Javna svađa između bivšeg gradonačelnika Mostara Safeta Oručevića i bivšeg premijera Federacije BiH Edhema Bičakčića o navodnom odbijanju velikih tursko-američkih investicija možda djeluje kao lični obračun političkih veterana, ali u stvarnosti razotkriva suštinu domaćeg investicionog modela - u BiH se godinama više ulaže u najave nego u realizaciju.Dok se političari prepiru oko zasluga, iza njih ostaje dugačak niz projekata koji su pompezno najavljivani, predstavljani kao historijski iskoraci i razvojne prekretnice, a koji su završili kao makete, studije izvodljivosti ili puke političke parole.<h2>"Čudo" u Trnovu</h2>Jedan od takvih primjera je Buroj Ozone u Trnovu, višegodišnje najavljivani turističko-rezidencijalni kompleks koji je tadašnji načelnik Ibro Berilo predstavljao kao investiciju koja će promijeniti ekonomsku sliku općine. Godinama su najavljivani hoteli, apartmani i nova radna mjesta, govoreno je o ulaganju više od četiri milijarde KM, ali projekt nikada nije izašao iz faze obećanja.

Sličnu sudbinu dijele i infrastrukturni projekti od „strateškog značaja“. Aerodrom Trebinje deceniju i po se periodično vraća u javnost kao gotova stvar - s investitorima, rokovima i mapama letova - ali bez ijednog stvarnog koraka ka izgradnji. Isto važi i za Aerodrom Bihać, koji je trebao biti razvojni generator Unsko-sanskog kantona, a ostao je simbol beskrajnih studija i promijenjenih lokacija.

Na taj domaći investicioni folklor savršeno su se nadovezale i kineske najave. Fabrika za proizvodnju rigips ploča u Ugljeviku, vrijedna približno 50 miliona eura, najavljena je 2022. godine uz obećanja o stotinu novih radnih mjesta. Tri godine kasnije - fabrike nema, rokovi su pomjereni, a nova nada vezana je za kraj 2026. godine.<h2>Tišina investitora</h2>Ni COSCO-ov “Land–Sea Express” u Tuzli, koji je trebao grad povezati s lukama Rijeka i Ploče i uključiti ga u “Novi put svile”, nikada nije zaživio kao stalni servis. Ostali su tek povremeni, ad hoc transporti i potpuna tišina investitora.Najveće kinesko direktno ulaganje, vjetropark Ivovik, pretvorilo se u pravnu i društvenu dramu obilježenu sudskim sporovima, optužbama za nezakonito oduzimanje zemljišta i sumnjama u način dodjele koncesija.<h2>Zajednički imenitelj</h2>Zajednički imenitelj svih ovih slučajeva - od Trnova i Bihaća do Ugljevika i Ivovika - jeste obrazac u kojem su najave važnije od gradilišta, a politički poeni vredniji od stvarnih rezultata. Investicije služe kao sredstvo političke promocije, dok se odgovornost gubi u magli pomjerenih rokova i novih obećanja.

Od kineskih fabrika do domaćih megaprojekata, desetine milionskih ulaganja ostale su na nivou najava, studija i političkih obećanja

Blok 7: Jedna od najvećih propalih investicija

Šta se desilo s najavljivanim milionskim projektima: Najveće investicije u BiH kojih nije bilo

Vlada Federacije BiH usvojila je Informaciju o zaprimljenom Pismu namjere američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, čime je otvoren institucionalni i transparentan dijalog o mogućnostima razvoja ključnih infrastrukturnih projekata u Federaciji BiH, prije svega u oblasti energetike i saobraćaja.Usvojena Informacija ne znači dodjelu koncesije niti preuzimanje bilo kakvih obaveza, već predstavlja osnov za razgovore, analize i razmatranje mogućih modela saradnje, isključivo u skladu sa važećim zakonodavstvom i javnim interesom.<h2>Energetska sigurnost</h2>Pismo namjere, koje je Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije dostavila kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, odnosi se na integrisani infrastrukturni okvir koji uključuje razvoj nove gasne interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske (Južna interkonekcija), izgradnju gasnih elektrana s pratećom gasnom infrastrukturom, kao i modernizaciju međunarodnih aerodroma u Sarajevu i Mostaru.Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić istakao je da današnja odluka Vlade predstavlja odgovoran i realan institucionalni korak ka jačanju energetske sigurnosti Federacije BiH.- Federacija BiH se danas snabdijeva prirodnim gasom iz samo jednog pravca i iz jednog izvora. To je ozbiljan rizik, posebno u zimskim mjesecima. Južna interkonekcija je strateški projekat koji nam omogućava diverzifikaciju izvora i pravaca snabdijevanja, veću sigurnost i stabilniji energetski sistem - izjavio je ministar Lakić, te naglasio da Vlada FBiH jasno razdvaja pojedinačne projekte i da će se svaki od njih razmatrati odvojeno, transparentno i isključivo u okviru zakona.- Ovo nije odluka o koncesiji niti ugovor. Ovo je poruka da Federacija BiH želi razgovarati, analizirati i planirati odgovorno. Svi procesi će biti javni, zakoniti i vođeni u interesu građana - poručio je Lakić.<h2>Širi razvoj FBiH</h2>On je dodao da je izgradnja nove gasne infrastrukture važna i za širi razvoj Federacije BiH, uključujući stabilnost elektroenergetskog sistema, industrijski razvoj i modernizaciju saobraćajne infrastrukture, istaknuvši: „Pouzdana energija je osnov za razvoj industrije, nova radna mjesta i jačanje međunarodne povezanosti. Naš cilj je dugoročno stabilan, siguran i održiv energetski sistem Federacije BiH.“Zaključkom Vlade Federacije BiH zaduženo je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da nastavi institucionalni dijalog u okviru svojih nadležnosti, te da, po potrebi, pripremi izmjene i dopune Zakona o južnoj interkonekciji kako bi se omogućila realizacija projekta i kroz druge modele, uključujući i koncesioni model. Ministarstvo će o svim narednim aktivnostima redovno informisati Vladu Federacije BiH i javnost.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić istakao je da današnja odluka Vlade predstavlja odgovoran i realan institucionalni korak ka jačanju energetske sigurnosti

Vlada FBiH dobila pismo namjere američke kompanije za Južnu interkonekciju i aerodrome u Sarajevu i Mostaru

Komisija za budžet i finansije Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sjednici naredne sedmice razmatrat će principe izmjena i dopuna Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač Predstavnički dom PS BiH. <h2>Retroaktivno se vrše isplate</h2>Izmjene Zakona propisuju da se u slučaju neusvajanja budžeta institucija BiH, uposlenicima retroaktivno vrše isplate umanjene plate.- Osnovica za obračun plaće primjenjuje se od 1. januara tekuće godine za tu godinu, te će nadležne institucije osigurati retroaktivnu isplatu razlike u plaći, u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana usvajanja budžeta, ako budžet za narednu fiskalnu godinu ne bude usvojen do 31. decembra tekuće godine, navedeno je u prijedlog zakonskog rješenja. Iz primjene ovih odredbi izuzeti su izabrani i imenovani zvaničnici, kao i rukovodeči državni službenici. - Cilj donošenja odluke je popravljanje teškog materijalnog položaja zaposlenih, smanjenje netransparentnog trošenja, ukidanje diskriminacije u odnosu na zaposlene u organima vlasti entiteta, ali i izbjegavanje tužbi koje su sada moguće primjenom novog kolektivnog ugovora, koji zahtjeva automatsku godišnju korekciju osnovice bez vezivanja za novi budžet. Naime, takve parnice će saglasno stavovima entitetskih vrhovnih sudova i Ustavnog suda BiH sigurno biti uspješne, ali će pored uvećanih plaća od 1. januara svake godine država morati isplatiti i sudske troškove kao i troškove zastupanja i zatezne kamate, što će u jednom momentu uzrokovati milionske štete za budžet - navedeno je.<h2>Oštećeni nedonošenjem budžeta</h2>Razlog za donošenje zakona jeste, kako je istaknuto, otklanjanje trenutnog lošeg položaja zaposlenih institucijama Bosne i Hercegovine i to državnih službenika, zaposlenika, policijskih i ostalih službenika kao i profesionalnih vojnih lica koji su oštećeni nedonošenjem budžeta u ustavnim i zakonskim rokovima.- Naime, budžet se rijetko donosi u propisanim rokovima, a to je do kraja godine (31.12.) za sljedeću budžetsku godinu. Kao rezultat toga, u uslovima promjenjive osnovice koja se sada prilagodava prosječnoj plaći, sve dok se budžet ne donese zaposleni primaju umanjenu plaću po staroj osnovici. Međutim, budžet se planira kao da će se cijele godine plaće isplaćivati po novom koeficijentu, što rezultira viškom na poziciji plaća i naknada koji se troši u razne svrhe, ali gotovo uvijek netransparentno - naglašeno je.Ovo pitanje, ističe se, nije bilo važno kada se osnovica nije mijenjala, ali postaje izuzetno važno u uslovima galopirajuće inflacije, kada prosječna plaća raste, a plaće zaposlenih u institucijama ostaju iste.

Razlog za donošenje zakona jeste, kako je istaknuto, otklanjanje trenutnog lošeg položaja zaposlenih institucijama Bosne i Hercegovine

Uposlenim u institucijama BiH razlika isplate plaće

Uposlenim u institucijama BiH razlika isplate plaće bez obzira kada se usvoji budžet

Već godinama iznosi na bankovnim računima građana BiH rapidno rastu, što ekonomski stručnjaci pripisuju nedostatku mogućnosti za ozbiljne investicije, a s druge strane i stvaranju crnih fondova u teškim vremenima. Ukupni depoziti domaćih sektora veći su od 36,5 milijardi KM.Prema podacima Centralne banke BiH, depoziti stanovništva premašili su&nbsp;18,8 milijardi KM i za godinu su porasli za 1,94 milijarde KM. <h2>Mali interes</h2>Trend rasta bilježe i zemlje regiona pa su, prema podacima Hrvatske narodne banke, stanovnici susjedne države na kraju septembra prošle godine na računima imali 118,35 milijardi eura. Ušteđevinu najčešće čuvaju štednjom na računima ili oročenjem, ali imaju više mogućnosti ulaganja u vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova, pa i investicijsko zlato, koje je građanima BiH još nedostupno. U BiH, čini se, kupovina nekretnina predstavlja najzastupljeniji vid čuvanja vrijednosti kapitala.

- Nemate puno mogućnosti kako da plasirate višak dohotka. Naše tržište kapitala nije toliko široko i svojim prinosima na određene investicije nije dovoljno zainteresiralo ljude. I za ulaganje u državne trezorske zapise je jako mali interes. Cijela regija ima isti problem i onda se ljudi opredjeljuju za najsigurnije, da čuvaju novac na banci, jer tada mu je novac najlikvidniji i može ga u svakom momentu uzeti sebi – kaže profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Nikola Papac.S druge strane, Papac smatra da ukupan iznos štednje predstavlja nominalno veliku sumu novca, ali su individualne štednje nedovoljne za ozbiljnije investicije.- Masa običnih, malih ljudi uštedila je nešto novca, kojeg drži stalno raspoloživim na računu i uopće ne razmišljaju da ga ulože i kapitaliziraju. Ukupan iznos je velika suma, ali individualno su u pitanju mali iznosi običnih ljudi koji razmišljaju skromnije – pojašnjava profesor Papac.<h2>Potencijal ekonomije</h2>Profesor iz oblasti finansija na Internacionalnom Burch univerzitetu Ermin Cero cijeni da je šteta što milijarde, koje na računima gube svoju vrijednost, nisu iskorištene.

- Šteta je višestruka. Gube se značajni iznosi na pasivnoj štednji zbog inflacije, jer je stopa inflacije veća od kamatnih stopa na depozite, pa realna vrijednost novca pada. Drugo, investicijski potencijal ekonomije je smanjen, jer u razvijenim zemljama višak se investira u projekte, na tržište kapitala, inovacije. I treće, ovo stvara višak likvidnosti kod banaka, što dodatno drži kamate niskim i na taj se način također demotivira ulaganje. Najlakši i najbrži način za iskorištavanje ovog potencijala je razvoj domaćeg tržišta obveznica, uz prateće javne kampanje kojima bi se građani edukovali o sigurnosti i prednostima ulaganja u ovakve instrumente – ističe Cero.

Gube se značajni iznosi na pasivnoj štednji zbog inflacije

Na računima građana blizu 19 milijardi KM

Kritičari su upozoravali na potencijalnu prijetnju po nacionalnu bezbjednost zbog blizine lokacije finansijskom centru u Londonu.Kina je 2018. godine kupila lokaciju planirane nove ambasade u Rojal Mint Kortu, blizu Londonske kule, za 255 miliona funti.Izražena je zabrinutost da bi kineski operativci mogli da iskoriste ovu lokaciju za prisluškivanje i neovlašćeno prikupljanje informacija.Dodatna pitanja o prirodi prijetnje koju predstavlja Peking pokrenuta su prošle godine, nakon što je propao sudski postupak protiv dvojice muškaraca optuženih za špijunažu u korist Kine.<h2>Uzete sve relevantne okolnosti</h2>Stiv Rid, državni sekretar za stanovanje, zajednice i lokalnu samoupravu, naveo je u saopštenju:- Prilikom donošenja ove odluke uzete su u obzir sve relevantne okolnosti. Odluka je sada konačna, osim ako ne bude osporena pred sudom - naveo je Rid.&nbsp;U izveštaju urbanističkog inspektora, objavljenom danas, dva puta se navodi da su odluke o ambasadama „neutralne po pitanju koja je to država", i da "nije moguće diskriminisati na osnovu potencijalne namjene".- U suprotnom, to bi moglo dovesti do neodržive situacije u kojoj bi ambasada jedne države bila dozvoljena, dok bi ambasada druge države bila odbijena -&nbsp; rečeno je.<h2>Proces započet 2018. godine&nbsp;</h2>Dalje se u izvještaju navodi:- U tom smislu, bilo kakav etički ili sličan prigovor protiv otvaranja ambasade za određenu zemlju ne može predstavljati relevantan urbanistički razlog - navodi se&nbsp;Britanska vlada je saopštila da odluka slijedi proces započet 2018. godine.- Nakon opsežnih pregovora u posljednjim mjesecima, kineska vlada se saglasila da objedini svojih sedam postojećih lokacija u Londonu na jednu lokaciju, što donosi jasne bezbjednosne prednosti - saopšteno je.

Izražena je zabrinutost da bi kineski operativci mogli da iskoriste ovu lokaciju za prisluškivanje i neovlašćeno prikupljanje informacija



Izgradnja kineske „superambasade“ u Londonu,

Strahuje se da će se koristiti za prisluškivanje: Kina gradi "superambasadu" vrijednu 255 miliona funti

Na današnjem okruglom stolu u Sarajevu posvećenom povećanju fleksibilnosti elektroenergetskog sistema, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta elektroenergetičara (BHK CIGRE) Zijad Bajramović istakao je da se elektroenergetski sektor nalazi u periodu ubrzanih promjena, ponajviše zbog širenja proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije pri čemu važnu ulogu imaju prosumerski modeli i skladištenje energije.<h2>Modeli upravljanja&nbsp;</h2>Kako je naglasio, ulazak velikog broja varijabilnih izvora poput vjetroelektrana i solarnih elektrana nameće potrebu za novim modelima upravljanja sistemom te pametnim, fleksibilnim rješenjima. Pojasnio je da fleksibilnost predstavlja sposobnost sistema da se prilagodi naglim promjenama u proizvodnji i potrošnji električne energije te da u realnom vremenu reaguje na neravnoteže koje nastaju zbog nedostatka ili viška energije.U tom smislu Bajramović je skrenuo pažnju na sve veći značaj tzv. proizvođača–potrošača, odnosno prosumera. To su subjekti, najčešće domaćinstva, koja mogu istovremeno proizvoditi, trošiti i skladištiti električnu energiju. Upravo ta mogućnost prilagođavanja, kako je rekao, čini prosumere jednim od ključnih elemenata povećanja fleksibilnosti sistema.Posebno značajnim izdvojio je i razvoj baterijskih sistema dodajući da baterije predstavljaju jedan od najefikasnijih načina za podizanje energetske fleksibilnosti sistema. One apsorbuju energiju u doba velike proizvodnje, a vraćaju je u mrežu u vrijeme visoke potrošnje ili slabe proizvodnje.Bajramović je naveo da današnji okrugli stol predstavlja nastavak diskusija započetih u Neumu prije tri mjeseca, kada je donesen zaključak da se treba raditi na pojednostavljenju procedura za priključenje prosumera,, odnosno potrebu da se kreiraju stimulativni mehanizmi za prosumere - domaćinstva, uključujući grantove, ESCO modele i povoljne kreditne linije kako bi se omogućila šira participacija građana u energetskoj tranziciji.Minea Skok iz Instituta Hrvoje Požar u Zagrebu predstavila je rezultate obimne studije koja je analizirala isplativost prosumerskih postrojenja u BiH na primjeru Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (EP HZHB). Studija je, prema njenim riječima, obuhvatila je sve kategorije kupaca, što je čini jednom od najrelevantnijih analiza do sada.- Pokazalo se da, iako zakon omogućava modele poticanja kroz neto mjerenje i neto obračun, to nije dovoljno da bi se investicija u prosumerska postrojenja isplatila u očekivanom roku od oko deset godina - kazala je Sko, dodajući da se isplativost može postići tek uz dodatne finansijske podrške, zavisno i od jedinične cijene fotonaponskih sistema.- Mislim da je BiH dobro krenula, a prosumerskih postrojenja zasad još nema mnogo. Vi ste si zadali cilj od 500 MW do 2030. što je zapravo velik cilj. On je ostvariv, ali je potrebno provoditi programe i mjere poticanja da se što veći broj postrojenja uključi. Ima još posla da se to strateški i strukturirano odradi – dodala je Skok.U Srbiji, kako je rekla Dunja Grujić iz kompanije Flaner, raste interes za energetskim zajednicama, građani se udružuju i ulažu u obnovljive izvore. Grujić, koja je završila Elektrotehnički fakultet u Beogradu i ima 11 godina iskustva u Elektrodistribuciji Srbije, ističe da koncept energetskih zadruga postaje sve privlačniji građanima koji žele zajednički ulagati u solarne i druge elektrane.<h2>Energetska zadruga&nbsp;</h2>Iako u Srbiji već postoje dvije energetske zadruge, kako je rekla Grujić, one još nisu u potpunosti usklađene s evropskim modelom energetskih zajednica. Ipak, interes raste, a zakonski okvir sada prepoznaje dvije nove forme: energetsku zajednicu građana i zajednicu obnovljivih izvora. Ovi modeli omogućavaju građanima da se udruže, zajednički investiraju i proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora.-To je idealno rješenje za zgrade i urbana naselja. Jedna zgrada ima krov za solarnu elektranu, ali možda nema dovoljno novca. Drugi stanari iz okolnih zgrada mogu se priključiti i zajedno izgraditi postrojenje – objasnila je Grujić dodajući da se u tim zajednicama mogu udružiti i domaćinstva, mala preduzeća pa čak i opštine, sve dok se nalaze u okviru iste lokalne samouprave.Grujić je navela da model energetskih zajednica omogućava investitorima, bilo da su građani ili biznisi, relativno brz povrat ulaganja. Procjene pokazuju da se investicija u solarnu elektranu isplati u periodu od tri do pet godina, u zavisnosti od potrošnje i instaliranog kapaciteta. Nakon toga, u narednih 25 godina, koliko iznosi životni vijek elektrane, učesnici ostvaruju direktne uštede na računima za električnu energiju.Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) započela je konkretne aktivnosti na razvoju baterijskih postrojenja i integraciji prosumerskog sistema, potvrdila je Ajla Mehinović‑Tanović, rukovoditeljica sektora za tržišno snabdijevanje u ovoj kompaniji.Prema njenim riječima, EPBiH je već pokrenula izradu studija koje analiziraju mogućnosti integracije baterijskih sistema u elektroenergetski sistem. Cilj je, kako je rekla, provjeriti opravdanost takvih investicija i procijeniti njihov doprinos sigurnosti snabdijevanja i stabilnosti mreže.- Baterijska postrojenja mogu biti podrška proizvodnom portfelju Elektroprivrede. Ona doprinose sigurnijem snabdijevanju električnom energijom kroz napredne modele upravljanja, ali i stvaraju potencijal za pružanje sistemskih usluga elektroenergetskom sistemu u BiH – navela je Mehinović‑Tanović.<h2>Napravljen iskorak</h2>Dodala je da je Elektroprivreda BiH napravila iskorak i kada je riječ o uključivanju građana u proizvodnju električne energije. - Kampanja za razvoj prosumerskog modela je aktivna. Elektroprivreda BiH trenutno ima oko 20 sklopljenih ugovora o snabdijevanju električnom energijom za kupce sa statusom prosumera – navela je Mehinović‑Tanović, dodajući da su ciljevi povećanje sigurnosti snabdijevanja, bolje iskorištavanje obnovljivih izvora i dugoročno stabilniji elektroenergetski sistem.

Kako je naglasio, ulazak velikog broja varijabilnih izvora poput vjetroelektrana i solarnih elektrana nameće potrebu za novim modelima upravljanja 

BHK CIGRE: Prosumeri i baterijska skladišta ključni za fleksibilnost energetskog sistema BiH

Povodom protesta Udruženja prijevoznika zemalja Zapadnog Balkana zbog sistema ulaska i izlaska u zemlje Šengena, najavljenog za 26. januar, Evropska komisija je saopštila da "pažljivo prati situaciju i da je kontaktu sa partnerima sa Zapadnog Balkana".Portparol Evropske komisije Markus Lamert (Lammert) izjavio je da su pravila boravka unutar Šengena "jasna i poznata od ranije", kao i da postoji određena fleksibilnost u njihovoj primjeni.- Prekogranični radnici koji često prelaze iste granične prelaze i radnici sa lokalnim dozvolima kontrolišu se nasumično i nemaju obavezu registracije u ulazno-izlaznom sistemu - rekao je Lamert.Portparol Evropske komisije je naglasio da je odluku o tome hoće li se vršiti nasumične granične kontrole ili ne donose države članice na vanjskim granicama, a ne Evropskoj komisiji.

Konzorcijum logistika BiH: Tražimo hitno djelovanje institucija radi zaštite prava na rad profesionalnih vozača

Podsjećamo, prijevoznici iz Srbije, BiH i Crne Gore najavili su da će 26. januara započeti proteste na teretnim terminalima graničnih prelaza sa zemljama Šengena ukoliko uskoro ne bude nagovještaja da će doći do rješenja njihovih problema uzrokovanih novim sistemom ulaska u Evropsku uniju.Delegacija EU u BiH, savjetovala je nadležne u BiH da počnu pregovore sa državama članicama EU, na bilateralnom nivou.Ističu da jedini način za produžetak boravka je podnošenje pojedinačnih zahtjeva članicama Evropske unije i u vidu nacionalne dugoročne vize ili nacionalne boravišne dozvole.

Prekogranični radnici koji često prelaze iste granične prelaze i radnici sa lokalnim dozvolima kontrolišu se nasumično

Oglasili se iz Evropske Komisije o problemu prijevoznika sa Zapadnog Balkana

Sergej Lavrov ministar vanjskih poslova Rusije izjavio je danas da dogovor o prodaji paketa akcija Naftne industrije Srbije (NIS) mađarskoj kompaniji MOL ne bi bio postignut da nije u interesu Rusije.- Što se tiče NIS-a, ovaj dogovor, o kojem je jučer saopćeno, da nije bio povoljan za rusku stranu, do njega ne bi ni došlo - rekao je Lavrov na konferenciji za novinare.Mađarska kompanija MOL grupa potvrdila je jučer da je potpisala glavne odredbe obavezujućeg okvirnog sporazuma sa ruskom kompanijom Gazprom Neft o kupovini 56,15 posto udjela u NIS-u.

MOL o kupovini NIS-a: Potpisan obavezujući okvirni sporazum s Gazpromom

Vlasti u Srbiji su tražile da dođe do izmjene vlasništva u NIS-u zbog odluke američkih vlasti da uvedu sankcije ovoj kompaniji, a zbog toga što su bili u vlasništvu ruske firme koja se od ranije nalazi pod sankcijama.

Što se tiče NIS-a, ovaj dogovor, o kojem je jučer saopćeno, da nije bio povoljan za rusku stranu, do njega ne bi ni došlo, rekao je Lavrov

Lavrov: Dogovor o prodaji NIS-a ne bi bio postignut da nije u interesu Rusije

Neum ulazi u novu turističku sezonu s pripremljenim hotelima, uređenim šetnicama i plažama te bogatim programom događanja, ali se kao i druge turističke destinacije, suočava s nedostatkom kvalificirane rane snage.Direktor prodaje Hotela Sunce, Davor Krešić, potvrdio je kako su pripreme za turističku sezonu u Neumu već u tijeku. - Naravno da se pripremamo. Pripreme su započele još prije završetka prošlogodišnje sezone i sada su pri kraju, budući da se veliki hoteli obično otvaraju sredinom trećeg ili početkom četvrtog mjeseca. Trenutne najave za sljedeću sezonu su na razini prošlogodišnjih ili možda nešto bolje, no budući da su aranžmani još u prodaji, moramo pričekati da vidimo kako će sezona zapravo izgledati - kazao je Krešić. Po njegovim riječima, većina gostiju dolazi iz zemalja Europske unije, ponajviše iz Francuske, Poljske, Slovenije, skandinavskih zemalja, Mađarske, Njemačke i Austrije. Dodao je kako će smještajni kapaciteti biti spremni i da će do početka sezone biti u funkciji.Neum se, poput drugih turističkih destinacija, suočava s problemom nedostatka kvalificirane radne snage.- Trudili smo se oduprijeti ovom problemu koliko god je to bilo moguće, no jednostavno kvalitetnih kadrova nema ni u cijeloj državi. Stoga ćemo i ove sezone biti primorani uvoziti radnu snagu. Ako se velike turističke destinacije u regiji, poput Hrvatske, nisu uspjele nositi s ovim problemom, teško je očekivati drugačije od nas - izjavio je Krešić. Naglasio je da su najveći dio uvezene radne snage činili djelatnici iz Nepala i Filipina. Što se tiče same turističke infrastrukture Neuma, ocijenio je da je relativno dobra, uz nadu da će se riješiti problemi u vezi s parkirnim mjestima i boljim protokom ljudi i automobila, koji su se pojavili u prošloj sezoni. Direktor Turističke zajednice Općine Neum, Nikola Prkačin, istaknuo je kako se Neum, poput drugih primorskih mjesta, suočava s problemom nedostatka parkinga tijekom ljetne sezone. - Tijekom sezone značajno se poveća broj gostiju, što dodatno komplicira situaciju s parkiranjem. Postoje planovi za izgradnju velikih javnih garaža, no za ovu turističku sezonu neće biti značajnijih promjena. Radi se o velikom i strateški važnom projektu koji zahtijeva znatna sredstva i koji će se realizirati u budućnosti. Za ovu godinu fokusirat ćemo se na regulaciju postojećeg stanja - pojasnio je Prkačin. Kaže da Neum svake godine ulaže značajna sredstva, prvenstveno u infrastrukturu grada. - U prošloj turističkoj sezoni otvorena je novouređena šetnica, a trenutno se pripremaju projekti za nastavak izgradnje šetnice u južnom dijelu Neuma. Obnavlja se javna rasvjeta, uređuju javne površine i sade cvjetne površine. Kada dođe toplije vrijeme, radit će se na uređenju plaža, koje je potrebno svake godine pripremiti i obnoviti za novu sezonu - istaknuo je. Najavio je kako Turistička zajednica Neuma priprema bogat program za nadolazeću sezonu. - Pripremamo promotivne materijale, izrađujemo program događanja za ovo ljeto i tražimo izvođače. Također, radit ćemo na uređenju ključnih lokaliteta u gradu te planiramo prezentaciju Neuma na međunarodnim sajmovima i sajmovima turizma u Bosni i Hercegovini - zaključio je.&nbsp;

Stoga ćemo i ove sezone biti primorani uvoziti radnu snagu, izjavio je Krešić

Neum se sprema za novu turističku sezonu

Neum se sprema za novu turističku sezonu, uvozi se radna snaga

Cijena zlata u utorak je prvi put premašila 4.700 dolara po unci i dostigla novi historijski maksimum, dok se srebro približilo rekordnim vrijednostima, usljed rasta globalnih političkih i ekonomskih tenzija koje su povećale potražnju za sigurnim ulaganjima.Spot cijena zlata porasla je za 1,3 posto na 4.727,99 dolara po unci, dok je tokom dana zabilježen maksimum od 4.731,34 dolara. Cijena srebra porasla je za 0,7 posto na 95,34 dolara po unci, nakon što je ranije tokom trgovanja dostigla rekordni nivo, navodi Reuters.Fjučersi na zlato u SAD-u za isporuku u februaru porasli su za tri posto i iznosili 4.734,10 dolara po unci.Rast cijena plemenitih metala uslijedio je nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio mogućnost uvođenja novih carina od 1. februara za osam evropskih zemalja, što je pojačalo strahove od obnove trgovinskog rata i dodatno uznemirilo globalna tržišta.Analitičari navode da su zabrinutost za ekonomski rast, očekivanja nižih kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i pojačane geopolitičke tenzije, ključni faktori koji guraju cijenu zlata na rekordne nivoe.Od početka godine zlato je poraslo za 9,5 posto, dok je u proteklih godinu dana zabilježilo rast veći od 70 posto. Dodatni podsticaj dolazi i od snažne kupovine centralnih banaka te povećanih ulaganja u ETF fondo.

Fjučersi na zlato u SAD-u za isporuku u februaru porasli su za tri posto i iznosili 4.734,10 dolara po unci

Cijena zlata premašila 4.700 dolara po unci, investitori traže sigurnost

Kompanija Renault potpisala je sporazum s Generalnom direkcijom za naoružanje (Direction générale de l’armement – DGA), institucijom koja djeluje u okviru Ministarstva odbrane Francuske, a kojim je predviđena proizvodnja vojnih dronova u pogonima ove kompanije u Le Mansu i Cléonu.Predsjednik Renaulta Žan-Dominik Senar (Jean-Dominique Senard) već mjesecima unaprijed priprema javnost i zaposlene na povratak kompanije u sektor odbrambene industrije.Još u septembru prošle godine, uprava je zaposlenima uputila pismo s objašnjenjima, budući da je među radnicima postojala zabrinutost zbog najavljenog zaokreta u poslovanju.Sada, nakon potpisivanja ugovora s DGA, potvrđeno je da će se u fabrici u Le Mansu proizvoditi vojni dronovi. U tom pogonu se trenutno izrađuju šasije i dijelovi iz ljevaonice, dok će fabrika u Cléonu, smještena u Normandiji, biti zadužena za proizvodnju motora namijenjenih dronovima.Renault u ovaj projekat ne ulazi samostalno, već u partnerstvu s kompanijom Turgis i Gajard (Turgis &amp; Gaillard), jednom od vodećih firmi u francuskoj industriji odbrane, koja zapošljava oko 400 radnika.Kako je navedeno, projekat obuhvata razvoj "municije dugog dometa kojom se upravlja na daljinu", uz planiranu proizvodnju do 600 jedinica mjesečno.Radi se o dronu koji može imati i osmatračku i obavještajnu namjenu, a prema procjenama, ovaj ugovor bi Renaultu mogao donijeti prihod od oko jedne milijarde eura u periodu od deset godina.

Radi se o dronu koji može imati i osmatračku i obavještajnu namjenu

Renault ulazi u vojnu industriju: Proizvodnja dronova u Francuskoj vrijedna milijardu eura

Domaći izvoznici suočavaju se s novim izazovima. Nakon što je Vlada Srbije donijela Uredbu o uvođenju privremene mjere, kojom ograničava uvoz pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika iz Bosne i Hercegovine zarad ekonomske stabilnosti industrija od strateške važnosti, reagovala je Spoljnotrgovinska komora BiH. Traži hitnu reakciju državnog ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa kako bi bili zaštićeni domaći privrednici. Do tada, struka poručuje da je mjera nerazumna i ne ide na ruku dobrosusjedskih odnosa, prenosi <a href="https://n1info.ba/vijesti/srbija-pocinje-ekonomski-rat-sa-bih-koji-bi-je-mogao-skupo-kostati/">N1</a>.<h2>Kvote na uvoz</h2>Uredba je stupila na snagu prvim danom Nove godine. Uvodi se na period od šest meseci i sprovodiće se kroz sistem tarifnih kvota, nakon čijeg popunjavanja će se na uvoz proizvoda od gvožđa i čelika primenjivati carina od 50%. Kvote koje je uvela Vlada Srbije, ne prate realne tokove trgovine, jer su rađene na osnovu podataka za period od 2020-2024. godina, ističu iz državne Spoljnotrgovinske komore. Na osnovu podataka komore, evidentno je da je u 2025. godini već u prvom kvartalu, bh. izvoz premašio dozvoljenu kvartalnu kvotu.- Već u prvim danima januara naše kompanije su se susrele sa dužim zadržavanjima na granici, zbog uvođenja ovog sistema kvota. Postoje sad administrativne radnje koje se na carinama dodatno moraju da urade povodom praćenja kvota. Takođe, to je sad jedna interventna reakcija na kvote je da imamo povećanje transportnih troškova u ovom momentu - kaže Ognjenka Lalović, direktorica Sektora privrede u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.<h2>Ekonomski rat</h2>Koliko je bh. kompanija pogođeno, nije precizirano, jer su grupisane oko Željezare Zenica i svih njihovih dobavljača. Iz ove kompanije za N1 su kratko poručili da se "za sada neće oglašavati". Jasno je, međutim, da su na udaru perjanice domaćeg izvoza u metalnoj industriji, koja vuče ¼ samog izvoza. Da je za potez Srbije teško naći ekonomsko opravdanje stava je i direktor Ekonomskog instituta Bijeljina, profesor u penziji Aleksa Milojević:- Srbija na ovaj način počinje jedan ekonomski rat sa BiH koji bi je mogao skupo koštati. Naime, ukupan trgovinski deficit sa BiH u 2024. Srbije iznosi 570 milona, to je skoro 10 puta više nego što je deficit na uvozu čelika. A to znači da veliki broj preduzeća, narčito, prehrambene industrije, radi za BiH, za potrošače BiH.Zbog čega bi i Srbija mogla da osjeti posljedice, ako BiH uzvrati recipročnim mjerama usmjerenim, upravo, na prehrambeni sektor. Osim toga, Milojević dodaje da je po svemu sudeći, odluka Srbije iznuđena i donesena pod pritiskom stranih proizvođača gvožđa i čelika, prvenstveno Kine, kako bi ona mogla da podigne cijene. Da je ovo potez koji ne ide na ruku dobrosusjedskih poteza, ali i kopiranje aktivnosti koje je pokrenuo američki predsjednik, stava je i profesor ekonomije Željko Rička. Ipak, za razliku od pogođenih država koje su imale spreman odgovor na američke mjere, BiH vlast ne razmišlja unaprijed.- Iz ugla Srbije, oni uvijek mogu naći opravdanje za uvođenje jedne takve mjere. Na ovaj način ćemo imati smanjenje izvoza, ali i manje javne prihode. Mi ne znamo čime bismo mogli odgovoriti pa da natjeramo Srbiju da se predomisli za uvođenje jedne takve mjere prema našim proizvođačima, koji se bave tim proizvodima na koje se uvodi kvota i određene carinske stope. Dakle, uvijek treba unaprijed razmišljati", ističe profesor Rička.Niti vlast BiH razmišlja unaprijed, niti vlast Srbije radi prema propisima jer uredbom izlazi iz okvira CEFTE prema čijim okvirima, zajedno sa BiH, posluje. To znači da je, još priikom izrade drafta trebalo da obavijesti sve potpisnice sporazuma, kaže predsjednik Privredne komore FBiH, podsjećajući da je uredbom, pored proizvoda od gvožđa i čelika, obuhvaćen i cement.- Cementare u BiH nisu toliko prisutne na tržištu Srbije, koliko su prisutne cementare iz Albanije, Turske, EU. Zato je u uredbi koju su naveli, kad je u pitanju cement, navode se prvenstveno ta tri tržišta, a BiH je pod ovom grupacijom 'ostali'. Isti tako, kao što su bili obavezni da obavijeste koordinatora za CEFTU u BiH, morali su da obavijeste kontakt tačku u EU jer je sve ovo, de facto, kršenje i izlazak iz sporazuma - pojašnjava Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.To znači da Srbija najznačajnije proizvode iz energijski intenzivnih industrija koje su opterećene CBAM-om od 1. januara 2026. na neki način pokušava da kompenzuje ovom odlukom prema ostalim državama Cefta sporazuma, iako se sve one nalaze u istom košu. A kako će vlasti BiH zaštiti domaću privredu?

Domaći izvoznici suočavaju se s novim izazovima

Srbija ograničila uvoz iz BiH: "To bi je moglo skupo koštati"

MOL Grupa potpisala je obavezujući okvirni sporazum (Heads of Agreement) sa kompanijom Gazprom Neft o kupovini 56,15 posto udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS). Nakon završetka transakcije, MOL će preuzeti značajna akcionarska prava i upravljačke odgovornosti u kompaniji koja upravlja jedinom rafinerijom nafte u Srbiji, čime će dodatno ojačati svoje prisustvo na energetskom tržištu Centralne i Jugoistočne Evrope.Pored Rafinerije nafte Pančevo, NIS u svom portfoliju ima razvijenu maloprodajnu mrežu, kao i značajne kapacitete u oblasti istraživanja i proizvodnje.Transakcija će biti realizovana nakon ispunjenja uslova predviđenih okvirnim sporazumom, uključujući pribavljanje neophodnih regulatornih odobrenja. Očekuje se da će sporazum omogućiti dugoročno i stabilno poslovanje Rafinerije Pančevo i povezanih poslovnih cjelina, kao i kontinuitet snabdijevanja regionalnih energetskih tržišta.Predsjednik i generalni direktor MOL Grupe Žolt Hernadi izjavio je da kompanija želi doprinijeti razvoju Centralne i Jugoistočne Evrope i jačanju energetske sigurnosti u regionu.- Kao pouzdan regionalni snabdjevač energijom, želimo doprinijeti razvoju Centralne i Jugoistočne Evrope. Sa partnerima u Srbiji već dugi niz godina imamo odličnu profesionalnu saradnju. MOL je posvećen zajedničkom radu sa Vladom Republike Srbije na daljem jačanju sigurnosti snabdijevanja u Srbiji i regionu. Energetski suverenitet zemalja bez izlaza na more zahtijeva saradnju snažnih lokalnih rafinerija i uključivanje jakih partnera. Zbog toga MOL Grupa vodi razgovore sa kompanijom ADNOC o njenom ulasku u vlasničku strukturu NIS-a kao manjinskog akcionara, uz zadržavanje većinskog vlasništva i upravljačkih prava MOL-a - rekao je Hernadi.<h2>Neophodna saglasnost OFAC-a</h2>Za zaključenje transakcije neophodna je saglasnost Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (OFAC), kao i drugih nadležnih državnih i regulatornih organa u Srbiji. Okvirni sporazum definiše ključne uslove ugovora o kupoprodaji, uključujući rokove za sprovođenje dubinske analize poslovanja NIS-a i podnošenje zahtjeva za regulatorna odobrenja. Strane planiraju da ugovor o kupoprodaji potpišu do 31. marta 2026. godine.Rafinerija nafte Pančevo, koja posluje više od pet decenija, počela je sa radom 1968. godine i od tada ima ključnu ulogu u snabdijevanju Srbije energentima. Tokom posljednjih petnaestak godina sprovedena je višefazna modernizacija postrojenja. Sa godišnjim kapacitetom prerade od gotovo 4,8 miliona tona, rafinerija proizvodi dizel i benzin Euro 5 kvaliteta u skladu sa standardima Evropske unije, kao i tečni naftni gas, petrohemijske proizvode, lož-ulje, bitumen i druge derivate.<h2>Značajan doprinos</h2>Pored rafinerijskih kapaciteta, veleprodajna, logistička i maloprodajna mreža NIS-a ocjenjuje se kao značajan doprinos regionalnom portfoliju MOL Grupe. Kompanija upravlja sa gotovo 400 servisnih stanica u Srbiji, Rumuniji i Bosni i Hercegovini, što bi moglo dodatno ojačati strategiju MOL-a usmjerenu ka potrošačima.NIS također posjeduje značajan portfolio u oblasti istraživanja i proizvodnje. Kompanija raspolaže sa oko 173 miliona barela ekvivalenta nafte potvrđenih i vjerovatnih rezervi (2P), dok dnevna proizvodnja sirove nafte i gasa u Srbiji premašuje 20.000 barela ekvivalenta nafte. NIS ima istražne licence i u Rumuniji i u Bosni i Hercegovini.

Transakcija će biti realizovana nakon ispunjenja uslova predviđenih okvirnim sporazumom

Ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da su MOL i Gaspromnjeft dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora.– To je nešto što je bio zahtjev američke administracije i kao takvo će biti upućeno američkoj administraciji na odlučivanje. Ono što je važno jeste da je Srbija u tim pregovorima uspjela poboljšati svoju poziciju u odnosu na 2008. godinu, kada smo ostali ispod 30 posto vlasništva, te da u budućnosti povećamo naše vlasništvo u Naftnoj industriji Srbije za pet posto i dođemo do broja dionica koji će nam omogućiti veća prava odlučivanja u Skupštini akcionara – rekla je Đedović Handanović.Ministrica je istakla da se, kada je riječ o partnerima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, očekuje da i oni budu dio budućeg kupoprodajnog ugovora.– Naravno, ugovor tek treba detaljno ispregovarati. Rok je 24. mart, tako da je pred nama još dosta posla – dodala je.

To je nešto što je bio zahtjev američke administracije i kao takvo će biti upućeno američkoj administraciji na odlučivanje, rekla je Đedović

MOL i Gazprom se dogovorili oko NIS-a

Bosna i Hercegovina se posljednjih godina nalazi na energetskoj prekretnici. Dok evropske zemlje ubrzano prelaze na decentralizirane, čiste izvore energije i BiH polako otvara vrata jednom od najvažnijih aktera moderne energetike — prosumera, građana i malih biznisa koji istovremeno proizvode i troše električnu energiju.<h2>Elektroenergetski sistem&nbsp;</h2>Bosanskohercegovački komitet elektroenergetičara (CIGRE) sutra će u Sarajevu upriličiti raspravu za okruglim stolom s namjerom da stručno i iskustveno doprinese povećanju fleksibilnosti elektroenergetskog sistema u BiH. U fokusu uvodničara i učesnika rasprave biće uloga prosumera i skladištenje energije.- Prosumeri značajno doprinose smanjenju vršnog opterećenja mreže, povećanju lokalne potrošnje i ukupnoj energetskoj efikasnosti zbog čega će ova priča biti zanimljiva ne samo za struku već i svakog pojedinačnog potrošača struje. Baterijski sistemi za skladištenje energije omogućavaju privremeno skladištenje viškova i njihovo korištenje u trenucima povećane potrošnje ili smanjene proizvodnje. Zajedno, prosumeri i baterijska skladišta predstavljaju ključne elemente tranzicije ka decentralizovanom, fleksibilnom i održivom elektroenergetskom sistemu – izjavio je za Fenu predsjednik bh. komiteta CIGRE i moderator rasprave Zijad Bajramović.Naglasio je potrebu čvršće veze između prosumera i baterijskih skladišta jer "zajedno, predstavljaju ključne elemente tranzicije ka decentralizovanom, fleksibilnom i održivom elektroenergetskom sistemu".<h2>Stimulativni mehanizmi&nbsp;</h2>- Moramo učiniti sve da pojednostavimo procedure za priključenje prosumera, kao i potrebu da se kreiraju stimulativni mehanizmi za prosumere - domaćinstva, uključujući grantove, ESCO modele i povoljne kreditne linije kako bi se omogućila šira participacija građana u energetskoj tranziciji - istakao je predsjednik bh. komiteta CIGRE.Na skupu će biti govora i o aktuelnom stanju i prijedlozima mogućih rješenja u zbrinjavanju ugroženih/energetski zaštićenih kupaca. U periodu tranzicije energetskog sektora, povećanih investicija i brige o proizvodnji električne energije ova tema s razlogom postaje jedna od ključnih preokupacija.

Moramo učiniti sve da pojednostavimo procedure za priključenje prosumera, istakao je predsjednik bh. komiteta CIGRE

Energetski iskorak BiH: Prosumeri i skladištenje energije u fokusu CIGRE

Samostalni poduzetnici u Federaciji BiH, uključujući obrtnike i freelancere, u 2026. godinu ušli su s većim mjesečnim izdacima za doprinose, iako se sistem formalno vodi kao fiskalno rasterećen nakon smanjenja zbirne stope doprinosa u 2025. Razlog je rast osnovica koje su direktno vezane za rast prosječne plaće u FBiH.<h2>Osnovica 2.710 KM </h2>Prosječna plaća u periodu januar–septembar iznosila je 2.464 KM, što je povećanje od 16,39 posto u odnosu na prethodnu godinu, a taj rast automatski je povukao i više osnovice za obračun doprinosa.Za freelancere i nosioce slobodnih zanimanja koji vode poslovne knjige, mjesečna osnovica za obračun doprinosa u 2026. iznosi 2.710 KM, što znači da mjesečni doprinosi iznose 975,60 KM. To je 137,52 KM više nego prošle godine, odnosno dodatnih 1.650 KM na godišnjem nivou.Za obrtnike koji vode poslovne knjige, mjesečna osnovica iznosi 1.602 KM, a mjesečni doprinosi 576,72 KM, što je povećanje od 81,36 KM mjesečno ili 976 KM više na godišnjem nivou.

Obrtnici i freelanceri koji porez plaćaju paušalno također su pogođeni rastom obaveza. Za paušalne obrtnike i slobodna zanimanja mjesečni doprinosi iznose 487,80 KM, što je 68,76 KM više nego lani, odnosno 825 KM više godišnje.Zaključno, bez obzira na formalno smanjenje stope doprinosa, rast prosječne plaće u FBiH doveo je do realnog povećanja troškova za obrtnike i freelancere, koji 2026. godinu dočekuju s osjetno većim obaveznim mjesečnim izdacima.Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH, u izjavi za „Dnevni avaz“ podsjeća da se iz godine u godinu bilježi kontinuirani rast osnovice, čime se dodatno opterećuje obrtnički sektor. <h2>Sve protiv obrtnika</h2>- Mi smo bili zagovornici da se ti doprinosi računaju na minimalnu plaću, a ne prosječnu. Ovako, ukratko, sve ide protiv obrtnika, odnosno protiv stvaranja boljeg ambijenta za obrtništvo – podvukao je Babić.Kaže nam da će najveći udar osjetiti samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja koje vode poslovne knjige, kao što su veterinari, advokati, notari, revizori, računovođe, arhitekti, prevodioci i slično, jer njihov mjesečni iznos doprinosa raste sa 838,08 KM na 975,60 KM, što je 137,08 KM više. Kada je riječ o starim i tradicionalnim obrtima, odnosno tradicionalnim esnafskim zanatima, taksi prijevozu i trgovcima pojedincima, oni će imati povećanje od 31,32 KM, odnosno sa 190,44 KM na 221,76 KM.

Šta se desilo s najavljivanim milionskim projektima: Najveće investicije u BiH kojih nije bilo

Vlada FBiH dobila pismo namjere američke kompanije za Južnu interkonekciju i aerodrome u Sarajevu i Mostaru

Uposlenim u institucijama BiH razlika isplate plaće bez obzira kada se usvoji budžet

Na računima građana blizu 19 milijardi KM

Strahuje se da će se koristiti za prisluškivanje: Kina gradi "superambasadu" vrijednu 255 miliona funti

BHK CIGRE: Prosumeri i baterijska skladišta ključni za fleksibilnost energetskog sistema BiH

Oglasili se iz Evropske Komisije o problemu prijevoznika sa Zapadnog Balkana

Lavrov: Dogovor o prodaji NIS-a ne bi bio postignut da nije u interesu Rusije

Neum se sprema za novu turističku sezonu, uvozi se radna snaga

Cijena zlata premašila 4.700 dolara po unci, investitori traže sigurnost

Renault ulazi u vojnu industriju: Proizvodnja dronova u Francuskoj vrijedna milijardu eura

Srbija ograničila uvoz iz BiH: "To bi je moglo skupo koštati"

MOL o kupovini NIS-a: Potpisan obavezujući okvirni sporazum s Gazpromom

MOL i Gazprom se dogovorili oko NIS-a

Energetski iskorak BiH: Prosumeri i skladištenje energije u fokusu CIGRE

Obrtnici će plaćati veće mjesečne doprinose

Biznis

Šta se desilo s najavljivanim milionskim projektima: Najveće investicije u BiH kojih nije bilo

Vlada FBiH dobila pismo namjere američke kompanije za Južnu interkonekciju i aerodrome u Sarajevu i Mostaru

Uposlenim u institucijama BiH razlika isplate plaće bez obzira kada se usvoji budžet

Na računima građana blizu 19 milijardi KM

Strahuje se da će se koristiti za prisluškivanje: Kina gradi "superambasadu" vrijednu 255 miliona funti

BHK CIGRE: Prosumeri i baterijska skladišta ključni za fleksibilnost energetskog sistema BiH

Oglasili se iz Evropske Komisije o problemu prijevoznika sa Zapadnog Balkana

Lavrov: Dogovor o prodaji NIS-a ne bi bio postignut da nije u interesu Rusije

Neum se sprema za novu turističku sezonu, uvozi se radna snaga

Cijena zlata premašila 4.700 dolara po unci, investitori traže sigurnost

Renault ulazi u vojnu industriju: Proizvodnja dronova u Francuskoj vrijedna milijardu eura

Srbija ograničila uvoz iz BiH: "To bi je moglo skupo koštati"

MOL o kupovini NIS-a: Potpisan obavezujući okvirni sporazum s Gazpromom

MOL i Gazprom se dogovorili oko NIS-a

Energetski iskorak BiH: Prosumeri i skladištenje energije u fokusu CIGRE

Obrtnici će plaćati veće mjesečne doprinose