Banke u Bosni i Hercegovini su u prošloj godini imale dobit oko 880 miliona KM, pokazuju podaci entitetskih Agencija za bankarstvo, pišu <a href="https://www.nezavisne.com/ekonomija/analize/banke-bih-zaradile-24-miliona-km-dnevno/952149">Nezavisne</a>.Poslovanje u brojkama- Ukupna dobit bankarskog sektora 880 miliona KM- Banke u FBiH ostvarile 613 miliona KM dobiti- Dobit banaka u RS porasla za osam odsto- Depoziti dostigli 9,3 milijarde, krediti 7,3 milijarde KMOva apstraktna cifra postaje mnogo jasnija kada se rasporedi na kalendar: to znači da su banke u BiH svakog dana u godini, uključujući vikende i praznike, u prosjeku postajale bogatije za nevjerovatnih 2,4 miliona maraka.<h2>Podaci za Federaciju BiH</h2>Kako se navodi u izvještaju Agencije za bankarstvo FBiH, banke u Federaciji BiH ostvarile neto dobit od 613 miliona KM, što predstavlja rast u odnosu na godinu ranije kada je dobit banaka iznosila oko 600 miliona KM.Tako su neto prihodi od kamata i slični prihodi iznosilio 906 miliona KM, dok su neto prihodi od naknada i provizija iznosili 464,38 miliona KM.<h2>Rezultati u Republici Srpskoj</h2>Sa druge strane, prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, ostvarena neto dobit na nivou bankarskog sektora iznosi 267 miliona KM i za osam odsto ili 20 miliona KM je veća u odnosu na uporedni period u 2024. godini."Depoziti pravnih lica iznose 3,6 milijardi KM, od čega se 1,8 milijartdi (51%) odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti stanovništva iznose 5,7 milijardi KM, od čega se 2,9 milijardi KM (50%) odnosi na štednju fizičkih lica", stoji u izvještaju.<h2>Ukupni depoziti u Srpskoj 9,3 milijarde KM</h2>Dodaje se da bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosii 12,4 milijarde KM, i u odnosu na kraj 2024. godine veća je za 1,2 milijarde KM ili 1,2 %.- Ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznose 9,3 milijarde KM i veći su za 995 miliona KM ili 12% u odnosu na kraj 2024. godine - piše u izvještaju.<h2>Bruto krediti u RS povećani za 630 miliona KM</h2>Ukupni bruto krediti iznose 7,3 milijarde KM i povećani su za 630 miliona KM ili 9,4 % u odnosu na kraj 2024. godine. "Krediti pravnih lica iznose 3,6 milijarde KM, od čega se 2,5 milijardi (69%) odnosi na kredite privatnim društvima. Krediti fizičkih lica iznose 3,7 milijardi KM od čega se 2,4 milijarde (64%) odnosi na potrošačke kredite. Stopa NPL-a (udio nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima) iznosi 3% i smanjena je u odnosu na 31. decembar 2024. godine. Stopa pokrivenosti nekvalitetnih kredita iznosi 79% i poboljšana je u odnosu na kraj 2024. godine", ističe se u izvještaju Agencije za bankarstvo RS.

Banke u Bosni i Hercegovini su u prošloj godini imale dobit oko 880 miliona KM, pokazuju podaci entitetskih Agencija za bankarstvo

Banke u BiH zaradile 2,4 miliona maraka dnevno


Samostalno skeniranje proizvoda smanjuje psihološki otpor prema trošenju novca jer pažnja kupca prelazi na rukovanje uređajem. Uprkos udobnosti i brzini, samouslužne kase povećavaju iznos računa i često dovode do neplanirane potrošnje.Prema istraživanjima na koja se poziva BBC, osobe koje koriste samouslužne kase znatno češće premašuju planirani iznos za kupovinu. Stručnjaci za potrošačko ponašanje ističu da izostanak kontakta sa zaposlenim na kasi mijenja način donošenja odluka. Kupac ne osjeća društveni pritisak niti potrebu da objašnjava sadržaj svoje korpe, ono što kupuje ostaje njegova privatna stvar.Statistika ne ostavlja sumnju. Prema podacima kompanije Vita Mojo, čak 61 posto kupaca potroši više na terminalu nego na tradicionalnoj kasi, pri čemu prosječna vrijednost narudžbe raste i do 40 posto.- Uklanjamo aspekt razgovora i osjećaj procjenjivanja - objašnjava Dean Vard (Ward), osnivač i direktor za proizvode u kompaniji Evoke Creative.Slični zaključci proizlaze iz istraživanja bihejvioralnih ekonomista sa Univerziteta u Tel Avivu. Naučnici su dokazali da samostalno skeniranje proizvoda smanjuje takozvani psihološki trošak trošenja novca. Kupac se fokusira na rukovanje uređajem, a ne na rastući iznos na ekranu, što olakšava donošenje odluka o dodatnim kupovinama.Stručnjaci ističu da sama tehnologija nije problem, ključno je kako ona utječe na naše odluke. Samouslužna kasa eliminiše trenutak razmišljanja koji se javlja u kontaktu sa drugom osobom. Umjesto toga, ona nudi protočnost, anonimnost i osjećaj kontrole.Zaključci istraživanja i analiza su jasni: iz prodavnice izlazimo brže, ali sa računom koji je veći nego što smo planirali. Cijena za udobnost može biti viša nego što očekujemo, prenosi Raport.

Uklanjamo aspekt razgovora i osjećaj procjenjivanja, objašnjava Dean Vard

Kako nas samouslužne kase "varaju" da kupimo više nego što nam treba

Ključni regioni u kojima se uzgaja kafa svake godine doživljavaju sve više vrućih dana izazvanih klimatskim promjenama, što smanjuje prinose i povećava cijenu.Temperatura iznad 30 stepeni Celzijusa je "izuzetno štetna" za biljke arabike, dominantne sorte koja čini oko 60-70 posto globalne proizvodnje, dok su "suboptimalne" za sortu robusta koja mahom čini ostatak.Prema analizi nezavisne istraživačke grupe, 25 zemalja koje proizvode gotovo svu kafu na svijetu su u periodu od 2021. do 2025. godina imale u prosjeku 47 dana više vrućine koja šteti kafi.Pet zemalja koje čine 75 posto globalne proizvodnje kafe, Brazil, Vijetnam, Etiopija i Indonezija, imale su visoke temperature 57 dana.Kristina Dal, potpredsjednik za nauku u grupi Climate Central, rekla je da klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju proizvodnji kafe."Gotovo svaka veća zemlja proizvođač kafe sada doživljava više dana ekstremne vrućine koja može naštetiti biljkama kafe, smanjiti prinose i uticati na kvalitet. Vremenom, ovi uticaji mogu se proširiti sa farmi na potrošače, direktno na kvalitet i cijenu vaše dnevne kafe", rekla je ona.Prema podacima ove grupe nedavni porast cijena kafe širom svijeta "barem djelimično" uzrokovan je ekstremnim vremenskim uslovima u regionima u kojima se uzgaja kafa, a američke carine na uvoz iz Brazila također igraju ulogu.

Pet zemalja koje čine 75 posto globalne proizvodnje kafe, Brazil, Vijetnam, Etiopija i Indonezija, imale su visoke temperature 57 dana

Kafa u trgovinama: Još se može naći po starim cijenama

Kafa na udaru klimatskih promjena: Smanjeni prinosi i povećane cijene

Kenan Mahmutagić iz Gradiške je programer od samo 22 godine, a već je ostvario značajne rezultate u ovom polju. Iza sebe ima desetak aplikacija, a u ovoj godini izlazi novih deset.Svaka od njih koristi vještačku inteligenciju da pomogne ljudima u svakodnevnim životima, a preuzimaju ih korisnici iz cijelog svijeta.<h2>Hiljade preuzimanja</h2>- Najvažnije aplikacije koje bih istakao su definitivno „Digitalni farmer“ po kojoj sam postao poznat široj javnosti. Riječ je o aplikaciji koja pomaže poljoprivrednicima da vode svoj poljoprivredni dan, evidenciju i da digitalizuju poljoprivredu na jedan inovativan način. Dalje bih istaknuo „Foto Plant“ koja služi za skeniranje biljaka gdje korisnik ima mogućnost da uslika svoju biljku i aplikacija mu kaže o kojoj se radi i kako da je tretira. Jako je popularna i „Bite Snap“ aplikacija, a riječ je o inovativnoj aplikaciji koja nudi korisnicima da uslikaju svoj obrok i dobiju informacije o broju kalorija. Ona već ima gotovo 20.000 preuzimanja. Međutim, Foto Plant je najuspješnija o pitanju preuzimanja - približno 50.000 u cijelom svijetu – objasnio je Mahmutagić. U budućnosti planira razvijati aplikacije koje su u kategoriji zabave, ali i edukativne.- Trenutno radim na jednoj koja će omogućiti učenicima da uslikaju zadatak iz matematike, naprimjer, i da dobiju rješenje korak po korak. Također, spremam video-igricu koja će prvo izaći za PC platformu, krajem godine. Radi se o horor igrici koja se veže za mitologiju Lijevče polja, a zove se „Drekavac“. Imao sam priliku da je prezentujem kao demo verziju i iz prve ruke sam vidio da postoji velika zainteresovanost. Cilj mi je da kroz ovaj projekt pokažem mladima da igre mogu biti ozbiljan biznis i da svoju ljubav mogu pretvoriti u pravi posao – kazao je Mahmutagić.U svom radu mnogo koristi vještačku inteligenciju, ali ističe da ima i dobre i loše strane.- Vještačka inteligencija mi je mnogo pomogla o pitanju razvoja i rada na razvoju aplikacija. Dosta mi je ubrzala proces. Ja sam sa 16 godina krenuo da pravim svoje prve aplikacije, a tad se sve moralo ručno raditi. Sada bih za ovu količinu posla morao da zaposlim najmanje pet ljudi, a upotrebom vještačke inteligencije dovoljno je da ja sam radim. Tako da uz veoma male troškove i potrebe za ljudskim resursima, vještačka inteligencija mi dosta pomaže, ali kao i svaki alat, ima svoje prednosti i mane – naveo je Mahmutagić.<h2>Mane vještačke inteligencije</h2>U većim IT kompanijama, ističe, vještačka inteligencija počinje polako da uzima radna mjesta. - Ja sam stava da sve što vještačka inteligencija uradi - treba duplo provjeriti jer njeni navodi znaju biti netačni, ali o pitanju samog programiranja i koda, ona služi da se napravi kostur koji se kasnije prilagodi i usavrši znanjem programera. Međutim, korištenjem vještačke inteligencije za informacije, pisanje, vidi se i ta negativna strana gdje može doći do lažnih informacija i ozbiljne štete – upozorio je Mahmutagić.

= Spremam video-igricu koja će prvo izaći za PC platformu, krajem godine. Radi se o horor igrici koja se veže za mitologiju Lijevče polja, najavio je

Mahmutagić: Razvija zabavne, ali i edukativne aplikacije

Kenan Mahmutagić sa samo 22 godine iza sebe ima desetke projekata: Mladi programer osvaja tržište zanimljivim aplikacijama

Samo jedan aerodrom iz zemalja bivše Jugoslavije se našao među 100 najprometnijih u Evropi, prema godišnjem izvještaju Airports Council Internationala (ACI) za 2025. godinu. Riječ je o Aerodromu Nikola Tesla u Beogradu.Sa ukupno 8.912.349 opsluženih putnika, beogradski aerodrom zauzeo je 74. mjesto na listi najprometnijih evropskih aerodroma. Na taj način bio je ispred aerodroma u Reikjaviku (Reykjaviku), Glesgovu (Glasgowu), Sofiji, Solunu i Rigi, ali iza Palerma, Ibice (Ibize ) i Lanzarotea.U odnosu na 2024. godinu, Aerodrom Nikola Tesla zabilježio je rast od 544.418 putnika.<h2>Zagreb i Priština blizu top 100</h2>Zagrebački aerodrom zauzeo je 107. mjesto u Evropi, ispred aerodroma na Krfu, u Prištini i Nirnberg (Nürnbergu), dok su ispred njega bili Vilnius, Torino i Vroclav (Wroclaw).Tabela pokazuje rangiranje aerodroma iz regije bivše Jugoslavije u Evropi za 2025. godinuAerodrom u Prištini plasirao se na 109. mjesto, slijede Split na 121. poziciji, Skoplje na 129., Dubrovnik na 133. te Sarajevo na 145. mjestu. Glavni grad Bosne i Hercegovine tako se tek drugi put našao među 150 najprometnijih aerodroma u Evropi.Podgorički aerodrom ostao je izvan top 150 drugu godinu zaredom, zauzevši 157. mjesto, dok je Zadar bio na 161. poziciji.Ljubljanski aerodrom bio je najlošije rangirani među glavnim gradovima Evrope, plasiravši se na 165. mjesto među gotovo 500 aerodroma.<h2>Heathrow i dalje najprometniji</h2>Tokom 2025. godine najprometniji aerodrom u Evropi bio je London Heathrow, sa 84,4 miliona putnika, a odmah iza njega našao se aerodrom u Istanbulu.Slijede Pariz Charles de Gaulle, Amsterdam, Madrid, Frankfurt, Barcelona, Rim Fiumicino, Istanbul Sabiha Gokcen i Minhen.Ukupan putnički promet na evropskim aerodromima u 2025. godini porastao je za 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, čime je zabilježen povratak na stabilnije stope rasta nakon pandemije Covid-19.Evropski aerodromi prošle godine opslužili su dodatnih 100 miliona putnika, dostigavši rekordnih 2,6 milijardi putnika. Ipak, oko 41 posto aerodroma i dalje nije dostiglo nivo prometa iz pretpandemijske 2019. godine.Aerodromi izvan Evropske unije zabilježili su veći rast putničkog prometa od prosjeka, sa povećanjem od 6,2 posto, u odnosu na 4 posto koliko su ostvarili aerodromi unutar EU, izvijestio je Ex-Yu Aviation News.

Na taj način bio je ispred aerodroma u Reikjaviku, Glesgovu, Sofiji, Solunu i Rigi, ali iza Palerma, Ibice i Lanzarotea

Samo jedan EX-YU aerodrom među 100 najprometnijih u Evropi u 2025.

Uprava Željeznica Republike Srpske i sindikalna organizacija u Doboju nisu postigli dogovor o povećanju plata radnicima, uz obrazloženje da preduzeće trenutno nema dovoljno finansijskih sredstava za realizaciju tog zahtjeva.Iz uprave su naveli da do povećanja plata neće doći zbog nedovoljnih prihoda i postojećeg nivoa subvencija, ali je najavljeno da će se kroz rebalans budžeta pokušati obezbijediti veći grant za Željeznice Republike Srpske.Na održanom sastanku usaglašeno je da se vrate dodaci po osnovu složenosti poslova, stepena odgovornosti i uslova rada.Podsjećamo, Sindikati Željeznica Republike Srpske zatražili su od uprave povećanje plata svim radnicima, donošenje novog kolektivnog ugovora te smanjenje nepotrebnih troškova. U dopisu su istakli da očekuju odgovor i konkretne garancije do ponedjeljka, 16. februara, u suprotnom najavljuju obustavu rada 18. ili 19. februara.Osim povećanja plata, radnici traže i preispitivanje dosadašnjih pojedinačnih uvećanja kroz izmjene Pravilnika o radu, kao i detaljnu analizu izmjena sistematizacije radnih mjesta, uključujući opravdanost novih pozicija i povećanje broja izvršilaca u skladu s realnim potrebama i finansijskim mogućnostima preduzeća.Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović kazao je da su zahtjevi radnika opravdani te da će se pristupiti izradi nove sistematizacije i pravilnika o nagrađivanju, prenose Nezavisne novine.Željeznice Republike Srpske godinama posluju s gubitkom. Za devet mjeseci prošle godine minus je iznosio 22,5 miliona KM, što je za 6,6 miliona više nego u istom periodu ranije. Finansijski izvještaj za cijelu 2025. godinu još nije objavljen, a očekuje se da će gubitak biti dodatno povećan.

Uprava Željeznica Republike Srpske i sindikalna organizacija u Doboju nisu postigli dogovor o povećanju plata radnicima

Željeznice RS-a odbile povećati plate radnicima, poručili da nemaju dovoljno finansijskih sredstava


Izraelska niskobudžetna aviokompanija "Israir" planira da tokom ljeta ove godine pokrene sezonsku avioliniju koja će povezivati Tel Aviv i Sarajevo.Prema navodima portala Aeroroutes.com od 23. maja uvodi se linija koja će letjeti jednom sedmično, a koristio bi se avion Airbus 320.Uvođenje sezonske linije između Tel Aviva i Sarajeva nije neuobičajeno, budući da je tokom 2024. godine, od 15. juna do 5. oktobra, sličnu liniju održavala kompanija Arkia Israeli Airlines.Letove iz Tel Aviva najčešće koriste turisti iz Izraela, ali i Palestinci koji posjeduju izraelske pasoše.

Prema navodima portala Aeroroutes.com od 23. maja uvodi se linija koja će letjeti jednom sedmično, a koristio bi se avion Airbus 320

Israir: Uvodi direktnu linu Tel Aviv - Sarajevo

Izraelska kompanija "Israir" uvodi direktnu avioliniju Tel Aviv - Sarajevo


Centralna banka Bosne i Hercegovine raspisala je dva tendera u ukupnom iznosu od 630.000 KM. Jedan je za organizaciju događaja, odnosno traže se usluge razonode, i težak je 300.000 KM. Drugi je za nabavku usluga sportskih i pozorišnih aktivnosti i vrijedi 330.000 KM.

Usluge organizacije događaja Centralna banka, navodi se, vršit će sukcesivno, prema potrebi, s rokom do 13. februara 2027. godine. Što se tiče sportskih i pozorišnih aktivnosti za potrebe Centralne banke, usluge će se nabavljati od više ponuđača, a za 2026. godinu.U tenderskoj dokumentaciji Centralna banka ne navodi nikakve uvjete koje potencijalni ponuđači moraju ispuniti da bi uopće mogli dati ponudu.Ne ulazeći u cijene i vrstu “sportskih i pozorišnih aktivnosti” koje namjeravaju konzumirati za 330.000 KM i cijene i vrstu “usluga razonode” koje koštaju 300.000 KM, a čiji detalji se u dokumentaciji i ne preciziraju, podsjećamo na član 53. Zakona o javnim nabavkama koji propisuje izgled tenderske dokumentacije.Tenderska dokumentacija, naime, po Zakonu, mora sadržavati minimalno i ove informacije: količinske specifikacije za robu ili opis posla ili zadatka za usluge i radove i tehničke specifikacije; mjesto isporuke robe ili izvršenja usluge ili izvođenja radova; rokove za isporuke robe; izvršenje usluga; izvođenje radova; minimalne uslove za kvalifikaciju kandidata, odnosno ponuđača, kao i dokaze na osnovu kojih se vrši ocjena; kriterijum za dodjelu ugovora utvrđen kao "ekonomski najpovoljnija ponuda" sa potkriterijumima ili "najniža cijena"; garanciju za ozbiljnost ponude, garanciju za dobro izvršenje posla i svako drugo traženo obezbjeđenje za privremena plaćanja; mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda; nacrt ugovora ili osnovne elemente ugovora; izabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predviđa zaključivanje okvirnog sporazuma, te ostale stavke.

U tenderskoj dokumentaciji, iako se zna za član 53. Zakona, nisu navedeni nikakvi uvjeti koje potencijalni ponuđači moraju ispuniti

Tenderi za razonodu i sportske i pozorišne aktivnosti 

Koje usluge Centralna banka BiH, zapravo, traži: Tenderi za razonodu i sportske i pozorišne aktivnosti teški 630.000 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za 2025. godinu u Federaciji BiH iznosila je 1.594 KM i u odnosu na prethodnu 2024. godinu prosječna mjesečna isplaćena neto plaća nominalno je viša za 16,1 posto, a realno viša za 12,0 posto. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za decembar 2025. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.664 KM i nominalno je viša za 2,6 posto, a realno viša za 2,5 posto, u odnosu na prethodni mjesec.U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom za decembar 2025. nominalno je viša za 16,5 posto, a realno viša za 12,2 posto.Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za decembar 2025. u Federaciji BiH iznosila je 2.599 KM i nominalno je viša za 2,6 posto, a realno viša za 2,5 posto u odnosu na prethodni mjesec.U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna bruto plaća po zaposlenom za decembar 2025. nominalno je viša za 16,5 posto, a realno viša za 12,1 posto.U decembru 2025. ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH je iznosio 546.082. U odnosu na prethodni mjesec broj zaposlenih se smanjio za 0,1 posto.&nbsp;&nbsp;

U decembru 2025. ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH je iznosio 546.082

U FBiH prosječna neto plata u 2025. godini 1.594 KM

U FBiH prosječna neto plaća u 2025. godini 1.594 KM

Warner Bros Discovery razmatra ponovno otvaranje pregovora o prodaji s holivudskim studijem Paramount Skydance, nakon što je primio najnoviju izmijenjenu ponudu, izvijestio je Bloomberg News, pozivajući se na osobe upoznate s tim pitanjem.Članovi odbora Warner Brosa raspravljaju o tome da li bi Paramount mogao ponuditi put ka boljem dogovoru, navodi se u izvještaju Bloomberga, dodajući da odbor još nije odlučio kako će odgovoriti i da bi mogao ostati pri trenutnom dogovoru s Netflixom, piše Reuters.Paramount je prošle sedmice poboljšao svoju ponudu za Warner Bros dodavanjem dodatne gotovine dioničarima za svaki kvartal u kojem se dogovor ne zaključi nakon ove godine.Također je pristao pokriti naknadu za raskid ugovora koju bi HBO-ov vlasnik dugovao Netflixu ako bi odustao, iako CBS-ov vlasnik nije povećao svoju ponudu po dionici.Paramount je rekao da je ponudio dioničarima kvartalnu "ticking fee" naknadu od 25 centi po dionici (oko 650 miliona dolara) u gotovini počevši od 2027. godine do zaključenja, te da je pristao pokriti 2,8 milijardi dolara naknade za raskid ugovora s Netflixom.Međutim, nije povećao svoju ponudu od 30 dolara po dionici, čime se vrijednost dogovora procjenjuje na 108,4 milijarde dolara uključujući dug.

Odbor još nije odlučio kako će odgovoriti i mogao bi ostati pri trenutnom dogovoru s Netflixom

Warner Bros razmatra ponovno otvaranje pregovora o prodaji s Paramountom

Sve više građana u BiH radi dva ili više poslova kako bi pokrilo osnovne životne troškove. Inflacija i rast cijena hrane i režija dodatno pritišću domaćinstva, dok osnovna plaća rijetko omogućava pristojan život.Ekonomski analitičar Admir Čavalić upozorava da je glavni problem fiskalno opterećenje na rad, što smanjuje motivaciju za formalno zaposlenje i vodi sivom tržištu rada. <h2>Rast cijena</h2>- Rast cijena proizvoda smanjuje raspoloživi dohodak, a porezi i doprinosi dodatno otežavaju položaj radnika. To stvara začarani krug i prisiljava ljude na dodatni rad – kazao je Čavalić za „Dnevni avaz“.

Kao rješenje predlaže rasterećenje rada i povećanje produktivnosti, što bi omogućilo veće naknade za rad.<h2>Izmjene zakona</h2>Predstavnik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović dodaje da prosječna plaća od 1.620 KM nije dovoljna za život jednog radnika i njegove porodice.- Većina radnika radi samo jedan posao, ali mali prihodi prisiljavaju neke da uzmu dodatni rad. Poslodavci i država moraju osigurati plate koje omogućavaju normalan život bez dodatnog opterećenja – ističe Kurtović za “Dnevni avaz”.

Sindikat predlaže izmjene zakona o minimalnoj plaći i porezima, te potpisivanje Općeg kolektivnog ugovora.<h2>Sociolog: Društvene posljedice</h2>- Rad na više poslova dugoročno iscrpljuje, povećava rizik od sagorijevanja i smanjuje vrijeme za porodicu i zajednicu. Stvara osjećaj nesigurnosti i anksioznost, dok socijalna kohezija slabi jer ljudi nemaju vremena za solidarnost i društveni angažman –kaže sociolog Emir Begović za „Dnevni avaz“.On podsjeća da osnovna plaća nije dovoljna zbog strukturalnih nejednakosti i slabog pregovaračkog položaja radnika.- Živimo u zemlji gdje ljudi rade, ali ne mogu živjeti od svog rada. Paradoks zaposlenog siromaštva ozbiljno ugrožava porodicu, zajednicu i društvo u cjelini – naglašava Begović.Stručnjaci se slažu da je potrebno osigurati dostojanstvene uslove rada, jačati sindikate i kolektivno pregovaranje, te uvesti minimalnu plaću koja prati stvarne troškove života.- Rad ne smije svesti čovjeka na puko sredstvo proizvodnje. Samo kombinacijom pravne zaštite, ekonomske pravednosti i društvenih vrijednosti moguće je dugoročno poboljšati kvalitet života radnika – zaključuje Begović.

Poslodavci i država moraju osigurati plate koje omogućavaju normalan život, rekao je Kurtović

Jedna plaća nije dovoljna, radnici traže dostojanstvo

Proteklih dana dosta se govori o promjenama na listi najrazvijenijih općina u Federaciji BiH prema fiskalnom prometu, koji predstavlja ukupne tokove novca i jedan od ključnih pokazatelja ekonomske aktivnosti.Kako je ranije objavio <a href="https://www.biznisinfo.ba/ovo-je-najsiromasnija-opcina-u-fbih-nekad-su-bili-medju-najbogatijima/">BiznisInfo.ba</a>, fiskalni promet u januaru ove godine u FBiH znatno je smanjen, što je dovelo do promjena u poretku općina na vrhu liste. Novi Grad Sarajevo preuzeo je prvo mjesto od Ilidže, dok je snažan rast zabilježila i općina Tešanj, koja je prestigla Zenicu i Novo Sarajevo.Ukupan fiskalni promet u Federaciji BiH u januaru iznosio je oko pet milijardi KM, što je približno 215 miliona KM manje u odnosu na isti mjesec prošle godine, ukazujući na blagi pad ukupne ekonomske aktivnosti na nivou entiteta.<h2>Ko je na dnu liste</h2>Promjene su zabilježene i na samom dnu liste među općinama koje su ostvarile najmanji fiskalni promet.Na posljednjem mjestu trenutno se nalazi Općina Pale u FBiH, odnosno Pale-Prača. Ova lokalna zajednica zabilježila je veliki pad fiskalnog prometa – sa oko 314 hiljada KM u januaru prošle godine na svega 130 hiljada KM u prvom mjesecu ove godine, što predstavlja smanjenje od gotovo 60 posto.Time je Pale-Prača zauzela posljednju poziciju koju je u januaru prošle godine držala općina Dobretići.Inače, ovo je o jedan od ključnih pokazatelja ekonomske aktivnosti, jer promet registriran putem fiskalnih uređaja pokazuje ukupne “tokove novca” na području jedne općine – kako potrošnju građana, tako i poslovanje kompanija.<h2>Nekada važan privredni centar</h2>Općina Pale-Prača nastala je 1995. godine od dijela nekadašnje općine Pale, a smještena je u zapadnom dijelu Bosansko-podrinjskog kantona.Administrativno sjedište općine nalazi se u Prači, naselju koje ima dugu privrednu tradiciju. Prača je bila jedno od najrazvijenijih naselja u Bosni tokom 14. i 15. stoljeća, posebno poznata po izvozu olova iz obližnjih rudnika.Tokom austrougarskog perioda kroz ovo područje prolazila je željeznička pruga Sarajevo – Višegrad, što je dodatno doprinijelo njegovom ekonomskom razvoju.<h2>Bez velikih postrojenja</h2>Danas se lokalna ekonomija oslanja prvenstveno na poljoprivredu, uključujući ratarstvo, voćarstvo, stočarstvo i pčelarstvo, dok značajan potencijal predstavlja i proizvodnja meda.Pad fiskalnog prometa u januaru pokazuje da se ova lokalna zajednica suočava s ozbiljnim ekonomskim izazovima, uprkos bogatoj privrednoj tradiciji.

Novi Grad Sarajevo preuzeo je prvo mjesto od Ilidže, dok je snažan rast zabilježila i općina Tešanj, koja je prestigla Zenicu i Novo Sarajevo

Ovo je "najsiromašnija" općina u FBiH: Nekad su bili među najbogatijima

Gračanica posljednjih godina doživljava privrednu, ali i trgovačku ekspanziju. Dok svjedočimo zatvaranju preduzeća i gubicima radnih mjesta u zemlji, u ovom gradu su planirana proširenja proizvodnje i nova upošljavanja, piše BHRT.&nbsp;Gračanica, ne samo da je zadržala mjesto jednog od lidera gradova u zemlji po broju privrednih subjekata i stopi zaposlenosti, već i nastavlja sa razvojem. Svjedoči tome i fabrika obuće, u kojoj danas rade i mnogi uposlenici propalih preduzeća, a kompletan asortiman je za njemačko tržište. Uskoro slijedi otvaranje novog preduzeća u Tuzli.- U Lipnici i ovih dana je registracija te nove firme. Ovim putem pozivam sve radnike da koji gravitiraju tom području da se prijave - navela je Vedina Šabić Junuzović, direktorica firme za proizvodnju obuće Gračanica.Plan za proširenje kapaciteta imaju i na farmi jaja u Stjepan Polju, koja je počela sa radom sa tri hiljade koka nosilja, a danas taj broj iznosi 20.000.A širenje kapaciteta podrazumijeva i nova radna mjesta. Vlasnici firme se bave i metaloprerađivačkom industrijom. Međutim, to nije sve. U Gračanici egzistira i jedinstvena zemljoradnička zadruga koja datira od 1954. godine i proizvođači su vlasnici Zadruge.U vremenu kada mnogi proizvođači strahuju za egzistenciju jer nemaju kome prodati mlijeko, ohrabruje i činjenica da će u ovom gradu biti otvorena i mljekara u sklopu Zadruge.Pripreme za otvaranje mljekare u Gračanici privode se kraju i uskoro bi vrata ovog pogona trebala biti otvorena.

U Lipnici i ovih dana je registracija te nove firme, kaže Šabić Junuzović

Gračanica posljednjih godina doživljava privrednu, ali i trgovačku ekspanziju

U ovom bh. gradu pozivaju radnike iz okolnih mjesta da se prijave za posao

Marija Franka Ferera, udovica Mikelea Ferera, vlasnika Ferero grupe poznate po "nuteli", "kinderu" i "ferero rošeu", preminula je u 87. godini, objavili su italijanski mediji.<h2>Nakon smrti supruga naslijedila carstvo</h2>Nakon smrti supruga, tada najbogatijeg čovjeka u Italiji, 2015. godine, nasljedila je carstvo koje se sastojalo od oko 40 fabrika, više od 47.000 zaposlenih i godišnje prodaje koja je prelazila 18 milijardi evra.Međutim, ona nije imala operativnu ulogu, već je bila doživotna počasna predsjednica grupe i Ferero fondacije, a njen sin, Đovani, preuzeo je vođstvo kompanije.Italijanski mediji pišu da je Marija Franka Ferera rođena u Saviljanu 21. januara 1939. godine, da se školovala za prevodioca u Milanu i 1961. godine se zaposlila kao prevodilac i tumač u Fereru, iako, kako je kasnije ispričala, "nije voljela čokoladu".<h2>Ljubav na prvi pogled</h2>Tu je upoznala svog budućeg muža - bila je to ljubav na prvi pogled, i par se venčao 1962. godine.Godinu dana kasnije, rođeno je njihovo prvo dijete, Pjetro, koji je preminuo 2011. godine od iznenadne bolesti, a zatim i Đovani 1964. godine.<h2>Brojna odlikovanja</h2>Njena diskretna filantropska posvećenost donijela joj je brojna odlikovanja, uključujući titulu Viteza Velikog krsta Ordena za zasluge Italijanske Republike, najvišeg odlikovanja zemlje, 2024. godine.Dana 19. decembra, na vanrednoj skupštini akcionara, jednoglasno je imenovana za doživotnu počasnu predsjednicu Ferero grupe."Njenom smrću Italija gubi ličnost koja je, elegancijom i diskretnim dostojanstvom, otjelotvorivala model kompanije koja stvara vrijednost, uvijek pažljive prema potrebama zajednice", riječi su kojima joj je odala počast italijanska premijerka Đorđa Meloni.

Nakon smrti supruga, tada najbogatijeg čovjeka u Italiji, 2015. godine, nasljedila je carstvo koje se sastojalo od oko 40 fabrika

Preminula milijarderka i nasljednica italijanskog Ferero carstva


Sindikati u Njemačkoj pokrenuli su borbu protiv vladinih planova: kancelar Fridrih Merc namjerava u potpunosti ukinuti postojeći Zakon o radnom vremenu.<h2>Brzi sažetak:</h2>- Vlada planira potpuno ukidanje Zakona o radnom vremenu.- Umjesto dnevnog, uvodi se maksimalno sedmično radno vrijeme.- Sindikati strahuju od radnog dana do 13 sati.- Radnici bi sedmično radili čak 73,5 časova.- Umjesto standardnog osmočasovnog radnog dana, radnicima prijete znatno duže smjene.<h2>Kraj osmočasovnog radnog dana?</h2>Radni dan koji počinje u 7 ujutro, a završava se tek u 20 časova, uskoro bi mogao postati stvarnost za milione građana Njemačke. Vlada planira ukinuti fiksno ograničenje od osam sati dnevno i zamijeniti ga maksimalnim sedmičnim radnim vremenom. Dok vlasti govore o "fleksibilizaciji", sindikati se žestoko protive ovim namjerama.<h2>Šta predviđa novi plan?</h2>U koalicionom sporazumu jasno stoji: dnevno maksimalno radno vrijeme od osam sati biće zamijenjeno sedmičnim ograničenjem. Vladin komesar za turizam najavio je da bi odluka o ovoj izmjeni trebala biti donesena već tokom 2026. godine.Kancelar Fridrih Merc (CDU) ide korak dalje, otvoreno govoreći o potpunom ukidanju zakona. Iako se to predstavlja kao veća fleksibilnost, Sindikat prehrambene industrije, industrije pića i ugostiteljstva (NGG) strahuje da bi to u praksi značilo: Radni dani do 13 sati. Radna sedmica do čak 73,5 sati u periodima najvećeg opterećenja.<h2>Oštre reakcije sindikata</h2>Iz sindikata NGG poručuju da se protiv manjka radne snage treba boriti poboljšanjem uslova rada, a ne produžavanjem radnog dana.Njemačka konfederacija sindikata (DGB) već je pokrenula kampanju pod nazivom "Snagom za 8". Na konferenciji u Ingolštatu usvojena je rezolucija "Osam sati je dovoljno – danas i u budućnosti", prenosi Fenix-magazin.„Svako ko danas zahtijeva duže radne dane ignoriše pod kolikim su pritiskom radnici već sada. Na mnogim mjestima granice prihvatljivog su odavno dostignute“, poručeno je sa skupa.

Radna sedmica do čak 73,5 sati u periodima najvećeg opterećenja

Njemačka vlast želi da ukine osam sati rada

Prema podacima Ministarstva trgovine Federacije BiH, prosječna maloprodajna cijena premium bezolovnog benzina 95 (BMB 95) na dan 9. februara 2026. iznosila je 2,31 KM po litru. To predstavlja blago smanjenje od 0,43% u odnosu na prethodni mjesec (2,32 KM). U odnosu na januar 2025., kada je litra koštala 2,45 KM, evidentiran je pad od 5,71%.Prosječna cijena dizela (BAS EN 590, 10 ppm) iznosila je 2,32 KM po litru, što je porast od 1,31% u odnosu na prethodni mjesec (2,29 KM), ali i dalje niža za 7,2% u poređenju s januarom 2025.U regiji, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija imaju najniže prosječne cijene goriva, ali i najveći broj benzinskih pumpi po stanovniku. U BiH trenutno radi 1.205 pumpi (715 u FBiH i 490 u RS) za 3.140.095 stanovnika, što znači da jedna pumpa dolazi na 2.606 stanovnika.Ovi podaci ukazuju na zasićenost tržišta goriva u BiH, a veća konkurencija među pumpama doprinosi održavanju stabilnih i nižih maloprodajnih cijena.

Banke u BiH zaradile 2,4 miliona maraka dnevno

Kako nas samouslužne kase "varaju" da kupimo više nego što nam treba

Kafa na udaru klimatskih promjena: Smanjeni prinosi i povećane cijene

Kenan Mahmutagić sa samo 22 godine iza sebe ima desetke projekata: Mladi programer osvaja tržište zanimljivim aplikacijama

Samo jedan EX-YU aerodrom među 100 najprometnijih u Evropi u 2025.

Željeznice RS-a odbile povećati plate radnicima, poručili da nemaju dovoljno finansijskih sredstava

Izraelska kompanija "Israir" uvodi direktnu avioliniju Tel Aviv - Sarajevo

Koje usluge Centralna banka BiH, zapravo, traži: Tenderi za razonodu i sportske i pozorišne aktivnosti teški 630.000 KM

U FBiH prosječna neto plaća u 2025. godini 1.594 KM

Warner Bros razmatra ponovno otvaranje pregovora o prodaji s Paramountom

Jedna plaća nije dovoljna, radnici traže dostojanstvo

Ovo je "najsiromašnija" općina u FBiH: Nekad su bili među najbogatijima

U ovom bh. gradu pozivaju radnike iz okolnih mjesta da se prijave za posao

Preminula milijarderka i nasljednica italijanskog Ferero carstva

Njemačka vlast želi da ukine osam sati rada

Cijene goriva u BiH među najnižima u regiji: Broj pumpi po glavi stanovnika najveći

Biznis

Banke u BiH zaradile 2,4 miliona maraka dnevno

Kako nas samouslužne kase "varaju" da kupimo više nego što nam treba

Kafa na udaru klimatskih promjena: Smanjeni prinosi i povećane cijene

Kenan Mahmutagić sa samo 22 godine iza sebe ima desetke projekata: Mladi programer osvaja tržište zanimljivim aplikacijama

Samo jedan EX-YU aerodrom među 100 najprometnijih u Evropi u 2025.

Željeznice RS-a odbile povećati plate radnicima, poručili da nemaju dovoljno finansijskih sredstava

Izraelska kompanija "Israir" uvodi direktnu avioliniju Tel Aviv - Sarajevo

Koje usluge Centralna banka BiH, zapravo, traži: Tenderi za razonodu i sportske i pozorišne aktivnosti teški 630.000 KM

U FBiH prosječna neto plaća u 2025. godini 1.594 KM

Warner Bros razmatra ponovno otvaranje pregovora o prodaji s Paramountom

Jedna plaća nije dovoljna, radnici traže dostojanstvo

Ovo je "najsiromašnija" općina u FBiH: Nekad su bili među najbogatijima

U ovom bh. gradu pozivaju radnike iz okolnih mjesta da se prijave za posao

Preminula milijarderka i nasljednica italijanskog Ferero carstva

Njemačka vlast želi da ukine osam sati rada

Cijene goriva u BiH među najnižima u regiji: Broj pumpi po glavi stanovnika najveći