Most Gradiška preko Save i dalje ostaje uglavnom van funkcije – iako su građevina i infrastruktura završeni već prije nekoliko godina.&nbsp;Ni krajem 2025. i početkom 2026. godine milionski infrastrukturni projekat između Hrvatske i Bosne i Hercegovine nije mogao potpuno biti pušten u funkciju. Kako sam most tako i dijelovi novoizgrađenih graničnih postrojenja i pristupne infrastrukture ostali su bez redovnog međunarodnog saobraćaja, piše austrijski <a href="https://www.kosmo.at/millionen-bruecke-seit-vier-jahren-fertig-politiker-blockiert-oeffnung/">Kosmo.at</a>.Glavna prepreka ostaju političke i administrativne nesuglasice unutar Bosne i Hercegovine, posebno oko organizacionih pitanja carinske i granične uprave. Bez konačnog institucionalnog dogovora carinski službenici na novom graničnom prijelazu ne mogu biti trajno stacionirani, zbog čega je potpuno puštanje u rad više puta odgađano. Također planirani termini otvaranja u 2025. godini morali su biti kratkoročno otkazani.<h2>Politički konflikt</h2>Spor oko organizacionih nadležnosti i distribucije prihoda od indirektnih poreza između dijelova zemlje Bosne i Hercegovine i dalje je blokirao neophodne administrativne odluke.&nbsp;Posmatrači smatraju da samo infrastrukturna gotovost nije dovoljna dok se ne postigne politički dogovor o institucionalnim okvirnim uslovima. Nekoliko već najavljenih termina otvaranja zato je odgođeno, što ima za posljedicu kako ekonomske gubitke tako i značajna opterećenja za regionalni tranzitni saobraćaj.Za Hrvatsku kašnjenje znači da se ni susjedne saobraćajnice i granična postrojenja ne mogu u potpunosti koristiti. Iako su uložene znatne investicije u pristupne puteve i graničnu infrastrukturu, očekivano saobraćajno rasterećenje duž dosadašnjih graničnih prelaza do sada izostaje.<h2>Građevinske mjere</h2>Sam most kao i najvažniji pristupni putevi i granična postrojenja tehnički su završeni i ispunjavaju predviđene infrastrukturne standarde. Hrvatska je dodatno izgradila nova granična postrojenja kao i putne veze ka autoputnoj mreži kako bi osigurala vezu prema Okučanima i dalje u evropsku saobraćajnu mrežu.Uprkos završenim građevinskim radovima, postrojenje može biti potpuno korišteno tek kada se svi administrativni i institucionalni preduslovi između obje države sprovedu. Posmatrači smatraju da konačno puštanje u rad i dalje zavisi od političkih odluka i stoga ostaje teško prognozirati vremenski.

Hrvatska je dodatno izgradila nova granična postrojenja kao i putne veze ka autoputnoj mreži kako bi osigurala vezu prema Okučanima 

Medij iz Austrije otkriva: Evo ko blokira otvaranje mosta između BiH i Hrvatske

U Gradskoj upravi Stoca u četvrtak je održan radni sastanak gradonačelnika Stjepana Boškovića s predstavnicima JP Autoceste F BiH d.o.o. Mostar, povodom realizacije projekta izgradnje Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, dionica Počitelj – Stolac.Kako su izvijestili iz Gradske uprave, sastanak je organiziran u skladu s Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju navedene dionice autoceste, a nakon objave Javnog oglasa JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar za sporazumno pribavljanje nekretnina na području gradova Stoca i Čapljine.Na sastanku su razmatrani modeli suradnje s lokalnom zajednicom, dinamika provođenja postupaka sporazumnog pribavljanja nekretnina te naredni koraci u cilju ubrzanja realizacije projekta. Poseban naglasak je stavljen na transparentnu komunikaciju s vlasnicima nekretnina i pravovremenu razmjenu informacija između JP Autoceste FBiH i gradske uprave.Ispred JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar sastanku su nazočili: Mirnesa Agić, izvršna direktorica za opće, kadrovske i pravne poslove, Nelis Maksumić, pomoćnik izvršne direktorice za međusektorsku suradnju, Vedad Arnautović, šef Službe za imovinsko-pravne poslove i pravnu podršku, Marin Šimunović, šef Odjela za eksproprijaciju nekretnina i Emman Žiško, stručni suradnik – specijalist za imovinsko-pravne poslove.Sudionici sastanka izrazili su spremnost za nastavak suradnje s ciljem efikasne realizacije jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Hercegovini.

Sudionici sastanka izrazili su spremnost za nastavak suradnje s ciljem efikasne realizacije jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata 

Kreće realizacija jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Hercegovini

Radne migracije su se više nego udvostručile u Njemačkoj od 2020. godine. Prema podacima Agencije za zapošljavanje, u junu 2025. godine 420.000 radnika koji su obavezni da plaćaju doprinose za socijalno osiguranje imalo je dozvolu boravka ili nastanjenja u Njemačkoj na osnovu svog zaposlenja. U 2020. godini ta brojka je bila nešto više od 200.000. Otprilike polovina njih došla je u Njemačku sa plavom karticom EU.Zakon o kvalifikovanoj imigraciji stupio je na snagu 1. marta 2020. godine. Od tada su uvedene dodatne olakšice.<h2>Lakše do plave kartice</h2>Na primjer, minimalni uslovi prihoda za plavu karticu sniženi su 2023. godine. Trenutno, preko 164.000 radnika koji su obavezni da plaćaju doprinose za socijalno osiguranje, a dolaze iz zemalja van EU, ima plavu karticu. U poređenju sa 2020. godinom, to predstavlja povećanje od 114 posto.<h2>Više konsultacija za strane državljane</h2>Rastuće interesovanje za rad u Njemačkoj odražava se i u povećanoj potrebi za informacijama među kvalifikovanim radnicima. Broj digitalnih konsultacija koje Agencija za zapošljavanje (BA) nudi pojedincima iz inostranstva porastao je na ukupno 360.000 do kraja 2025. godine.Uz opšte upite, BA takođe pruža savjete o priznavanju kvalifikacija čak i prije ulaska u Njemačku. Samo u 2025. godini, BA je sprovela 23.600 konsultacija o profesionalnom priznavanju.<h2>Potražnja radnika sa Zapadnog Balkana</h2>Dobra četvrtina radnika koji podležu doprinosima za socijalno osiguranje sa dozvolom boravka ili nastanjenja na osnovu zaposlenja dolazi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, sa Kosova, iz Crne Gore, Sjeverne Makedonije ili Srbije.Na njih se primjenjuje Uredba o Zapadnom Balkanu, koja omogućava kvalifikovanim radnicima i drugim radnicima iz tih zemalja da se zaposle u Njemačkoj. Ova uredba je na snazi od 2016. godine.Sredinom 2024. godine, kvota godišnjih dozvola za tržište rada udvostručena je na 50.000. Potražnja znatno premašuje ponudu. U decembru 2025. godine, Agencija je morala da odbije oko 18.000 zahtjeva jer je kvota premašena.

Rastuće interesovanje za rad u Njemačkoj odražava se i u povećanoj potrebi za informacijama među kvalifikovanim radnicima

Njemačka odbila 18.000 radnika sa Zapadnog Balkana

Značajan dio hurmi koje se prodaju u Evropi navodno na tržište ulazi preko trećih zemalja, pri čemu se prikriva njihovo stvarno porijeklo.Brza ekspanzija globalne trgovine hurmama i složenost lanaca snabdijevanja podstakli su raspravu o transparentnosti etiketiranja proizvoda.Izrael, koji se trenutno suočava s kampanjama bojkota, posebno u muslimanskom svijetu, navodno je usvojio strategije označavanja kako bi ublažio utjecaj potrošačkih bojkota u Evropi.Globalno tržište hurmi, procijenjeno na 27,5 milijardi eura u 2025. godini, predviđa se da će porasti na 29 milijardi eura u 2026, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 6,14 posto. Očekuje se da će tržište dostići 46,82 milijarde eura do 2034. godine.Regija Bliskog istoka i Afrike zadržava dominantnu poziciju, s godišnjim kapacitetom berbe većim od devet miliona tona. Ova regija činila je 85,28 posto globalnog tržišta u 2025. godini.Ključni proizvođači i potrošači u regiji uključuju Tunis, Iran, Izrael, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Irak i Egipat.<h2>Egipat vodeći svjetski proizvođač</h2>Egipat je vodeći svjetski proizvođač s više od 1,7 miliona tona godišnje. Slijedi Saudijska Arabija s više od 1,5 miliona tona, Iran s preko 1,3 miliona tona i Alžir s više od 1,1 milion tona.Iako Izrael zaostaje za Egiptom i Saudijskom Arabijom po ukupnom obimu proizvodnje, ostaje značajan akter u izvozu hurmi visoke dodane vrijednosti, posebno premium sorte medjool.Međutim, neslaganja između podataka o proizvodnji i izvozu pokrenula su pitanja u vezi sa pouzdanošću lanca snabdijevanja.Razni industrijski izvještaji, medijske istrage i organizacije za zaštitu potrošača u Evropi sugeriraju da se hurme proizvedene u izraelskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali mogu plasirati na tržište s prikrivenim oznakama porijekla kako bi se zaobišle mjere bojkota i regulatorni nadzor.<h2>Lanac snadbijevanja</h2>Tvrdnje se odnose na hurme proizvedene u naseljima koje se u Evropu šalju preko posredničkih zemalja ili indirektnih logističkih kanala, umjesto direktnim izvozom.Proizvodi porijeklom sa okupirane Zapadne obale navodno se označavaju jednostavno kao izraelski proizvod ili se predstavljaju kao da potiču iz susjednih zemalja prilikom ulaska na tržište Evropske unije.Navodi se da neki izvoznici prepakiraju robu u zonama slobodne trgovine ili je usmjeravaju preko posredničkih zemalja, prikrivajući mjesto proizvodnje.S porastom osjetljivosti u Evropi izražena je zabrinutost da prikriveno označavanje porijekla može dovesti potrošače u zabludu i potencijalno prekršiti trgovinske propise.Stručnjaci navode da bi se takve prakse mogle intenzivirati tokom ramazana, kada potražnja dostiže vrhunac. Povećana potražnja mogla bi opteretiti mehanizme kontrole i narušiti konkurenciju.Prema podacima Svjetske banke, otprilike polovina hurmi koje se prodaju u Nizozemskoj i više od jedne trećine u Francuskoj izraelskog su porijekla.Stručnjaci napominju da obje zemlje funkcionišu kao centri za pakovanje i ponovni izvoz unutar Evrope, pri čemu se proizvodi dalje distribuiraju u druge države Evropske unije, uključujući Njemačku.Procjenjuje se da proizvodi povezani s Izraelom čine oko 25 posto ukupne ponude hurmi u Njemačkoj.<h2>Tvrdnje o "pranju hurmi"&nbsp;</h2>Premium hurme sorte medjool u središtu su rasprava o porijeklu.Prema podacima Centra za promociju uvoza iz zemalja u razvoju (CBI), oko 50 posto medjool hurmi izvezenih u Evropu potiče iz Izraela. Međunarodne publikacije o trgovini hranom sugeriraju da bi taj udio mogao doseći 75 posto.Kritičari tvrde da dio tog izvoza može poticati s plantaža u ilegalnim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali, pri čemu oznake porijekla nisu dovoljno jasne.Izrael godišnje izvozi približno 35.000 tona hurmi. Međutim, podaci iz sektora ukazuju da se samo oko 8.800 tona proizvodi unutar međunarodno priznatih granica Izraela, uglavnom u dolini Arava, prema podacima objavljenim u izraelskom poljoprivrednom časopisu Lahaklai.Ako su ti podaci tačni, to bi značilo da oko 75 posto izvezenog obima može poticati iz naselja na Zapadnoj obali, koja se prema međunarodnom pravu smatraju ilegalnim.Navodi se da neke kompanije povezane s Izraelom prikrivaju lokacije proizvodnje prilikom izvoza ovih hurmi.Termin "pranje hurmi" koriste kritičari kako bi opisali prakse u kojima se hurme proizvedene u naseljima plasiraju pod alternativnim oznakama porijekla, uključujući Nizozemsku, Maroko, UAE ili Palestinu.Neki predstavnici sektora tvrde da se proizvodi iz naselja putem posrednika miješaju u palestinske lance snabdijevanja. Drugi navode da neslaganja između zvaničnih deklaracija i stvarnih količina omogućavaju da proizvodi porijeklom iz naselja budu izvezeni pod palestinskim brendom.Palestinske vlasti su ranije provodile mjere kontrole. Palestinsko Ministarstvo nacionalne ekonomije je 2014. godine otkrilo 20 tona izraelskih hurmi namijenjenih prodaji pod oznakom "palestinski proizvod". Slične istrage zabilježene su i narednih godina.<h2>Pravila označavanja&nbsp;</h2>Evropska unija primjenjuje posebne zahtjeve za označavanje proizvoda porijeklom iz izraelskih naselja.Prema presudi Suda pravde EU-a iz 2019. godine, označavanje proizvoda iz naselja samo kao "izraelski proizvod" smatra se nedovoljnim, porijeklo iz naselja mora biti jasno naznačeno kako bi se izbjeglo obmanjivanje potrošača.Stručnjaci pozivaju evropske potrošače da pažljivo provjeravaju informacije o porijeklu prilikom kupovine hurmi i traže veću transparentnost za proizvode koji prolaze kroz posredničke zemlje ili nose nejasne regionalne oznake.U međuvremenu, izvještava se da se izraelski poljoprivredni sektor suočava sa značajnim pritiskom usljed kampanja bojkota i logističkih poremećaja povezanih s ratom u Gazi.Izraelski proizvođači upozorili su da je sektor blizu kolapsa, prema navodima izraelskih medija.Aktivizam potrošača i pritisak civilnog društva na evropskim tržištima, koja su historijski među najvećim izvoznim destinacijama Izraela, naveli su neke trgovce na preispitivanje politika nabavke.Britanski Co-op obustavio je nabavku iz Izraela, dok su kampanje bojkota dobile na zamahu u zemljama poput Belgije i Irske.

Regija Bliskog istoka i Afrike zadržava dominantnu poziciju, s godišnjim kapacitetom berbe većim od devet miliona tona

Izraelske hurme se prodaju na evropskom tržištu pod različitim etiketama

Banke u Bosni i Hercegovini su u prošloj godini imale dobit oko 880 miliona KM, pokazuju podaci entitetskih Agencija za bankarstvo, pišu <a href="https://www.nezavisne.com/ekonomija/analize/banke-bih-zaradile-24-miliona-km-dnevno/952149">Nezavisne</a>.Poslovanje u brojkama- Ukupna dobit bankarskog sektora 880 miliona KM- Banke u FBiH ostvarile 613 miliona KM dobiti- Dobit banaka u RS porasla za osam odsto- Depoziti dostigli 9,3 milijarde, krediti 7,3 milijarde KMOva apstraktna cifra postaje mnogo jasnija kada se rasporedi na kalendar: to znači da su banke u BiH svakog dana u godini, uključujući vikende i praznike, u prosjeku postajale bogatije za nevjerovatnih 2,4 miliona maraka.<h2>Podaci za Federaciju BiH</h2>Kako se navodi u izvještaju Agencije za bankarstvo FBiH, banke u Federaciji BiH ostvarile neto dobit od 613 miliona KM, što predstavlja rast u odnosu na godinu ranije kada je dobit banaka iznosila oko 600 miliona KM.Tako su neto prihodi od kamata i slični prihodi iznosilio 906 miliona KM, dok su neto prihodi od naknada i provizija iznosili 464,38 miliona KM.<h2>Rezultati u Republici Srpskoj</h2>Sa druge strane, prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, ostvarena neto dobit na nivou bankarskog sektora iznosi 267 miliona KM i za osam odsto ili 20 miliona KM je veća u odnosu na uporedni period u 2024. godini."Depoziti pravnih lica iznose 3,6 milijardi KM, od čega se 1,8 milijartdi (51%) odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti stanovništva iznose 5,7 milijardi KM, od čega se 2,9 milijardi KM (50%) odnosi na štednju fizičkih lica", stoji u izvještaju.<h2>Ukupni depoziti u Srpskoj 9,3 milijarde KM</h2>Dodaje se da bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosii 12,4 milijarde KM, i u odnosu na kraj 2024. godine veća je za 1,2 milijarde KM ili 1,2 %.- Ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznose 9,3 milijarde KM i veći su za 995 miliona KM ili 12% u odnosu na kraj 2024. godine - piše u izvještaju.<h2>Bruto krediti u RS povećani za 630 miliona KM</h2>Ukupni bruto krediti iznose 7,3 milijarde KM i povećani su za 630 miliona KM ili 9,4 % u odnosu na kraj 2024. godine. "Krediti pravnih lica iznose 3,6 milijarde KM, od čega se 2,5 milijardi (69%) odnosi na kredite privatnim društvima. Krediti fizičkih lica iznose 3,7 milijardi KM od čega se 2,4 milijarde (64%) odnosi na potrošačke kredite. Stopa NPL-a (udio nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima) iznosi 3% i smanjena je u odnosu na 31. decembar 2024. godine. Stopa pokrivenosti nekvalitetnih kredita iznosi 79% i poboljšana je u odnosu na kraj 2024. godine", ističe se u izvještaju Agencije za bankarstvo RS.

Banke u Bosni i Hercegovini su u prošloj godini imale dobit oko 880 miliona KM, pokazuju podaci entitetskih Agencija za bankarstvo

Banke u BiH zaradile 2,4 miliona maraka dnevno


Samostalno skeniranje proizvoda smanjuje psihološki otpor prema trošenju novca jer pažnja kupca prelazi na rukovanje uređajem. Uprkos udobnosti i brzini, samouslužne kase povećavaju iznos računa i često dovode do neplanirane potrošnje.Prema istraživanjima na koja se poziva BBC, osobe koje koriste samouslužne kase znatno češće premašuju planirani iznos za kupovinu. Stručnjaci za potrošačko ponašanje ističu da izostanak kontakta sa zaposlenim na kasi mijenja način donošenja odluka. Kupac ne osjeća društveni pritisak niti potrebu da objašnjava sadržaj svoje korpe, ono što kupuje ostaje njegova privatna stvar.Statistika ne ostavlja sumnju. Prema podacima kompanije Vita Mojo, čak 61 posto kupaca potroši više na terminalu nego na tradicionalnoj kasi, pri čemu prosječna vrijednost narudžbe raste i do 40 posto.- Uklanjamo aspekt razgovora i osjećaj procjenjivanja - objašnjava Dean Vard (Ward), osnivač i direktor za proizvode u kompaniji Evoke Creative.Slični zaključci proizlaze iz istraživanja bihejvioralnih ekonomista sa Univerziteta u Tel Avivu. Naučnici su dokazali da samostalno skeniranje proizvoda smanjuje takozvani psihološki trošak trošenja novca. Kupac se fokusira na rukovanje uređajem, a ne na rastući iznos na ekranu, što olakšava donošenje odluka o dodatnim kupovinama.Stručnjaci ističu da sama tehnologija nije problem, ključno je kako ona utječe na naše odluke. Samouslužna kasa eliminiše trenutak razmišljanja koji se javlja u kontaktu sa drugom osobom. Umjesto toga, ona nudi protočnost, anonimnost i osjećaj kontrole.Zaključci istraživanja i analiza su jasni: iz prodavnice izlazimo brže, ali sa računom koji je veći nego što smo planirali. Cijena za udobnost može biti viša nego što očekujemo, prenosi Raport.

Uklanjamo aspekt razgovora i osjećaj procjenjivanja, objašnjava Dean Vard

Kako nas samouslužne kase "varaju" da kupimo više nego što nam treba

Ključni regioni u kojima se uzgaja kafa svake godine doživljavaju sve više vrućih dana izazvanih klimatskim promjenama, što smanjuje prinose i povećava cijenu.Temperatura iznad 30 stepeni Celzijusa je "izuzetno štetna" za biljke arabike, dominantne sorte koja čini oko 60-70 posto globalne proizvodnje, dok su "suboptimalne" za sortu robusta koja mahom čini ostatak.Prema analizi nezavisne istraživačke grupe, 25 zemalja koje proizvode gotovo svu kafu na svijetu su u periodu od 2021. do 2025. godina imale u prosjeku 47 dana više vrućine koja šteti kafi.Pet zemalja koje čine 75 posto globalne proizvodnje kafe, Brazil, Vijetnam, Etiopija i Indonezija, imale su visoke temperature 57 dana.Kristina Dal, potpredsjednik za nauku u grupi Climate Central, rekla je da klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju proizvodnji kafe."Gotovo svaka veća zemlja proizvođač kafe sada doživljava više dana ekstremne vrućine koja može naštetiti biljkama kafe, smanjiti prinose i uticati na kvalitet. Vremenom, ovi uticaji mogu se proširiti sa farmi na potrošače, direktno na kvalitet i cijenu vaše dnevne kafe", rekla je ona.Prema podacima ove grupe nedavni porast cijena kafe širom svijeta "barem djelimično" uzrokovan je ekstremnim vremenskim uslovima u regionima u kojima se uzgaja kafa, a američke carine na uvoz iz Brazila također igraju ulogu.

Pet zemalja koje čine 75 posto globalne proizvodnje kafe, Brazil, Vijetnam, Etiopija i Indonezija, imale su visoke temperature 57 dana

Kafa u trgovinama: Još se može naći po starim cijenama

Kafa na udaru klimatskih promjena: Smanjeni prinosi i povećane cijene

Kenan Mahmutagić iz Gradiške je programer od samo 22 godine, a već je ostvario značajne rezultate u ovom polju. Iza sebe ima desetak aplikacija, a u ovoj godini izlazi novih deset.Svaka od njih koristi vještačku inteligenciju da pomogne ljudima u svakodnevnim životima, a preuzimaju ih korisnici iz cijelog svijeta.<h2>Hiljade preuzimanja</h2>- Najvažnije aplikacije koje bih istakao su definitivno „Digitalni farmer“ po kojoj sam postao poznat široj javnosti. Riječ je o aplikaciji koja pomaže poljoprivrednicima da vode svoj poljoprivredni dan, evidenciju i da digitalizuju poljoprivredu na jedan inovativan način. Dalje bih istaknuo „Foto Plant“ koja služi za skeniranje biljaka gdje korisnik ima mogućnost da uslika svoju biljku i aplikacija mu kaže o kojoj se radi i kako da je tretira. Jako je popularna i „Bite Snap“ aplikacija, a riječ je o inovativnoj aplikaciji koja nudi korisnicima da uslikaju svoj obrok i dobiju informacije o broju kalorija. Ona već ima gotovo 20.000 preuzimanja. Međutim, Foto Plant je najuspješnija o pitanju preuzimanja - približno 50.000 u cijelom svijetu – objasnio je Mahmutagić. U budućnosti planira razvijati aplikacije koje su u kategoriji zabave, ali i edukativne.- Trenutno radim na jednoj koja će omogućiti učenicima da uslikaju zadatak iz matematike, naprimjer, i da dobiju rješenje korak po korak. Također, spremam video-igricu koja će prvo izaći za PC platformu, krajem godine. Radi se o horor igrici koja se veže za mitologiju Lijevče polja, a zove se „Drekavac“. Imao sam priliku da je prezentujem kao demo verziju i iz prve ruke sam vidio da postoji velika zainteresovanost. Cilj mi je da kroz ovaj projekt pokažem mladima da igre mogu biti ozbiljan biznis i da svoju ljubav mogu pretvoriti u pravi posao – kazao je Mahmutagić.U svom radu mnogo koristi vještačku inteligenciju, ali ističe da ima i dobre i loše strane.- Vještačka inteligencija mi je mnogo pomogla o pitanju razvoja i rada na razvoju aplikacija. Dosta mi je ubrzala proces. Ja sam sa 16 godina krenuo da pravim svoje prve aplikacije, a tad se sve moralo ručno raditi. Sada bih za ovu količinu posla morao da zaposlim najmanje pet ljudi, a upotrebom vještačke inteligencije dovoljno je da ja sam radim. Tako da uz veoma male troškove i potrebe za ljudskim resursima, vještačka inteligencija mi dosta pomaže, ali kao i svaki alat, ima svoje prednosti i mane – naveo je Mahmutagić.<h2>Mane vještačke inteligencije</h2>U većim IT kompanijama, ističe, vještačka inteligencija počinje polako da uzima radna mjesta. - Ja sam stava da sve što vještačka inteligencija uradi - treba duplo provjeriti jer njeni navodi znaju biti netačni, ali o pitanju samog programiranja i koda, ona služi da se napravi kostur koji se kasnije prilagodi i usavrši znanjem programera. Međutim, korištenjem vještačke inteligencije za informacije, pisanje, vidi se i ta negativna strana gdje može doći do lažnih informacija i ozbiljne štete – upozorio je Mahmutagić.

= Spremam video-igricu koja će prvo izaći za PC platformu, krajem godine. Radi se o horor igrici koja se veže za mitologiju Lijevče polja, najavio je

Mahmutagić: Razvija zabavne, ali i edukativne aplikacije

Kenan Mahmutagić sa samo 22 godine iza sebe ima desetke projekata: Mladi programer osvaja tržište zanimljivim aplikacijama

Samo jedan aerodrom iz zemalja bivše Jugoslavije se našao među 100 najprometnijih u Evropi, prema godišnjem izvještaju Airports Council Internationala (ACI) za 2025. godinu. Riječ je o Aerodromu Nikola Tesla u Beogradu.Sa ukupno 8.912.349 opsluženih putnika, beogradski aerodrom zauzeo je 74. mjesto na listi najprometnijih evropskih aerodroma. Na taj način bio je ispred aerodroma u Reikjaviku (Reykjaviku), Glesgovu (Glasgowu), Sofiji, Solunu i Rigi, ali iza Palerma, Ibice (Ibize ) i Lanzarotea.U odnosu na 2024. godinu, Aerodrom Nikola Tesla zabilježio je rast od 544.418 putnika.<h2>Zagreb i Priština blizu top 100</h2>Zagrebački aerodrom zauzeo je 107. mjesto u Evropi, ispred aerodroma na Krfu, u Prištini i Nirnberg (Nürnbergu), dok su ispred njega bili Vilnius, Torino i Vroclav (Wroclaw).Tabela pokazuje rangiranje aerodroma iz regije bivše Jugoslavije u Evropi za 2025. godinuAerodrom u Prištini plasirao se na 109. mjesto, slijede Split na 121. poziciji, Skoplje na 129., Dubrovnik na 133. te Sarajevo na 145. mjestu. Glavni grad Bosne i Hercegovine tako se tek drugi put našao među 150 najprometnijih aerodroma u Evropi.Podgorički aerodrom ostao je izvan top 150 drugu godinu zaredom, zauzevši 157. mjesto, dok je Zadar bio na 161. poziciji.Ljubljanski aerodrom bio je najlošije rangirani među glavnim gradovima Evrope, plasiravši se na 165. mjesto među gotovo 500 aerodroma.<h2>Heathrow i dalje najprometniji</h2>Tokom 2025. godine najprometniji aerodrom u Evropi bio je London Heathrow, sa 84,4 miliona putnika, a odmah iza njega našao se aerodrom u Istanbulu.Slijede Pariz Charles de Gaulle, Amsterdam, Madrid, Frankfurt, Barcelona, Rim Fiumicino, Istanbul Sabiha Gokcen i Minhen.Ukupan putnički promet na evropskim aerodromima u 2025. godini porastao je za 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, čime je zabilježen povratak na stabilnije stope rasta nakon pandemije Covid-19.Evropski aerodromi prošle godine opslužili su dodatnih 100 miliona putnika, dostigavši rekordnih 2,6 milijardi putnika. Ipak, oko 41 posto aerodroma i dalje nije dostiglo nivo prometa iz pretpandemijske 2019. godine.Aerodromi izvan Evropske unije zabilježili su veći rast putničkog prometa od prosjeka, sa povećanjem od 6,2 posto, u odnosu na 4 posto koliko su ostvarili aerodromi unutar EU, izvijestio je Ex-Yu Aviation News.

Na taj način bio je ispred aerodroma u Reikjaviku, Glesgovu, Sofiji, Solunu i Rigi, ali iza Palerma, Ibice i Lanzarotea

Samo jedan EX-YU aerodrom među 100 najprometnijih u Evropi u 2025.

Uprava Željeznica Republike Srpske i sindikalna organizacija u Doboju nisu postigli dogovor o povećanju plata radnicima, uz obrazloženje da preduzeće trenutno nema dovoljno finansijskih sredstava za realizaciju tog zahtjeva.Iz uprave su naveli da do povećanja plata neće doći zbog nedovoljnih prihoda i postojećeg nivoa subvencija, ali je najavljeno da će se kroz rebalans budžeta pokušati obezbijediti veći grant za Željeznice Republike Srpske.Na održanom sastanku usaglašeno je da se vrate dodaci po osnovu složenosti poslova, stepena odgovornosti i uslova rada.Podsjećamo, Sindikati Željeznica Republike Srpske zatražili su od uprave povećanje plata svim radnicima, donošenje novog kolektivnog ugovora te smanjenje nepotrebnih troškova. U dopisu su istakli da očekuju odgovor i konkretne garancije do ponedjeljka, 16. februara, u suprotnom najavljuju obustavu rada 18. ili 19. februara.Osim povećanja plata, radnici traže i preispitivanje dosadašnjih pojedinačnih uvećanja kroz izmjene Pravilnika o radu, kao i detaljnu analizu izmjena sistematizacije radnih mjesta, uključujući opravdanost novih pozicija i povećanje broja izvršilaca u skladu s realnim potrebama i finansijskim mogućnostima preduzeća.Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović kazao je da su zahtjevi radnika opravdani te da će se pristupiti izradi nove sistematizacije i pravilnika o nagrađivanju, prenose Nezavisne novine.Željeznice Republike Srpske godinama posluju s gubitkom. Za devet mjeseci prošle godine minus je iznosio 22,5 miliona KM, što je za 6,6 miliona više nego u istom periodu ranije. Finansijski izvještaj za cijelu 2025. godinu još nije objavljen, a očekuje se da će gubitak biti dodatno povećan.

Uprava Željeznica Republike Srpske i sindikalna organizacija u Doboju nisu postigli dogovor o povećanju plata radnicima

Željeznice RS-a odbile povećati plate radnicima, poručili da nemaju dovoljno finansijskih sredstava


Izraelska niskobudžetna aviokompanija "Israir" planira da tokom ljeta ove godine pokrene sezonsku avioliniju koja će povezivati Tel Aviv i Sarajevo.Prema navodima portala Aeroroutes.com od 23. maja uvodi se linija koja će letjeti jednom sedmično, a koristio bi se avion Airbus 320.Uvođenje sezonske linije između Tel Aviva i Sarajeva nije neuobičajeno, budući da je tokom 2024. godine, od 15. juna do 5. oktobra, sličnu liniju održavala kompanija Arkia Israeli Airlines.Letove iz Tel Aviva najčešće koriste turisti iz Izraela, ali i Palestinci koji posjeduju izraelske pasoše.

Prema navodima portala Aeroroutes.com od 23. maja uvodi se linija koja će letjeti jednom sedmično, a koristio bi se avion Airbus 320

Israir: Uvodi direktnu linu Tel Aviv - Sarajevo

Izraelska kompanija "Israir" uvodi direktnu avioliniju Tel Aviv - Sarajevo


Centralna banka Bosne i Hercegovine raspisala je dva tendera u ukupnom iznosu od 630.000 KM. Jedan je za organizaciju događaja, odnosno traže se usluge razonode, i težak je 300.000 KM. Drugi je za nabavku usluga sportskih i pozorišnih aktivnosti i vrijedi 330.000 KM.

Usluge organizacije događaja Centralna banka, navodi se, vršit će sukcesivno, prema potrebi, s rokom do 13. februara 2027. godine. Što se tiče sportskih i pozorišnih aktivnosti za potrebe Centralne banke, usluge će se nabavljati od više ponuđača, a za 2026. godinu.U tenderskoj dokumentaciji Centralna banka ne navodi nikakve uvjete koje potencijalni ponuđači moraju ispuniti da bi uopće mogli dati ponudu.Ne ulazeći u cijene i vrstu “sportskih i pozorišnih aktivnosti” koje namjeravaju konzumirati za 330.000 KM i cijene i vrstu “usluga razonode” koje koštaju 300.000 KM, a čiji detalji se u dokumentaciji i ne preciziraju, podsjećamo na član 53. Zakona o javnim nabavkama koji propisuje izgled tenderske dokumentacije.Tenderska dokumentacija, naime, po Zakonu, mora sadržavati minimalno i ove informacije: količinske specifikacije za robu ili opis posla ili zadatka za usluge i radove i tehničke specifikacije; mjesto isporuke robe ili izvršenja usluge ili izvođenja radova; rokove za isporuke robe; izvršenje usluga; izvođenje radova; minimalne uslove za kvalifikaciju kandidata, odnosno ponuđača, kao i dokaze na osnovu kojih se vrši ocjena; kriterijum za dodjelu ugovora utvrđen kao "ekonomski najpovoljnija ponuda" sa potkriterijumima ili "najniža cijena"; garanciju za ozbiljnost ponude, garanciju za dobro izvršenje posla i svako drugo traženo obezbjeđenje za privremena plaćanja; mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda; nacrt ugovora ili osnovne elemente ugovora; izabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predviđa zaključivanje okvirnog sporazuma, te ostale stavke.

U tenderskoj dokumentaciji, iako se zna za član 53. Zakona, nisu navedeni nikakvi uvjeti koje potencijalni ponuđači moraju ispuniti

Tenderi za razonodu i sportske i pozorišne aktivnosti 

Koje usluge Centralna banka BiH, zapravo, traži: Tenderi za razonodu i sportske i pozorišne aktivnosti teški 630.000 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za 2025. godinu u Federaciji BiH iznosila je 1.594 KM i u odnosu na prethodnu 2024. godinu prosječna mjesečna isplaćena neto plaća nominalno je viša za 16,1 posto, a realno viša za 12,0 posto. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za decembar 2025. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.664 KM i nominalno je viša za 2,6 posto, a realno viša za 2,5 posto, u odnosu na prethodni mjesec.U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom za decembar 2025. nominalno je viša za 16,5 posto, a realno viša za 12,2 posto.Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za decembar 2025. u Federaciji BiH iznosila je 2.599 KM i nominalno je viša za 2,6 posto, a realno viša za 2,5 posto u odnosu na prethodni mjesec.U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna bruto plaća po zaposlenom za decembar 2025. nominalno je viša za 16,5 posto, a realno viša za 12,1 posto.U decembru 2025. ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH je iznosio 546.082. U odnosu na prethodni mjesec broj zaposlenih se smanjio za 0,1 posto.&nbsp;&nbsp;

U decembru 2025. ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH je iznosio 546.082

U FBiH prosječna neto plata u 2025. godini 1.594 KM

U FBiH prosječna neto plaća u 2025. godini 1.594 KM

Warner Bros Discovery razmatra ponovno otvaranje pregovora o prodaji s holivudskim studijem Paramount Skydance, nakon što je primio najnoviju izmijenjenu ponudu, izvijestio je Bloomberg News, pozivajući se na osobe upoznate s tim pitanjem.Članovi odbora Warner Brosa raspravljaju o tome da li bi Paramount mogao ponuditi put ka boljem dogovoru, navodi se u izvještaju Bloomberga, dodajući da odbor još nije odlučio kako će odgovoriti i da bi mogao ostati pri trenutnom dogovoru s Netflixom, piše Reuters.Paramount je prošle sedmice poboljšao svoju ponudu za Warner Bros dodavanjem dodatne gotovine dioničarima za svaki kvartal u kojem se dogovor ne zaključi nakon ove godine.Također je pristao pokriti naknadu za raskid ugovora koju bi HBO-ov vlasnik dugovao Netflixu ako bi odustao, iako CBS-ov vlasnik nije povećao svoju ponudu po dionici.Paramount je rekao da je ponudio dioničarima kvartalnu "ticking fee" naknadu od 25 centi po dionici (oko 650 miliona dolara) u gotovini počevši od 2027. godine do zaključenja, te da je pristao pokriti 2,8 milijardi dolara naknade za raskid ugovora s Netflixom.Međutim, nije povećao svoju ponudu od 30 dolara po dionici, čime se vrijednost dogovora procjenjuje na 108,4 milijarde dolara uključujući dug.

Odbor još nije odlučio kako će odgovoriti i mogao bi ostati pri trenutnom dogovoru s Netflixom

Warner Bros razmatra ponovno otvaranje pregovora o prodaji s Paramountom

Sve više građana u BiH radi dva ili više poslova kako bi pokrilo osnovne životne troškove. Inflacija i rast cijena hrane i režija dodatno pritišću domaćinstva, dok osnovna plaća rijetko omogućava pristojan život.Ekonomski analitičar Admir Čavalić upozorava da je glavni problem fiskalno opterećenje na rad, što smanjuje motivaciju za formalno zaposlenje i vodi sivom tržištu rada. <h2>Rast cijena</h2>- Rast cijena proizvoda smanjuje raspoloživi dohodak, a porezi i doprinosi dodatno otežavaju položaj radnika. To stvara začarani krug i prisiljava ljude na dodatni rad – kazao je Čavalić za „Dnevni avaz“.

Kao rješenje predlaže rasterećenje rada i povećanje produktivnosti, što bi omogućilo veće naknade za rad.<h2>Izmjene zakona</h2>Predstavnik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović dodaje da prosječna plaća od 1.620 KM nije dovoljna za život jednog radnika i njegove porodice.- Većina radnika radi samo jedan posao, ali mali prihodi prisiljavaju neke da uzmu dodatni rad. Poslodavci i država moraju osigurati plate koje omogućavaju normalan život bez dodatnog opterećenja – ističe Kurtović za “Dnevni avaz”.

Sindikat predlaže izmjene zakona o minimalnoj plaći i porezima, te potpisivanje Općeg kolektivnog ugovora.<h2>Sociolog: Društvene posljedice</h2>- Rad na više poslova dugoročno iscrpljuje, povećava rizik od sagorijevanja i smanjuje vrijeme za porodicu i zajednicu. Stvara osjećaj nesigurnosti i anksioznost, dok socijalna kohezija slabi jer ljudi nemaju vremena za solidarnost i društveni angažman –kaže sociolog Emir Begović za „Dnevni avaz“.On podsjeća da osnovna plaća nije dovoljna zbog strukturalnih nejednakosti i slabog pregovaračkog položaja radnika.- Živimo u zemlji gdje ljudi rade, ali ne mogu živjeti od svog rada. Paradoks zaposlenog siromaštva ozbiljno ugrožava porodicu, zajednicu i društvo u cjelini – naglašava Begović.Stručnjaci se slažu da je potrebno osigurati dostojanstvene uslove rada, jačati sindikate i kolektivno pregovaranje, te uvesti minimalnu plaću koja prati stvarne troškove života.- Rad ne smije svesti čovjeka na puko sredstvo proizvodnje. Samo kombinacijom pravne zaštite, ekonomske pravednosti i društvenih vrijednosti moguće je dugoročno poboljšati kvalitet života radnika – zaključuje Begović.

Poslodavci i država moraju osigurati plate koje omogućavaju normalan život, rekao je Kurtović

Jedna plaća nije dovoljna, radnici traže dostojanstvo

Proteklih dana dosta se govori o promjenama na listi najrazvijenijih općina u Federaciji BiH prema fiskalnom prometu, koji predstavlja ukupne tokove novca i jedan od ključnih pokazatelja ekonomske aktivnosti.Kako je ranije objavio <a href="https://www.biznisinfo.ba/ovo-je-najsiromasnija-opcina-u-fbih-nekad-su-bili-medju-najbogatijima/">BiznisInfo.ba</a>, fiskalni promet u januaru ove godine u FBiH znatno je smanjen, što je dovelo do promjena u poretku općina na vrhu liste. Novi Grad Sarajevo preuzeo je prvo mjesto od Ilidže, dok je snažan rast zabilježila i općina Tešanj, koja je prestigla Zenicu i Novo Sarajevo.Ukupan fiskalni promet u Federaciji BiH u januaru iznosio je oko pet milijardi KM, što je približno 215 miliona KM manje u odnosu na isti mjesec prošle godine, ukazujući na blagi pad ukupne ekonomske aktivnosti na nivou entiteta.<h2>Ko je na dnu liste</h2>Promjene su zabilježene i na samom dnu liste među općinama koje su ostvarile najmanji fiskalni promet.Na posljednjem mjestu trenutno se nalazi Općina Pale u FBiH, odnosno Pale-Prača. Ova lokalna zajednica zabilježila je veliki pad fiskalnog prometa – sa oko 314 hiljada KM u januaru prošle godine na svega 130 hiljada KM u prvom mjesecu ove godine, što predstavlja smanjenje od gotovo 60 posto.Time je Pale-Prača zauzela posljednju poziciju koju je u januaru prošle godine držala općina Dobretići.Inače, ovo je o jedan od ključnih pokazatelja ekonomske aktivnosti, jer promet registriran putem fiskalnih uređaja pokazuje ukupne “tokove novca” na području jedne općine – kako potrošnju građana, tako i poslovanje kompanija.<h2>Nekada važan privredni centar</h2>Općina Pale-Prača nastala je 1995. godine od dijela nekadašnje općine Pale, a smještena je u zapadnom dijelu Bosansko-podrinjskog kantona.Administrativno sjedište općine nalazi se u Prači, naselju koje ima dugu privrednu tradiciju. Prača je bila jedno od najrazvijenijih naselja u Bosni tokom 14. i 15. stoljeća, posebno poznata po izvozu olova iz obližnjih rudnika.Tokom austrougarskog perioda kroz ovo područje prolazila je željeznička pruga Sarajevo – Višegrad, što je dodatno doprinijelo njegovom ekonomskom razvoju.<h2>Bez velikih postrojenja</h2>Danas se lokalna ekonomija oslanja prvenstveno na poljoprivredu, uključujući ratarstvo, voćarstvo, stočarstvo i pčelarstvo, dok značajan potencijal predstavlja i proizvodnja meda.Pad fiskalnog prometa u januaru pokazuje da se ova lokalna zajednica suočava s ozbiljnim ekonomskim izazovima, uprkos bogatoj privrednoj tradiciji.

Medij iz Austrije otkriva: Evo ko blokira otvaranje mosta između BiH i Hrvatske

Kreće realizacija jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Hercegovini

Njemačka odbila 18.000 radnika sa Zapadnog Balkana

Izraelske hurme se prodaju na evropskom tržištu pod različitim etiketama

Banke u BiH zaradile 2,4 miliona maraka dnevno

Kako nas samouslužne kase "varaju" da kupimo više nego što nam treba

Kafa na udaru klimatskih promjena: Smanjeni prinosi i povećane cijene

Kenan Mahmutagić sa samo 22 godine iza sebe ima desetke projekata: Mladi programer osvaja tržište zanimljivim aplikacijama

Samo jedan EX-YU aerodrom među 100 najprometnijih u Evropi u 2025.

Željeznice RS-a odbile povećati plate radnicima, poručili da nemaju dovoljno finansijskih sredstava

Izraelska kompanija "Israir" uvodi direktnu avioliniju Tel Aviv - Sarajevo

Koje usluge Centralna banka BiH, zapravo, traži: Tenderi za razonodu i sportske i pozorišne aktivnosti teški 630.000 KM

U FBiH prosječna neto plaća u 2025. godini 1.594 KM

Warner Bros razmatra ponovno otvaranje pregovora o prodaji s Paramountom

Jedna plaća nije dovoljna, radnici traže dostojanstvo

Ovo je "najsiromašnija" općina u FBiH: Nekad su bili među najbogatijima

Biznis

Medij iz Austrije otkriva: Evo ko blokira otvaranje mosta između BiH i Hrvatske

Kreće realizacija jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Hercegovini

Njemačka odbila 18.000 radnika sa Zapadnog Balkana

Izraelske hurme se prodaju na evropskom tržištu pod različitim etiketama

Banke u BiH zaradile 2,4 miliona maraka dnevno

Kako nas samouslužne kase "varaju" da kupimo više nego što nam treba

Kafa na udaru klimatskih promjena: Smanjeni prinosi i povećane cijene

Kenan Mahmutagić sa samo 22 godine iza sebe ima desetke projekata: Mladi programer osvaja tržište zanimljivim aplikacijama

Samo jedan EX-YU aerodrom među 100 najprometnijih u Evropi u 2025.

Željeznice RS-a odbile povećati plate radnicima, poručili da nemaju dovoljno finansijskih sredstava

Izraelska kompanija "Israir" uvodi direktnu avioliniju Tel Aviv - Sarajevo

Koje usluge Centralna banka BiH, zapravo, traži: Tenderi za razonodu i sportske i pozorišne aktivnosti teški 630.000 KM

U FBiH prosječna neto plaća u 2025. godini 1.594 KM

Warner Bros razmatra ponovno otvaranje pregovora o prodaji s Paramountom

Jedna plaća nije dovoljna, radnici traže dostojanstvo

Ovo je "najsiromašnija" općina u FBiH: Nekad su bili među najbogatijima