Turistička zajednica Kantona Sarajevo uspješno se predstavila na prestižnom sajmu Ferienmesse Wien, jednom od najvažnijih turističkih sajmova u ovom dijelu Evrope, koji je održan od 15. do 18. januara.Tokom sajma zabilježeni su brojni upiti o Sarajevu kao turističkoj destinaciji, a posjetioci su se najviše interesirali o atrkacijama koje mogu obići, kako najlakše doći do grada i koje avio i druge linije postoje te koliko često saobraćaju.Također su ih zanimale mogućnosti za kampere i bicikliste, koji sve češće biraju Sarajevo kao destinaciju za posjetiti.- Interes za našu turističku destinaciju pokazala je i TV Wien, koja je u najavi svoje TV priče opisala Sarajevo kao mjesto koje nudi planine i bogatu historiju, naglašavajući našu kulturu, gastronomiju, prirodu i gradski turizam. Objavili su da je Kanton Sarajevo i Bosna i Hercegovina destinacija koja spaja tradiciju i savremeni život i sve je česšći izbor putnika iz Austrije. Posebnu čast nam je ukazao ambasador BiH u Austriji Siniša Bencun, koji je posjetio naš štand i dao podršku promociji bh. turizma - naveli su iz TZKS.Na sajmu su također nastupili suizlagači iz Nacionalnog parka Una, predstavljajući bogatstvo prirodnih ljepota, aktivnog odmora i autentičnih doživljaja koje BiH nudi.Ferienmesse Wien je važna platforma za povezivanje s međunarodnim tržištem i promociju Sarajeva i Kantona Sarajevo kao atraktivne, dostupne i raznolike turističke destinacije.Prošlogodišnji sajam privukao je više od 71.000 posjetitelja i stotine izlagača iz cijelog svijeta. Bila je ovo prilika za turističke entuzijaste, ljude koji planiraju odmor i putovanja, a posebno za profesionalce iz turističke industrije, saopćeno je iz TZKS.

Tokom sajma zabilježeni su brojni upiti o Sarajevu kao turističkoj destinaciji

Turistička zajednica KS predstavila Sarajevo kao destinaciju susreta kultura na Ferienmesse Wien

Nakon što je Skupština u decembru imenovala vršioce dužnosti direktora i izvršnog direktora za razvoj Međunarodnog aerodroma Sarajevo Amadea Mandića i Slobodana Kadijevića, Sud BiH je odbio zahtjev za upis promjena u registru ovog javnog preduzeća.<h2>Mjere zabrane</h2>Kako saznaje “Avaz”, Sud je naložio da u roku od 30 dana, u skladu sa zakonskom procedurom, najprije bude imenovani vršioci dužnosti članova Nadzornog odbora, te da na novoj sazvanoj Skupštini budu imenovani vršioci dužnosti članova Uprave.Podsjetimo, Skupština Aerodroma Sarajevo je na vanrednoj sjednici 10. decembra potvrdila imenovanje Mandića za vršioca dužnosti direktora Aerodroma Sarajevo, nakon što je dan ranije Vlada FBiH dala prethodnu saglasnost za donošenje ovakve odluke. Bio je to pokušaj da se osigura kontinuitet poslovanja ove javne kompanije nakon izricanja zabrane obavljanja dužnosti ranijim čelnicima.

Imenovanje članova Uprave u nadležnosti je Nadzornog odbora, ali Nadzorni odbor to nije mogao uraditi zbog činjenice da su nekoliko dana ranije trojici članova izrečene mjere zabrane.Mjere zabrane obavljanja dužnosti Vrhovni sud FBiH, na prijedlog Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva (POSKOK), izrekao je tadašnjem direktoru Aerodroma Saninu Rameziću, te predsjedniku i članovima Nadzornog odbora Benjaminu Mešaku, Adnanu Mahmutoviću i Žanu Matiću.<h2>Istraga POSKOK-a</h2>U pozadini mjera je sumnja u počinjenje krivičnog djela zloupotrebe položaja, a u okviru istrage POSKOK-a 6. novembra prošle godine izvršeni su i pretresi na Međunarodnom aerodromu Sarajevo.Nakon što se dio upravljačke strukture našao pod istragom i zabranama, pitanje je kakav je pravni status odluka koje su donosile i potpisivale osobe čije je imenovanje praktično proglašeno nezakonitim.<h2>Aerodrom: Poduzet ćemo aktivnosti</h2>-Nadležni sud nije odbio upis v.d. direktora Mandića u sudski registar privrednih Društva, te u ovom trenutku nije donešena nikakva „odluka“ Suda nego procesni Zaključak o potrebi dopune dokumentacije. S tim u vezi, Društvo će u ostavljenom roku (mjesec dana) poduzeti aktivnosti na blagovremenoj dopuni predmetne prijave za upis promjena ovlaštenih lica za zastupanje u sudski registar privrednih društava – rečeno je “Avazu” iz Aerodroma Sarajevo.

Sud naložio da u roku od 30 dana, u skladu sa zakonskom procedurom, najprije bude imenovani vršioci dužnosti članova NO, a onda i Uprave

Sud odbio upisati Mandića za direktora!

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog premijera Federacije BiH, prihvatila amandman na Prijedlog Budžeta Federacije BiH za 2026. godinu kojim se iz tekuće rezerve Vlade Federacije BiH iznos od 200.000 KM usmjerava na razdjel Federalnog ministarstva kulture i sporta za sufinansiranje rada JP Filmski centar Sarajevo za očuvanje i zaštitu filmske građe.Ovim se sredstva za Filmski centar povećavaju na 450.000 KM. Vlada Federacije BiH smatra da je potrebno izdvojiti više sredstava za sufinansiranje rada JP Filmski Centar Sarajevo koja su namijenjeni prevashodno za očuvanje i zaštitu filmske građe. Također, prihvatanjem ovog amandmana ispunjavaju se i zaključci Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH iz novembra i decembra prošle godine. Na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, Vlada FBiH je prihvatila prijedlog da se preraspodjelom sredstava unutar Budžeta ovog ministarstva sredstva za subvencioniranje javnih preduzeća - tekući transfer JP Željeznice Federacije BiH uvećava za 10,2 miliona KM. 	Ovi amandmani postaju sastavni dio predloženog Budžeta Federacije BiH za 2026. godinu.&nbsp;

Također, prihvatanjem ovog amandmana ispunjavaju se i zaključci Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH iz novembra i decembra 

Vlada FBiH svojim amandmanima na prijedlog Budžeta za 2026. godinu povećala sredstva za Filmski centar Sarajevo i Željeznice FBiH

Danas će na sjednici Parlamenta FBiH biti burno. Na dnevnom redu je Budžet FBiH za 2026. godinu koji se oslanja na masivno zaduženje koje dostiže približno jednu milijardu konvertibilnih maraka. Ključni mehanizam održavanja fiskalne stabilnosti nije rast prihoda, niti rezanje rashoda, već novo zaduživanje. U dokumentu koji će se naći pred zastupnicima zaduženje je jasno podijeljeno na vanjsko i unutrašnje, svako sa svojim ekonomskim i političkim posljedicama.Veći dio novog duga otpada na vanjsko zaduženje, koje u strukturi ukupnog zaduženja čini oko 60 do 70 posto. Riječ je o kreditima međunarodnih finansijskih institucija, prije svega Svjetske banke, Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kao i drugih razvojnih kreditora.<h2>Niže kamate</h2>Ovi krediti se u budžetskim tabelama vode pod stavkom „Primici od inozemnog zaduživanja“ i formalno se opravdavaju kao „povoljniji“ – sa nižim kamatama i dužim rokovima otplate. Namjena sredstava obuhvata infrastrukturne projekte, energetiku, zdravstvo, te socijalne i reformske programe.Međutim, problem nije u cijeni duga, već u njegovoj funkciji. Iako se vanjsko zaduženje nominalno veže za razvojne projekte, dio tih sredstava završava u pokrivanju tekućih budžetskih potreba, čime se razvojni krediti pretvaraju u instrument fiskalnog krpljenja.Drugi dio budžetskog finansiranja dolazi kroz unutrašnje zaduženje, procijenjeno na 300 do 400 miliona KM. Ovaj segment oslanja se na domaće tržište kapitala – emisije obveznica, trezorskih zapisa te zaduživanje kod domaćih banaka i institucionalnih investitora.U budžetskoj dokumentaciji ovi prihodi su evidentirani kao „Primici od domaćeg zaduživanja“. Za razliku od vanjskih kredita, unutrašnji dug nosi kraće rokove dospijeća i znatno veći pritisak na likvidnost budžeta. Svaka nova emisija obveznica ne odgađa problem – ona ga pomjera u sljedeću budžetsku godinu.Ovakav model zaduživanja povećava i politički rizik, jer kontinuirano refinansiranje duga zavisi od stabilnosti finansijskog tržišta, povjerenja investitora i općeg makroekonomskog okruženja. U slučaju poremećaja, fiskalni manevarski prostor Vlade rapidno se sužava.<h2>Privid stabilnosti</h2>Struktura zaduženja u budžetu FBiH za 2026. godinu pokazuje jasan obrazac: dug više nije izuzetak, već sistemski alat upravljanja budžetom. Vanjsko zaduženje daje privid stabilnosti, unutrašnje osigurava kratkoročnu likvidnost, ali zajedno proizvode dugoročnu zavisnost.Umjesto fiskalne konsolidacije, Federacija bira kreditni balans. Umjesto reforme rashoda, produžava rokove otplate. Milijarda maraka novog duga tako ne predstavlja razvojni iskorak, već potvrdu da budžet – bez zaduženja – više ne može funkcionirati.

Veći dio novog duga otpada na vanjsko zaduženje, koje u strukturi ukupnog zaduženja čini oko 60 do 70 posto

Novo zaduženje teško milijardu maraka



U savremenom dobu, kada se većina plaćanja obavlja elektronskim putem, finansijski podaci su izloženiji nego ikada. Internet kupovina, čuvanje podataka o karticama u različitim aplikacijama i beskontaktno plaćanje znatno pojednostavljuju svakodnevni život, ali ujedno povećavaju rizik od prevara i krađe identiteta.&nbsp;<h2>Način zaštite&nbsp;</h2>Jedna Hrvatica se u to uvjerila na neprijatan način, a njeno iskustvo danas može poslužiti kao upozorenje drugima, uz korisne savjete kako da se na najbolji način zaštite.- Prije sat vremena slučajno sam provjerila stanje računa na telefonu i primijetila da mi fali preko 1.500 €. Jučer i danas izvršeno je ukupno 17 transakcija sa oznakom “Apple.bill, Cork, IE”. Nemam iPhone niti bilo kakve Apple programe ili pretplate. Odmah sam pozvala banku i blokirali su karticu. Nijedna transakcija nije bila autorizovana (PIN-om ili otiskom prsta). Kada sam pitala zašto nisu reagovali na toliki broj transakcija, nisu znali da mi objasne - ispričala je.Iz banke su joj objasnili da njen račun nije hakovan, već da su kompromitovani podaci sa kartice. Prema njihovim riječima, moguće je da je neko u nekom trenutku fotografisao karticu ili da su podaci uneseni na nesigurnom mjestu. Kartični sektor će pokušati da sprovede postupak povraćaja novca, takozvani chargeback.Stručnjaci upozoravaju da oprez nije potreban samo na internetu, već i prilikom svakodnevne kupovine u prodavnicama – karticu ne treba držati tako da su vidljivi broj kartice i CVV kod.Djevojka sumnja da je zloupotreba povezana sa Booking platformom, preko koje je 31. decembra rezervisala smeštaj. Nekoliko dana kasnije hotel ju je obavijestio da je bio hakovan, a Booking je o tome navodno saznao 5. januara, nakon čega je rezervacija otkazana. Ističe da kartice ne ostavlja na sumnjivim sajtovima i da Booking koristi više od deset godina bez ranijih problema.<h2>Sve češće prevare&nbsp;</h2>Zbog sve češćih prevara u digitalnom plaćanju, stručnjaci savetuju dodatne mjere zaštite. Preporučuje se da se kartice na koje liježe plata ili veći iznosi novca ne koriste za online kupovinu, kao i da se koriste virtuelne ili jednokratne kartice, poput onih koje nude servisi kao što je Revolut. Na taj način se ograničava iznos koji može biti zloupotrijebljen, čime se značajno smanjuje potencijalna šteta.Slična iskustva podijelili su i drugi korisnici na društvenim mrežama i forumima. Jedna žena navela je da je izgubila 3.500 eura zbog lažnih oglasa na Fejsbuku, ali joj je banka novac vratila nakon dva mjeseca. Drugi korisnici su opisali slučajeve u kojima su kartice kompromitovane prilikom plaćanja u hotelima, ali su sredstva relativno brzo vraćena.Kako ističu iskusniji korisnici, ključni detalj u ovakvim situacijama jeste to da transakcije nisu autorizovane. Upravo to predstavlja najvažniji dokaz na osnovu kojeg banke, nakon interne istrage, najčešće vraćaju novac, obično u roku od oko dvije sedmice.&nbsp;

Iz banke su joj objasnili da njen račun nije hakovan, već da su kompromitovani podaci sa kartice

Djevojka preko noći ostala bez 1.500 eura: Izvršeno 17 transakcija 

Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla pristupiti takozvanoj SEPA-i, jedinstvenom području plaćanja u eurima.&nbsp;Jedna smo od rijetkih evropskih zemalja koje nisu dio ovog područja zbog čega, prema procjenama, na naknade u transakcijama sa inostranstvom godišnje gubimo oko 100 miliona eura, piše <a href="https://www.bhrt.ba/bih-uskoro-pristupa-sistemu-sepa-uvodi-se-instant-pla%C4%87anje">BHRT</a>.&nbsp;U drugoj polovini godine očekuje se dodatno unapređenje domaćeg platnog sistema uvođenjem instant plaćanja, koje će omogućiti da transakcije budu znatno brže nego do sada, da se realizuju i u neradnim danima, te neće više biti ni čekanja da legne plata ili penzija.Nakon pristupanja SEPA-i slanje novca u Bosnu i Hercegovinu iz evropskih zemalja trebalo bi postati osjetno povoljnije što je itekako značajno kada se zna koliko bh. dijaspora šalje novca u svoju matičnu državu. Prema nekim podacima, radi se o najmanje šest milijardi KM godišnje, što je oko 10 posto bruto domaćeg proizvoda. Sva plaćanja prema inostranstvu trebala bi postati brža i jeftinija.Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine izjavila je za BHRT da su zemlje koje su trenutno van SEPA područja plaćaju do 6 puta veće naknade na prekogranične transakcije.-	A mi znamo u Bosni i Hercegovini da je 80 posto naših uvozno-izvoznih transakcija sa zemljama SEPA područja što znači matematika je tu vrlo jednostavna – kazala je Selimović.Privrednici, naročito oni izvozno orijentisani nestrpljivo očekuju što skorije pristupanje SEPA-i.Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske također je govorio za BHRT. -	Možemo reći da se privrednici žale sa cijenama platnog prometa prema inostranstvu, da su te cijene dosta visoke i da koliko god će da usluge budu izvršene isti dan ako je to „T nula“ da to onda baš košta. Ako bi te usluge pogotovo prema inostranim partnerima bile jeftinije i ako bi se te usluge spustile mislim da bi to bilo od strane privrede jako prihvaćeno i pozdravljeno – kaže Račić. Paralelno sa pristupanjem SEPA-i Centralna banka Bosne i Hercegovine radi i na uvođenju takozvanog instant plaćanja koje bi trebalo da zaživi u drugoj polovini godine. Instant plaćanje će omogućiti da se transfer novca sa računa na račun unutar zemlje, odvija 24 sata, sedam dana u sedmici svih 365 dana u godini, a trajat će nekoliko sekundi. Novina je što usluge platnog prometa neće obavljati samo banke.Boris Majstorović, direktor Institucije za izdavanje elektronskog novca "Lova“ istakao je da više stanovništvo neće biti isključivo vezano za banke, vezano za platne usluge.-	Sad će moći da to rade i preko drugih finansijskih Fin-tech kompanija kao što je na primjer naša kompanija. To znači građanima jeftinije usluge, daje kvalitetnije modernije usluge – kaže Majstorović.

Kraljević za "Avaz": Ispunili smo uslove za ulazak u SEPA-u, to znači manje troškove za građane i privredu

Iako će dobiti konkurente u obavljanju poslova platnog prometa banke će i dalje biti dominantne u tom poslu. Pojavu konkurencije vide kao priliku za razvoj svojih novih proizvoda.Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH govorio je za BHRT.- Dolazi i do pojave novih igrača na tržištu što će otvoriti mogućnost za saradnju između banaka i novih da kažem instant kompanija ali isto tako će omogućiti i bankama značajnije inovacije u segmentu platnog prometa – kaže Ražanica.

Bosna i Hercegovina pred ključnim ispitom FATF-a: Posljednje sedmice za izbjegavanje sive liste

Benefite instant plaćanja naročito bi trebali osjetiti građani koji žive u malim sredinama.Zoran Pavlović, ekonomski analitičar osvrnuo se na manje gradove.- Ako pogledamo situaciju u ruralnim područjima i manjim gradovima odakle banke odlaze zbog velikih troškova, to će biti značajno olakšanje da ljudi neće morati ići u druge sredine, gradove, gdje postoji bankarski sektor – kaže Pavlović.

Selimović: Ulaskom u SEPA-u BiH praktično postaje dio EU

Bez sumnje od pristupanja SEPA-i i uvođenja instant plaćanja korist će imati svi.&nbsp;Čekaju se samo entitetski i državni parlament da usvoje neophodne zakone koji su i jedna od obaveza na evropskom putu. Sve zavisi od njih. Odlična prilika da naši parlamentarci pokažu koliko im je stalo do građana, privrede i Evrope, piše BHRT.&nbsp;

Možemo reći da se privrednici žale sa cijenama platnog prometa prema inostranstvu, da su te cijene dosta visoke, kaže Račić

BiH uskoro pristupa sistemu SEPA, uvodi se instant plaćanje

Samostalni poduzetnici u Federaciji BiH, uključujući obrtnike, paušalce, freelancere i nositelje slobodnih zanimanja u 2026. su ušli s novim rastom troškova doprinosa i većim mjesečnim izdacima iako se sistem formalno vodi kao fiskalno rasterećen nakon smanjenja zbrojne stope doprinosa u 2025.Shodno Zakonu o doprinosima, federalni ministar financija dužan je najkasnije do 31. decembra tekuće godine objaviti iznose osnovica za obračun doprinosa poduzetnika za sljedeću kalendarsku godinu.Te osnovice utvrđuju se kao množenik prosječne plaće u FBiH u razdoblju od januara do septembra tekuće godine i propisanih koeficijenata koji ovise o osnovi obavljanja samostalne djelatnosti.Prosječna plaća januara do septembra je 2464 KM te je u odnosu na prethodnu godinu veća za 347 KM ili za 16,39%. Nove osnovice su objavljene te su, očekivano, veće nego prošle godine.Za poduzetnike s osnove obavljanja samostalne djelatnosti iz članaka koji utvrđuju dohodak na osnovi poslovnih knjiga mjesečna osnovica za obračun doprinosa za slobodna zanimanja iznosi 2710 KM, za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti 1602 KM, za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu 715 KM, a za samostalnu djelatnost trgovca pojedinca 715 KM.Da bi s pravom koristili ovu osnovicu, njezini obveznici moraju biti upisani u odgovarajući registar, s ti da valja znati kako se, prema zakonu, pod djelatnost trgovca pojedinca, uz obvezu upisa u odgovarajući registar, svrstavaju samostalni trgovci koji promet nisu obvezni evidentirati preko fiskalnih uređaja i koji trgovinu na malo obavljaju izvan trgovačkih radnji. To znači da takvi trgovci pojedinci moraju imati rješenje nadležnog tijela da su registrirani za djelatnost trgovine na tržnicama (što podrazumijeva jedno prodajno mjesto kao što je štand, stol, boks, zatim da to može biti i (de)montažni i/ili zidani objekt tipa kioska, ali i štand ili stol izvan tržnica na malo, ali uz validno odobrenje od nadležnog tijela), piše Večernji List.Za poduzetnike s osnove obavljanja samostalne djelatnosti koji dohodak utvrđuju i plaćaju u paušalnom iznosu osnovica je također rasla. Tako mjesečna osnovica za obračun doprinosa za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti iznosi 1355 KM, za niskoakumulativne djelatnosti tradicionalnih esnafskih zanata osnovica je 616 KM, a isti je iznos i za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu te za samostalnu djelatnost taksi-prijevoza.Nadalje, za samostalnu djelatnost trgovca pojedinca osnovica je 715 KM.Shodno objavljenim podacima, mjesečni doprinos za samostalna zanimanja iznosi 975,60 KM, što je 137,52 KM više nego prošle godine. Na godišnjoj razini to je povećanje od 1650,24 KM. Za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti mjesečni doprinosi iznose 576,72 KM, što je povećanje od 81,36 KM.Ova kategorija za doprinose u ovoj će godini izdvojiti 976,32 KM više nego lani. Trgovci, primjerice, na tržnicama mjesečno za doprinose moraju izdvojiti 257,40 KM, što je za 36,36 KM više nego lani. To će ih na godišnjoj razini koštati 436,32 KM više u odnosu na prošlu godinu. Više novca će izdvojiti i oni koji plaćaju porez paušalno.Pa tako za samostalne djelatnosti obrta i srodne djelatnosti ili samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja mjesečni doprinosi iznose 487,80 KM, što je 68,76 KM više u odnosu na prošlu godinu. Na godišnjoj razini povećanje će ih koštati 825,12 KM više nego prošle godine. I na koncu, za porezne obveznike koji se bave niskoakumulativnim djelatnostima, poput esnafskih zanata, poljoprivredom, šumarstvom ili taksi-prijevozom, mjesečni doprinosi u ovoj godini iznose 221,76 KM, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od 31,32 KM, a na godišnjoj razini za doprinose će morati izdvojiti 375,84 KM više nego lani.

Nadalje, za samostalnu djelatnost trgovca pojedinca osnovica je 715 KM

Vlada FBiH utvrdila listu korisnika u niskoakumulativnim djelatnostima

Samostalni poduzetnici u Federaciji BiH plaćat će veće mjesečne doprinose, poznato i u kojem iznosu

U 2025. godini, Rusija je izvezla više od dva miliona tona žitarica sa privremeno okupiranih teritorija Ukrajine i, prikrivajući njihovo pravo porijeklo, uglavnom ih je isporučila u Egipat i Bangladeš.- Pod krinkom ruskog izvoza, Ruska Federacija nastavlja izvoziti žitarice sa privremeno okupiranih teritorija Ukrajine. Da bi to učinila, koristi kapacitete okupiranih luka u Azovskom i Crnom moru, prije svega morske luke Sevastopolj - saopćila je Vanjska obavještajna služba Ukrajine.Osim toga, geografija izvoznih tržišta se širi. Ukupno 53,6 posto pošiljki otišlo je u Egipat (490.000 tona) i Bangladeš (250.000 tona). Povećane su isporuke u Liban (78.100 tona) i Tursku (96.700 tona). Izvoz žitarica u Siriju (94.400 tona) također je nastavljen.Poljoprivredni proizvodi se isporučuju u Džibuti, Saudijsku Arabiju i Vijetnam, a u malim količinama čak i u određene balkanske zemlje, javlja Ukrinform.- Ovo omogućava Rusiji da prikrije pravo porijeklo žitarica, a prijevozniku da izbjegne mjere u lukama Ukrajine i smanji rizik od optužbi za ilegalnu trgovinu. Ova šema se koristi za snabdijevanje žitarica Kraljevinom Saudijskom Arabijom, Bangladešom i Vijetnamom - napomenula je Služba za vanjsku obavještajnu službu.

Da bi to učinila, koristi kapacitete okupiranih luka u Azovskom i Crnom moru, prije svega morske luke Sevastopolj 

Rusija prošle godine izvezla više od dva miliona tona žitarica sa okupiranih ukrajinskih teritorija

Zastupnici Evropskog parlamenta i komesari raspravljat će sutra, 19. januara, o prijedlozima za objedinjavanje različitih fondova Evropske unije u narednom višegodišnjem budžetu.Zastupnici će raspravljati o prijedlozima za kombiniranje regionalnih, poljoprivrednih i drugih fondova u nacionalne pakete (tzv. nacionalni i regionalni partnerski planovi) zajedno s izvršnim potpredsjednikom Komisije Raffaeleom Fittoom te komesarima Piotrom Serafinom i Christopheom Hansenom.Komisija je predstavila prijedlog 16. jula 2025. u okviru Višegodišnjeg finansijskog okvira (MFF) za period 2028-2034., a zajednička je odgovornost odbora za budžet, poljoprivredu i regionalni razvoj.Izvjestitelji zaduženi za vođenje rada EP-a na prijedlogu su Karlo Ressler, Andrey Novakov i Elsi Katainen.Na plenarnoj raspravi 12. novembra 2025. zastupnici su iznijeli stavove o prijedlozima MFF-a, naglašavajući da regije i lokalne vlasti trebaju imati snažnu ulogu u oblikovanju i trošenju sredstava.Također, Parlament mora zadržati nadzor nad potrošnjom kako bi se osiguralo da sredstva donose "evropsku dodanu vrijednost".Istovremeno, zastupnici su naglasili da ruralna područja i regije s najvećim potrebama ne smiju izgubiti namjenska sredstva u novom modelu.Paralelno s radom na sektorskim prijedlozima, Parlament priprema i privremeni izvještaj o pregovorima o višegodišnjem budžetu, koji bi trebao biti usvojen na plenarnoj sjednici od 25. do 29. maja 2026. godine.

Izvjestitelji zaduženi za vođenje rada EP-a na prijedlogu su Karlo Ressler, Andrey Novakov i Elsi Katainen

Evropski parlament će sutra raspravljati o objedinjavanju fondova u višegodišnjem budžetu EU

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) planira da osnuje odbor za mir i želi da zemlje plate milijardu dolara kako bi ostale članice tog odbora, objavio je Bloomberg, koji je imao uvid u nacrt osnivačke povelje.Prema tom nacrtu, Tramp bio bi prvi predsjednik Odbora za mir, a svaka država članica služila bi mandat od najviše tri godine od stupanja povelje na snagu, uz mogućnost obnavljanja članstva.Ističe se da trogodišnji mandat članstva neće važiti za države koje uplate više od milijardu dolara Odboru za mir u prvoj godini od stupanja povelje na snagu.Kritičari su zabrinuti da Tramp pokušava da izgradi alternativu ili rivala Ujedinjenim nacijama, koje odavno kritikuje, navodi Bloomberg.U povelji je odbor opisan kao "međunarodna organizacija koja nastoji da promoviše stabilnost, obnovi pouzdanu i zakonitu upravu i obezbijedi trajni mir u područjima pogođenim ili ugroženim sukobom", a postao bi zvaničan kada tri države članice pristanu na povelju.Tramp je pozvao veliki broj svjetskih lidera, uključujući argentinskog predsjednika Havijera Mileja (Javier Milei) i kanadskog premijera Marka Karnija (Mark Carney), da budu dio Odbora za mir za Gazu, koji bi bio formiran pod širim okriljem njegovog novog odbora za mir.Nekoliko evropskih zemalja pozvano je da se pridruži Odboru za mir, rekli su neimenovani izvori za Blumberg (Bloomberg).Izvori navode da bi Tramp (predsjednik) kontrolisao novac odbora za mir, što bi bilo neprihvatljivo za većinu zemalja koje bi potencijalno mogle postati članice odbora.Nekoliko država snažno se protivi nacrtu Trampove povelje i rade na kolektivnom odbijanju predloga, dodali su izvori.Američki zvaničnik potvrdio je za Bloomberg da, iako bi članovi mogli da se pridruže besplatno, članarina od milijardu dolara omogućila bi stalno članstvo.

Tramp tvrdi da je korištenje autopena u Bajdenovoj administraciji bilo potpuno ilegalno, najavio hapšenje 

- Prikupljeni novac biće direktno iskorišćen za ispunjenje mandata Odbora za mir za obnovu Gaze - rekao je neimenovani zvaničnik.Odbor za mir sazivao bi sastanke sa pravom glasanja najmanje jednom godišnje, navodi se u nacrtu povelje, a dnevni red morao bi odobriti Tramp (predsjednik).Takvi sastanci sazivali bi se najmanje jednom u tri mjeseca.Tramp bi imao moć da razriješi državu članicu, uz mogućnost veta dvotrećinske većine zemalja članica, a bio bi odgovoran i za odobravanje zvaničnog pečata odbora, navodi Bloomberg.

Kritičari su zabrinuti da Tramp pokušava da izgradi alternativu ili rivala Ujedinjenim nacijama, koje odavno kritikuje

Tramp želi osnovati odbor za mir: Pozlit će vam kada čujete koliko novca traži za stalno članstvo

Predstavnici Bechtel Corporation ovih dana borave u Bosni i Hercegovini, gdje razgovaraju s domaćim institucijama o mogućnostima realizacije velikih infrastrukturnih projekata – od plinovoda do ključnih saobraćajnica.Riječ je o jednoj od najmoćnijih i najiskusnijih inženjersko-građevinskih kompanija na svijetu, čije ime se gotovo uvijek pojavljuje kada su u pitanju projekti “preveliki da bi propali”, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/americki-div-je-stigao-u-bih-specijalista-za-nemoguce-projekte/">BiznisInfo.ba</a>.U nastavku donosimo pregled ko su, šta rade i zašto je njihov dolazak važan signal za BiH.<h2>1. Privatni gigant s više od jednog stoljeća iskustva</h2>Bechtel je privatna američka kompanija osnovana 1898. godine, sa sjedištem u Restonu, Virginia. Za razliku od većine korporativnih giganata, nije izlistana na berzi, što joj omogućava dugoročno planiranje i preuzimanje projekata koji traju godinama, pa i decenijama.Kompanija je kroz historiju zadržala snažan porodični utjecaj u upravljanju, ali je operativno izgrađena kao globalni profesionalni sistem s desetinama hiljada zaposlenih širom svijeta.<h2>2. Specijalista za "nemoguće" projekte</h2>Bechtel je reputaciju izgradio na tzv. megaprojektima – infrastrukturnim poduhvatima koji su tehnički, finansijski i politički izuzetno zahtjevni. Među projektima s kojima se najčešće povezuje su:velike brane i hidroenergetski sistemituneli i željezničke mrežemetroi i urbani transportni sisteminuklearni i energetski kompleksiUkratko: ako je projekat ogroman, skup i strateški – Bechtel je često uključen.<h2>3. Sektori u kojima djeluju danas</h2>Bechtel trenutno posluje kroz nekoliko ključnih oblasti:Infrastruktura – autoputevi, mostovi, željeznice, aerodromiEnergetika – plinovodi, LNG postrojenja, elektrane i obnovljivi izvoriRudarstvo i metali – kompleksna industrijska postrojenjaNuklearna sigurnost i okoliš – projekti za vlade i međunarodne institucijeUpravo su energetika i saobraćaj oblasti koje su sada u fokusu razgovora u BiH.<h2>4. Iskustvo u regionu Balkana</h2>Bechtel nije nepoznat u jugoistočnoj Evropi. Kompanija je, često u partnerstvu s turskom Enkom, učestvovala u izgradnji autocesta i velikih saobraćajnih projekata u Hrvatskoj, Albaniji, Kosovu, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.To regionalno iskustvo im daje prednost: poznaju administrativne, političke i tehničke izazove Balkana, ali i modele finansiranja koji se ovdje najčešće koriste.<h2>5. Kontroverze i politička težina</h2>Zbog bliskih veza s američkom vladom i ogromnih državnih ugovora, Bechtel je često bio predmet javnih rasprava i kritika – od optužbi za politički utjecaj do kontroverznih projekata u zonama sukoba i privatizacijama infrastrukture.Ipak, jedno im se rijetko osporava: sposobnost da realizuju projekte koje drugi ne mogu.<h2>Zašto je njihov dolazak važan za BiH?</h2>Razgovori Bechtela u BiH dolaze u trenutku kada zemlja:traži nova ulaganja u energetsku sigurnostrazmatra strateške plinske pravceplanira modernizaciju ključnih saobraćajnica.Sama činjenica da se kompanija tog profila interesuje za BiH šalje snažnu poruku investitorima i međunarodnim partnerima: projekti o kojima se govori nisu mali ni kratkoročni.

Oručević: Ovoga puta ne smijemo odbiti Bechtel, kriv je bio Bičakačić



Bechtel ne dolazi “reda radi”. Gdje god se pojavi, to obično znači da se razmatraju projekti od strateškog značaja i velikih razmjera. Hoće li se razgovori u BiH pretvoriti u konkretne ugovore – ostaje da se vidi. Ali interes jednog od najvećih svjetskih infrastrukturnih divova već sam po sebi predstavlja važan signal.

Kompanija je kroz historiju zadržala snažan porodični utjecaj u upravljanju

Američki div je stigao u BiH: Specijalista za "nemoguće" projekte

Bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević se na svom Facebooku detaljno prisjeća kako je potpuno neodgovorno odbijena ponuda historijski važne investicije i otjeran referentni investitor, koji sada opet pokušava graditi u Federaciji BiH. Njegov status prenosimo u cijelosti.- Dolazak korporacije Bechtel u Bosnu i Hercegovinu, jedne od najvećih inženjerskih i građevinskih kompanija na svijetu, podsjetio me na događaje od prije oko 25 godina (1998/99), kada su američki Bechtel i turska kompanija ENKA zajedno dali prvu ponudu za izgradnju Koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu. Vlasnik ENKA-e, jedan od najbogatijih turskih privrednika našeg porijekla, bio je Šarik Tara, dok je direktor Bechtela bio američki diplomata Charles Redman.Bila je to ista godina kada su Hrvatska i njen predsjednik Franjo Tuđman potpisali ugovor o izgradnji mreže autoputeva kroz tu zemlju, čime je načinjen jedan od ključnih poteza ka euroatlantskim integracijama. Ponuda za BiH podrazumijevala je 300 miliona dolara iz američke EXIM banke za projektovanje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, uz kreditni model ugovora sličan hrvatskom, ali prilagođen specifičnostima naše zemlje.

Bio je garantovan završetak projekta u roku od oko sedam godina, što bi omogućilo potpunu infrastrukturnu integraciju, snažan ekonomski napredak i jačanje pozicije BiH u regionu. Također su tvrdili da bi ovaj projekat pokrenuo i niz drugih američko-turskih investicija. Sa Šarokom Tarom i cijelim projektom upoznao me predsjednik Alija Izetbegović tokom posjete predsjedniku Süleymanu Demirelu u Turskoj. Tokom razgovora ponuđeno mi je da preuzmem vođenje projekta i napustim funkciju gradonačelnika.Uslijedio je ključni sastanak u Predsjedništvu BiH, u prisustvu sva tri člana Predsjedništva (Alije Izetbegovića, Ante Jelavića i savjetnika Živka Radišića), premijera Edhema Bičakčića, te gospode Redmana i Tare. Na iznenađenje prisutnih, premijer Bičakčić je odbio ponudu, izjavivši da već ima dogovorenog partnera u francuskoj korporaciji Bouygues.(Bjuik) To je izazvalo vidno iznenađenje i razočarenje svih prisutnih. Šarik Tara je, s mnogo gorčine i još više ironije, rekao da će – ako Vlada Federacije BiH u saradnji s Bouyguesom ikada izgradi jedan kilometar autoputa – taj prvi kilometar „pozlatiti slojem zlata debljine jednog centimetra“.Predsjednik Izetbegović je u više navrata upozoravao premijera da bi to mogla biti teška historijska greška, posebno jer bi BiH time dobila dva snažna politička saveznika. Međutim, Bičakčić nije promijenio stav. Naravno, sve je propalo. Bechtel i ENKA su se povukli iz velikih planova za BiH. Bičakčić je položio kamen temeljac s Bouyguesom i dalje od toga se nije otišlo. Kolike su ekonomske i političke štete takva odluka nanijela našoj zemlji – posebna je priča. Sa Šarikom Tarom sam se kasnije još nekoliko puta susretao, u društvu dr. Harisа Silajdžića, s kojim je bio izuzetan prijatelj. Govorio je mnogo o energetici, o ogromnim potencijalima koje BiH ima, pa čak i o ideji LNG terminala u Pločama ili Neumu za cijelu regiju. Volio je Bosnu i Hercegovinu i bilo mu je iskreno žao što niko nije poslušao njegove savjete.Ovaj osvrt napisao sam pod dojmovima današnjih izjava starih, provjerenih rušilaca napretka ove zemlje, koji i danas pokušavaju politički manipulirati ovom investicijom. Nadam se da se, nakon više od 25 godina, neće propustiti nova prilika koja se ukazala dolaskom američkog ekonomskog diva – Bechtela.

Predsjednik Izetbegović je u više navrata upozoravao premijera da bi to mogla biti teška historijska greška, posebno jer bi BiH time dobila dva snažna politička saveznika, Međutim, Bičakčić nije promijenio stav, naravno, sve je propalo

Američke energetske kompanije izrazile su spremnost da u Bosni i Hercegovini izgrade tri plinske elektrane, koje bi bile povezane s Južnom plinskom interkonekcijom i LNG terminalom na Krku, izjavio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u jučerašnjem intervjuu za "Avaz".

Čović je u videointervjuu naveo da bi se jedna od plinskih elektrana gradila na području Mostara, dok bi druge dvije bile smještene u središnjoj Bosni i Tuzli.Govoreći o projektu Južne plinske interkonekcije, Čović ga je ocijenio prijelomnim za Bosnu i Hercegovinu, ističući da bi njegova realizacija osigurala dugoročnu energetsku i političku stabilnost zemlje. Zbog toga što plinovod prolazi kroz područja s većinskim hrvatskim stanovništvom, projekt je nazvao i strateškim interesom hrvatskog naroda u BiH.Čović je potvrdio da je razgovarao s predstavnicima američke građevinske kompanije Bechtel, za koju se pretpostavlja da bi mogla biti glavni izvođač radova na izgradnji plinovoda, kao i s predstavnicima Američke agencije za trgovinu i razvoj, koja osigurava finansijske izvore i stručnu podršku za realizaciju projekata izvan Sjedinjenih Američkih Država.Ranije ove sedmice bh. političari sastali su se i s predstavnicima kompanije AAFS Infrastructure and Energy, na čijem su čelu Jesse Binnall i Joe Flynn, osobe bliske administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa. Prema Čovićevim riječima, ta bi kompanija trebala dobiti 30-godišnju koncesiju za upravljanje plinovodom kroz Bosnu i Hercegovinu.„U pismu namjere koje smo dobili u utorak nalaze se i ove tri plinske centrale“, rekao je Čović, dodajući da su planovi američkih partnera znatno širi od same izgradnje Južne plinske interkonekcije.

Dragan Čović: Neću biti kandidat za Predsjedništvo, ne postoji srpsko-hrvatska koalicija protiv Bošnjaka

Projekt bi BiH povezao s hrvatskim plinskim sistemom i omogućio korištenje američkog plina preko LNG terminal Krk. Čović smatra da bi takva investicija imala i širu geopolitičku dimenziju.- Ako američki partner ovdje žurno investira, mi smo taj prostor zaštitili. To pokazuje politika predsjednika Trumpa širom svijeta - zaštita vlastitih investitora, kapitala i ulaganja - kazao je.Prema njegovim riječima, hrvatska politika „svim silama“ ohrabruje američke partnere da ulažu u Bosnu i Hercegovinu, ne samo u plinski sektor nego i u druge projekte, uključujući i potencijalna ulaganja u zračne luke, među kojima je naveo i aerodrom u Mostaru.Čović je odbacio tvrdnje da HDZ BiH osporava realizaciju Južne plinske interkonekcije zbog neslaganja oko zakonskog rješenja prema kojem bi projekt vodio BH-Gas, kompanija u vlasništvu Federacije BiH.„Strateški interes hrvatskog naroda i svakog dužnosnika HDZ-a je da ovo odmah ide“, zaključio je Čović.

Ranije ove sedmice bh. političari sastali su se i s predstavnicima kompanije AAFS Infrastructure and Energy

Stižu li u BiH velike američke investicije: Amerikanci grade tri plinske elektrane

Vanjskotrgovinska komora BiH zatražila je hitnu reakciju nadležnih institucija nakon što je Vlada Srbije donijela uredbu o uvođenju privremene mjere za obezbjeđenje ekonomske stabilnosti industrija od strateške važnosti. Ovom uredbom se od 1. januara do 30. juna 2026. godine ograničava uvoz pojedinih proizvoda od željeza i čelika.Iz VTKBiH navode da uredba obuhvata grupe proizvoda koji se tiču BiH i to - rebrasti betonski čelik i toplo valjanu žicu u koturu, kao i rebrasti betonski čelik u šipkama. Mjera se uvodi na period od šest meseci i provodit će se kroz sistem tarifnih kvota, nakon čijeg popunjavanja će se na uvoz ovih proizvoda primjenjivati carina od 50 posto. Radi ravnomjernog snabdijevanja tržišta individualne kvote podijeljene su na kvartalne maksimume za period od 1. januara do 31. marta, odnosno do 30. juna, uz mogućnost prenošenja neiskorištene kvote iz prvog u drugi kvartal. Raspodjela kvota vršit će se po principu „prvi došao – prvi uslužen“, na osnovu redoslijeda prihvatanja carinskih deklaracija.<h2>Limitirajući faktor</h2>- Kvote koje je uvela Vlada Srbije ne prate realne tokove trgovine jer su, kako je i navedeno u uredbi, rađene na osnovu podataka za period 2020. - 2024. godina. Uvidom u navedenu uredbu, pogotovo u dio definiranih kvota koje se odnose na navedene proizvode za BiH, izražavamo zabrinutost u ime privrednih društava, izvoznika ovih proizvoda u Srbiju. Na osnovu podataka VTKBiH evidentno je da je u 2025. godini već u prvom kvartalu, bh. izvoz premašio dozvoljenu kvartalnu kvotu. Evidentno je da prilikom utvrđivanja kvota nisu u potpunosti uzeti u obzir kumulativni obim stvarnih trgovinskih tokova, regionalni distributivni modeli, te realni tržišni udio proizvođača i dobavljača iz BiH – navode iz VTKBiH.

Donošenje uredbe, kojom se ograničava nesmetan bescarinski plasman roba u okviru CEFTA zemalja na samom kraju jedne poslovne godine, predstavlja limitirajući faktor za dugoročne ugovore koje kompanije iz BiH imaju s kompanijama na tržištu Srbije.<h2>Zastoj na granici</h2>- Posebno ukazujemo i na zadržavanje kamiona na graničnim prelazima, koje predstavlja najkritičniji problem za izvoznike iz BiH. Od naših izvoznika informirani smo da se, osim s problemom kvota, već u prvim danima 2026. godine, izvoznici suočavaju i s dužim zadržavanjima na granici uzrokovanim dodatnim procedurama praćenja kvota od strane carinskih organa Srbije. Posljedice zadržavanja su mjerljive i ozbiljne - direktni i rastući finansijski troškovi (stajanje kamiona, penali, dodatni transportni troškovi), kašnjenja u isporukama ugovorenim kupcima u Srbiji, prekidi u proizvodnim i građevinskim lancima snabdijevanja, ozbiljno narušavanje reputacije dobavljača iz BiH kao pouzdanih i predvidivih partnera – navode iz VTKBiH.

VTKBiH od nadležnih institucija traži hitnu reakciju prema nadležnim institucijama Srbije i CEFTA strukturama zbog ekonomskih reperkusija sporne uredbe na slobodan protok roba u okviru CEFTA zemalja.<h2>Troškovi rastu</h2>Posljedice kvota su i direktni i rastući finansijski troškovi, kašnjenja u isporukama ugovorenim kupcima u Srbiji, prekidi u proizvodnim i građevinskim lancima snabdijevanja.Sve je to ozbiljno narušavanje reputacije dobavljača iz BiH kao pouzdanih i predvidivih partnera, navode iz VTKBiH.

Vanjskotrgovinska komora BiH traži hitnu reakciju bh. vlasti prema Srbiji i CEFTA-i

Kamioni iz BiH stoje na granicama, štete ogromne

Na Kosovu je započeta proizvodnja četiri različite vrste bespilotnih letjelica, uključujući i modele namijenjene odbrambenim zadacima, potvrdio je kosovski proizvođač Ridvan Aliu.&nbsp;Riječ je o projektu koji obuhvata manje FPV dronove, ali i veće letjelice u razvoju, sa planiranim testiranjima i izvan teritorije Kosova – na moru, prenosi <a href="https://www.biznisinfo.ba/kosovo-pocelo-proizvodnju-4-vrste-dronova-domet-od-1-000-kilometara/">Biznis.info</a>.<h2>Od FPV dronova do većih letjelica</h2>Prema navodima proizvođača, proizvodnja je prvo pokrenuta s manjim FPV dronovima, dok se tehnološki zahtjevniji modeli još nalaze u fazi razvoja.&nbsp;Među njima je i dron s rasponom krila od pet metara, kao i veća letjelica čiji raspon krila doseže do 14 metara.Model s pet metara raspona krila, nazvan “Vitol”, trenutno ima operativni domet do 20 kilometara, ali su planirana testiranja na znatno većim udaljenostima, potencijalno i do 1.000 kilometara. Zbog ograničenih uslova za takve probe na Kosovu, testiranja će se, kako je najavljeno, obaviti na moru. Ovaj model može nositi teret do 50 kilograma.<h2>Vojni model K1 u razvoju</h2>U razvoju je i dron K1, projektovan za isključivo vojne i odbrambene namjene.&nbsp;Prema dostupnim informacijama, riječ je o letjelici bez povratka nakon izvršenja zadatka (tzv. “loitering” koncept), sa projektovanim dometom do 1.000 kilometara. Tehničke karakteristike ovog modela još nisu nezavisno verifikovane, a razvoj je u toku.<h2>Saradnja s institucijama i akademijom</h2>Aliu je naveo da je tokom 2025. uspostavljena kontinuirana saradnja s Ministarstvo odbrane Kosova, uz očekivanje da će se aktivnosti dodatno intenzivirati nakon formiranja nove vlade. Paralelno se razvija i projekat “Skifter”, koji uključuje saradnju s akademskim institucijama, obuku studenata i razvoj drona za potrebe odbrane, ali i potencijalni izvoz.Laboratorij za proizvodnju manjih FPV dronova trenutno ima kapacitet izrade 16 do 20 letjelica dnevno, dok se kapaciteti za veće modele postepeno razvijaju.<h2>Širi kontekst</h2>Razvoj bespilotnih letjelica na Kosovu dio je šireg regionalnog trenda jačanja domaćih kapaciteta u oblasti dronova, gdje se paralelno razvijaju civilne i odbrambene primjene. Ipak, za veće i dugodometne modele, ključni naredni korak biće uspješna testiranja i nezavisna potvrda performansi.

Laboratorij za proizvodnju manjih FPV dronova trenutno ima kapacitet izrade 16 do 20 letjelica dnevno

Kosovo počelo proizvodnju 4 vrste dronova

Kosovo počelo proizvodnju 4 vrste dronova: "Domet od 1.000 kilometara"

Bosni i Hercegovini ponovo prijeti siva lista MONEYVALA. S obzirom na to da se na toj listi našla i 2015. godine, iskustvo pokazuje da bi to ozbiljno moglo da ugrozi finansijske transakcije u zemlji, naročito privrednika, piše <a href="https://www.bhrt.ba/bih-prijeti-uvr%C5%A1tavanje-na-sivu-listu-moneyvala">BHRT</a>. Razlog je što vlasti u BiH nisu usvojile ključne zakone, koje zahtijeva ovo tijelo Savjeta Evrope. Rok za usklađivanje i usvajanje zakona je kraj februara.Budući da vrijeme curi i da bi novčane transakcije iz BiH mogle postati nesigurne za Evropu, održan je sastanak zamjenika ministra sigurnosti BiH Ivice Bošnjaka i šefa Delegacije Evropske unije u BiH Luigija Sorece. Razgovaralo se o otklanjanju nedostataka u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Posao o ispunjavanju preporuka vodi Ministarstvo sigurnosti BIH i kažu ostvaren je iskorak u provedbi aktivnosti.Uspostavljeno je Stalno koordinacijsko tijelo za sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, kao ključni mehanizam koordinacije svih nadležnih tijela u Bosni i Hercegovini, usvojen je Pravilnik o provedbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, a intenzivno se provode aktivnosti radi konačnog usuglašavanja Nacrta zakona o primjeni mjera ograničavanja, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.Uvrštavanje na sivu listu imalo bi neposredne i konkretne posljedice na poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet Bosne i Hercegovine, te bi uticalo na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama. Također bi moglo negativno uticati na izglede BiH da pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima. Zato nadležne institucije u BiH što hitnije moraju pristupiti usvajanju Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom te Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji bi mogao ubrzo u proceduru. Oduzimanje imovinske koristi je imovina BiH, i tu je problem, jer je prijedlog iz Republike Srpske da se takva imovina knjiži na entitete. S tim se ne slažu u Federalnoj agenciji za upravljanje oduzetom imovinom. Emir Bašić iz Agencije za upravljanje oduzetom imovinom FBiH govorio je za BHRT.-	Već se insistira na tome da entitetske agencije preuzmu taj dio posla, po meni to znači slabljenje državne pozicije u čitavoj toj priči i predloženo je formiranje ureda pri ministarstvu pravde što je po meni prelazno rješenje do konačnog formiranja Agencije, ali naglašavam da je bitno donijeti bilo kakvo zakonsko rješenje". Uspavane su institucije BiH kada je riječ o procjeni Manivala, stav je stručnjaka. Ako se zakoni ne usvoje do kraja februara, to znači otežano poslovanje za bh. privrednike, ali i otežavajuće okolnosti za svu bh. dijasporu koja novac šalje u BiH. Nermin Kadribašić, stručnjak za vladavinu prava, također je govorio o ovoj temi. -	Ali ukoliko mi to ne usvojimo, između ostalog, idemo na sivu listu koja će nam podignuti međunarodne kredite, srozati rejting, odvući investicije jer bilo koji invenstitor koji sarađuje sa našim kompanijama a ima priliku recimo u Crnoj Gori, Hrvatskoj da radi zašto ne bi prešao, zašto bi sebi otežavao život?" Jer to se i pokazalo 2015. godine kada je BiH bila na sivoj listi Manivala. Mnoge međunardone banke su otkazivale ugovore s domaćim bankama, jer nisu željele rizikovati da im je otežano poslovanje. Nakon toliko godina, primjera radi, iako nismo na listi, Švedska nas i dalje drži kao potencijalnu prijetnju u smislu finansijskog poslovanja.&nbsp;&nbsp;

Budući da vrijeme curi i da bi novčane transakcije iz BiH mogle postati nesigurne za Evropu, održan je sastanak

Rok za usklađivanje i usvajanje zakona je kraj februara

Turistička zajednica KS predstavila Sarajevo kao destinaciju susreta kultura na Ferienmesse Wien

Sud odbio upisati Mandića za direktora!

Vlada FBiH svojim amandmanima na prijedlog Budžeta za 2026. godinu povećala sredstva za Filmski centar Sarajevo i Željeznice FBiH

Novo zaduženje teško milijardu maraka

Djevojka preko noći ostala bez 1.500 eura: Izvršeno 17 transakcija

BiH uskoro pristupa sistemu SEPA, uvodi se instant plaćanje

Samostalni poduzetnici u Federaciji BiH plaćat će veće mjesečne doprinose, poznato i u kojem iznosu

Rusija prošle godine izvezla više od dva miliona tona žitarica sa okupiranih ukrajinskih teritorija

Evropski parlament će sutra raspravljati o objedinjavanju fondova u višegodišnjem budžetu EU

Tramp želi osnovati odbor za mir: Pozlit će vam kada čujete koliko novca traži za stalno članstvo

Američki div je stigao u BiH: Specijalista za "nemoguće" projekte

Oručević: Ovoga puta ne smijemo odbiti Bechtel, kriv je bio Bičakačić

Stižu li u BiH velike američke investicije: Amerikanci grade tri plinske elektrane

Kamioni iz BiH stoje na granicama, štete ogromne

Kosovo počelo proizvodnju 4 vrste dronova: "Domet od 1.000 kilometara"

BiH prijeti uvrštavanje na sivu listu MONEYVALA

Biznis

Turistička zajednica KS predstavila Sarajevo kao destinaciju susreta kultura na Ferienmesse Wien

Sud odbio upisati Mandića za direktora!

Vlada FBiH svojim amandmanima na prijedlog Budžeta za 2026. godinu povećala sredstva za Filmski centar Sarajevo i Željeznice FBiH

Novo zaduženje teško milijardu maraka

Djevojka preko noći ostala bez 1.500 eura: Izvršeno 17 transakcija

BiH uskoro pristupa sistemu SEPA, uvodi se instant plaćanje

Samostalni poduzetnici u Federaciji BiH plaćat će veće mjesečne doprinose, poznato i u kojem iznosu

Rusija prošle godine izvezla više od dva miliona tona žitarica sa okupiranih ukrajinskih teritorija

Evropski parlament će sutra raspravljati o objedinjavanju fondova u višegodišnjem budžetu EU

Tramp želi osnovati odbor za mir: Pozlit će vam kada čujete koliko novca traži za stalno članstvo

Američki div je stigao u BiH: Specijalista za "nemoguće" projekte

Oručević: Ovoga puta ne smijemo odbiti Bechtel, kriv je bio Bičakačić

Stižu li u BiH velike američke investicije: Amerikanci grade tri plinske elektrane

Kamioni iz BiH stoje na granicama, štete ogromne

Kosovo počelo proizvodnju 4 vrste dronova: "Domet od 1.000 kilometara"

BiH prijeti uvrštavanje na sivu listu MONEYVALA