Prema podacima Ministarstva trgovine Federacije BiH, prosječna maloprodajna cijena premium bezolovnog benzina 95 (BMB 95) na dan 9. februara 2026. iznosila je 2,31 KM po litru. To predstavlja blago smanjenje od 0,43% u odnosu na prethodni mjesec (2,32 KM). U odnosu na januar 2025., kada je litra koštala 2,45 KM, evidentiran je pad od 5,71%.Prosječna cijena dizela (BAS EN 590, 10 ppm) iznosila je 2,32 KM po litru, što je porast od 1,31% u odnosu na prethodni mjesec (2,29 KM), ali i dalje niža za 7,2% u poređenju s januarom 2025.U regiji, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija imaju najniže prosječne cijene goriva, ali i najveći broj benzinskih pumpi po stanovniku. U BiH trenutno radi 1.205 pumpi (715 u FBiH i 490 u RS) za 3.140.095 stanovnika, što znači da jedna pumpa dolazi na 2.606 stanovnika.Ovi podaci ukazuju na zasićenost tržišta goriva u BiH, a veća konkurencija među pumpama doprinosi održavanju stabilnih i nižih maloprodajnih cijena.

Prosječna cijena dizela iznosila je 2,32 KM po litru, što je porast od 1,31% u odnosu na prethodni mjesec 

Cijene goriva u BiH među najnižima u regiji: Broj pumpi po glavi stanovnika najveći

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je javni interes za izgradnju priključnog dalekovoda 2 x 220 kV od vjetroelektrane "Široka Draga" do mjesta priključenja u Posušju, čime je otvoren put za pokretanje postupaka eksproprijacije zemljišta na području Livna, Tomislavgrada i Posušja. Riječ je o dalekovodu ukupne dužine oko 46 kilometara, koji će povezati planirani vjetropark sa postojećim dalekovodom Rama – Posušje u sistemu Javnog preduzeća "Elektroprijenos BiH".Kako piše Hercegovina.info, još u novembru 2024. godine u Posušju je trebala biti održana javna rasprava o Studiji uticaja na okolinu za izgradnju ovog dalekovoda. Studiju je izradila konzultantska kompanija Tehnozaštita d.o.o. Mostar. Time je započela procedura okolinskog vrednovanja projekta, dok aktualna odluka Vlade FBiH predstavlja sljedeći ključni korak – formalno proglašenje javnog interesa i otvaranje mogućnosti eksproprijacije zemljišta unutar planiranog koridora širine 30 metara.Eksproprijacija se odnosi na zemljište u katastarskim općinama na području Livna, Tomislavgrada i Posušja, a korisnik eksproprisanog zemljišta bit će "Elektroprenos BiH" a.d. Banja Luka.<h2>Vjetropark od 125 MW na Kamešnici</h2>Vjetropark "Široka Draga" planiran je na južnoj padini planine Kamešnica, na nadmorskoj visini od 1.517 metara, u blizini granice sa Republikom Hrvatskom. Projekat predviđa instalisanu snagu od 125 MW, godišnju proizvodnju od oko 400 GWh električne energije, postavljanje 19 vjetroturbina, te izgradnju približno 20 kilometara pristupnih prometnica.Prema ranijim informacijama investitora, proizvodnja bi mogla biti dovoljna za opskrbu oko 95.000 kućanstava. Nosilac projekta je društvo IMRES Smart Greenergy d.o.o., koje je tokom 2024. godine potpisalo ugovore o konzultantskim uslugama i nadzoru sa kompanijom KREBS+KIEFER International iz Njemačke te o izvođenju građevinskih radova sa kompanijom Roco-Commerce Livno.Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 160 miliona eura, pri čemu građevinski radovi na lokaciji iznose oko 26,5 miliona eura. U tu brojku nisu uključeni troškovi izgradnje dalekovoda.<h2>Dalekovod kao ključna karika</h2>Bez izgradnje dalekovoda, vjetropark ne može isporučivati proizvedenu električnu energiju u prijenosnu mrežu. Upravo zato aktualna odluka o utvrđivanju javnog interesa ima strateški značaj – ona omogućava realizaciju infrastrukturnog segmenta bez kojeg projekat ne može ući u punu funkciju.Rok izgradnje samog vjetroparka ranije je procijenjen na dvije godine, dok će dalja dinamika realizacije dalekovoda zavisiti od postupaka eksproprijacije, ishođenja dozvola i provedbe javnih nabavki.

Bez izgradnje dalekovoda, vjetropark ne može isporučivati proizvedenu električnu energiju u prijenosnu mrežu

Kreće eksproprijacija za vjetroelektranu: Dalekovod dug 46 kilometara prolazi kroz tri općine

Vlada Republike Srpske dala je saglasnost za raskid ugovora o prodaji zemljišta na Jahorini sa kompanijom „Drvo – Export“ iz Teslića.Vlada je u februaru 2024. godine teslićkoj firmi, iza kojeg stoji biznismen Srđan Klječanin Rufi, kao jedinom ponuđaču prodala 56 dunuma zemljišta na Jahorini za 41 milion maraka, piše <a href="https://capital.ba/vlada-srpske-raskida-ugovor-sa-rufijem-vrijedan-41-milion-km/">CAPITAL</a>.Međutim, Ustavni sud BiH je tu odluku osporio.Na sjednici održanoj 6. februara donesena odluka koja ide pravcu raskida ugovora i vraćanja novca.Preciznije, data je saglasnost na prijedlog sporazumnog raskida ugovora, a ministar trgovine i turizma RS Ned Puhovac zadužen da raskid ugovora potpiše.- Sve troškove izrade notarskog ugovora i upisa prava na nepokretnostima snosi Vlada Republike Srpske - navodi se u odluci Vlade.Podsjećamo, premijer RS Savo Minić prošle godine je u intervjuu za CAPITAL otkrio da će Vlada pod pritiskom Ustavnog suda BiH raskinuti ugovor o prodaji zemljišta na Jahorini za 41 miliona KM.Minić je tada otkrio da kupac, u čije ime je nastupao teslićki biznismen Srđan Klječanin Rufi, još uvijek nije ušao u posjed tog zemljišta, zbog čega se obratio Vladi RS.Klječanin je pristao na sporazumni raskid ugovora uz zahtjev da mu Vlada vrati novac, kamate i druge troškove koje je imao na zemljištu u koje nikad nije ušao u posjed.Podsjećamo, Ustavni sud BiH je po zahtjevu 13 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ocijenio da je Odluka o načinu i uslovima prodaje nekretnina u vlasništvu Republike Srpske koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina neustavna.Vladi i resornom ministarstvu je naloženo preduzmu odgovarajuće korake kojima će poništiti sve odluke i aktivnosti koje su zasnovane na osporenoj odluci.Iako je Republika Srpska u početku tvrdila da je odluka neprimjenjiva jer je donesena nakon što je procedura oko prodaje okončana, na kraju su je prihvatili i odlučili da je sprovedu.

Sve troškove izrade notarskog ugovora i upisa prava na nepokretnostima snosi Vlada Republike Srpske, navodi se u odluci Vlade

Vlada RS raskida ugovor sa Rufijem vrijedan 41 milion KM

Na današnjem trgovanjuna Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 22.399,55 KM, kroz 12 transakcija.Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za 0,25 posto i iznosi 837,49 poena.Na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka u iznosu 7.159,19 KM po prosječnoj cijeni od 1,01 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na prošlo trgovanje za 0,98 posto.Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 10.010,43 KM, a najviše je trgovano obveznicama Republika Srpska - ratna šteta 19, u vrijednosti 10.010,43 KM. Prosječna cijena tih obveznica ostvarila je pad od 0,01 posto.Na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren Boska RK a.d. Banja Luka akcijama u iznosu 3.282,63 KM, po prosječnoj cijeni 0,39 KM.Na slobodnom tržištu najveći rast imale su akcije preduzeća Nestro Petrol a.d. Banja Luka (9,33 posto), i tim akcijama danas je trgovano po cijeni 1,64 KM, u vrijednosti 492 KM, objavila je Banjalučka berza.

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 10.010,43 KM

Na Banjalučkoj berzi promet 22.399,55 KM

Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, u saradnji sa Privrednom komorom Brčko distrikta BiH, provodi istraživanje tržišta rada s ciljem prikupljanja relevantnih podataka o potrebama privrede i planovima zapošljavanja u narednom periodu.Istraživanje je usmjereno na identifikovanje traženih zanimanja i kvalifikacija radne snage, kao i na sagledavanje izazova sa kojima se poslodavci suočavaju prilikom zapošljavanja te planova daljeg razvoja poslovanja. Prikupljeni podaci poslužiće kao osnova za redefinisanje i unapređenje programa podrške zapošljavanju.Anketa je namijenjena isključivo pravnim licima – odnosno firmama i poslodavcima registrovanim na području Brčko distrikta BiH. Direktorica Zavoda Tamara Duvnjak-Mitrović istakla je da je februar ove godine rezervisan za provođenje Ankete istraživanja tržišta rada, te da je uveden moderniji, online pristup.- Osim redovnih aktivnosti u Zavodu, februar mjesec je ove godine rezervisan za provođenje Ankete istraživanja tržišta rada. U odnosu na promijenjenu metodologiju i moderniji, online pristup, kao dodatni motiv poslodavcima za učešće ponudili smo dodatne bodove koji će biti uzeti u obzir prilikom bodovanja aplikanata kod zapošljavanja lica iz kategorije teže zapošljivih - navela je Duvnjak-Mitrović.Ona je pojasnila da će firme koje učestvuju u anketiranju moći ostvariti 10 bodova, što je u skladu sa kriterijumima dosadašnjih javnih poziva u kojima se vrednovala saradnja poslodavaca i Zavoda, ali sa manjim brojem bodova.- S obzirom na online pregled, prilikom bodovanja Zavod će imati spisak firmi koje su uradile anketu - dodala je direktorica Zavoda.Iz Zavoda pozivaju sve registrovane firme da izdvoje nekoliko minuta i učestvuju u istraživanju putem online upitnika dostupnog na zvaničnoj web stranici, kako bi zajednički doprinijeli unapređenju tržišta rada i efikasnijem planiranju mjera zapošljavanja.

Istraživanje je usmjereno na identifikovanje traženih zanimanja i kvalifikacija radne snage

Anketa o potrebama privrede u Distriktu

U direkciji JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo danas je potpisan ugovor o nabavci pet novih dampera za potrebe Rudnika mrkog uglja “Kakanj” d.o.o. Kakanj. Ugovor s dobavljačem BPS d.o.o. Ugljevik potpisali su direktor Rudnika Kakanj Iso Delibašić i prokurista Društva Adi Hamidović, u prisustvu generalnog direktora JP Elektroprivreda BiH Sanela Buljubašića i pomoćnika generalnog direktora za zavisna i povezana društva Edina Lapandića.Riječ je o investiciji vrijednoj 10,75 miliona KM, koju je obezbijedila Elektroprivreda BiH u okviru dokapitalizacije rudnika uglja i koja predstavlja prvu nabavku dampera za površinski kop Vrtlište od 2017. godine te nastavak strateških ulaganja u mehanizaciju RMU Kakanj.Novi damperi marke Belaz, nosivosti 90 tona, bit će angažovani na površinskom kopu Vrtlište. Garantni rok je 10.000 radnih sati, uz 8.000 sati na gume. Prema izjavi dobavljača, isporuka se očekuje u roku od četiri mjeseca.<h2>Važnost nabavke</h2>Govoreći o važnosti nabavke damper kamiona za RMU “Kakanj” kao jednog od strateških rudnika za TE Kakanj, generalni direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić je istakao da Elektroprivreda BiH potvrđuje svoju razvojnu ulogu, usmjerenu ka obnovi zastarjele mehanizacije i osiguravanju dugoročno stabilne proizvodnje uglja kao ključnog resursa za elektroenergetski sistem Federacije Bosne i Hercegovine i samim time stvaranje uslova za održiv rad rudnika.- Ugovorom koji smo potpisali, osigurali smo da RMU Kakanj, u narednih četiri mjeseca dobije damper kamione nosivosti od 90 do 100 tona što predstavlja važan iskorak ka unapređenju rada površinskog kopa. Nabavka dampera omogućit će intenziviranje radova na skidanju zaostale otkrivke, što je ključni preduslov za stabilnu eksploataciju potrebnih količina uglja i pouzdan rad TE Kakanj - istakao je generalni direktor Elektroprivrede BiH.<h2>Dodatni kapaciteti</h2>Direktor Rudnika Kakanj Iso Delibašić se osvrnuo na važnost ovog ulaganja i prethodne procese:- Ugovor o isporuci pet novih dampera za RMU Kakanj predstavlja prvu nabavku putem dokapitalizacije Elektroprivrede BiH još od 2017. godine i veliki pomak u našoj borbi za oporavak i stabilnost.Zbog dugogodišnjih zaostataka na otkrivci i nepouzdanosti stare opreme, bilo je neophodno osigurati dodatne transportne kapacitete prilagođene uslovima površinskog kopa i postojećoj infrastrukturi. Nije bilo lakog puta do ovoga. Iza nas su mjeseci upornog rada, stručnih diskusija, analiziranja i planiranja u cilju obezbjeđenja uslova za stabilno poslovanje i dugoročnu perspektivu Rudnika.Ovom i nabavkama iz vlastitih sredstava ulažemo u budućnost i stvaramo uslove za pouzdaniju proizvodnju i sigurnija radna mjesta.

Novi damperi marke Belaz, nosivosti 90 tona, bit će angažovani na površinskom kopu Vrtlište

Potpisan ugovor o nabavci pet dampera za RMU Kakanj: Ulaganje iz sredstava dokapitalizacije vrijedno 10,75 miliona KM

McDonald's je u srijedu objavio kvartalnu zaradu i prihod koji su premašili očekivanja analitičara, budući da njegov pritisak na vrijednost ponovno osvaja kupce.- Slušajući kupce i poduzimajući mjere, poboljšali smo promet i ojačali naše ocjene vrijednosti i pristupačnosti - rekao je izvršni direktor Kris Kempčinski (Chris Kempczinski) u izjavi.Evo što je kompanija izvijestila u usporedbi s onim što je Wall Street očekivao, na temelju ankete analitičara koju je provela LSEG:- Zarada po dionici: 3,12 USD prilagođeno u odnosu na očekivanih 3,05 USD.&nbsp; Prihod: 7 milijardi USD u odnosu na očekivanih 6,84 milijarde USD.&nbsp;Gigant brze hrane izvijestio je o neto dobiti u četvrtom tromjesečju od 2,16 milijardi USD, ili 3,03 USD po dionici, u odnosu na 2,02 milijarde USD, ili 2,80 USD po dionici, godinu ranije.<h2>Neto prihod porastao</h2>Isključujući troškove restrukturiranja i ostale stavke, McDonald's je zaradio 3,12 USD po dionici. Neto prihod porastao je za 10% na 7 milijardi USD.Prodaja kompanije u istim trgovinama porasla je za 5,7%, potaknuta snažnim rastom na domaćem tržištu. Wall Street je predviđao rast prodaje u istim trgovinama od 3,9%, prema procjenama StreetAccounta.Prodaja u istim trgovinama u SAD-u porasla je za 6,8%. U istom razdoblju prošle godine, domaća prodaja u istim trgovinama pala je za 1,4% nakon što je izbijanje E. coli u nekoliko tjedana od početka tromjesečja smanjilo promet. McDonald's je zasluge za povećanje prometa i prodaje ove godine pripisao popularnim promocijama - poput Grinch Meala i Monopoly promocije.<h2>Najveći prodavač čarapa</h2>Gotovo sedam dana McDonald's je bio najveći prodavač čarapa na svijetu, zahvaljujući popularnosti Grinch Meala, koji je uključivao ovo posebno izdanje odjevnog predmeta na mnogim svojim tržištima. Kempczinski je rekao da je kompanija prodala 50 miliona pari globalno u prvih nekoliko dana promocije. To je također bio katalizator za McDonald'sov najveći prodajni dan ikad, prema riječima glavnog financijskog direktora Iana Bordena.Lanac je također proširio svoju ponudu povoljnih cijena ponovnim pokretanjem Extra Value Meals, koji nude otprilike 15% popusta na kombinirane obroke.Podsjetimo, McDonalds zatvorio je sve svoje objekte u Bosni i Hercegovini.

Neto prihod porastao je za 10% na 7 milijardi dolara

Kompanija koja je zatvorila poslovnice u BiH bilježi nevjerovatne podatke: Sedam dana bili najveći prodavač čarapa na svijetu

Njemački automobilski div BMW povukao je stotine hiljada automobila širom svijeta zbog rizika od požara uzrokovanog starterom.Mjera se odnosi na 16 modela proizvedenih između jula 2020. i jula 2022., izvještava francuska novinska agencija AFP.Prema AFP-u, kompanija je objasnila da će vlasnici pogođenih automobila biti pismeno obaviješteni i pozvani da zamijene starter.- Do tada preporučujemo da nakon pokretanja motora - posebno nakon daljinskog pokretanja - ne ostavljaju vozilo bez nadzora dok motor radi - rekli su.Naglasili su da su samo neki od startera u dotičnim modelima problematični. Čak i kod njih, paljenje je krajnja opcija, jer se problem može manifestirati u mnogo blažem obliku.&nbsp;- Požari se javljaju samo u najgorem slučaju - objasnili su.Starter pokreće motor s unutarnjim izgaranjem. U tom slučaju, kratki spoj u solenoidu unutar njega može uzrokovati njegovo pregrijavanje, što može uzrokovati požar.BMW je prošlog septembra opozvao stotine hiljada automobila zbog problema s motorom pokretača. U to vrijeme, modeli su proizvedeni između septembra 2015. i septembra 2021.

Do tada preporučujemo da nakon pokretanja motora - posebno nakon daljinskog pokretanja - ne ostavljaju vozilo bez nadzora dok motor radi, rekli su

BMW povlači stotine hiljada automobila širom svijeta: Mogu se zapaliti

Izvršni odbor Svjetske banke danas je odobrio kredit u iznosu od 70 miliona eura (80,97 miliona američkih dolara) za Bosnu i Hercegovinu, s ciljem unapređenja saobraćajne povezanosti i modernizacije putne infrastrukture, kao ključnih pokretača zapošljavanja i ekonomskog rasta.Projekat prati i grant Evropske unije u iznosu od 8,5 miliona eura (9,99 miliona američkih dolara) kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), što potvrđuje snažnu saradnju međunarodnih partnera.Projekat poboljšanja upravljanja cestovnom imovinom će odgovoriti na ključne potrebe putne mreže u Federaciji BiH.Planirane investicije uključuju rehabilitaciju ili unapređenje oko 150 kilometara prioritetnih magistralnih cesta, u skladu s najvišim standardima sigurnosti i otpornosti. Također će se unaprijediti sigurnost saobraćaja kroz rekonstrukciju raskrsnice Mostar Sjever, jedne od najopasnijih saobraćajnih tačaka u zemlji, te kroz finansiranje mjera smirivanja saobraćaja, jasnije signalizacije i sigurnijih pješačkih prelaza u oko 20 školskih zona.Dodatno, projekat će podržati uspostavu baze podataka o sigurnosti saobraćaja.- Zadovoljstvo nam je podržati napore BiH da unaprijedi svoju putnu infrastrukturu na način koji povećava sigurnost, otpornost i povezanost - izjavio je Kristofer Šeldon (Christopher Sheldon), šef Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru.- Bolji putevi stvaraju nove prilike, povezujući ljude s radnim mjestima, tržištima i uslugama, te pomažući zemlji da napreduje ka standardima EU - dodao je.Osim fizičkih radova, kroz projekat će se ojačati i planiranje te upravljanje putnom mrežom, kako bi se osiguralo adekvatno održavanje infrastrukture i efikasnije korištenje javnih sredstava na duži rok. Projekat uključuje i komponentu za vanredne situacije (Contingent Emergency Response Component), koja omogućava brzo preusmjeravanje sredstava za podršku cestovnom sektoru u slučaju odgovarajuće vanredne situacije.

Svjetska banka: BiH treba ubrzati reforme za jači ekonomski rast i otpornost

Unapređenje ovih prioritetnih cesta, od kojih su mnoge ključne dnevne saobraćajne rute, poboljšat će svakodnevnu mobilnost i proširiti ekonomske mogućnosti širom Federacije BiH.Posebnu korist imat će ruralna područja, gdje su stope siromaštva više, a stanovništvo u velikoj mjeri zavisi od poljoprivrede, zahvaljujući boljem pristupu radnim mjestima, uslugama i trgovini, saopćeno je iz Svjetske banke.

Zadovoljstvo nam je podržati napore BiH da unaprijedi svoju putnu infrastrukturu na način koji povećava sigurnost, otpornost i povezanost 

Svjetska banka odobrila kredit od 70 miliona eura za BiH za bolju saobraćajnu povezanost

Holandski proizvođač piva Heineken najavio je da će ugasiti do 6.000 radnih mjesta, navodeći kao razloge izazovne tržišne uslove i pad prodaje piva.Uprava je poručila da će znatno ubrzati provođenje plana usmjerenog na povećanje produktivnosti i ostvarivanje značajnih ušteda, što uključuje ukidanje između pet i šest hiljada radnih mjesta u iduće dvije godine.- I dalje smo oprezni u našim kratkoročnim očekivanjima uslova na tržištu piva - rekao je izvršni direktor Dolf van den Brink.<h2>Otkazi</h2>Iako čelnici nisu željeli precizirati gdje će otpustiti najveći broj radnika, glavni finansijski direktor dao je naslutiti da je riječ o Evropi.Kompanije s većim udjelom fiksnih troškova mogu ostvariti veću dobit ako povećaju prihode, ali te troškove moraju redovno pokrivati. Veći udio varijabilnih troškova može ograničiti prihod i zaradu, ali znači i manje stalne rashode.- Mnoge inicijative, iako ne isključivo, usmjeravamo stoga na jačanje našeg evropskog poslovanja - dodao je.<h2>Pad prodaje</h2>Heineken je prošle godine prodao 2,4 posto manje piva, pokazuje godišnji izvještaj. Znatniji pad zabilježen je u Evropi i u obje Amerike, za 4,1 odnosno 3,5 posto.Ukupni prihodi Heinekena u 2025. godini iznosili su 34,4 milijarde eura i bili su 4,4 posto manji nego u 2024. Neto dobit iznosila je 2,7 milijardi eura i bila je veća za 4,9 posto, ako se isključe fluktuacije valutnih kurseva, objavila je kompanija.Van den Brink prošlog je mjeseca iznenadio odlukom o odlasku nakon gotovo šest godina na čelu firme, podsjeća AFP. Priznavši da je vodio Heineken "kroz turbulentna ekonomska i politička vremena", novinarima je rekao da odlazi s "pomiješanim emocijama".- Moj prioritet u idućim mjesecima je ostaviti Heineken u najjačoj mogućoj poziciji - rekao je.U oktobru prošle godine pivara je već najavila gašenje ili preraspodjelu 400 radnih mjesta u sklopu reorganizacije sjedišta u Amsterdamu kako bi iskoristila prednosti novih tehnologija.

Heineken je prošle godine prodao 2,4 posto manje piva

Heineken otpušta 6.000 radnika: Pala prodaja piva

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) rekao je da je naredio dodatno povećanje carina za Švicarsku od devet posto jer mu se "nije svidio način na koji mu se jedna švicarska liderka obratila" dok ga je pozivala da ukine carinu.Trump je u intervjuu za Fox Business rekao da je ton Karin Keler- Suter (Keller-Sutter), članice Švicarskog saveznog vijeća, a koju je pogrešno nazvao premijerkom, smatrao "repetitivnim" i "agresivnim".- Uveo sam carine od 30 posto, što je vrlo nisko. Zatim sam primio hitan poziv od, vjerujem, premijerke Švicarske, i ona je bila vrlo agresivna, ali ljubazna, ali i vrlo agresivna. Rekla je: 'Gospodine, mi smo mala zemlja. Ne možemo ovo učiniti. Ne možemo ovo učiniti.' Nisam je mogao skinuti s telefona - rekao je.Ističe da je Keler Suter (Keller-Sutter) konstantno ponavljala da je Švicarska mala zemlja što ga je, kako kaže, dodatno iznerviralo.- Nisam je mogao skinuti s telefona, pa je bilo 30 posto. I nije mi se baš svidio način na koji je razgovarala s nama, pa sam joj umjesto smanjenja, povećao na 39 posto - kazao je Tramp.Slične primjedbe Tramp je dao nekoliko sedmica ranije na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je pokazao da ne zna da li Švicarska ima premijera ili predsjednika.- Pretpostavljam da premijerka, ne znam, predsjednik, premijerka je nazvala, žena. I ona je bila vrlo repetitivna. Rekla je: Ne, ne, ne, ne možete to učiniti, 30 posto. Mi smo mala, mala zemlja. Ali ja sam rekao: Možda ste mali, ali imate veliki deficit - istakao je Tramp.

Švicarska nema premijera niti izvršnog predsjednika.&nbsp;Umjesto toga, zemljom kolektivno upravlja Federalno vijeće od sedam članova.

Tramp razmatra slanje još jednog nosača aviona

Tramp razmatra slanje još jednog nosača aviona prema Iranu

Međutim, američki i švicarski pregovarači su u novembru postigli preliminarni dogovor o smanjenju carinske stope na 15 posto, a švicarska industrija se obavezala da će investirati 200 milijardi dolara u Sjedinjene Države do kraja 2028. godine.

 Nisam je mogao skinuti s telefona, pa je bilo 30 posto. I nije mi se baš svidio način na koji je razgovarala s nama, pa sam joj umjesto smanjenja, povećao na 39 posto, kazao je Tramp

Tramp ne zna da li Švicarska ima premijera: "Zvala me neka žena, bila je agresivna, pa sam im povećao carine"

Ford je završio posljednji kvartal s velikim gubicima od 11,1 milijardi dolara, prema rezultatima koje je objavio američki automobilski gigant. Odlučujući faktori bili su restrukturiranje njegovog poslovanja s električnim vozilima koje je poslovalo s velikim gubicima, požar kod dobavljača aluminija i uvozne tarife američkog predsjednika Donalda Trumpa.Američki proizvođač automobila već je najavio otpis od 19,5 milijardi dolara za vozila na baterije. Ford je isti kvartal prošle godine završio s profitom od 1,8 milijardi dolara.Prodaja je pala za 5% u odnosu na prethodnu godinu na 45,9 milijardi dolara.Na nivou divizije, slika je bila slična prethodnim kvartalima: divizija električnih automobila zabilježila je operativni gubitak od 1,2 milijarde dolara. U međuvremenu, automobili sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem donijeli su Fordu operativnu dobit od 727 miliona dolara, a divizija komercijalnih vozila zaradila je oko 1,2 milijarde dolara na osnovu toga.Nakon uspjeha Tesle, veliki američki proizvođači automobila General Motors, Ford i Stellantis uložili su milijarde dolara kako bi u svoje modelne linije dodali više električnih automobila.U budućnosti, Ford se namjerava više fokusirati na hibridna vozila - i na manje modele u segmentu električnih automobila. Potpuno električna verzija velikog pick-up kamioneta F-150 je ukinuta.

Nakon uspjeha Tesle, veliki američki proizvođači automobila General Motors, Ford i Stellantis uložili su milijarde dolara

Ford nema informacije o bilo kakvim prijavama o nesrećama

Američki proizvođač automobila Ford objavio velike gubitke

RMU Kakanj nabavio je dva nova terenska vozila koja će značajno olakšati rad službi na terenu te omogućiti brže intervencije i rad u zahtjevnim terenskim poslovima.

Proširenje voznog parka, nastavak je kontinuiranog ulaganja i tehničkog jačanja proizvodnih kapaciteta.<h2>Unaprijeđenje terenskog rada</h2>Dva nova terenska vozila koja značajno će unaprijediti terenski rad na PK Vrtlište jer veliki broj dampera i bagera kao i druge neophodne mehanizacije s kojom raspolaže RMU, zahtjeva kontinuirano održavanje i popravku. Staro terensko vozilo, zamijenjeno je novim vozilima koja će u značajnoj mjeri olakšati izlazak u radilište, prevoz neophodnog alata i dijelova u slučaju kvarova te generalno unaprijediti proizvodni proces.

- Mi svakodnevno imamo dvije, tri i više intervencija na podizanju i popravci mehanizacije. Neophodna su nam ova vozila s obzirom da smo imali i imamo jednu nivu u jako lošem stanju koju smo uspjeli da podignemo i da od ništa sa njom vršimo intervencije i izlazak u radilište. Ove nove nive će nam jako puno značiti i doprinijeti u bržim intervencijama i osposobljavanju i vraćanju mehanizacije u rad, istakao je Amir Škulj, poslovođa na eksploataciji i održavanju damper vozila i mašinske službe RMU Kakanj.- Ova dva nova vozila će nam dosta pomoći u otklanjanju kvarova i intervenciji na terenu što se dešava veoma često. Dese se neke stvari i moramo duže čekati za prevoz kako bi izašli na intervenciju, to dodatno otežava proizvodnju dok mi dođemo da otklonimo kvarove, naglasio je Semir Vehab, referent za dijagnostiku na održavanju dampera i pomoćne mehanizacije RMU Kakanj.<h2>Brže i sigurnije reakcije</h2>Nabavka ovih vozila dio je planskog pristupa uprave RMU Kakanj koji je usmjeren na tehničko jačanje, organizaciju i dugoročnu stabilnost. Fokus je na efikasnijem funkcionisanju na terenu i stvaranju uslova za brže i sigurnije reakcije u svakodnevnom radu.

- Ovo je još jedan primjer ulaganja RMU Kakanj u tehničko jačanje proizvodnih kapaciteta i poboljšanja uslova rada naših zaposlenika. Brz i siguran dolazak ljudi, alata i rezervnih dijelova do radilišta ključan je za održavanje dinamike proizvodnje i pravovremene intervencije na mehanizaciji. Danas evo, zahvaljujući planskim ulaganjima i sistemskom pristupu uprave, osiguravamo da se problemi rješavaju brže, a proizvodni procesi odvijaju stabilnije - kazao je Iso Delibašić, direktor RMU Kakanj.I ova nabavka kojom se povećava sigurnost zaposlenika i efikasnost rada, što je od posebnog značaja u vanrednim okolnostima i na teško pristupačnim lokacijama, nastavak je kontinuiranog ulaganja RMU Kakanj u modernizaciju opreme i jačanje proizvodnih kapaciteta, poručeno je iz RMU Kakanj.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Fokus je na efikasnijem funkcionisanju na terenu i stvaranju uslova za brže i sigurnije reakcije u svakodnevnom radu

RMU Kakanj nabavio dva nova terenska vozila, direktor Delibašić: Nastavljamo s jačanjem kapaciteta

Porezna uprava Federacije BiH je u januaru 2026. naplatila 650.610.816 KM javnih prihoda, što je u odnosu na januar 2025. više za 14.710.446 KM, ili za 2,31 posto.Na dan 31. januara 2026. broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH je 134.757, a na dan 31. januara 2025. broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH iznosio je 131.714.Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. januara 2026. je 542.373.Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH na dan 31.1.2026. godine do 35 godina života zaposleno je 162.889, ili 30,03 posto, a preko 36 godina života zaposleno je 379.484 ili 69,97 posto.Na dan 31. januara 2026. u Federaciji BiH zaposleno je 300.805, ili 55,46 posto muškaraca i 241.568 ili 44,54 posto žena.Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 31. januara 2026. na području Federacije BiH instaliran je ukupno 110.261 fiskalni uređaj, putem kojih je u januaru 2026. evidentiran ukupan promet u iznosu 5.050.002.598,67 KM.Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 31. januara 2026. je Općina Centar Sarajevo na čijem području je instalirano 7.247 fiskalnih uređaja.Općina na kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u januaru 2026. je Općina Novi Grad Sarajevo, na čijem području je evidentiran ukupan promet u iznosu 421.787.300,59 KM, saopćeno je iz PUFBiH.

Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. januara 2026. je 542.373

Porezna uprava FBiH u januaru naplatila 650.610.816 KM javnih prihoda

Prema podacima Centralne banke BiH (CBBiH), inflacija u BiH je u trećem kvartalu 2025. godine dostigla 4,4%, dok je u eurozoni iznosila 2,1%. Ukupna inflacija u prvih devet mjeseci prošle godine jačala je prvenstveno zbog baznog efekta, rasta cijena hrane i električne energije, te je dosegla 3,9%.&nbsp;Na rast inflacije utjecale su i veće prosječne realne plate nakon povećanja minimalnih plata, što se prelilo na cijene usluga. Na kraju septembra, inflacija je iznosila 4,2%, što je 3,4 procentna poena više nego u istom periodu prethodne godine.<h2>Režijski troškovi</h2>Najveći godišnji rast cijena zabilježen je u kategorijama hrana i bezalkoholna pića (9,2%), usluge restorana i hotela (7,6%) i zdravstvene usluge (6,0%). Ipak, krajem trećeg kvartala, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su sporije za 3 procentna poena u odnosu na kraj prethodnog kvartala.U prvih devet mjeseci 2025. godine, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 8,7%, dok su režijski troškovi rasli zbog poskupljenja električne energije za domaćinstva u oba entiteta.S druge strane, prevoz je zabilježio pad cijena od 2,3%, što je peti kvartal zaredom, dok je odjeća i obuća, koja djeluje deflatorno na potrošačke cijene, pala za 6,2%. Hrana i režije zajedno čine preko 52% ukupne potrošnje domaćinstava, što direktno smanjuje realnu kupovnu moć građana, piše Forbes.<h2>Rekordne vrijednosti</h2>CBBiH upozorava da će u narednom periodu inflaciju dodatno podizati rast cijena električne energije i plata, čiji efekti prelijevaju na cijene usluga. Na agregatnom nivou, indeks potrošačkih cijena dostigao je rekordne vrijednosti: prosječan rast cijena u odnosu na 2021. godinu iznosi 28,2%.&nbsp;Cijene usluga restorana i hotela porasle su za 45,3%, dok su usluge prevoza i lične njege rasle 40,5% i 35,8%, respektivno.Dino Osmanbegović, bankarski i finansijski ekspert, pojašnjava za Forbes BiH da je inflacija u BiH od 2024. nadalje tzv. "demand pull"&nbsp; tip – domaća inflacija – za razliku od "uvezene" inflacije od 2021. do 2023. godine, što znači da je odgovornost zemlje za reagiranje veća.

Na kraju septembra, inflacija je iznosila 4,2%, što je 3,4 procentna poena više nego u istom periodu prethodne godine

Centralna banka BiH: Inflacija u BiH duplo veća nego u Evropi

Međunarodni aerodrom Tuzla (MAT) priprema se za značajan razvoj – krajem marta očekuje se dolazak drugog baznog aviona Wizz Aira, što će dodatno povećati kapacitete aerodroma i omogućiti širenje mreže destinacija.Direktor aerodroma, Dževad Halilčević za "Avaz" je kazao da je prvi bazni avion već doveo četiri nove linije prema Kelnu, Hamburgu, Mastrihtu (Maastricht) i Malmeu.- Dolaskom drugog aviona planiramo dodatno proširenje mreže i uvođenje novih destinacija koje će Tuzlu učiniti još bolje povezanim s Evropom – ističe Halilčević za "Avaz".<h2>Novi letovi</h2>Sa dolaskom drugog baznog aviona, planirano je uvođenje novih linija prema: Berlinu i Frankfurt-Hahnu (Njemačka), Geteborgu (Švedska), Parizu (Francuska), Bratislavi (Slovačka), Larnaki (Kipar).Ovaj potez omogućava Tuzli znatno bolju povezanost s evropskim gradovima i jača njen turistički i poslovni potencijal.<h2>Turističke linije</h2>Za ljeto je najavljena nova sezonska linija za Cirih, koju će od 9. jula uspostaviti Chair Airlines. Dva turistička operatora planiraju redovne letove tri puta sedmično za Antaliju, dok je moguće i uvođenje linija prema Egiptu, čime aerodrom dobija dodatni turistički potencijal.-	Dolazak drugog baznog aviona i nove linije ne samo da povećavaju kapacitete aerodroma, već i omogućavaju putnicima iz BiH lakšu i bržu povezanost s ključnim evropskim destinacijama – naglašava Halilčević za "Avaz".

Dolazak drugog baznog aviona i nove linije ne samo da povećavaju kapacitete aerodroma, već i omogućavaju putnicima iz BiH lakšu i bržu povezanost s ključnim evropskim destinacijama, naglašava Halilčević za "Avaz"

Cijene goriva u BiH među najnižima u regiji: Broj pumpi po glavi stanovnika najveći

Kreće eksproprijacija za vjetroelektranu: Dalekovod dug 46 kilometara prolazi kroz tri općine

Vlada RS raskida ugovor sa Rufijem vrijedan 41 milion KM

Na Banjalučkoj berzi promet 22.399,55 KM

Anketa o potrebama privrede u Distriktu

Potpisan ugovor o nabavci pet dampera za RMU Kakanj: Ulaganje iz sredstava dokapitalizacije vrijedno 10,75 miliona KM

Kompanija koja je zatvorila poslovnice u BiH bilježi nevjerovatne podatke: Sedam dana bili najveći prodavač čarapa na svijetu

BMW povlači stotine hiljada automobila širom svijeta: Mogu se zapaliti

Svjetska banka odobrila kredit od 70 miliona eura za BiH za bolju saobraćajnu povezanost

Heineken otpušta 6.000 radnika: Pala prodaja piva

Tramp ne zna da li Švicarska ima premijera: "Zvala me neka žena, bila je agresivna, pa sam im povećao carine"

Američki proizvođač automobila Ford objavio velike gubitke

RMU Kakanj nabavio dva nova terenska vozila, direktor Delibašić: Nastavljamo s jačanjem kapaciteta

Porezna uprava FBiH u januaru naplatila 650.610.816 KM javnih prihoda

Centralna banka BiH: Inflacija u BiH duplo veća nego u Evropi

Iz Aerodroma Tuzla za "Avaz": Avionom do Kelna, Hamburga, Mastrihta i Malmea

Biznis

Cijene goriva u BiH među najnižima u regiji: Broj pumpi po glavi stanovnika najveći

Kreće eksproprijacija za vjetroelektranu: Dalekovod dug 46 kilometara prolazi kroz tri općine

Vlada RS raskida ugovor sa Rufijem vrijedan 41 milion KM

Na Banjalučkoj berzi promet 22.399,55 KM

Anketa o potrebama privrede u Distriktu

Potpisan ugovor o nabavci pet dampera za RMU Kakanj: Ulaganje iz sredstava dokapitalizacije vrijedno 10,75 miliona KM

Kompanija koja je zatvorila poslovnice u BiH bilježi nevjerovatne podatke: Sedam dana bili najveći prodavač čarapa na svijetu

BMW povlači stotine hiljada automobila širom svijeta: Mogu se zapaliti

Svjetska banka odobrila kredit od 70 miliona eura za BiH za bolju saobraćajnu povezanost

Heineken otpušta 6.000 radnika: Pala prodaja piva

Tramp ne zna da li Švicarska ima premijera: "Zvala me neka žena, bila je agresivna, pa sam im povećao carine"

Američki proizvođač automobila Ford objavio velike gubitke

RMU Kakanj nabavio dva nova terenska vozila, direktor Delibašić: Nastavljamo s jačanjem kapaciteta

Porezna uprava FBiH u januaru naplatila 650.610.816 KM javnih prihoda

Centralna banka BiH: Inflacija u BiH duplo veća nego u Evropi

Iz Aerodroma Tuzla za "Avaz": Avionom do Kelna, Hamburga, Mastrihta i Malmea