Euro je tokom ove sedmice pao za oko dva posto u odnosu na dolar, jer sukobi na Bliskom istoku pokazuju ranjivost Evrope na poskupljenje energenata.Cijena nafte skočila je za više od 15 posto, dok su cijene prirodnog gasa u jednom trenutku udvostručene, što ponovo stavlja u fokus veliku zavisnost Evrope od uvoza energenata, prenosi Bloomberg.Analitičari ističu da visoke cijene sirovina direktno utiču na ekonomski rast i kupovnu moć u Evropi više nego u SAD-u, koji su najveći svjetski proizvođač nafte.<h2>Ključni faktor</h2>Ova situacija podsjeća na energetsku krizu iz 2022. godine, kada je euro nakratko pao ispod pariteta sa dolarom.Direktor strategije za devizno tržište u ING banci, Kris Tarner, smatra da će trajanje novog energetskog šoka biti ključni faktor za budućnost evropske valute.- Od toga zavisi da li će se euro stabilizovati blizu nivoa od 1,15 dolara ili će nastaviti pad ka opsegu od 1,10–1,12 dolara - rekao je Tarner.Prema podacima Evropske centralne banke od 4. marta, vrijednost jednog eura iznosila je 1,1649 dolara (EUR 1 = USD 1,1649).Strategijski tim banke Barklis povlači paralelu sa reakcijom tržišta nakon početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine.Njihovi modeli pokazuju da za svakih 10 posto rasta cijene nafte, dolar u prosjeku jača za 0,5 do 1 posto u odnosu na euro, dok sličan skok cijene gasa slabi euro za oko 0,25 posto.<h2>Visok rizik</h2>Analitičari upozoravaju da kupovina eura u ovom trenutku nosi visok rizik i zahtijeva uvjerenje da će sukob na Bliskom istoku brzo biti okončan.Predstavnik Standard banke, Stiven Barou, trenutno preporučuje prodaju eura u odnosu na dolar i australijski dolar, jer predviđa da se svjetske cijene energenata neće uskoro smiriti.Sličnog stava su i u banci Barklis, gdje smatraju da će valute zemalja izvoznica sirovina, poput Australije, kao i tradicionalna „sigurna utočišta“ poput švicarskog franka, profitirati na račun evropskih valuta.

Euro je tokom ove sedmice pao za oko dva posto u odnosu na dolar, jer sukobi na Bliskom istoku pokazuju ranjivost Evrope na poskupljenje energenata

Pala vrijednost eura zbog rasta cijena energenata

Zaljevske države suočavaju se s jednim od najvećih izazova u pogledu sigurnosti opskrbe hranom još od svjetske prehrambene krize 2008. godine, dok aktuelni sukob s Iranom ugrožava luke i remeti pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz.Rat ponovo stavlja na test strategije koje su zemlje regije usvojile nakon 2008. godine, kada su nagli skokovi cijena hrane natjerali vlade da odustanu od skupih projekata povećanja domaće proizvodnje žitarica i više se oslone na uvoz, uz ulaganja u poljoprivredne projekte u inostranstvu. Tako je Saudijska Arabija još tada počela postupno ukidati domaću proizvodnju pšenice i gotovo u potpunosti prešla na uvoz.Danas, u trenutku kada je globalni pomorski promet poremećen, a zračni prostor u više zemalja regije zatvoren, države koje između 80 i 90 posto hrane nabavljaju iz uvoza suočavaju se s rizikom nestašica i rasta cijena.Prema riječima Nil Kvilijam (Neila Quilliama) iz londonskog instituta Chatham House, više od 70 posto hrane za zemlje Vijeća za saradnju zaljevskih zemalja (GCC) dolazi upravo kroz Hormuški moreuz. Ako se sukob nastavi, upozorava on, države Zaljeva mogle bi se suočiti s ozbiljnim poremećajima u opskrbi.Kvilijam ističe da su zemlje regije posljednjih godina diverzificirale dobavljače i stvorile zalihe koje mogu pokriti potrebe nekoliko mjeseci, ali bi dugotrajniji poremećaji mogli dovesti do rasta cijena i kašnjenja u isporukama.<h2>Hormuški moreuz kao ključna tačka</h2>Analitičari upozoravaju da bi čak i kratkotrajne blokade Hormuškog moreuza, koje bi natjerale brodove da teret preusmjeravaju u manje luke, mogle izazvati ozbiljne logističke probleme.Većina najvažnijih luka u regiji nalazi se upravo na ruti kroz taj moreuz. Među njima je i luka Jebel Ali u Dubaiju, najveća kontejnerska luka na Bliskom istoku, koja je ove sedmice, prema izvještajima, bila pogođena iranskim napadima, zbog čega su operacije privremeno obustavljene.Ishan Bhanu iz analitičke kuće Kpler upozorava da bi eventualna blokada Jebel Alija imala veliki utjecaj jer ta luka opslužuje oko 50 miliona ljudi.Luke Ujedinjenih Arapskih Emirata koje se nalaze izvan Hormuškog moreuza imaju znatno manji kapacitet. Khorfakkan može obraditi oko pet miliona TEU kontejnera godišnje, dok luka Fujairah ima kapacitet manji od milion TEU, što nije dovoljno da nadoknadi promet Jebel Alija ili luke Khalifa u Abu Dabiju (Dhabiju).Bhanu također upozorava da bi Katar, Kuvajt, Bahrein i Irak u slučaju ozbiljnijih poremećaja praktično ostali bez direktnog morskog pristupa te bi bili primorani oslanjati se na kopnene transportne rute preko Saudijske Arabije, što bi moglo izazvati velike gužve i dodatno povećati troškove.<h2>Rast cijena i strah od nestašica</h2>Iako ozbiljna uska grla u opskrbi još nisu potpuno vidljiva, vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata tvrde da strateške zalihe osnovnih prehrambenih proizvoda mogu pokriti potrebe stanovništva između četiri i šest mjeseci. Građani su pozvani da prijavljuju eventualna neopravdana poskupljenja.Radnici u supermarketima navode da su police uglavnom dobro opskrbljene, ali da se pojedini proizvodi sporije dopunjavaju nego ranije. U Dubaiju su vlasti privremeno ublažile ograničenja za kretanje kamiona kako bi se održao protok robe.Početak iranskih napada izazvao je i talas panike među stanovništvom, što je dovelo do pojačane kupovine i povremenog pražnjenja pojedinih polica u prodavnicama.Quilliam naglašava da percepcija rizika igra važnu ulogu u ovakvim situacijama. Čak i kada su zalihe dovoljne, nagla kupovina može stvoriti dodatni osjećaj panike među potrošačima.Neki građani već primjećuju povećanje cijena. Na društvenim mrežama kupci navode da su im računi za namirnice znatno veći nego ranije, a posebno se ističe nagli rast cijena banana.Stručnjaci objašnjavaju da su lako kvarljive namirnice poput banana posebno osjetljive na produžavanje transportnih ruta. Ako bi se takvi proizvodi morali dopremati avionima ili kopnenim putem, troškovi bi značajno porasli.Dastin Aleksandar (Justin Alexander) iz GlobalSource Partnersa ističe da je transport hrane zračnim ili kopnenim putem znatno skuplji od pomorskog, ali dodaje da bi vlade mogle ublažiti udar na potrošače subvencijama, kao što su činile tokom ranijih kriza.<h2>Uloga strateških zaliha</h2>Tokom protekle dvije decenije zemlje Zaljeva ulagale su u velike silose i skladišta za strateške zalihe žitarica poput pšenice, riže i jestivog ulja.Ujedinjeni Arapski Emirati su 2016. godine otvorili veliki kompleks silosa za žitarice u Fujairahu, na obali Indijskog okeana, izvan Hormuškog moreuza, kapaciteta oko 300.000 tona. Lokacija je izabrana upravo kako bi se u slučaju krize zaobišao moreuz, koji je u prošlosti često bio predmet iranskih prijetnji zatvaranjem.Ipak, analitičari ističu da će u slučaju produženog sukoba ključnu ulogu imati regionalna saradnja unutar GCC-a. Bliska koordinacija među državama mogla bi biti presudna kako bi svih šest članica Vijeća za saradnju zaljevskih zemalja, kao i Irak, izbjegli ozbiljne nestašice hrane.

Države koje između 80 i 90 posto hrane nabavljaju iz uvoza suočavaju se s rizikom nestašica i rasta cijena

Rat s Iranom prijeti opskrbi hranom u Zaljevu: Hormuški moreuz postaje kritična tačka

Na jučerašnjoj sjednici Vlade FBiH jedna od tačaka dnevnog reda, bila je i održavanje vanredne sjednice Skupštine dioničara BH Telecoma,&nbsp; koja je zakazana za 24. mart.Članovi Uprave na čelu s kontroverznim Amelom Kovačevićem tražili su da Vlada FBiH, kao najveći dioničar podrži ekonomski samouništavajuću kupovinu Telemacha i zaduženje kod osam komercijalnih banaka.Osnovna cijena kupovine firme srbijanskog tajkuna Dragana Šolaka iznosi 670 miliona KM, a kada se tome dodaju kamate na 20-godišnji kredit u iznosu od oko 300 miliona KM, cijela transakcija se penje na vrijednost od blizu milijarde KM!Kako saznaje naš portal, rasprava je bila veoma burna i ekonomski potkovana.Pojedini ministri su ekonomskim činjenicama praktično deklasirali plan BH Telecoma i u direktnoj raspravi s Upravom i Kovačevićem pokazali da se radi o ekstremno lošem i za Vladu FBiH neprihvatljivom poslu.Primjerice, o kako lošem poslu se radi, je da bi mjesečna rata tokom narednih 20 godina za Telekom iznosila po 4 miliona KM, a Telekom bi na kraju godine morao bankama isplaćivati po 50 miliona KM?!

Potpuno je jasno da će se za 20 godina mijenjati tehnologija i da zarade od ovog posla nema.Pojedini ministri su mišljenja da oni personalno ne žele da unište BH Telecom i da je ovo najveći finansijski posao tokom mandata ove Vlade i da niko normalan i odgovoran ne može pristati na plan NiP-a.Konaković se u cijeloj situaciji ponaša po principu "mene nema u papirima", jer bi odluku o cijelom poslu donijela Uprava na čelu s Kovačevićem, a cijelo pokriće i pred zakonom preuzeo bi većinski dioničar, odnosno Vlada FBiH i njen sadašnji personalni sastav.Jednostavno rečeno, u hodnicima Vlade FBiH se čuje vrlo precizan stav da niko nije lud da napravi toliku štetu Federaciji i ide u zatvor jer "Novalić leži zbog neuporedivo manje para".Uglavnom, zaključak Vlade FBiH je da njen predstavnik na Skupštini dioničara ne podrži odluku Uprave. To praktično znači da je Vlada FBiH odbila samouništenje Telekoma, njegovo ekstremno zaduženje kod osam banaka i sklapanje ugovora sa Telemachom.Međutim, neovisno od svega ovoga, treba vidjeti ima li posla za Tužilaštvo BiH, jer se radi o pokušaju međudržavnog kriminala.U jučerašnjoj "tuči" između Elmedina Konakovića i vlasnika Pinka Željka Mitrovića, Mitrović mu je javno poručio da ima sve papire o poslovanju Dragana Šolaka i NiP-a i da će ih pokazati.

Članovi Vlade odbili da idu u zatvor zbog Konakovićevog samoubilačkog biznisa sa Draganom Šolakom

Nikšić i Konaković: Propao suludi plan šefa NiP-a

Ministri iz Vlade FBiH odbili Upravu Telekoma da se firma zaduži za blizu milijardu KM

Pitanje eventualnog poskupljenja energenata u Bosni i Hercegovini ponovo je u fokusu javnosti nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku i rasta cijena na svjetskim tržištima. Ipak, prema riječima direktora Energoinvesta Mirze Ustamujića, snabdijevanje prirodnim gasom trenutno nije ugroženo, a cijena koja je utvrđena početkom godine ostaje nepromijenjena.Ustamujić je izjavio da se trenutni rast cijena na globalnim tržištima neće odraziti na martovske račune za potrošače u Bosni i Hercegovini. Istakao je da država uvozi gas putem jedne interkonekcije, zbog čega je, kako navodi, važno razvijati dodatne pravce snabdijevanja radi jačanja energetske sigurnosti.Dodao je da Energoinvest ima dugoročni ugovor o nabavci prirodnog gasa koji se zasniva na takozvanoj naftnoj formuli. To znači da se cijena gasa ne formira na osnovu dnevnih promjena na berzama, već se usklađuje kvartalno u skladu s kretanjem cijena nafte.Bosna i Hercegovina ima potpisan dugoročni ugovor o snabdijevanju prirodnim gasom s ruskom kompanijom Gazprom za tržište Federacije BiH.Prema njegovim riječima, daljnji razvoj situacije na svjetskom tržištu, posebno kretanje cijena nafte, imat će važnu ulogu u određivanju cijene gasa u narednom periodu. Ukoliko se cijene nafte stabilizuju u narednim sedmicama, postoji mogućnost da i cijena gasa ostane približno na sadašnjem nivou. Međutim, nastavak rasta cijena nafte mogao bi uticati i na povećanje cijene ovog energenta.Analize međunarodnih finansijskih institucija upozoravaju na moguće dodatne rizike na tržištu. Prema procjenama Goldman Sachs Group Inc, cijene prirodnog gasa u Evropi mogle bi se značajno povećati ukoliko bi došlo do prekida isporuke energenata kroz Hormuški moreuz na duži period.Evropska unija trenutno najveći dio ukapljenog prirodnog plina uvozi iz Sjedinjenih Američkih Država, koje učestvuju s oko 60 posto ukupnih isporuka. Nakon toga slijede Alžir i Rusija, dok Katar, kao jedan od najvećih svjetskih izvoznika LNG-a, također učestvuje u snabdijevanju evropskog tržišta.

Trenutna kretanja na svjetskim tržištima neće uticati na martovske obračune za potrošače, poručuju iz Energoinvesta

Hoće li računi za plin u BiH rasti u mjesecu martu

Rast cijena nafte na svjetskom tržištu počeo se odražavati i na tržište goriva u Bosni i Hercegovini. Prema dostupnim podacima, cijena nafte povećana je za približno deset posto, što se povezuje sa sukobima na Bliskom istoku i očekivanjima da bi taj trend mogao potrajati.Iako iz Operatora – Terminala Federacije (OTF), kompanije koja upravlja strateškim rezervama nafte u Federaciji BiH, navode da trenutno nema problema u snabdijevanju naftom i naftnim derivatima, na brojnim benzinskim pumpama već je primjetan rast cijena goriva.Podaci iz aplikacije Federalnog ministarstva trgovine, koja prati cijene goriva na tržištu, pokazuju da je dizel D5 na pojedinim pumpama poskupio od minimalnih 0,01 KM pa do više od 0,70 KM po litru.<h2>Promjene cijena u gradovima</h2>Na benzinskoj pumpi Euro-Jet u Todorovu kod Velike Kladuše cijena dizela D5 iznosi 2,61 KM po litru, što je povećanje od 0,29 KM. Premium 95 trenutno košta 2,41 KM, dok je cijena Supera 98 porasla na 2,56 KM.U Banovićima, na pumpi Energopetrol, dizel D5 prodaje se po cijeni od 2,49 KM po litru, što je za 0,12 KM više nego ranije. Premium 95 poskupio je minimalno, dok je cijena plina ostala nepromijenjena i iznosi 1,23 KM po litru.Na pumpi Hifa u Oskovi kod Živinica dizel D5 skuplji je za 0,14 KM i sada košta 2,53 KM po litru. Premium 95 na istoj lokaciji prodaje se za 2,41 KM, dok je cijena plina povećana na 1,27 KM po litru.Povećanje od oko 0,10 KM po litru zabilježeno je i na pojedinim pumpama u Tuzli i Sarajevu, uključujući i objekte Bingo Petrola, gdje litar dizela trenutno iznosi oko 2,39 KM. Sličan rast cijena zabilježen je i na pumpama u Bihaću i Doboju.<h2>Najviše cijene i rijetka pojeftinjenja</h2>Na pumpi Petrol AG u Zenici cijena dizela povećana je za oko 0,25 KM, pa litar goriva sada košta 2,64 KM, što ovu lokaciju svrstava među skuplje u zemlji.Najveći rast zabilježen je na pumpi Bushel u Izačiću, gdje je cijena Premiuma 95 porasla za više od 0,70 KM i sada iznosi 2,97 KM po litru. Na istoj pumpi dizel D5 prodaje se za 3,07 KM, dok Super 98 košta 3,37 KM.S druge strane, na pojedinim lokacijama zabilježena su i minimalna pojeftinjenja. Na pumpi Petrol u Bihaću cijena dizela D5 smanjena je za 0,01 KM i trenutno iznosi 2,41 KM po litru, dok se na Energopetrolu u Bosanskom Petrovcu prodaje za oko 2,42 KM.U Mostaru, na jednoj od pumpi G-Petrola, dizel D5 košta 2,38 KM po litru, što je povećanje od 0,07 KM. Premium 95 prodaje se za 2,31 KM, dok je cijena Supera 98 blago smanjena i iznosi 2,48 KM.<h2>Rast cijena nafte na svjetskom tržištu</h2>Zbog očekivanja daljnjeg poskupljenja, na nekim benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini zabilježene su i veće gužve, jer vozači nastoje napuniti rezervoare prije novih korekcija cijena.Prema podacima međunarodnih tržišta, cijena sirove nafte Brent nedavno je dostigla najviši nivo u posljednjih 52 sedmice i porasla na oko 78 dolara po barelu, dok je američka nafta zabilježila rast na više od 72 dolara.Istovremeno su rasle i dionice velikih energetskih kompanija. Američke kompanije Exxon Mobil i Chevron ostvarile su rast vrijednosti, a sličan trend zabilježen je i u Evropi kod kompanija poput TotalEnergiesa, Shella i BP-a.

Porast cijena na svjetskom tržištu nafte već se odražava na benzinske pumpe širom zemlje, iako za sada nema poremećaja u snabdijevanju

Cijene goriva u BiH rastu: Evo koliko košta na pumpama širom države

Tokom prva dva mjeseca ove godine cijene peleta u Bosni i Hercegovini bile su prilično neujednačene. Prema podacima iz registra Federalnog ministarstva trgovine, maloprodajna cijena ovog energenta u januaru i februaru kretala se od približno 500 do više od 800 konvertibilnih maraka po toni, zavisno od kvaliteta proizvoda i dobavljača, piše <a href="https://forbes.n1info.ba/biznis/hoce-li-cijena-peleta-u-bih-pasti-do-ljeta/">Forbes.</a>Iz Ministarstva navode da razlike između kantona nastaju zbog različitih tržišnih okolnosti, proizvodnih kapaciteta, troškova transporta i skladištenja, ali i zbog ugovora koje distributeri imaju s proizvođačima. Na kretanje cijena utiču i sezonske promjene potražnje, količina raspoloživih zaliha na lokalnom tržištu te poslovne odluke samih kompanija.<h2>Nedostatak sirovine</h2>Direktor kompanije „Drvosječa“ Muhamed Helać ističe da se drvna industrija u posljednje dvije godine suočava s ozbiljnim problemom nedostatka sirovine. Prema njegovim riječima, finansijske poteškoće u pojedinim šumsko-privrednim gazdinstvima, kao i odnos ponude i potražnje, doveli su do poskupljenja drvne mase, što se direktno odražava na cijene peleta, briketa i ogrjevnog drveta.Dodatni pritisak na tržište stvara i rast potražnje iz evropskih zemalja. Kao primjer navodi Njemačku, gdje se zbog smanjenja ovisnosti o ruskom plinu sve više prelazi na sisteme grijanja koji koriste pelet ili ogrjevno drvo.Helać ističe da na tržište utiče veliki broj faktora, te dodaje da drvna industrija ima slične probleme kao i druge grane privrede, uključujući i sektor transporta.<h2>Ranija intervencija države</h2>Pred početak prošle sezone cijena peleta naglo je porasla, pa je u određenim periodima tona prelazila i 700 KM. Zbog toga je Federalno ministarstvo trgovine privremeno ograničilo maksimalnu maloprodajnu cijenu na 480 KM po toni uz PDV. Ova mjera bila je na snazi do kraja 2025. godine.Nakon isteka odluke uvedeno je novo uputstvo prema kojem proizvođači i trgovci moraju redovno prijavljivati promjene cijena i marži putem posebne web aplikacije. Na taj način javnost može pratiti kretanja cijena peleta po kantonima.Iz Ministarstva ističu da je cilj ovakvog sistema osigurati transparentnost tržišta i omogućiti građanima da lakše uporede ponude različitih distributera. Također smatraju da javno objavljivanje cijena podstiče konkurenciju i doprinosi stabilnijem tržištu.<h2>Kritike proizvođača</h2>S druge strane, pojedini proizvođači smatraju da je riječ o dodatnoj administrativnoj obavezi koja ne donosi značajne promjene na tržištu.Helać navodi da se u registru ponekad pojavljuju cijene koje više nisu aktuelne jer su trgovci prodali male količine po nižoj cijeni, nakon čega više nisu imali robu u ponudi. Takve situacije, prema njegovom mišljenju, mogu stvoriti pogrešnu sliku o stvarnom stanju na tržištu.On dodaje i da se ova obaveza odnosi samo na Federaciju BiH, dok značajan broj proizvođača peleta posluje u Republici Srpskoj.<h2>Veliki udio sive ekonomije</h2>Proizvođači upozoravaju i na značajan udio neregistrovane prodaje na tržištu ogrjeva. Kako ističu, dio proizvođača i trgovaca posluje bez fiskalnih evidencija, zbog čega ne plaćaju PDV i druge obaveze.Zbog nižih cijena građani se često odlučuju na takvu kupovinu, iako to dugoročno stvara nelojalnu konkurenciju i smanjuje javne prihode.<h2>Trenutne cijene kod proizvođača</h2>Vlasnik i direktor firme „Erić-m“ iz Bijeljine Mladen Erić navodi da se pelet A1 kvaliteta u njihovoj proizvodnji trenutno prodaje po cijeni od oko 670 KM po toni sa uključenim PDV-om.Prema njegovim riječima, kupci koji nabavljaju pelet direktno od proizvođača na tu cijenu moraju dodati troškove transporta i prodajnu maržu. On naglašava da je ova cijena bila ista i u januaru.Erić ističe da su tokom 2024. i većeg dijela 2025. godine prodavali pelet po znatno nižoj cijeni, oko 430 KM po toni, ali da je takva prodaja bila neodrživa, zbog čega su smanjili proizvodnju.<h2>Koliko košta proizvodnja</h2>Prema njegovoj računici, za proizvodnju jedne tone peleta potrebne su približno dvije tone drvne mase. Ako je cijena sirovine oko 135 KM po kubiku, trošak sirovine za jednu tonu peleta iznosi oko 270 KM.Na to se dodaju troškovi obrade i drobljenja, kao i izdaci za energiju i druge proizvodne procese, zbog čega ukupni trošak proizvodnje doseže oko 520 do 530 KM po toni.Nakon dodavanja proizvođačke marže i PDV-a formira se maloprodajna cijena koja je trenutno prisutna na tržištu.<h2>Hoće li doći do pojeftinjenja</h2>Prema procjenama proizvođača, značajniji pad cijena u ovoj godini nije vjerovatan. Jedan od razloga je to što su skladišta u evropskim zemljama uglavnom prazna, dok je potražnja i dalje velika.Ipak, očekuje se da će peleta biti dovoljno za domaće tržište. Eventualno smanjenje cijena moglo bi uslijediti tek naredne godine, ukoliko proizvođači povećaju proizvodne kapacitete.<h2>Kupovina najpovoljnija u proljeće</h2>Proizvođači podsjećaju da je period od proljeća do sredine ljeta tradicionalno najpovoljniji za nabavku ogrjeva. Tokom tog perioda potražnja je manja, pa kompanije često nude popuste na pelet i briket.<h2>Projekat javne fabrike</h2>Kao jedno od mogućih dugoročnih rješenja za stabilizaciju tržišta ranije je najavljivana i izgradnja javne fabrike peleta u Kantonu Sarajevo. Međutim, iz kantonalnog Ministarstva privrede naveli su da trenutno nisu stvoreni potrebni uslovi za realizaciju tog projekta.U Federalnom ministarstvu trgovine naglašavaju da se u Bosni i Hercegovini cijene formiraju prema principima tržišne ekonomije. Ipak, u slučaju ozbiljnih poremećaja u snabdijevanju ili naglog rasta cijena, vlasti imaju mogućnost uvođenja interventnih mjera kako bi stabilizirale tržište.

Cijena tone u prvim mjesecima godine kretala se između 500 i više od 800 KM

Hoće li pelet u BiH pojeftiniti do ljeta

Tržište nafte i naftnih derivata u FBiH je stabilno iako je prevelika potražnja na benzinskim pumpama izazvala povećanje i nabavne, ali i prodajne cijene, izjavio je Amir Hasičević, federalni ministar trgovine.Očekivanja su da će taj trend biti nastavljen, jer su osim benzinskih pumpi, koje su i danas zatražile povećanje cijene od 5 do 6 feninga, i rafinerije u Pločama i Sisku sinoć uvele cjenovnik sa povećanjem od 22 feninga.Hasičević podsjeća i da Naftni terminali Federacije imaju određene količine zaliha, te ukoliko dođe do enormnog skoka cijena moguća je intervencija, prenosi <a href="https://www.federalna.ba/hasicevic-trziste-nafte-i-naftnih-derivata-u-fbih-stabilno-ts5rx">Federalna</a>.

Podsjeća i da Naftni terminali Federacije imaju određene količine zaliha, te ukoliko dođe do enormnog skoka cijena moguća je intervencija

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević: Krši li pravo na rad? 

Amir Hasičević tvrdi: "Tržište nafte i naftnih derivata u FBiH stabilno"

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela dvije odluke o uplati zaostalih neuplaćenih obaveza za penzijsko i invalidsko osiguranje za uvezivanje radnog staža radnicima, u ukupnom iznosu od 1.331.208,22 KM.Riječ je o odlukama koje se odnose na radnike Rudnika mrkog uglja Kakanj d.o.o. Kakanj i Rudnika mrkog uglja Breza d.o.o. Breza.Prvom odlukom odobrava se Rudniku mrkog uglja Kakanj d.o.o. Kakanj uvezivanje radnog staža za neuplaćene doprinose za PIO/MIO za 24 radnika koji su stekli uslove za penzionisanje u ukupnom iznosu od 1.199.985,01 KM.Drugom odlukom odobrava se Rudniku mrkog uglja Breza d.o.o. Breza uvezivanje radnog staža za neuplaćene doprinose za PIO/MIO za jednog radnika koji je stekao uslove za penzionisanje u ukupnom iznosu od 81.194,44 KM i za uvezivanje radnog staža za doprinose za PIO/MIO po sudskim presudama za četiri radnika koji nisu stekli uslove za penzionisanje, u ukupnom iznosu od 50.028,77 KM.Sredstva će se isplatiti iz sredstava ovih rudnika mrkog uglja.Za realizaciju ovih odluka zadužuju se Javno preduzeće Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Rudnik mrkog uglja Kakanj d.o.o. Kakanj i Rudnik mrkog uglja Breza d.o.o. Breza, te Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Ureda Vlade Federacije BiH za odnose s javnošću.

Riječ je o odlukama koje se odnose na radnike Rudnika mrkog uglja Kakanj d.o.o. Kakanj i Rudnika mrkog uglja Breza d.o.o. Breza

Vlada FBiH: Više od 1,3 miliona KM za uvezivanje staža radnicima rudnika

U kasarni Butila u Sarajevu danas je upriličena svečanost povodom završetka radova i primopredaje obnovljenog objekta Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, čiju je rekonstrukciju finansirala Vlada Savezne Republike Njemačke.Svečanosti su prisustvovali najviši zvaničnici Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine i Oružanih snage Bosne i Hercegovine, predstavnici Ambasade Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini, NATO štaba Sarajevo i EUFOR-a.Ministar odbrane BiH Zukan Helez izjavio je da je riječ o obnovi glavne logističke baze, ističući da investicija iznosi oko 480.000 eura, te da je donator bila Vlada Savezne Republike Njemačke.– Danas otvaramo obnovljenu glavnu logističku bazu, a donator za izgradnju je bila Vlada Savezne Republike Njemačke. Investicija je vrijedna oko 480.000 eura. Želim naglasiti da je, otkako sam ja na ovoj funkciji u protekle tri godine, Vlada Savezne Republike Njemačke uložila oko 25 miliona eura, čime je došla na prvo mjesto kada je riječ o ulaganjima u infrastrukturu. Vlada Savezne Republike Njemačke pomaže da naši vojnici i vojnikinje imaju bolji smještaj, bolje uslove rada i da infrastruktura funkcioniše efikasnije. Današnji događaj primjer je takve zajedničke saradnje i partnerskih odnosa Ministarstva odbrane i Vlade Savezne Republike Njemačke – kazao je Helez.Dodao je da su planirana nova ulaganja i u narednom periodu.– Imamo program i za narednu godinu, ulaganja se nastavljaju i nadam se da ćemo i dalje uspješno sarađivati. Također želim naglasiti da ćemo tokom ove ili naredne sedmice javnosti predstaviti završetak prve faze radova na Domu Oružanih snaga, koji će biti jedan od najljepših dijelova našeg grada – naveo je Helez.Ambasador Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini Alfred Grannas istakao je da je ovaj projekat dio šire podrške Njemačke Oružanim snagama BiH.– Ovo je samo jedan od 54 projekta kroz koje Savezna Republika Njemačka podržava Oružane snage Bosne i Hercegovine. Naš fokus, kao što se vidi i na ovom primjeru, jeste poboljšanje uslova rada i smještaja pripadnika Oružanih snaga. Dobri uslovi rada vojnikinja i vojnika temelj su njihove spremnosti, angažmana i profesionalnog djelovanja. Ukoliko su ti uslovi zadovoljeni i ostali segmenti funkcionisanja sistema bit će unaprijeđeni – kazao je Grannas.Naglasio je da su projekti rezultat koordinacije i partnerske saradnje.– Mi smo se fokusirali na temeljne stvari kako bismo vojnikinjama i vojnicima Oružanih snaga Bosne i Hercegovine obezbijedili kvalitetnije uslove rada i života. Sve što radimo realizuje se u bliskoj saradnji sa ministrom odbrane i rukovodstvom Oružanih snaga BiH, na čemu im se ovom prilikom zahvaljujem. Također, sve aktivnosti usklađene su sa nastojanjima NATO-a u procesu modernizacije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine – istakao je ambasador Grannas.

Dom Oružanih snaga BiH bit će jedan od najlješih dijelova našeg grada, kazao je Helez

Helez: Njemačka uložila oko 480.000 eura u obnovu logističke baze u kasarni Butila

Oružani sukob i blokada Hormuškog moreuza izazvali su poskupljenje nafte i plina. Cijena plina na berzama skočila je za čak 70 posto u odnosu na petak prošle sedmice. Skladišta gasa su gotovo prazna jer je već kraj zime i kupci će biti usmjereni ka spot tržištima. - Što se tiče cijena gasa u BiH, možemo konstatovati da se cijena gasa od „Gazproma“ neće mijenjati do aprila jer se ista utvrđuje kvartalno. Rast cijene gasa ne bi trebao biti dramatično značajan jer u obračunu cijene gasa sada bi bio samo jedan mjesec sa značajnim povećanjem u formuli – objašnjava stručnjak za energetiku Almir Bečarević za „Avaz“.

Međutim, on je istakao da bi svako dugotrajnije povećanje cijena u kvartalnim obračunima sigurno utjecalo na krajnju cijenu gasa za potrošače.Iz „Energoinvesta“ su podsjetili građane da ova kompanija ima važeći dugoročni ugovor o nabavci prirodnog gasa u kojem se primjenjuje tzv. naftna formula, što znači da se cijena ne formira na osnovu dnevnih ili sedmičnih berzanskih oscilacija, već se usklađuje kvartalno, u skladu s kretanjem cijene nafte u prethodnom obračunskom periodu.

- Iako su cijene gasa i nafte na svjetskim berzama već u porastu, građani i privreda koji se snabdijevaju putem „Energoinvesta“ imaju važeću cijenu koja je na snazi od januara, te se trenutna berzanska poskupljenja neće odraziti na martovske račune – kazao je za „Avaz“ direktor „Energoinvesta“ Mirza Ustamujić.

Bliski istok zapalio i tržište u BiH: Sve poskupljuje, gorivo, gas i struja  

- Kada je riječ o eventualnim promjenama cijene u narednom periodu, prerano je davati precizne procjene. Dalji razvoj situacije na globalnom tržištu energenata bit će ključan faktor. Ukoliko dođe do smirivanja geopolitičkih tenzija i stabilizacije cijena nafte do početka aprila, postoji realna mogućnost da cijene ostanu na približno istom nivou. S druge strane, ukoliko cijena nafte na svjetskom tržištu nastavi rasti u kontinuitetu, određeni rast cijene gasa je moguć, ali je važno naglasiti da gas ne prati rast nafte linearnom dinamikom niti istim intenzitetom, budući da na konačnu formulu utječe više parametara – kazao je direktor „Energoinvesta“ za „Avaz“.

Koordinator programa Energija i klimatske promjene Denis Žiško za „Avaz“ je kazao da je ova situacija još jedan od dokaza da se ne može vjerovati plinu kao energentu, te da je ulaganje u gasifikaciju gubljenje vremena i novca, posebno ako uzmemo u obzir da smo rekli da ćemo dekarbonizirati društvo do 2050. godine.- Upravo ovakve situacije pokazuju kako trebamo da koristimo obnovljive izvore energije koje imamo na raspolaganju. Problem s plinom u BiH je daljinsko grijanje Sarajeva. To je najveći problem. A rješenje za daljinsko grijanje već postoji. To je projekt s toplotnim pumpama tamo na Butilama, a stoji već deset godina, zato što se ovdje oslanjaju na plin – kazao je Žiško.Na pitanje da li je u ovoj situaciji dobro što koristimo ruski plin, Žiško je kazao da nije dobro što ga uopće koristimo, te da ovo treba da bude poticaj našim vlastima da prestanu da razmišljaju o plinu kao energentu, jer je laž da je on siguran energent.&nbsp;

Ukoliko bude kontinuiran rast cijena globalno, slijedi i u BiH, kažu iz „Energoinvesta“

Dramatičan rast cijene plina na spot tržištima: Neće se odraziti na martovske račune u FBiH

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović (SDP) pokrenuo je danas inicijativu za izmjene Zakona o akcizama koje bi omogućile državi da reguliše maloprodajne cijene naftnih derivata.Na pres-konferenciji u Sarajevu o temi "Mehanizam za sprečavanje drastičnog rasta cijena goriva - izmjene Zakona o akcizama" Magazinović je naveo da bi predložene izmjene Vijeću ministara BiH dale mogućnost da u slučaju poremećaja na tržištu privremeno ukine ili smanji akcize na naftne derivate.- Odluku te vrste Vijeće bi moglo donijeti u bilo kojem trenutku bez dodatnih izmjena zakona, a na period od najviše šest mjeseci u toku jedne godine - pojasnio je Magazinović.Dodao je da bi za to trebalo izmijeniti samo dva člana važećeg zakona te da inicijativa ispunjava uslove da bude razmatrana i usvojena u hitnoj proceduri.Profesor na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Tehnology Faruk Hadžić pojasnio je da je od početka američkog napada na Iran cijena nafte već porasla za oko 20 posto i da bi predložena inicijativa omogućila da se u BiH amortizuju cijene i do 50 posto. Istakao je da to ne bi moglo zaustaviti inflaciju ako na svjetskom tržištu dođe do eskalacije jer je BiH mala otvorena ekonomija koja zavisi od uvoza hrane ali bi u velikoj mjeri moglo ublažiti posljedice koje smo iskusili tokom pandemije.

Inicijativa bi Vijeću ministara BiH omogućila da privremeno reaguje na rast cijena goriva i ublaži posljedice za građane

Magazinović pokrenuo inicijativu za izmjene Zakona o akcizama u kontekstu cijena naftnih derivata

- Prihodi od indirektnih poreza u prva dva mjeseca 2026. godine iznosili su jednu milijardu i 885 milion KM i veći su za 84 miliona KM ili 4,66 posto u odnosu na isti period 2025. godine kada su iznosili jednu milijardu i 801 milion KM - saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Uprava je u prva dva mjeseca 2026. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 354 miliona KM.Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva dva mjeseca 2026. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su jednu milijardu i 530 miliona KM, što je 7,11 posto više u odnosu na 2025. godinu.U februaru 2026. godine prikupljeno je nešto više od jedne milijarde KM indirektnih poreza, što je za 79 miliona KM više u odnosu na februar 2025. godine.Za finansiranje državnih institucija u prva dva mjeseca 2026. godine raspoređen je iznos od 158 miliona KM. Sav višak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je u entitetskim kasama i kod Brčko distrikta.- Tako je Federacija BiH sa Jedinstvenog računa UIO dobila 834 miliona KM, Republika Srpska 467 miliona KM i Brčko distrikt 46 miliona KM - navode iz UIO BiH.- Po osnovu posebne putarine za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 40 miliona KM, Republika Srpska 26 miliona KM i Distrikt Brčko 1,3 milion KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM - navodi se u saopćenju.

Neto raspodjela korisnicima u prva dva mjeseca iznosila 1,53 milijarde KM, uz rast od 7% u odnosu na 2025.

UIO BiH: Prihodi od indirektnih poreza veći za 84 miliona KM

Za projektovanje i izgradnju osam kilometara duge obilaznice oko Budve, odnosno brze saobraćajnice od Markovića do Lastve Grbaljske, pristigle su tri ponude, dva konzorcija i jedna kompanija, u rasponu od 206 do 237 miliona eura.Kako navode podgoričke <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/ekonomija/798343/kinezi-bi-i-obilaznicu-oko-budve">“Vijesti”</a>, koje su imale uvid u dokumentaciju, ponude je 27. februara otvorila državna kompanija “Monteput”.<h2>Kompanije u utrci</h2>Najnižu ponudu dao je kineski konzorcij koji čine “China Civil Engineering Construction Corporation” i “CRCC International Engineering Consulting”, a koji za realizaciju projekta traži 206.611.079 eura s PDV-om.&nbsp;Njihovi podugovarači su sarajevske kompanije “Design &amp; QC” i “Euro-Asfalt”.Kompanija “China Construction Fifth Engineering Division Corporation Limited” samostalno je dostavila ponudu vrijednu 231.096.152 eura s PDV-om.Treću ponudu dao je konzorcij koji čine kotorski “Briv Construction”, “Herc gradnja” i “Hering” iz Bosne i Hercegovine, zatim sarajevski “IPSA Institut” te “Shadong Foreign Economical &amp; Technical Cooperation”. Njihova ponuda iznosi 237.471.019 eura s PDV-om.Tender za ovaj posao raspisan je krajem oktobra prošle godine i trajao je do kraja februara, a procijenjena vrijednost projekta iznosi 237.483.999 eura.Izabrani izvođač imat će gotovo šest i po godina za realizaciju projekta – pola godine za definisanje trase, četiri godine za izradu glavnog projekta i izvođenje radova, te dodatne dvije godine za otklanjanje eventualnih nedostataka. “Monteput” je za ovu godinu u budžetu predvidio 30 miliona eura za izgradnju obilaznice.Brza saobraćajnica duž crnogorskog primorja počinje kod petlje u mjestu Markovići i završava kod petlje u Lastvi Grbaljskoj. Cilj projekta je smanjenje velikih saobraćajnih gužvi tokom turističke sezone.U Lastvi Grbaljskoj planirana je baza za održavanje, vatrogasni dom i centar za kontrolu i upravljanje saobraćajem, kao i naplatna rampa. U Markovićima naplata neće biti uvedena jer bi rampa na toj lokaciji dodatno stvarala gužve.Na ovoj trasi predviđena su četiri mosta ukupne dužine oko 1,4 kilometra, kao i dva dvocijevna tunela dužine 4,3 kilometra.Kineska državna građevinska kompanija “China Civil Engineering Construction Corporation” ranije je učestvovala na tenderima za izgradnju bulevara Tivat - Jaz i rekonstrukciju magistrale Berane - Rožaje, ali nije dobila te poslove.Njihov podizvođač “Euro-Asfalt” učestvovao je u rekonstrukciji dionice puta Jezerine – Lubnice, projektu vrijednom oko 50 miliona eura koji je trajao sedam umjesto planirane tri godine.Kompanija “China Construction Fifth Engineering Division Corporation Limited” dio je grupacije “China State Construction Engineering Corporation”, koja je također učestvovala na tenderu za bulevar Tivat – Jaz.Firma “Briv Construction” trenutno učestvuje u projektu zapadne obilaznice oko Podgorice, radi na rekonstrukciji hotela “Teuta”, a ranije je bila podizvođač na projektu Portonovi.Njihov partner “Shadong Foreign Economical &amp; Technical Cooperation” bio je dio konzorcijuma na tenderu za drugu dionicu auto-puta Bar – Boljare, a učestvuje i u radovima na bulevaru Tivat – Jaz.Kompanija “Herc gradnja” iz Hercegovine prošle godine kupila je “Hotel Igalo”.<h2>Predviđanja ovog projekta</h2>Tender obuhvata projektovanje i izgradnju saobraćajnice, dok će se posebni tender raspisati za elektro-mašinske radove. To uključuje opremu i instalacije u tunelima, elektroenergetsku mrežu, vodovodne instalacije, pumpe, sisteme za upravljanje i nadzor, saobraćajnu signalizaciju, kao i opremanje komandnog centra i baze za održavanje.“Monteput” je krajem prošle godine Agenciji za zaštitu životne sredine dostavio elaborat o procjeni uticaja projekta na životnu sredinu, koji obuhvata širi potez trase dug 14,4 kilometra.Prema tom dokumentu, na ovoj obilaznici planirana je izgradnja 11 mostova i dva dvocijevna tunela, kao i uklanjanje pojedinih objekata. Projektovana brzina kretanja iznosit će 100 kilometara na sat, dok će dužina mostova na lijevoj i desnoj strani iznositi po 4,7 kilometara, a tunela po 4,3 kilometra.

Iz “Monteputa” su ranije saopćili da će obilaznica povezivati magistralne pravce Podgorica - Budva i Budva - Tivat, čime bi se tranzitni saobraćaj izmjestio iz urbanog jezgra Budve.Direktor Monteputa Milan Ljiljanić početkom ove godine izjavio je da je riječ o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata u zemlji. - Učinili smo sve da procese vezane za tu dionicu ubrzamo jer je to saobraćajno najpotrebniji projekat Crnoj Gori. Dionica Mateševo – Andrijevica je razvojni projekat i nastavak auto-puta, dok u tom dijelu države nemamo saobraćajne gužve. Što se tiče Budve, tu su nam tokom turističke sezone najveće gužve i završetkom bulevara Tivat – Jaz će se saobraćaj ubrzati na jednom dijelu, pa će se zastoji u tom primorskom gradu dodatno pogoršati, poručuje Ljiljanić. - Zato je taj projekat najpotrebniji, pa smo raspisali prvu fazu tendera za izgradnju brze saobraćajnice koja obuhvata sve građevinske radove, dok će se instalacije i opremanje tunela, komandnih centara i naplate putarine raditi kroz drugu fazu. Plan je da tender za drugu fazu bude raspisan u prvoj godini realizacije ovog ugovora, eventualno početkom druge godine, kako bi obje faze bile završene u isto vrijeme - a Crna Gora dobila funkcionalan projekat - kazao je on.<h2>Proces&nbsp;eksproprijacije zemljišta</h2>Dodao je da je za ovu dionicu pokrenut i proces eksproprijacije zemljišta. - Nadamo se da ćemo imati kvalitetnog izvođača koji će infrastrukturni projekat završiti na vrijeme - poručio je Ljiljanić.Urbanističko-tehničke uslove za ovaj projekat Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo je krajem augusta prošle godine.Procijenjena vrijednost tendera iznosi 237.483.999 eura, a izabrani izvođač imat će gotovo šest i po godina za završetak radova.

Nadamo se da ćemo imati kvalitetnog izvođača koji će infrastrukturni projekat završiti na vrijeme, poručuje Ljiljanić

Kapitalni projekt na Jadranu: Bh. kompanije u utrci za veliki posao, ponude već pristigle

U Sarajevu je održana tematska sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća na kojoj se raspravljalo o zloupotrebama bolovanja.Medijima se obratio predsjednik ESV-a Safudin Čengić koji je najavio da će prijedlog teksta Zakona o zdravstvenom osiguranju u FBiH biti gotov u narednih 60 dana te će isti biti proslijeđen Vladi FBiH.- Na sjednici je preovladavao ton koji je uvažavao sva tri socijalna partnera. Svi mi koji radimo na definiranju određenih zakonskih i podzakonskih rješenja moramo voditi računa, prije svega, da niko ne može niti će biti protiv bolovanja radnika koji ima potrebu za zdravstvenom zaštitom - rekao je Čengić.Neposredno pred početak sjednice oglasila se Koordinacija slobodnih sindikata Bosne i Hercegovine koja je osudila pokušaj skraćivanja bolovanja na teret poslodavca.

Sindikati se protive smanjenju dana bolovanja na teret poslodavca: To je uvredljivo i neopravdano

Međutim, Čengić kaže da za radnika koji je zaista bolestan neće biti ograničen broj dana te će on svoje pravo ostvariti.- Nažalost, u našem društvu imamo zloupotreba instituta bolovanja kako od institucija, zdravstvenih radnika, tako i od samih radnika. Složili smo se da moramo raditi na izmjenama zakona i pravilnika - istakao je Čengić i dodao da od primjene nakon izmjena niko neće moći bježati.Na sastanku je usaglašeno da će predstavnici ESV-a, Vlade FBiH i Sindikata u narednih 60 dana doći do teksta zakona i pravilnika koji će biti usaglašen na radnoj grupi.Govoreći o podacima u vlastitoj firmi, Čengić je kazao da je u posljednje četiri godine od ukupnog broja zaposlenih čak 48 posto bilo na bolovanju. Istakao je da u izračun ulaze sva bolovanja, bez obzira na to da li su trajala jedan ili dosta više dana.Iako ne raspolaže zvaničnim podacima, govoreći o nezvaničnim u koje je imao uvid, kaže da je brojka korištenja bolovanja skoro pa identična u realnom i privatnom sektoru.

U našem društvu imamo zloupotreba instituta bolovanja kako od institucija, zdravstvenih radnika, tako i od samih radnika, kazao je

Čengić o zloupotrebi bolovanja: U mojoj firmi za četiri godine 48 posto zaposlenih bilo na bolovanju

Sukob na Bliskom istoku mogao bi imati posljedice i po privredu Bosne i Hercegovine, prije svega kroz rast cijena goriva. Iako za sada nema naznaka da bi moglo doći do stvarnih nestašica, poskupljenje je realna mogućnost, naročito ako se sukob dodatno proširi i utiče na globalno tržište nafte, rečeno je za Fenu iz Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.Iz Komore pojašnjavaju da kratkoročno ne očekuju fizički nedostatak goriva, ali da je izvjesno povećanje cijena i veća nestabilnost na tržištu. Razlog je to što Bosna i Hercegovina ne uvozi sirovu naftu direktno iz ratom zahvaćenih područja, već se naftni derivati nabavljaju preko regionalnih rafinerija i distributera. Ipak, rast cijena na svjetskom tržištu gotovo je neizbježan.U slučaju da sukob potraje duže, moglo bi doći do povećanja troškova energije i transporta, što bi dodatno opteretilo poslovanje kompanija. To bi moglo dovesti i do inflatornih pritisaka, rasta ukupnih troškova poslovanja te smanjenja profitnih marži kod firmi koje zavise od uvoza sirovina i energenata. Također postoji mogućnost poremećaja u trgovinskim tokovima i povećanog rizika za investicije i poslovnu klimu.Iz Komore ističu da su prve posljedice već vidljive jer su cijene goriva na benzinskim pumpama porasle, što se direktno odražava na poslovanje u BiH, prvenstveno kroz skuplje energente i veću neizvjesnost na tržištu.Naglašavaju i da Bosna i Hercegovina nema značajnu stratešku zavisnost od nafte iz ratom pogođenih zemalja, niti uvozi ključne prehrambene proizvode iz tih područja. Energetski sistem države nije povezan s tamošnjom infrastrukturom, a ni industrijska proizvodnja ne zavisi isključivo od tih tržišta. Zbog toga je, kako navode, glavni rizik za BiH eventualni globalni rast cijena energenata.- Ako sukob ostane ograničen na regionalni nivo i ne dođe do šire energetske eskalacije, utjecaj na izvoz i uvoz BiH bio bi minimalan i kratkotrajan. Međutim, u slučaju ozbiljnijeg energetskog šoka, moguć je pad izvoza od tri do sedam posto, prvenstveno zbog smanjene potražnje u Evropskoj uniji, uz istovremeni rast inflacije - poručuju iz Komore.

Također postoji mogućnost poremećaja u trgovinskim tokovima i povećanog rizika za investicije i poslovnu klimu

VTK BiH: Nestašice goriva u BiH nisu očekivane u kratkom roku, ali poskupljenje jeste


Tržišno-turistička inspekcija Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo će u predstojećem periodu u punom kapacitetu provodit pojačane inspekcijske nadzore s ciljem zaštite potrošača i dosljedne primjene mjere o zaključanim cijenama osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda na području Kantona Sarajevo.Kontrole će biti intenzivirane u maloprodajnim objektima, trgovačkim centrima i na benzinskim pumpama, gdje će inspektori pratiti kretanje cijena, evidentirati eventualne oscilacije, te analizirati tržišne trendove. Poseban fokus bit će stavljen na dosljednu primjenu propisanih najviših nivoa cijena za 63 proizvoda obuhvaćena Odlukom o produženju mjere neposredne kontrole cijena, koju je donijela Vlada Federacije Bosne i Hercegovine 28.februara 2026.godine.Pojačani nadzori realiziraju se u periodu izraženijih tržišnih kretanja i povećanog broja zahtjeva za promjenu cijena pojedinih roba na tržištu, zbog čega će inspekcija kontinuirano pratiti stanje i o utvrđenim pokazateljima informisati nadležne institucije radi pravovremenog reagovanja i predlaganja eventualnih dodatnih mjera iz njihove nadležnosti.U slučaju utvrđenih nepravilnosti, Zakon o kontroli cijena predviđa novčane kazne za pravna lica u iznosu od 6.000 KM do 30.000 KM, za odgovorna lica u pravnom licu od 1.000 KM do 3.000 KM, te za poslodavca – fizičko lice od 1.000 KM do 2.000 KM.

Inspektori će pratiti cijene osnovnih proizvoda i goriva te sankcionisati nepravilnosti

Kontrole u trgovinama i na benzinskim pumpama u KS

Pala vrijednost eura zbog rasta cijena energenata

Rat s Iranom prijeti opskrbi hranom u Zaljevu: Hormuški moreuz postaje kritična tačka

Ministri iz Vlade FBiH odbili Upravu Telekoma da se firma zaduži za blizu milijardu KM

Hoće li računi za plin u BiH rasti u mjesecu martu

Cijene goriva u BiH rastu: Evo koliko košta na pumpama širom države

Hoće li pelet u BiH pojeftiniti do ljeta

Amir Hasičević tvrdi: "Tržište nafte i naftnih derivata u FBiH stabilno"

Vlada FBiH: Više od 1,3 miliona KM za uvezivanje staža radnicima rudnika

Helez: Njemačka uložila oko 480.000 eura u obnovu logističke baze u kasarni Butila

Dramatičan rast cijene plina na spot tržištima: Neće se odraziti na martovske račune u FBiH

Magazinović pokrenuo inicijativu za izmjene Zakona o akcizama u kontekstu cijena naftnih derivata

UIO BiH: Prihodi od indirektnih poreza veći za 84 miliona KM

Kapitalni projekt na Jadranu: Bh. kompanije u utrci za veliki posao, ponude već pristigle

Čengić o zloupotrebi bolovanja: U mojoj firmi za četiri godine 48 posto zaposlenih bilo na bolovanju

VTK BiH: Nestašice goriva u BiH nisu očekivane u kratkom roku, ali poskupljenje jeste

Kantonalna tržišno-turistička inspekcija pojačava nadzor nad cijenama: Kontrole u trgovinama i na benzinskim pumpama u KS

Biznis

Pala vrijednost eura zbog rasta cijena energenata

Rat s Iranom prijeti opskrbi hranom u Zaljevu: Hormuški moreuz postaje kritična tačka

Ministri iz Vlade FBiH odbili Upravu Telekoma da se firma zaduži za blizu milijardu KM

Hoće li računi za plin u BiH rasti u mjesecu martu

Cijene goriva u BiH rastu: Evo koliko košta na pumpama širom države

Hoće li pelet u BiH pojeftiniti do ljeta

Amir Hasičević tvrdi: "Tržište nafte i naftnih derivata u FBiH stabilno"

Vlada FBiH: Više od 1,3 miliona KM za uvezivanje staža radnicima rudnika

Helez: Njemačka uložila oko 480.000 eura u obnovu logističke baze u kasarni Butila

Dramatičan rast cijene plina na spot tržištima: Neće se odraziti na martovske račune u FBiH

Magazinović pokrenuo inicijativu za izmjene Zakona o akcizama u kontekstu cijena naftnih derivata

UIO BiH: Prihodi od indirektnih poreza veći za 84 miliona KM

Kapitalni projekt na Jadranu: Bh. kompanije u utrci za veliki posao, ponude već pristigle

Čengić o zloupotrebi bolovanja: U mojoj firmi za četiri godine 48 posto zaposlenih bilo na bolovanju

VTK BiH: Nestašice goriva u BiH nisu očekivane u kratkom roku, ali poskupljenje jeste

Kantonalna tržišno-turistička inspekcija pojačava nadzor nad cijenama: Kontrole u trgovinama i na benzinskim pumpama u KS