njenoj historiji. SAD planira da već naredne sedmice iz svojih strateških rezervi nafte pusti 172 miliona barela kako bi ublažili oštar rast cijena.No, nastavak sukoba i neizvjesnost podgrijali su spekulacije da bi cijene mogle otići još više.Tržišta u Aziji su oslabjela: japanski Nikkei 225 pao je za 1,8 posto na 54.043,38 poena. U Južnoj Koreji, Kospi je izgubio 1,2 posto i spustio se na 5.540,56 poena, dok je hongkonški Hang Seng oslabio za 1,2 posto na 25.577,71 poen.Šangajski kompozitni indeks pao je za 0,6 posto na 4.106,96 poena, a u Australiji je S&amp;P/ASX 200 oslabio za 1,7 posto na 8.599,00 poena.Terminski ugovori na američke indekse bili su niži za 1 posto, dok je dolar ojačao na 159,02 japanska jena sa 158,95 jena. Euro je oslabio na 1,1538 dolara sa 1,1566 dolara.U srijedu su američke dionice završile bez većih promjena: S&amp;P 500 je skliznuo 0,1 posto, na 6.775,80 poena, drugi dan zaredom blagih pomjeranja nakon burnog perioda izazvanog ratom s Iranom. Industrijski indeks Dow Jones pao je za 0,6 posto na 47.417,27 poena, dok je tehnološki Nasdaq porastao 0,1 posto na 22.716,13 poena.<h2>Snažne oscilacije</h2>Od početka rata, nagli skokovi cijena nafte uzrokuju snažne oscilacije na svjetskim finansijskim tržištima, često iz sata u sat. Cijene nafte su ove sedmice nakratko skočile na najviše nivoe od 2022. godine zbog mogućnosti da bi proizvodnja na Bliskom istoku mogla biti blokirana na duži period, što je dodatno pojačalo strahove od novog talasa teške inflacije u globalnoj ekonomiji.U izvještaju kompanije Oxford Economics navodi se da su "oscilacije cijena Brent sirove nafte tokom proteklih nekoliko dana upadljive i izvjesno je da će volatilnost ostati prisutna zbog nedostatka vremenskog okvira kada će doći do deeskalacije sukoba i kada će se u efektivno zatvorenom Hormuškom moreuzu promet početi oporavljati".Procjenjuju da volatilnost sugerira kako bi, zavisno od razvoja vijesti, cijene nafte mogle skočiti i do 140 dolara po barelu.

Iran je eskalirao napade s ciljem da izazove dovoljno globalnog ekonomskog bola kako bi izvršio pritisak SAD

Cijena sirove nafte opet je porasla iznad 100 dolara

Zbog američko-izraelske agresije, Iran je zaustavio prolazak brodova kroz Hormuški moreuz, što je izazvalo rast cijena nafte, ali kroz moreuz prolazi i druga roba, pa cijeli svijet osjeća posljedice.&nbsp;Posebno zabrinjava prekid proizvodnje aluminija u Kataru i Bahreinu.Nedavno su kompanije Qatar Aluminum Manufacturing Co (Qatalum) i Aluminum of Bahrain (ALBA) obustavile rad zbog nestašice naftnih derivata, što predstavlja ozbiljnu alarmantnu situaciju.<h2>Gubitak proizvodnje</h2>Topionice aluminija nisu fabrike koje se mogu tek uključiti i odmah nastaviti proizvodnju. Kada se rad jednom prekine, ponovno pokretanje može trajati i do godinu dana. To nije privremeni poremećaj – to je gubitak proizvodnje, piše Ivan Sascha Sheehan, vršilac dužnosti dekana Fakulteta za javne poslove Univerziteta u Baltimoreu za Newsmax.com.Na tržištu koje je već napeto, nestanak čak jednog velikog proizvođača u Zaljevu odmah se osjeti u automobilskoj industriji, građevinarstvu, avioindustriji, proizvodnji ambalaže i elektronike.Američki zvaničnici godinama su analizirali scenarije naftnih šokova, ali sigurnosti snabdijevanja metalima nisu posvetili dovoljnu pažnju. Ova strateška slijepa tačka sada je nemoguće ignorisati.Države Vijeća za saradnju zemalja Zaljeva (GCC) – Bahrein, Oman, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati – tiho proizvode oko 6,2 miliona tona aluminija godišnje, što čini približno 8 posto globalne ponude. One su postale ključni nekineski dobavljači zapadnim tržištima. Kako je ruski aluminij zbog sankcija praktično izbačen sa zapadnog tržišta, GCC postaje nezamjenjiv stub globalne industrije. A taj stub sada je ugrožen zbog eskalacije sukoba.<h2>Izvoz metala</h2>Hormuški moreuz je kritično usko grlo ne samo za naftu i ukapljeni gas, već i za izvoz metala. Svaki poremećaj – direktni napad, skok osiguranja, usporavanje u lukama ili nesigurnost u pomorskom saobraćaju – ograničava izvoz aluminija, a posljedice se brzo šire.Aluminij nije nišna roba; on je ugrađen u trupove aviona, vozila, limenke, elektroenergetske vodove i kućišta poluprovodnika. Dugotrajan prekid snabdijevanja pogodio bi 70 zemalja u desetinama industrijskih sektora, od sirovih ingota do poluproizvoda.<h2>Strateška prednost za Rusiju i Kinu</h2>Produženi sukob u Zaljevu ne bi samo pogodio ekonomije SAD-a i saveznika, već bi Rusiji i Kini dao stratešku prednost nad ovom kritičnom sirovinom.Zapadna tržišta aluminija u ovu krizu ulaze s već smanjenim zalihama i ograničenim alternativama. Čak i prije početka sukoba, tržište je već bilo pod pritiskom: zalihe na Londonskoj berzi metala padale su tokom 2024. i nastavile padati 2025. godine. Kina kontrolira gotovo 60 posto globalne proizvodnje, dok je Rusija, treći najveći proizvođač, praktično nedostupna zapadnim kupcima zbog sankcija. Indija nema dovoljno infrastrukture da popuni nastalu prazninu.

Iran poručio da brodovi moraju dobiti dozvolu za prolazak kroz Hormuški moreuz

To ostavlja GCC kao nezamjenjivog dobavljača zapadnoj industriji – a sada je taj dobavljač privremeno izvan sistema. Ako čak i dio proizvodnje GCC-a bude onemogućen na šest do dvanaest mjeseci, posljedice neće ostati samo na berzama; osjetit će ih automobilske fabrike u Detroitu, njemački izvoznici i police trgovina u Baltimoreu.Posljedice će se manifestovati kroz kašnjenja u isporuci vozila, rast cijena stanovanja, poremećaje u lancima snabdijevanja ambalažom i pritiske na rokove vojne nabavke.

Američka mornarica odbija da prati tankere kroz Hormuški moreuz

Sigurnost snabdijevanja metalima mora se tretirati jednako ozbiljno kao energetska sigurnost – upozoravaju stručnjaci.

Sigurnost snabdijevanja metalima mora se tretirati jednako ozbiljno kao energetska sigurnost, upozoravaju stručnjaci

Hormuški moreuz zatvoren: Prekid proizvodnje aluminija prijeti globalnim tržištima

Oko 170.000 ljudi prijavilo se za polaganje testa koji bi im mogao donijeti dobro plaćen i siguran posao u Evropskoj uniji, ali šanse su im male jer je dostupno manje od 1.500 pozicija.U saopćenju u srijedu, dan nakon isteka roka za iskazivanje interesa za konkurs, Evropski ured za odabir osoblja (EPSO) otkrio je koliko je ljudi podnijelo prijave.- Ovaj broj je nadmašio sva očekivanja. Kandidate ćemo obavijestiti o sljedećim koracima što je prije moguće - napisala je agencija.Sljedeća faza uključuje testiranje i ispite koji će se održavati tokom narednih mjeseci. Uspješni kandidati mogu se prijaviti za radna mjesta u institucijama EU na nivou AD-5, gdje plata iznosi oko 6.000 do 7.000 eura mjesečno, što otvara put ka daleko višim pozicijama u budućnosti, piše Politico.Međutim, broj dostupnih poslova je znatno manji od broja prijavljenih, s oko 1.500 mjesta na listi, a ni tada posao nije garantiran.Konkurs, namijenjen generalistima, a ne specijalistima u oblastima poput ljudskih resursa, prava ili prevođenja, nije održan od 2019. godine, što znači da su mnogi budući zvaničnici radili kao privremeni agenti ili osoblje agencija, bez sigurnosti i beneficija koje imaju zaposleni u EU.Nekoliko zemalja pokrenulo je kampanje kako bi ohrabrile svoje građane da se prijave, videći u tome priliku da isprave nedovoljnu zastupljenost unutar EU i učvrste svoj utjecaj za naredne decenije.Neki glavni gradovi otišli su toliko daleko da su finansirali pripremne testove i nudili mentorstvo kandidatima.Na posljednjem konkursu za AD-5, održanom prije sedam godina, prijavilo se samo 22.644 ljudi, dok je ove godine prvobitno bilo prognozirano oko 50.000 učesnika.Ovogodišnji EPSO testovi, čiji datum još nije objavljen, provodit će se virtuelno, a ne u centrima za procjenu kao ranije. Ipak, stručnjaci kažu da bi logistika provođenja ispita u ovako velikom obimu bila izazovna čak i s upola manje kandidata.

Ovaj broj je nadmašio sva očekivanja, napisala je agencija

Oko 170.000 ljudi prijavilo se za polaganje testa

Oko 170.000 ljudi se prijavilo za polaganje testa za posao u EU

Kompanija Binas iz Bugojna nastavila je ostvarivati izuzetne poslovne rezultate.&nbsp;Kompanija je prošle godine povećala prihode na čak 63,8 miliona KM, čime se svrstala među lidere domaće namjenske industrije, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/preporod-bh-giganta-bili-su-na-dnu-a-sad-svi-zele-njihove-proizvode/">BiznisInfo.ba</a>.Godinu ranije prihodi su iznosili 45,5 miliona KM, što znači da je riječ o rastu od oko 50 posto u samo godinu dana.No, ako se vratimo nešto dublje u prošlost, tek tada se može vidjeti koliki je preporod kompanija doživjela. Naime, ukupni prihodi Binasa 2021. godine iznosili su samo 1,6 miliona KM, nakon čega su iz godine u godinu postepeno rasli.<h2>Kompanija bila na izdisaju</h2>Grafika koju donosimo pokazuje nevjerovatan uspon Binasa, koji je nekada bio kompanija na izdisaju, a danas je jedan od lidera domaće namjenske industrije i vjerovatno najbolji primjer transformacije koju je ovaj sektor doživio posljednjih godina.

Kupci njihovih proizvoda dolaze iz brojnih zemalja, među kojima su Češka, Slovačka, Rumunija, Italija, Francuska, Turska, Hrvatska i Srbija.<h2>Rast dobiti od 150 posto</h2>Kada je riječ o zaradi, situacija je jednako impresivna. Kompanija je prošle godine ostvarila dobit od preko 15 miliona KM, što predstavlja rast od čak 150 posto u odnosu na godinu ranije, kada je profit iznosio oko 6 miliona KM.

Ako se vratimo na 2021. godinu, Binas je tada poslovao s gubitkom od oko 6 miliona KM, što dodatno govori o velikoj transformaciji kompanije.<h2>Proizvodnja i dalje raste</h2>Proizvodnja nastavlja rasti, a nove narudžbe stižu iz zemlje i inostranstva. Kompanija je prošle godine pokrenula proces zapošljavanja više od stotinu novih radnika.Također, kako smo već pisali, uskoro je planirana i izgradnja novog proizvodnog pogona u Krajini.Većinski vlasnik Binasa je Federacija BiH sa 51 posto dionica, dok 25,7 posto ima američka kompanija Regulus Global, koja je suvlasnik i u Pretisu.<h2>Direktor najavljuje još bolje rezultate</h2>U roku od nekoliko godina, pod vodstvom direktora Abaza Mandžuke, Binas je višestruko povećao broj radnika, prihode i dobit.Posebno je važno da kompanija kontinuirano ulaže u modernizaciju proizvodnih kapaciteta, tehnološko unapređenje i podizanje standarda kvaliteta, čime dodatno jača svoju konkurentnost na zahtjevnim međunarodnim tržištima.Ovakvi rezultati potvrđuju da domaća industrija raspolaže znanjem, kapacitetima i stručnim kadrom sposobnim da odgovore na savremene tržišne zahtjeve.S obzirom na izuzetne rezultate koje je Binas ostvario pod vodstvom direktora Abaza Mandžuke, očekuje se da će 2026. godina biti još uspješnija za Binas.

Godinu ranije prihodi su iznosili 45,5 miliona KM, što znači da je riječ o rastu od oko 50 posto u samo godinu dana

Kompanija je prošle godine povećala prihode na čak 63,8 miliona KM

Preporod bh. giganta: Bili su na dnu, a sad svi žele njihove proizvode

Direktorica Federalne uprave za inspekcijske poslove Ivana Prvulović prisustvovala je danas sastanku Kolegija Vlade Federacije BiH i resornih federalnih ministara, sa svim relevantnim akterima u lancu snabdijevanja naftom i naftnim derivatima Federacije BiH, koji je sazvan u povodu povećane potrošnje goriva u Federaciji BiH zbog poremećaja u snabdijevanju naftom na tržištu.Na sastanku je zaključeno da je, uprkos povećanoj potrošnji, zahvaljujući lancu distribucije gorivo dostupno za snabdijevanje gorivom u FBiH stabilno.- U slučaju potrebe za intenziviranjem uvoza, Federalna uprava za inspekcijske poslove će produžiti radno vrijeme federalnih inspektora, koji vrše kontrolu naftnih derivata u prekograničnom prometu roba, da bi se osigurao nesmetan uvoz naftnih derivata u Bosnu i Hercegovinu. Kad je u pitanju kontrola formiranja cijena i kalkulacija marži na naftne derivate, naša reakcija je srazmjerna riziku, izbalansirana i usklađena sa zahtjevima zaštite javnog interesa i potrošača, izjavila je direktorica Ivana Prvulović.Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove podsjećaju da se, u skladu s Pravilnikom o načinu evidentiranja i kontroli prometa naftnih derivata putem ugrađene opreme na benzinskim pumpnim stanicama u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine FBiH, broj: 39/25), evidentiranje i kontrola prometa naftnih derivata na benzinskim pumpnim stanicama (BPS) vrše putem elektronskih mjernih sistema.- U cilju jednoobraznog načina dostave izvještaja o dnevnom prometu benzinskih pumpnih stanica, privredna društva koja vrše promet naftnih derivata dužna su dostavljati izvještaj unosom na službenoj stranici Federalnog ministarstva trgovine (FMT) ili putem web servisa instaliranog na službenoj stranici FMT-a, najkasnije u roku od 7 dana po zaključenju dnevnog prometa - saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Još jedna kriza koju smo dočekali nespremni: Slijede lančana poskupljenja pa nestašice

Dreame: Proizveo novi automobil, razvija više od 1900ks

Nova Željezara Zenica: Odgađanje odluke o zaštitnim mjerama na uvoz čelika ugrožava proizvodnju i hiljade radnih mjesta

Central Banking dodijelio nagradu Centralnoj banci Bosne i Hercegovine za inicijativu u oblasti finansijske stabilnosti

BHANSA ostvarila prihod od skoro 95 miliona KM: Obaraju rekorde uprskos brojnim izazovima

Panamski kanal bi mogao dugoročno profitirati zbog sukoba na Bliskom istoku

Rat s Iranom potresao bogate države Zaljeva: "Gledamo šta dalje ako sukob potraje"

Sanel Buljubašić: Federaciji BiH treba više struje

Ajdin Kupus podnio ostavku na mjestu direktora Pretisa

Probijen tunel dug 2,2 kilometra: Veliki korak na Koridoru 5C kod Tešnja

Najbolji finansijski rezultat od osnivanja preduzeća: BH Pošta ostvarila rekordnu dobit od 8,6 miliona KM

Cijena sirove nafte opet je porasla iznad 100 dolara

Hormuški moreuz zatvoren: Prekid proizvodnje aluminija prijeti globalnim tržištima

Oko 170.000 ljudi se prijavilo za polaganje testa za posao u EU

Preporod bh. giganta: Bili su na dnu, a sad svi žele njihove proizvode

Prvulović: FUZIP će po potrebi prilagoditi rad graničnih inspektora

Biznis

Još jedna kriza koju smo dočekali nespremni: Slijede lančana poskupljenja pa nestašice

Dreame: Proizveo novi automobil, razvija više od 1900ks

Nova Željezara Zenica: Odgađanje odluke o zaštitnim mjerama na uvoz čelika ugrožava proizvodnju i hiljade radnih mjesta

Central Banking dodijelio nagradu Centralnoj banci Bosne i Hercegovine za inicijativu u oblasti finansijske stabilnosti

BHANSA ostvarila prihod od skoro 95 miliona KM: Obaraju rekorde uprskos brojnim izazovima

Panamski kanal bi mogao dugoročno profitirati zbog sukoba na Bliskom istoku

Rat s Iranom potresao bogate države Zaljeva: "Gledamo šta dalje ako sukob potraje"

Sanel Buljubašić: Federaciji BiH treba više struje

Ajdin Kupus podnio ostavku na mjestu direktora Pretisa

Probijen tunel dug 2,2 kilometra: Veliki korak na Koridoru 5C kod Tešnja

Najbolji finansijski rezultat od osnivanja preduzeća: BH Pošta ostvarila rekordnu dobit od 8,6 miliona KM

Cijena sirove nafte opet je porasla iznad 100 dolara

Hormuški moreuz zatvoren: Prekid proizvodnje aluminija prijeti globalnim tržištima

Oko 170.000 ljudi se prijavilo za polaganje testa za posao u EU

Preporod bh. giganta: Bili su na dnu, a sad svi žele njihove proizvode

Prvulović: FUZIP će po potrebi prilagoditi rad graničnih inspektora