Evropa je u proteklih pet godina postala vodeći svjetski uvoznik oružja, što je izravna posljedica reakcije vlada na rusku prijetnju i sve manjeg povjerenja u sigurnosna jamstva SAD-a. Pokazuju to najnoviji podaci koje je u ponedjeljak objavio Štokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI), piše Reuters.Uvoz oružja u evropske zemlje u razdoblju od 2021. do 2025. više se nego utrostručio u usporedbi s prethodnim petogodišnjim razdobljem. Glavni razlozi su opskrba Ukrajine u njezinoj obrani od ruske invazije te obnova vlastitih vojnih zaliha nakon desetljeća nedovoljnog ulaganja.&nbsp;- Naglo povećanje dotoka oružja u Europu podiglo je ukupnu globalnu trgovinu oružjem za gotovo 10 posto - pojasnio je Metju Džordž (Mathew George), direktor SIPRI-jevog Programa za transfere oružja.Prema izvještaju, Evropa sada čini 33 posto globalnog uvoza oružja, dok je u prethodnom petogodišnjem razdoblju taj udio iznosio 12 posto. Iako jačaju vlastitu vojnu industriju, evropske zemlje i dalje pojačano kupuju američko oružje, posebice borbene zrakoplove i sustave protuzračne odbrane velikog dometa.<h2>Bliski istok</h2>Uvoz oružja na Bliskom istoku pao je za 13 posto, unatoč tome što su Saudijska Arabija i Katar i dalje među četiri najveća svjetska kupca.&nbsp;- Taj pad se uglavnom može pripisati činjenici da se velike saudijske narudžbe iz ranijeg razdoblja tek trebaju isporučiti, objasnio je viši istraživač SIPRI-ja Piter Vezeman (Pieter Wezeman).Dodao je kako su države u regiji i prije nedavnih američkih i izraelskih napada na Iran već poslale značajne nove narudžbe koje još nisu ušle u statistiku.Očekuje se da će trenutni sukob dodatno potaknuti nabavu, osobito proturaketnih i protuzračnih sistema.&nbsp;- Prvo će nadomjestiti potrošenu opremu, a zatim će razmotriti i nabavu dodatne kako bi se zaštitili još učinkovitije nego dosad - rekao je Vezerman.<h2>Druge zemlje</h2>Kad je riječ o izvoznicima, Sjedinjene Američke Države učvrstile su svoju dominaciju povećavši udio na globalnom tržištu s 36 na 42 posto. Na drugom je mjestu Francuska s 9.8 posto globalnog izvoza, dok je udio Rusije nakon invazije na Ukrajinu 2022. pao s 21 na svega 6.8 posto. Ukupni izvozni udio europskih zemalja iznosi 28 posto, što je četiri puta više od Rusije i pet puta više od Kine.

Uvoz oružja na Bliskom istoku pao je za 13 posto, unatoč tome što su Saudijska Arabija i Katar i dalje među četiri najveća svjetska kupca

Evropa postala vodeći svjetski uvoznik oružja: Utrostručili nabavku

Na današnji dan 1776. godine, prije 250 godina, objavljena je knjiga Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda, u kojoj je otkriven – a ne izmišljen – princip da slobodna trgovina i efikasna podjela rada stvaraju opće blagostanje i čine svijet bogatijim, piše Eliot Wilson.Adam Smith imao je 52 godine i veći dio prethodne decenije proveo je u svom rodnom gradu Kirkcaldyju, “Lang Tounu”, koji se protezao duž obale Fifea na ušću rijeke Forth. Njegov otac, koji je umro prije nego što se Smith rodio, bio je nadzornik carina u tom malom gradu u kojem su se tkali laneni proizvodi i gradili brodovi. Ipak, Smith je imao ambicije koje su nadilazile Fife. Gledao je dalje od niza prosperitetnih malih luka i ribarskih sela zbog kojih je škotski kralj James V Fife nazvao “prosjačkim plaštom obrubljenim zlatom”.Smith je studirao moralnu filozofiju na Univerzitetu u Glasgowu, gdje je katedru držao Irac iz Ulstera Francis Hutcheson, zagovornik teorije moralnog osjećaja i prvi profesor koji je predavao na engleskom jeziku umjesto na latinskom. Potom je dobio Snellovu stipendiju za postdiplomski studij na Balliol Collegeu u Oxfordu, koji je smatrao stagnirajućim i zagušljivim u poređenju s intelektualnom živahnošću Škotske u ranim godinama prosvjetiteljstva.Po povratku u Škotsku, od kasnih 1740-ih držao je predavanja na Univerzitetu u Edinburghu, prvo iz retorike, a kasnije o “napretku bogatstva”. U tom periodu sprijateljio se i s filozofom Davidom Humeom.Godine 1752. Smith je imenovan na Hutchesonovu nekadašnju poziciju profesora moralne filozofije u Glasgowu i potpuno se posvetio akademskom radu. Na osnovu mnogih svojih predavanja 1759. objavio je prvu knjigu, Teorija moralnih osjećaja. Djelo je bilo ozbiljno i popularno, doživjelo je šest izdanja za Smithova života i svrstalo ga među vodeće škotske javne intelektualce. Dvije godine bio je tutor budućem vojvodi od Buccleucha, Henryju Scottu, a 1766. vratio se u Kirkcaldy i počeo rad na novoj knjizi.<h2>Jednostavno, ali obimno</h2>Na današnji dan 1776. godine, prije 250 godina, izdavači William Strahan i Thomas Cadell iz londonske ulice Strand objavili su Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda, plod više od decenije Smithovog razmišljanja, dopisivanja i pisanja. U dva sveska velikog formata, na više od 1.100 stranica, Smith je pokušao učiniti nešto istovremeno jednostavno i ogromno: objasniti kako države postaju prosperitetne, koje okolnosti tome najviše pogoduju i kako se njegove zaključke može primijeniti u praksi.Smith nije izbjegavao izazov. Tvrdio je da su merkantilistički i fiziokratski modeli ekonomije – prvi usmjeren na maksimiziranje izvoza i minimiziranje uvoza radi akumulacije bogatstva, a drugi na prioritet rada i razvoja zemlje – pogrešni i zastarjeli. Umjesto toga, predložio je da slobodna trgovina i neometani zakoni ponude i potražnje stvaraju produktivan ekonomski sistem, a da će nužna regulacija nastajati kroz pojedinačni vlastiti interes.Ono što je nazvao “nevidljivom rukom”, na koju je već aludirao u Teoriji moralnih osjećaja, navodi ekonomske aktere da djeluju na način koji koristi javnom dobru, čak i kada im to nije bila namjera.Temelji njegove zamišljene ekonomije bili su efikasna podjela rada, protivljenje protekcionističkim carinama te porezni sistem zasnovan na proporcionalnosti, transparentnosti, praktičnosti i efikasnosti. Smith je također kritikovao posebne interesne grupe, uključujući zatvorene cehove koji su predstavljali preteču sindikata:“Ljudi istog zanata rijetko se sastaju, čak i radi zabave i razonode, a da razgovor na kraju ne završi u zavjeri protiv javnosti ili nekoj smicalici za podizanje cijena.”<h2>Ogroman utjecaj</h2>Bogatstvo naroda postalo je izuzetno popularno: prvo izdanje rasprodano je za manje od šest mjeseci. Knjiga je također imala snažan politički utjecaj. Kada je britanski premijer i ministar finansija Lord North u maju 1777. predstavio budžet, tražio je Smithov savjet i uveo nove poreze na poslugu i imovinu prodanu na aukciji kako bi pokrio dio troškova rata u Americi.Godine 1778. North je uveo i porez na kuće te porez na slad, opet u skladu sa Smithovim konceptom političke ekonomije.Prije Smithove smrti objavljena su još četiri izdanja Bogatstva naroda – 1778, 1784, 1786. i 1789. godine. James Madison citirao je knjigu u američkom Kongresu 1791. kada se protivio osnivanju nacionalne banke, a Thomas Jefferson je 1807. napisao da je to “najbolja knjiga koja se može pročitati” o novcu i trgovini.<h2>Nasljeđe nakon 250 godina</h2>Knjiga koja danas obilježava 250 godina od objavljivanja učvrstila je Adama Smitha kao oca moderne ekonomije i jednog od najutjecajnijih mislilaca u toj disciplini. Globalna ekonomija 2026. godine mnogo je složenija i međuzavisnija nego ona iz 1776., ali Smithovi osnovni principi i dalje ostaju tačni: slobodna trgovina i efikasna podjela rada stvaraju opće blagostanje i čine svijet bogatijim.Na tom putu uvijek će biti grešaka i posrtanja, jer nijedan model nikada ne može biti savršen. Mnogi smatraju da je Smith, kao jedan od “velike trojke” ekonomskih mislilaca, nadmašio Marxa i Keynesa. No borba nikada nije konačno završena – rasprava traje i dalje.U svakom slučaju, nazdravimo za još 250 godina.

Ono što je nazvao “nevidljivom rukom”, na koju je već aludirao u Teoriji moralnih osjećaja, navodi ekonomske aktere da djeluju na način koji koristi j

Na današnji dan objavljeno je "Bogatstvo naroda": Knjiga koja je promijenila tok historije

Cijene nafte porasle su u ponedjeljak za više od 25 posto, dostigavši ​​najviši nivo od sredine 2022. godine.Cijena Brent sirove nafte, referentne vrijednosti za cijenu nafte, porasla je za 24,96 dolara ili 27 posto, na 117,65 dolara po barelu jutros u 05:51 sati po našem vremenu.Cijena nafte je na putu ka najvećem skoku ikada u jednom danu, dok su fjučersi američke nafte West Texas Intermediate (WTI) porasli za 25,72 dolara, ili 28,3 posto, na 116,62 dolara.Prije današnjeg porasta cijena, Brent je prošle sedmice već porastao za 27 posto, a WTI za 35,6 posto.Energetska tržišta su posebno nervozna jer se kriza odvija oko Hormuškog moreuza, kroz koji obično prolazi otprilike petina svjetskih zaliha nafte. Prekidi u kretanju tankera i rastući sigurnosni rizici već su usporili brodarsku aktivnost, ostavljajući azijske kupce posebno ranjivim s obzirom na njihovu veliku ovisnost o bliskoistočnoj sirovoj nafti.Cijenu nafte je također podiglo imenovanje novog lidera Irana Modžtaba Hamneija (Mojtabe Khamenei), jer to signalizira da ista, tvrdokorna struja ostaje na vlasti.- Ukoliko se protok nafte kroz Hormuški moreuz uskoro ne obnovi i regionalne tenzije se ne smire, pritisak na rast cijena vjerovatno će se nastaviti - rekao je Vasu Menon, generalni direktor za investicijsku strategiju u OCBC-u u Singapuru.Irak i Kuvajt su počeli smanjivati ​​proizvodnju nafte, nadovezujući se na ranije smanjenje proizvodnje tečnog prirodnog gasa iz Katara, jer je rat blokirao isporuke s Bliskog istoka. Analitičari očekuju da će Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija uskoro morati smanjiti proizvodnju kada im ponestane skladišta nafte.Na našem tržištu se ne očekuje nestašica nafte, ali osjećamo povećanje cijena goriva usljed svjetskog porasta vrijednosti nafte. Jedini način da se uspori povećanje cijena je pažljiva potrošnja, odnosno smanjenje potrošnje kako bi što duže imali stare zalihe.

Na našem tržištu se ne očekuje nestašica nafte, ali osjećamo povećanje cijena goriva

Cijene nafte danas porasle više od 25 posto, na putu najvećeg skoka ikad

Cijene nafte probile su granicu od 100 dolara po barelu prvi put u više od tri i po godine, jer rat u Iranu ozbiljno otežava proizvodnju i transport energenata na Bliskom istoku.Cijena barela nafte Brent, međunarodnog referentnog standarda, iznosila je 101,19 dolara ubrzo nakon nastavka trgovanja na Chicago Mercantile Exchangeu, što predstavlja rast od 9,2 posto u odnosu na zatvaranje u petak, kada je iznosila 92,69 dolara.West Texas Intermediate (WTI), laka, slatka sirova nafta koja se proizvodi u Sjedinjenim Američkim Državama, prodavala se za oko 107,06 dolara po barelu. To je 16,2 posto više u odnosu na petak kada je zaključena na 90,90 dolara.Obje cijene mogle bi se dodatno mijenjati kako trgovanje na tržištu bude odmicalo.Ovi skokovi uslijedili su nakon što su prošle sedmice cijene američke nafte porasle za 36 posto, a cijena Brenta za 28 posto.<h2>Zaustavljeni tankeri</h2>Nafta je poskupjela jer je rat, sada u svojoj drugoj sedmici, zahvatio zemlje i područja ključna za proizvodnju i transport nafte i gasa iz Persijskog zaljeva.Prema podacima nezavisne istraživačke kuće Rystad Energy, kroz Hormuški moreuz se svakodnevno u prosjeku preveze oko 15 miliona barela sirove nafte, što predstavlja oko 20 posto svjetske ponude.Prijetnja iranskim napadima raketama i dronovima gotovo je potpuno zaustavila prolazak tankera kroz taj moreuz, koji na sjeveru graniči s Iranom, a kroz koji se prevoze nafta i gas iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Iraka, Katara, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Irana.<h2>Smanjena proizvodnja</h2>Irak, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati smanjili su proizvodnju nafte jer se skladišni kapaciteti pune zbog smanjene mogućnosti izvoza sirove nafte. Iran, Izrael i Sjedinjene Američke Države također su napadali postrojenja za naftu i gas otkako je rat počeo, dodatno produbljujući zabrinutost za snabdijevanje.Posljednji put kada su američki terminski ugovori za naftu trgovani iznad 100 dolara po barelu bilo je 30. juna 2022. godine, kada je cijena dosegla 105,76 dolara.Kod Brenta je to bilo 29. jula 2022. godine, kada je cijena iznosila 104 dolara po barelu.Globalni rast cijena nafte nakon što su Izrael i SAD 1. marta napali Iran uzdrmao je finansijska tržišta, podstičući strahove da bi viši troškovi energije mogli dodatno raspiriti inflaciju i dovesti do smanjenja potrošnje američkih građana, koji su glavni pokretač tamošnje ekonomije.

Nafta je poskupjela jer je rat, sada u svojoj drugoj sedmici, zahvatio zemlje i područja ključna za proizvodnju i transport nafte i gasa 

Cijena sirove nafte probila granicu od 100 dolara po barelu prvi put od 2022. godine

Pripreme za izgradnju magistralne ceste Dračevo – Cerovica su u toku, a planirana trasa bi skratila i pojednostavila putovanje do Neuma, jedinog bh. grada na moru. Dužina ceste kreće se između 16,4 i 16,8 kilometara, ovisno o odabranoj varijanti trase.<h2>Direktna veza s M17 i Neumom</h2>Cesta bi povezala magistralni put M17 kod graničnog prelaza Doljani s magistralom Stolac – Neum, čime bi se dodatno poboljšala saobraćajna povezanost Neuma s ostatkom zemlje. Novi pravac omogućio bi vozačima iz Sarajeva, Mostara i drugih gradova da zaobiđu Stolac i brže stignu do obale.Na sastanku u Čapljini, organizovanom od JP Ceste Federacije BiH, predstavnici investitora i projektantskog tima predstavili su dvije idejne varijante trase. Jedna varijanta zahtijeva izgradnju oko 1.200 metara potpornih zidova, dok druga predviđa 350 metara zidova, ali više serpentina.<h2>Sigurnost i protočnost saobraćaja</h2>Razlike se ogledaju i u uzdužnim nagibima: varijanta koja prati već postojeću trasu ima nagibe do 10 posto, dok novoprojektirana trasa omogućava blaže nagibe do 7 posto, što je sigurnije i pogodnije za protočnost saobraćaja.JP Ceste Federacije BiH će u roku od mjesec dana dostaviti idejno rješenje s obje varijante Grad Čapljini i Općini Neum. Nakon odabira optimalne trase od strane lokalnih zajednica, uslijedit će izrada idejnog i glavnog projekta, čime bi projekt ušao u narednu fazu pripreme.

edna varijanta zahtijeva izgradnju oko 1.200 metara potpornih zidova, dok druga predviđa 350 metara zidova

Brži put do Neuma: Sprema se nova cesta

Gost emisije „Avazov intervju“ bio je ekonomski stručnjak Faruk Hadžić, koji je govorio o mogućim ekonomskim posljedicama aktuelnih geopolitičkih tenzija, posebno na tržištu energenata, te o tome kako bi se eventualni rast cijena nafte i plina mogao odraziti na Bosnu i Hercegovinu.

- Kod nas za sada nije zabilježen dramatičan rast cijena. Bilo je manjih korekcija na benzinskim pumpama, prije svega zato što distributeri još uvijek imaju starije zalihe - rekao je Hadžić.Dodao je da bi svako neopravdano povećanje cijena trebalo biti predmet kontrole nadležnih institucija.- Ako je neko nabavio gorivo po staroj cijeni, ne može samo zato što je negdje na svjetskom tržištu došlo do povećanja automatski dramatično podizati cijene. To je posao inspekcijskih organa - naglasio je.<h2>Cijena nafte zavisi od trajanja sukoba</h2>Prema njegovim riječima, gotovo je nemoguće precizno prognozirati kretanje cijena nafte jer ono u velikoj mjeri zavisi od trajanja i intenziteta sukoba na Bliskom istoku.- Niko u ovom trenutku ne može reći koliko će ići cijena nafte. Sve zavisi od toga koliko će sukob trajati, koliki će biti njegov intenzitet i hoće li se uključiti druge zemlje - kazao je Hadžić.Posebno je naglasio značaj Hormuškog moreuza za globalnu energetsku stabilnost, podsjećajući da bi njegovo eventualno zatvaranje imalo velike posljedice.- Kina, na primjer, uvozi najveće količine nafte upravo iz Irana. U slučaju potpunog zatvaranja Hormuškog moreuza, to bi za njih imalo ozbiljne negativne posljedice - pojasnio je.<h2>Rusija bi mogla profitirati iz krize</h2>Hadžić je iznio i procjenu da bi Rusija, uprkos sankcijama i ratu u Ukrajini, mogla na kraju ekonomski profitirati ako dođe do ozbiljne energetske krize u Evropi.- Rusija može, možda i nenadano, biti pobjednik ove cijele geopolitičke bitke u slučaju da dođe do dramatične eskalacije. Evropa je prirodno kopneno povezana s Rusijom i već sada koristi ruski plin - rekao je.Prema njegovim riječima, evropske zemlje mogle bi se ponovo naći u situaciji da traže jeftinije energente upravo iz Rusije.- U slučaju dramatičnog rasta cijena energenata, Evropa bi to mogla najviše negativno osjetiti. Fiskalni resursi su iscrpljeni i države više nemaju tako snažne mehanizme da subvencioniraju građane i privredu kao ranije - kazao je Hadžić.Dodao je da bi takva situacija mogla dovesti do ponovnog otvaranja saradnje s Rusijom i potencijalnog šireg geopolitičkog dogovora.- U tom slučaju prirodno mjesto gdje Evropa može pronaći jeftinije energente jeste Rusija. To bi moglo otvoriti prostor za jedan širi paket rješenja koji bi obuhvatio i energetiku i pitanje Ukrajine - smatra Hadžić.<h2>Amerika se pripremala kroz Venezuelu</h2>Hadžić je govorio i o potezima Sjedinjenih Američkih Država, ocjenjujući da su se one ekonomski pripremale za moguće poremećaje na tržištu energenata.- Ako gledamo iz ove perspektive, može se reći da su se Sjedinjene Američke Države na neki način pripremile za ovakvu situaciju. Uspjele su ponovo uspostaviti kontrolu nad Venezuelom, koja ima druge najveće rezerve nafte u svijetu - rekao je.Prema njegovim riječima, ta činjenica daje Americi značajnu stratešku prednost.- Venezuela je prirodno vrlo blizu Sjedinjenim Američkim Državama i na taj način su riješili jedno od važnih strateških pitanja vezanih za energetsku sigurnost - istakao je Hadžić.<h2>Mogući rast cijena hrane</h2>Ako bi sukob potrajao, Hadžić upozorava da bi se posljedice mogle osjetiti i na cijenama hrane.- Bosna i Hercegovina uvozi više od 80 posto hrane. Ako dođe do rasta cijena energenata, to se indirektno prelijeva i na cijene hrane - istakao je.<h2>Mehanizam za stabilizaciju cijena goriva</h2>Govoreći o mogućim mjerama države, Hadžić je najavio prijedlog izmjena Zakona o akcizama koji bi omogućio bržu reakciju vlasti u kriznim situacijama.- Predloženo je da Vijeće ministara dobije ovlaštenje da u slučaju poremećaja na tržištu može odmah smanjiti akcize na gorivo. Na taj način bi se moglo brzo reagovati i ublažiti rast cijena - rekao je.Prema procjenama, BiH bi uz takav mehanizam mogla amortizovati rast cijene nafte čak i do 100 dolara po barelu.- Država bi smanjila dio akciza i time bi se cijena goriva zadržala na približno istom nivou kao prije krize - objasnio je.Kompletan intervju pogledajte u videoprilogu na početku teksta.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Ako je neko nabavio gorivo po staroj cijeni, ne može samo zato što je negdje na svjetskom tržištu došlo do povećanja automatski dramatično podizati cijene. To je posao inspekcijskih organa, rekao je

Video / Faruk Hadžić: Ako sukob potraje doći će do poskupljenja hrane, Rusija može biti nenadani pobjednik

Cijene dizela na benzinskim pumpama u Bihaću trenutno se kreću od 2,42 do 3,07 KM po litru. Najskuplji dizel toči se na pumpi Bushel, gdje je cijena preko 3 KM po litru, dok je najpovoljniji na Energopetrolu, po cijeni od oko 2,42 KM/l.Među ovim cijenama nalaze se i ostale pumpe u gradu, gdje cijene dizela variraju i mogu biti blizu 3 KM po litru. Takav rast cijena predstavlja značajan udar na džep građana, koji svakodnevno prate troškove točenja goriva.Situacija je djelimično posljedica globalnih kretanja na tržištu nafte, koja utiču na nabavne cijene goriva, dok lokalne razlike među pumpama dodatno utiču na konačnu cijenu koju plaćaju vozači.

Situacija je djelimično posljedica globalnih kretanja na tržištu nafte, koja utiču na nabavne cijene goriva

Cijene goriva u rastu: Na jednoj benzinskoj pumpi kod Bihaća dizel košta 3,07 KM

Kineska kompanija Aviation Industry Corporation of China potpisala je ugovor vrijedan pet milijardi dolara sa saudijskom vojnom agencijom General Authority for Military Industries o uspostavi proizvodne linije za bespilotne letjelice Wing Loong-3 u Džedu.&nbsp;Planirano je da nova linija godišnje proizvodi do 48 dronova, čime dvije države podižu saradnju sa nivoa kupovine opreme na dublje industrijsko i tehnološko partnerstvo u oblasti odbrane.<h2>Tehnološka infrastruktura</h2>Projekt bi Saudijskoj Arabiji trebao omogućiti postupno razvijanje vlastitih proizvodnih kapaciteta i tehnološke infrastrukture u vojnoj industriji.&nbsp;Odluka o izboru kineskog drona donesena je nakon opsežnih operativnih testiranja, a letjelica je prije sklapanja ugovora već korištena u više od 200 borbenih misija. Tokom jedne operacije u sukobu između India i Pakistan 2025. godine, grupa od 12 dronova za svega 15 minuta uništila je tri radarske stanice i tri oklopna vozila.Wing Loong-3 posjeduje sistem za inteligentno prepoznavanje ciljeva koji može zaključati metu za svega 0,3 sekunde, dok je otpornost na elektronsko ometanje poboljšana za oko 40 posto u odnosu na ranije verzije. Upravo su takve performanse, prema dostupnim informacijama, uvjerile saudijske vojne zvaničnike da se odluče za kinesku tehnologiju umjesto zapadnih sistema.Letjelica je dodatno prilagođena teškim klimatskim uslovima Bliskog istoka. Motori su opremljeni višestepenom zaštitom od pijeska i naprednim sistemima hlađenja, što omogućava rad i pri temperaturama do 50 stepeni Celzijusa, kao i tokom pješčanih oluja.Na sajmu Riyadh Defense Expo prikazane su i simulacije složenih planinskih misija u kojima su korišteni trenažni avioni L‑15 trainer aircraft, čime je demonstrirana izdržljivost sistema i nastojanje Pekinga da promijeni percepciju o pouzdanosti svoje vojne tehnologije.Sporazum uključuje ne samo montažu letjelica nego i postupni prijenos tehnologije, uključujući integraciju sistema upravljanja letom i avionike kroz modularni plan razvoja. Time Saudijska Arabija nastoji ostvariti strateški cilj da do 2030. godine lokalno proizvodi polovinu svoje vojne opreme u okviru nacionalne strategije koju vodi GAMI.<h2>Obuka pilota i operatera</h2>Kineski model saradnje obuhvata i logistiku, obuku i digitalne sisteme podrške. Planirano je otvaranje regionalnog logističkog centra u Rijadu (Riyadh), gdje bi bilo skladišteno više od 2.000 rezervnih dijelova, s ciljem da se zahtjevi partnera iz zemalja Zaljevskog vijeća za saradnju rješavaju u roku od 48 sati.Obuka pilota i operatera odvijat će se na naprednim simulacijskim platformama zasnovanim na tehnologiji "digital twin". Ovi sistemi, razvijeni prema operativnoj logici borbenih aviona F‑15 Eagle, omogućavaju vrlo precizne simulacije sa odstupanjem manjim od dva metra, čime se znatno ubrzava postizanje pune operativne spremnosti.

Wing Loong-3 posjeduje sistem za inteligentno prepoznavanje ciljeva koji može zaključati metu za svega 0,3 sekunde

Saudijska Arabija i Kina potpisale ugovor od pet milijardi dolara za proizvodnju: U Džedi će se sklapati kineski dronovi

Cijene dizela na benzinskim pumpama u BiH su na oko 2,80 KM i iznad, što je posljedica rata na Bliskom istoku i straha od posljedica prekida u lancima snabdijevanja.&nbsp;Nema naznaka smirivanja situacije u tom dijelu svijeta, pa građane BiH, osim poskupljenja goriva, očekuju i lančani rast cijena, prvenstveno roba široke potrošnje.- Cijena barela je na kraju jučerašnjeg dana okončana na 92,69 za barel. U odnosu na prošli petak cijena barela je povećana za oko 30%. Ovo povećanje je doprinijelo da svi derivati imaju rast na benzinskim pumpama. U slučaju da ovakva cijena barela ostane ili bude povećana, u narednoj sedmici cijene derivata će imati daljnji rast i to dizela prema 3 KM, a benzina prema 2,80 KM. Cijene barela iznad 100 USD će značiti da će gorivo na benzinskim pumpama ići i preko 3 KM. Procjene koje govore o barelu nafte preko 150 USD su takve da je bolje da ih ne iznosim, kako ne bismo stvarali paniku - kazao je za portal "Avaza" stručnjak za energetiku Almir Bečarević. Istovremeno, cijena plina na berzama porasla je za oko 70 posto, ali s obzirom na posebnu formulu obračuna cijene kod nas, potrošači još uvijek nisu osjetili posljedice.- Šta se može uraditi? Država može uticati na smanjenje akciza, ali mislim da je još rano za ovaj korak i da bi se s ovim smanjenjem trebalo započeti kada nafta pređe 120-130 dolara. Moguće je aktiviranje robnih rezervi, ali ako znamo stanje rezervi te zalihe mogu trajati sedmicu do dvije - ističe Bečarević.

Država može uticati na smanjenje akciza, ali mislim da je još rano za ovaj korak, istakao je 

Almir Bečarević za "Avaz": Cijene na berzama porasle oko 30 posto, naredne sedmice nafta na pumpama u BiH oko 3 KM

Strah zbog snadbijevanja energijom se intenzivira, zbog čega je cijena nafte katapultirana na cijenu iznad 91 dolara po barelu prvi put od jeseni 2023. godine.Cijene američke nafte skočile su za dodatnih 12 posto u trgovanju na 90,85 dolara po barelu.&nbsp;To ostavlja sirovu naftu na putu ka najvećem jednodnevnom rastu cijene još od maja 2020.Ranije danas, nafta se trgovala i do 91,09 dolara po barelu, što je najviši nivo u toku dana od oktobra 2023.&nbsp;- Investitori su prešli sa samozadovoljstva na ivicu panike. I uskoro ćemo imati trenutak panike - rekao je Bob Meknali (Bob McNally), predsjednik Rapidan Energy Group, za CNN u telefonskom intervjuu.Cijena nafte marke "brent", svjetske referentne vrijednosti, skočila je za 8 posto na 92,50 dolara po barelu na berzi.Dok su trgovci u početku mirno prihvatili zatvaranje Hormuškog moreuza, počinje da se javlja strah oko toga kada će se ovaj ključni plovni put ponovo otvoriti.Oko 20 posto globalne sirove nafte se transportuje kroz moreuz, ali rat između SAD i Izraela sa Iranom je efikasno zatvorio taj put.&nbsp;- Osim ako tržište ne poveruje i ne vidi da ti tankeri prolaze kroz Ormuski moreuz, potrošićemo preko 100 dolara i nastaviti dok ne upadnemo u recesiju - rekao je Meknali.

Uskoro ćemo imati trenutak panike, poručuje Bob Meknali

Panika na berzama: Cijena nafte već preko 91 dolar

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) saopćila je da je referentni indeks cijena hrane porastao u februaru, čime je prekinut petomjesečni pad.Prema izvještaju FAO-a, cijene pšenice, većine biljnih ulja i nekoliko vrsta mesa nadmašile su pad cijena sira i šećera. Indeks cijena hrane u februaru iznosio je 125,3 boda, što je rast od 0,9 posto u odnosu na januar, iako je i dalje 1 posto niži nego prije godinu dana.<h2>Rast cijena&nbsp;</h2>Rast cijena žitarica, posebno pšenice, povezan je s nepovoljnim vremenskim uslovima u dijelovima Evrope i SAD-a, te poremećajima u logistici u Rusiji i crnomorskom regionu, ključnom za izvoz u Evropu, uključujući jugoistočnu Evropu. Cijene ostalih krupnih žitarica, poput kukuruza, ječma i sirka, također su blago porasle, dok je indeks riže skočio 0,4 posto zahvaljujući stabilnoj potražnji za sortama basmati i japonica.Cijene biljnih ulja porasle su za 3,3 posto, dostigavši najviši nivo od juna 2022. godine. Indeks cijena mesa porastao je 0,8 posto, uz rast cijena ovčijeg i goveđeg mesa zbog snažne međunarodne potražnje, dok su cijene svinjskog i pilećeg mesa blago povećane. Suprotno tome, cijene mliječnih proizvoda pale su 1,2 posto, a cijene šećera 4,1 posto u odnosu na januar, zbog očekivanja obilnih globalnih zaliha.FAO također predviđa da bi globalna proizvodnja pšenice u 2026. mogla pasti za oko 3 posto, na 810 miliona tona, jer niže cijene smanjuju interes poljoprivrednika za sjetvu u velikim regijama poput EU, Rusije i SAD-a. S druge strane, proizvodnja bi trebala ostati povoljna u zemljama poput Indije, Pakistana i Kine.<h2>Rekordna proizvodnja žitarica</h2>Prema najnovijim podacima, globalna proizvodnja žitarica u 2025. dosegnula je rekordnih 3.029 miliona tona, što je rast od 5,6 posto u odnosu na 2024. godinu. Svjetska potrošnja u sezoni 2025/26 predviđa se na 2.943 miliona tona, a zalihe bi mogle porasti na 940,5 miliona tona, s odnosom zaliha i potrošnje od 31,9 posto.FAO upozorava da eskalacija sukoba na Bliskom istoku može izazvati rast cijena energije i gnojiva, što bi dodatno povećalo troškove proizvodnje i transporta za poljoprivrednike širom svijeta.

Cijene ostalih krupnih žitarica, poput kukuruza, ječma i sirka, također su blago porasle, dok je indeks riže skočio 0,4 posto

Svjetske cijene hrane rastu: Pšenica, ulja i meso najviše poskupjeli

Azijska tržišta dionica u petak su zabilježila neujednačene rezultate nakon blagih gubitaka na Wall Streetu, dok je cijena nafte pala za više od jednog dolara nakon što je dostigla najviši nivo od ljeta 2024. godine.Nakon snažnog rasta ranije ove sedmice, cijene nafte su u petak oslabile, pružajući kratkotrajan predah tržištima koja su posljednjih dana pod pritiskom zbog zabrinutosti oko proizvodnje i snabdijevanja usljed rata s Iranom.Američka referentna nafta WTI u jutarnjem trgovanju pala je za 1,2 posto i iznosila 80,07 dolara po barelu, nakon što je dan ranije dostigla 81,01 dolar. Istovremeno je i Brent, globalni referentni tip nafte, pojeftinio za oko 1 posto i trgovao se po cijeni od 84,59 dolara po barelu, nakon što je u četvrtak dosegao 85,41 dolar.<h2>Dalji rast</h2>Analitičari upozoravaju da bi eventualni dalji rast cijena nafte, posebno ukoliko bi dostigle oko 100 dolara po barelu i zadržale se na tom nivou, mogao predstavljati ozbiljan teret za globalnu ekonomiju. Zbog neizvjesnosti u vezi s razvojem sukoba finansijska tržišta ove sedmice bilježe velike i brze oscilacije.Pad cijena u petak uslijedio je nakon što su Sjedinjene Američke Države Indiji odobrile privremeno, 30-dnevno izuzeće za kupovinu ruske nafte. Analitičari ING-a Warren Patterson i Ewa Manthey naveli su da taj potez nije presudan, ali pokazuje nastojanje Washingtona da spriječi dalji rast cijena energenata.Dalji smjer kretanja cijena nafte, kako ističu analitičari, u velikoj mjeri će zavisiti od stabilizacije prometa kroz Hormuški moreuz, gdje su posljednjih dana zabilježeni poremećaji u kretanju tankera. Procjenjuje se da kroz ovaj prolaz između Irana i Omana prolazi oko petina svjetske pomorske trgovine naftom.Terminski ugovori na američke berzanske indekse blago su porasli dok sukob s Iranom ulazi u sedmi dan, uz nastavak izraelskih zračnih napada na ciljeve u Iranu i Libanu. Futures na S&amp;P 500 porastao je za 0,2 posto, dok je futures na Dow Jones bio viši za 0,3 posto.Na azijskim berzama rezultati su bili različiti. Južnokorejski indeks Kospi pao je 0,8 posto na 5.536,40 poena nakon izrazito nestabilne sedmice u kojoj je u srijedu izgubio 12 posto, a u četvrtak nadoknadio gotovo cijeli pad rastom od skoro 10 posto. Prije izbijanja sukoba indeks je probio granicu od 6.000 poena.Japanski Nikkei 225 porastao je 0,4 posto na 55.518,63 poena, dok je hongkonški Hang Seng ojačao 1,6 posto na 25.713,49 poena. Šangajski kompozitni indeks zabilježio je skroman rast od 0,1 posto i iznosio 4.113,70 poena.S druge strane, australski S&amp;P/ASX 200 pao je 1,1 posto na 8.845,30 poena. Tajvanski Taiex izgubio je 0,4 posto, dok je indijski Sensex oslabio 0,6 posto.Na Wall Streetu su u četvrtak indeksi završili trgovanje u minusu. S&amp;P 500 pao je 0,6 posto na 6.830,71 poen, Dow Jones je izgubio 1,6 posto i spustio se na 47.954,74 poena, dok je Nasdaq Composite skliznuo 0,3 posto na 22.748,99 poena.<h2>Najveće gubitke imale aviokompanije</h2>Među rijetkim dobitnicima bile su dionice proizvođača čipova Broadcoma, koje su porasle 4,8 posto nakon objave kvartalnih rezultata iznad očekivanja analitičara.Najveće gubitke na američkom tržištu imale su aviokompanije, jer su rastuće cijene goriva povećale troškove poslovanja, dok su stotine hiljada putnika ostale blokirane širom Bliskog istoka zbog sukoba. Dionice American Airlinesa pale su 5,4 posto, United Airlinesa 5 posto, a Delta Air Linesa 3,9 posto.U jutarnjem trgovanju u petak američki dolar je blago ojačao na 157,80 jena sa prethodnih 157,56 jena, dok je euro ostao gotovo nepromijenjen na 1,1611 dolara.Cijena zlata porasla je 1,1 posto, dok je srebro zabilježilo rast od 2,7 posto.

Analitičari upozoravaju da bi eventualni dalji rast cijena nafte, posebno ukoliko bi dostigle oko 100 dolara po barelu i zadržale se na tom nivou

Nestabilna sedmica na tržištima: Nafta pala, berze reagiraju na sukob na Bliskom istoku

Euro je tokom ove sedmice pao za oko dva posto u odnosu na dolar, jer sukobi na Bliskom istoku pokazuju ranjivost Evrope na poskupljenje energenata.Cijena nafte skočila je za više od 15 posto, dok su cijene prirodnog gasa u jednom trenutku udvostručene, što ponovo stavlja u fokus veliku zavisnost Evrope od uvoza energenata, prenosi Bloomberg.Analitičari ističu da visoke cijene sirovina direktno utiču na ekonomski rast i kupovnu moć u Evropi više nego u SAD-u, koji su najveći svjetski proizvođač nafte.<h2>Ključni faktor</h2>Ova situacija podsjeća na energetsku krizu iz 2022. godine, kada je euro nakratko pao ispod pariteta sa dolarom.Direktor strategije za devizno tržište u ING banci, Kris Tarner, smatra da će trajanje novog energetskog šoka biti ključni faktor za budućnost evropske valute.- Od toga zavisi da li će se euro stabilizovati blizu nivoa od 1,15 dolara ili će nastaviti pad ka opsegu od 1,10–1,12 dolara - rekao je Tarner.Prema podacima Evropske centralne banke od 4. marta, vrijednost jednog eura iznosila je 1,1649 dolara (EUR 1 = USD 1,1649).Strategijski tim banke Barklis povlači paralelu sa reakcijom tržišta nakon početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine.Njihovi modeli pokazuju da za svakih 10 posto rasta cijene nafte, dolar u prosjeku jača za 0,5 do 1 posto u odnosu na euro, dok sličan skok cijene gasa slabi euro za oko 0,25 posto.<h2>Visok rizik</h2>Analitičari upozoravaju da kupovina eura u ovom trenutku nosi visok rizik i zahtijeva uvjerenje da će sukob na Bliskom istoku brzo biti okončan.Predstavnik Standard banke, Stiven Barou, trenutno preporučuje prodaju eura u odnosu na dolar i australijski dolar, jer predviđa da se svjetske cijene energenata neće uskoro smiriti.Sličnog stava su i u banci Barklis, gdje smatraju da će valute zemalja izvoznica sirovina, poput Australije, kao i tradicionalna „sigurna utočišta“ poput švicarskog franka, profitirati na račun evropskih valuta.

Euro je tokom ove sedmice pao za oko dva posto u odnosu na dolar, jer sukobi na Bliskom istoku pokazuju ranjivost Evrope na poskupljenje energenata

Pala vrijednost eura zbog rasta cijena energenata

Zaljevske države suočavaju se s jednim od najvećih izazova u pogledu sigurnosti opskrbe hranom još od svjetske prehrambene krize 2008. godine, dok aktuelni sukob s Iranom ugrožava luke i remeti pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz.Rat ponovo stavlja na test strategije koje su zemlje regije usvojile nakon 2008. godine, kada su nagli skokovi cijena hrane natjerali vlade da odustanu od skupih projekata povećanja domaće proizvodnje žitarica i više se oslone na uvoz, uz ulaganja u poljoprivredne projekte u inostranstvu. Tako je Saudijska Arabija još tada počela postupno ukidati domaću proizvodnju pšenice i gotovo u potpunosti prešla na uvoz.Danas, u trenutku kada je globalni pomorski promet poremećen, a zračni prostor u više zemalja regije zatvoren, države koje između 80 i 90 posto hrane nabavljaju iz uvoza suočavaju se s rizikom nestašica i rasta cijena.Prema riječima Nil Kvilijam (Neila Quilliama) iz londonskog instituta Chatham House, više od 70 posto hrane za zemlje Vijeća za saradnju zaljevskih zemalja (GCC) dolazi upravo kroz Hormuški moreuz. Ako se sukob nastavi, upozorava on, države Zaljeva mogle bi se suočiti s ozbiljnim poremećajima u opskrbi.Kvilijam ističe da su zemlje regije posljednjih godina diverzificirale dobavljače i stvorile zalihe koje mogu pokriti potrebe nekoliko mjeseci, ali bi dugotrajniji poremećaji mogli dovesti do rasta cijena i kašnjenja u isporukama.<h2>Hormuški moreuz kao ključna tačka</h2>Analitičari upozoravaju da bi čak i kratkotrajne blokade Hormuškog moreuza, koje bi natjerale brodove da teret preusmjeravaju u manje luke, mogle izazvati ozbiljne logističke probleme.Većina najvažnijih luka u regiji nalazi se upravo na ruti kroz taj moreuz. Među njima je i luka Jebel Ali u Dubaiju, najveća kontejnerska luka na Bliskom istoku, koja je ove sedmice, prema izvještajima, bila pogođena iranskim napadima, zbog čega su operacije privremeno obustavljene.Ishan Bhanu iz analitičke kuće Kpler upozorava da bi eventualna blokada Jebel Alija imala veliki utjecaj jer ta luka opslužuje oko 50 miliona ljudi.Luke Ujedinjenih Arapskih Emirata koje se nalaze izvan Hormuškog moreuza imaju znatno manji kapacitet. Khorfakkan može obraditi oko pet miliona TEU kontejnera godišnje, dok luka Fujairah ima kapacitet manji od milion TEU, što nije dovoljno da nadoknadi promet Jebel Alija ili luke Khalifa u Abu Dabiju (Dhabiju).Bhanu također upozorava da bi Katar, Kuvajt, Bahrein i Irak u slučaju ozbiljnijih poremećaja praktično ostali bez direktnog morskog pristupa te bi bili primorani oslanjati se na kopnene transportne rute preko Saudijske Arabije, što bi moglo izazvati velike gužve i dodatno povećati troškove.<h2>Rast cijena i strah od nestašica</h2>Iako ozbiljna uska grla u opskrbi još nisu potpuno vidljiva, vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata tvrde da strateške zalihe osnovnih prehrambenih proizvoda mogu pokriti potrebe stanovništva između četiri i šest mjeseci. Građani su pozvani da prijavljuju eventualna neopravdana poskupljenja.Radnici u supermarketima navode da su police uglavnom dobro opskrbljene, ali da se pojedini proizvodi sporije dopunjavaju nego ranije. U Dubaiju su vlasti privremeno ublažile ograničenja za kretanje kamiona kako bi se održao protok robe.Početak iranskih napada izazvao je i talas panike među stanovništvom, što je dovelo do pojačane kupovine i povremenog pražnjenja pojedinih polica u prodavnicama.Quilliam naglašava da percepcija rizika igra važnu ulogu u ovakvim situacijama. Čak i kada su zalihe dovoljne, nagla kupovina može stvoriti dodatni osjećaj panike među potrošačima.Neki građani već primjećuju povećanje cijena. Na društvenim mrežama kupci navode da su im računi za namirnice znatno veći nego ranije, a posebno se ističe nagli rast cijena banana.Stručnjaci objašnjavaju da su lako kvarljive namirnice poput banana posebno osjetljive na produžavanje transportnih ruta. Ako bi se takvi proizvodi morali dopremati avionima ili kopnenim putem, troškovi bi značajno porasli.Dastin Aleksandar (Justin Alexander) iz GlobalSource Partnersa ističe da je transport hrane zračnim ili kopnenim putem znatno skuplji od pomorskog, ali dodaje da bi vlade mogle ublažiti udar na potrošače subvencijama, kao što su činile tokom ranijih kriza.<h2>Uloga strateških zaliha</h2>Tokom protekle dvije decenije zemlje Zaljeva ulagale su u velike silose i skladišta za strateške zalihe žitarica poput pšenice, riže i jestivog ulja.Ujedinjeni Arapski Emirati su 2016. godine otvorili veliki kompleks silosa za žitarice u Fujairahu, na obali Indijskog okeana, izvan Hormuškog moreuza, kapaciteta oko 300.000 tona. Lokacija je izabrana upravo kako bi se u slučaju krize zaobišao moreuz, koji je u prošlosti često bio predmet iranskih prijetnji zatvaranjem.Ipak, analitičari ističu da će u slučaju produženog sukoba ključnu ulogu imati regionalna saradnja unutar GCC-a. Bliska koordinacija među državama mogla bi biti presudna kako bi svih šest članica Vijeća za saradnju zaljevskih zemalja, kao i Irak, izbjegli ozbiljne nestašice hrane.

Države koje između 80 i 90 posto hrane nabavljaju iz uvoza suočavaju se s rizikom nestašica i rasta cijena

Rat s Iranom prijeti opskrbi hranom u Zaljevu: Hormuški moreuz postaje kritična tačka

Na jučerašnjoj sjednici Vlade FBiH jedna od tačaka dnevnog reda, bila je i održavanje vanredne sjednice Skupštine dioničara BH Telecoma,&nbsp; koja je zakazana za 24. mart.Članovi Uprave na čelu s kontroverznim Amelom Kovačevićem tražili su da Vlada FBiH, kao najveći dioničar podrži ekonomski samouništavajuću kupovinu Telemacha i zaduženje kod osam komercijalnih banaka.Osnovna cijena kupovine firme srbijanskog tajkuna Dragana Šolaka iznosi 670 miliona KM, a kada se tome dodaju kamate na 20-godišnji kredit u iznosu od oko 300 miliona KM, cijela transakcija se penje na vrijednost od blizu milijarde KM!Kako saznaje naš portal, rasprava je bila veoma burna i ekonomski potkovana.Pojedini ministri su ekonomskim činjenicama praktično deklasirali plan BH Telecoma i u direktnoj raspravi s Upravom i Kovačevićem pokazali da se radi o ekstremno lošem i za Vladu FBiH neprihvatljivom poslu.Primjerice, o kako lošem poslu se radi, je da bi mjesečna rata tokom narednih 20 godina za Telekom iznosila po 4 miliona KM, a Telekom bi na kraju godine morao bankama isplaćivati po 50 miliona KM?!

Potpuno je jasno da će se za 20 godina mijenjati tehnologija i da zarade od ovog posla nema.Pojedini ministri su mišljenja da oni personalno ne žele da unište BH Telecom i da je ovo najveći finansijski posao tokom mandata ove Vlade i da niko normalan i odgovoran ne može pristati na plan NiP-a.Konaković se u cijeloj situaciji ponaša po principu "mene nema u papirima", jer bi odluku o cijelom poslu donijela Uprava na čelu s Kovačevićem, a cijelo pokriće i pred zakonom preuzeo bi većinski dioničar, odnosno Vlada FBiH i njen sadašnji personalni sastav.Jednostavno rečeno, u hodnicima Vlade FBiH se čuje vrlo precizan stav da niko nije lud da napravi toliku štetu Federaciji i ide u zatvor jer "Novalić leži zbog neuporedivo manje para".Uglavnom, zaključak Vlade FBiH je da njen predstavnik na Skupštini dioničara ne podrži odluku Uprave. To praktično znači da je Vlada FBiH odbila samouništenje Telekoma, njegovo ekstremno zaduženje kod osam banaka i sklapanje ugovora sa Telemachom.Međutim, neovisno od svega ovoga, treba vidjeti ima li posla za Tužilaštvo BiH, jer se radi o pokušaju međudržavnog kriminala.U jučerašnjoj "tuči" između Elmedina Konakovića i vlasnika Pinka Željka Mitrovića, Mitrović mu je javno poručio da ima sve papire o poslovanju Dragana Šolaka i NiP-a i da će ih pokazati.

Članovi Vlade odbili da idu u zatvor zbog Konakovićevog samoubilačkog biznisa sa Draganom Šolakom

Nikšić i Konaković: Propao suludi plan šefa NiP-a

Ministri iz Vlade FBiH odbili Upravu Telekoma da se firma zaduži za blizu milijardu KM

Pitanje eventualnog poskupljenja energenata u Bosni i Hercegovini ponovo je u fokusu javnosti nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku i rasta cijena na svjetskim tržištima. Ipak, prema riječima direktora Energoinvesta Mirze Ustamujića, snabdijevanje prirodnim gasom trenutno nije ugroženo, a cijena koja je utvrđena početkom godine ostaje nepromijenjena.Ustamujić je izjavio da se trenutni rast cijena na globalnim tržištima neće odraziti na martovske račune za potrošače u Bosni i Hercegovini. Istakao je da država uvozi gas putem jedne interkonekcije, zbog čega je, kako navodi, važno razvijati dodatne pravce snabdijevanja radi jačanja energetske sigurnosti.Dodao je da Energoinvest ima dugoročni ugovor o nabavci prirodnog gasa koji se zasniva na takozvanoj naftnoj formuli. To znači da se cijena gasa ne formira na osnovu dnevnih promjena na berzama, već se usklađuje kvartalno u skladu s kretanjem cijena nafte.Bosna i Hercegovina ima potpisan dugoročni ugovor o snabdijevanju prirodnim gasom s ruskom kompanijom Gazprom za tržište Federacije BiH.Prema njegovim riječima, daljnji razvoj situacije na svjetskom tržištu, posebno kretanje cijena nafte, imat će važnu ulogu u određivanju cijene gasa u narednom periodu. Ukoliko se cijene nafte stabilizuju u narednim sedmicama, postoji mogućnost da i cijena gasa ostane približno na sadašnjem nivou. Međutim, nastavak rasta cijena nafte mogao bi uticati i na povećanje cijene ovog energenta.Analize međunarodnih finansijskih institucija upozoravaju na moguće dodatne rizike na tržištu. Prema procjenama Goldman Sachs Group Inc, cijene prirodnog gasa u Evropi mogle bi se značajno povećati ukoliko bi došlo do prekida isporuke energenata kroz Hormuški moreuz na duži period.Evropska unija trenutno najveći dio ukapljenog prirodnog plina uvozi iz Sjedinjenih Američkih Država, koje učestvuju s oko 60 posto ukupnih isporuka. Nakon toga slijede Alžir i Rusija, dok Katar, kao jedan od najvećih svjetskih izvoznika LNG-a, također učestvuje u snabdijevanju evropskog tržišta.

Evropa postala vodeći svjetski uvoznik oružja: Utrostručili nabavku

Na današnji dan objavljeno je "Bogatstvo naroda": Knjiga koja je promijenila tok historije

Cijene nafte danas porasle više od 25 posto, na putu najvećeg skoka ikad

Cijena sirove nafte probila granicu od 100 dolara po barelu prvi put od 2022. godine

Brži put do Neuma: Sprema se nova cesta

Video / Faruk Hadžić: Ako sukob potraje doći će do poskupljenja hrane, Rusija može biti nenadani pobjednik

Cijene goriva u rastu: Na jednoj benzinskoj pumpi kod Bihaća dizel košta 3,07 KM

Saudijska Arabija i Kina potpisale ugovor od pet milijardi dolara za proizvodnju: U Džedi će se sklapati kineski dronovi

Almir Bečarević za "Avaz": Cijene na berzama porasle oko 30 posto, naredne sedmice nafta na pumpama u BiH oko 3 KM

Panika na berzama: Cijena nafte već preko 91 dolar

Svjetske cijene hrane rastu: Pšenica, ulja i meso najviše poskupjeli

Nestabilna sedmica na tržištima: Nafta pala, berze reagiraju na sukob na Bliskom istoku

Pala vrijednost eura zbog rasta cijena energenata

Rat s Iranom prijeti opskrbi hranom u Zaljevu: Hormuški moreuz postaje kritična tačka

Ministri iz Vlade FBiH odbili Upravu Telekoma da se firma zaduži za blizu milijardu KM

Hoće li računi za plin u BiH rasti u mjesecu martu

Biznis

Evropa postala vodeći svjetski uvoznik oružja: Utrostručili nabavku

Na današnji dan objavljeno je "Bogatstvo naroda": Knjiga koja je promijenila tok historije

Cijene nafte danas porasle više od 25 posto, na putu najvećeg skoka ikad

Cijena sirove nafte probila granicu od 100 dolara po barelu prvi put od 2022. godine

Brži put do Neuma: Sprema se nova cesta

Video / Faruk Hadžić: Ako sukob potraje doći će do poskupljenja hrane, Rusija može biti nenadani pobjednik

Cijene goriva u rastu: Na jednoj benzinskoj pumpi kod Bihaća dizel košta 3,07 KM

Saudijska Arabija i Kina potpisale ugovor od pet milijardi dolara za proizvodnju: U Džedi će se sklapati kineski dronovi

Almir Bečarević za "Avaz": Cijene na berzama porasle oko 30 posto, naredne sedmice nafta na pumpama u BiH oko 3 KM

Panika na berzama: Cijena nafte već preko 91 dolar

Svjetske cijene hrane rastu: Pšenica, ulja i meso najviše poskupjeli

Nestabilna sedmica na tržištima: Nafta pala, berze reagiraju na sukob na Bliskom istoku

Pala vrijednost eura zbog rasta cijena energenata

Rat s Iranom prijeti opskrbi hranom u Zaljevu: Hormuški moreuz postaje kritična tačka

Ministri iz Vlade FBiH odbili Upravu Telekoma da se firma zaduži za blizu milijardu KM

Hoće li računi za plin u BiH rasti u mjesecu martu