Dokumentacija za inicijalnu javnu ponudu (IPO) kompanije SpaceX, u koju je uvid imao Reuters, otkriva da su pravila postavljena tako da Ilonu Masku (Elonu Musk) garantuju potpunu vlast nad kompanijom.<h2>Glavni mehanizmi upravljanja</h2>Prema novim odredbama, niko ne može smijeniti Maska sa pozicije izvršnog direktora ili predsjednika uprave bez njegove izričite saglasnosti.Uvodi se dvoklasna struktura dionica. Mask će kontrolisati dionice klase B, gdje svaka dionica nosi deset glasova. To mu omogućava da samostalno donosi odluke o svom statusu i izboru članova upravnog odbora.Budući ulagači su upozoreni da će njihov uticaj na korporativna pitanja i izbor direktora biti praktično onemogućen.<h2>Zašto je ovo neobično?</h2>Stručnjaci za korporativno upravljanje naglašavaju da je ovakva kontrola izuzetno rijetka.&nbsp;Iako tehnološke firme poput Facebooka često daju osnivačima veću moć putem posebnih dionica, upravni odbori obično zadržavaju bar formalno pravo da smijene direktora.&nbsp;Kod SpaceX-a, ta moć je prenesena direktno na vlasnika dionica klase B, odnosno na samog Maska.<h2>Razlika u odnosu na Teslu i uloga Teksasa</h2>Za razliku od SpaceX-a, Tesla ima samo jednu klasu dionica, što pokazuje da je Musk u novom poduhvatu odlučio drastično povećati svoju zaštitu.Sjedište u Teksasu: SpaceX je, poput Tesle, registrovan u Teksasu.&nbsp;Ovaj potez je uslijedio nakon što je sud u Delaveru (Delawareu) ranije osporio Maskov paket naknada, što je dovelo do preseljenja pravnog sjedišta njegovih kompanija.

Stručnjaci za korporativno upravljanje naglašavaju da je ovakva kontrola izuzetno rijetka

Jedina osoba koja može smijeniti Ilona Maska s čela SpaceX je Ilon Mask

Na Sarajevskoj berzi danas je evidentiran promet od 8.173,94 KM, uz realizaciju pet transakcija i promet od 162 dionice. Trgovanje se odvijalo isključivo na Slobodnom tržištu, gdje su zabilježene aktivnosti s tri emitenta.Dominirao je negativan ton, s obzirom da su dva emitenta zaključila trgovanje u padu, dok je jedan zadržao prethodni nivo cijene.Najveći promet ostvaren je dionicama Rudnika soli Tuzla d.d Tuzla u iznosu 4.048,40 KM, uz pad cijene od 1,50 posto na 34,90 KM, što ujedno predstavlja i najveći dnevni pad. Slijedi HM Cement BiH d.d. Kakanj sa prometom 4.005,54 KM i nepromijenjenom cijenom od 117,81 KM, dok je JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo ostvarila promet 120 KM uz pad od 0,30 posto na 10 KM.Indeksi su uglavnom pratili negativan trend. BIFX je ostao na istom nivou, dok su SASX-10, SASX-30, SASX-BBI i SASX-FN zabilježili padove od 0,02 posto, 0,06 posto, 0,07 posto i 0,06 posto respektivno.

Dominirao je negativan ton, s obzirom da su dva emitenta zaključila trgovanje u padu, dok je jedan zadržao prethodni nivo cijene

Skroman promet na Sarajevskoj berzi, trgovanje s tri emitenta

Cijene nafte na svjetskim tržištima naglo su porasle nakon informacija da Sjedinjene Američke Države razmatraju dugotrajniju blokadu Irana. Prema izvještajima medija, cijena sirove nafte tipa Brent dostigla je oko 115 dolara po barelu, što je značajan rast u odnosu na prethodne dane.Prema navodima američkih izvora, predsjednik Donald Tramp (Trump) zatražio je pripremu planova za proširenje blokade iranskih luka s ciljem dodatnog pritiska na Teheran. Napetosti su dodatno porasle nakon njegove objave na društvenim mrežama, gdje je Iran pozvao da što prije postigne sporazum.Situacija je dodatno eskalirala oko Hormuški moreuz, ključnog prolaza kroz koji prolazi veliki dio svjetske nafte i plina. Iran je najavio nastavak ometanja pomorskog saobraćaja, dok su američke snage pojačale kontrolu u tom području.Ova kriza već izaziva poremećaje u globalnoj opskrbi energentima, a analitičari upozoravaju na moguće dugoročne posljedice po ekonomiju. Istovremeno, evropske berze bilježe pad, dok investitori s oprezom prate razvoj situacije i potencijalne daljnje poteze Vašingtona (Washingtona) i Teherana.

Blokada Hormuškog moreuza i političke poruke iz Vašingtona uzdrmale svjetska tržišta

Cijene nafte naglo skočile zbog tenzija SAD-a i Irana

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH), izvoz namjenske industrije u prvom kvartalu 2026. godine zabilježio je pad od 49,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine, te iznosi oko 86 miliona KM.U istom periodu 2025. godine, kompanije iz sektora namjenske industrije iz BiH izvezle su naoružanja, vojne opreme, municije i eksploziva u vrijednosti od približno 170 miliona KM.Najnoviji podaci VTK BiH pokazuju da je u prvom kvartalu 2026. godine izvoz pao na oko 87 miliona KM, što predstavlja gotovo prepolovljen rezultat u odnosu na prethodnu godinu.Ovakav pad od skoro 50 posto rezultat je, kako se navodi, više negativnih faktora koji su značajno uticali na poslovanje kompanija iz ovog sektora.Kao jedan od ključnih razloga ističu se carinske tarife koje je uvela administracija Donalda Trampa (Donald Trump), a koje su, u poređenju izvoza u prvom kvartalu 2025. i 2026. godine, posebno došle do izražaja.Naime, u prvom kvartalu 2025. godine Sjedinjene Američke Države uvezle su iz BiH oružje, municiju i eksploziv u vrijednosti od oko 47 miliona KM, dok za 2026. godinu VTK BiH ne bilježi podatke o izvozu u SAD.

Neiskorišteni potencijal namjenske industrije

Nakon metalne, na redu i namjenska industrija: Dronovi i haubice u političkoj blokadi

Najstabilnija tržišta i dalje su Češka i Irak, a izvoz u ove dvije države čini gotovo dvije trećine ukupnog izvoza u prvom kvartalu 2026. godine.Dodatni pritisak na sektor stvaraju i procesi finansijske konsolidacije u pojedinim kompanijama, smjene menadžmenta, prekidi proizvodnje zbog nedostatka repromaterijala, kao i kursne razlike dolara i drugi operativni problemi koji sve snažnije utiču na poslovanje kompanija u okviru namjenske industrije u BiH.

Ovakav pad od skoro 50 posto rezultat je, kako se navodi, više negativnih faktora koji su značajno uticali na poslovanje kompanija iz ovog sektora

Vojna industrija Igman Konjic proizvodnja municije

Izvoz namjenske industrije u BiH pao skoro 50 posto u prvom kvartalu 2026. godine


Prema podacima Svjetske banke, očekuje se da će cijene energije u ovoj godini porasti za 24 posto, što bi bio najviši nivo od 2022. godine i početka rata u Ukrajini, dok sukob s Iranom dodatno destabilizira globalna tržišta roba.U najnovijem izvještaju o perspektivama tržišta roba, Svjetska banka predviđa da će ukupne cijene roba porasti za 16 posto u 2026. godini, što će biti rezultat viših cijena energije i đubriva, kao i rekordnih vrijednosti pojedinih ključnih metala.Banka očekuje da će prosječna cijena nafte tipa Brent u 2026. godini iznositi 86 dolara po barelu, u odnosu na 69 dolara u 2025. godini, pod pretpostavkom da će najteži poremećaji u transportu biti okončani u maju, te da će se plovidba kroz Hormuški moreuz postepeno vratiti na nivo prije sukoba do kraja 2026. godine.Napadi na energetsku infrastrukturu i prekidi u pomorskom saobraćaju kroz Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko 35 posto svjetske trgovine sirovom naftom morem, izazvali su, kako se navodi, najveći zabilježeni šok u snabdijevanju naftom, smanjujući globalnu ponudu u početku za oko 10 miliona barela dnevno.

Prema podacima Svjetske banke, očekuje se da će cijene energije u ovoj godini porasti za 24 posto, što bi bio najviši nivo od 2022. godine

Svjetska banka upozorava: Doći će do najvećeg rasta cijena energije u posljednje četiri godine

Izgradnja stambenog kompleksa “Moj Kvart” na Dolac Malti u Sarajevu ulazi u završnu fazu, ali sudeći prema najnovijim informacijama – to nije kraj priče. Naime, investitor projekta, kompanija Emam d.o.o., planira “novo poglavlje” ovog kompleksa, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/sarajevo-dobija-jos-jedan-neboder-poznati-investitor-najavio-mega-projekat-i-zagolicao-mastu/">BiznisInfo.ba</a>.Na ilustraciji postavljenoj na kompleks u izgradnji vidi se postojeći objekat, ali i još jedna zgrada – skrivena ispod platna.Iako detalji još nisu zvanično objavljeni, sve upućuje na to da bi Sarajevo moglo dobiti još jedan visoki objekat, potencijalno i neboder koji bi dominirao ovim dijelom grada.

<h2>Projekat koji već mijenja Dolac Maltu</h2>Podsjetimo, kompleks “Moj Kvart” gradi se u ulici Marka Marulića, neposredno uz zgradu Mercator Ložionička, i već sada se profilira kao jedan od najprepoznatljivijih novih objekata u Sarajevu.Kompleks se sastoji od dvije lamele – jedna ima prizemlje plus 12 spratova, dok druga doseže prizemlje plus 20 spratova, čime se ubraja među više nove zgrade u glavnom gradu. Objekat je već dostigao punu visinu, a radovi su trenutno fokusirani na fasadu i završne detalje.<h2>Investitori s jakim referencama</h2>Iza projekta stoji kompanija Emam, čiji su vlasnici poznata imena sarajevske poslovne scene – Haris Gadžo, Šemso Imamović i Sanin Mrkulić. Riječ je o investitorima s bogatim iskustvom u velikim projektima.

Gadžo je suvlasnik kompanije ANS Drive, koja je zajedno sa firmom Smart Invest realizovala luksuzni kompleks Sarajevo Tower vrijedan oko 100 miliona KM, smješten u neposrednoj blizini. ANS Drive je učestvovao i u razvoju brojnih drugih projekata, uključujući i Grand Centar na Ilidži.Sanin Mrkulić dolazi iz porodice poznate po hotelima Hills i Hollywood, dok je Šemso Imamović bivši direktor kompanije Butmir, jedne od vodećih građevinskih firmi u BiH.<h2>Nova faza – viši standard i novi simbol?</h2>Najnovija najava sugeriše da investitori ne planiraju stati na postojećem kompleksu, već da pripremaju dodatnu, vjerovatno ambiciozniju fazu. U praksi, ovakvi “teaseri” obično prethode zvaničnom predstavljanju projekta, nakon čega slijedi otkrivanje izgleda nove zgrade i početak prodaje stanova.

Ako se pretpostavke pokažu tačnim, Sarajevo bi moglo dobiti još jedan moderan i visoki objekat koji će dodatno promijeniti vizuru Dolac Malte i potvrditi trend sve intenzivnije izgradnje višespratnica u glavnom gradu.Jedno je sigurno – interes javnosti je već probuđen, a detalji koji slijede mogli bi donijeti jedno od najzanimljivijih građevinskih iznenađenja u Sarajevu ove godine.

Izgradnja stambenog kompleksa “Moj Kvart” ulazi u završnu fazu, ali sudeći prema najnovijim informacijama – to nije kraj priče

Sarajevo dobija još jedan neboder: Poznati investitor najavio mega projekat 

Izvršni direktor Ryanaira Majkl O’Liri (Michael O'Leary) upozorio je da bi pojedine evropske aviokompanije mogle propasti ukoliko cijene avionskog goriva ostanu visoke tokom ljeta, s obzirom na to da se sektor avijacije suočava s rastućim troškovima usljed rata na Bliskom istoku i poremećaja u Hormuškom moreuzu.O’Liri je za CNBC izjavio da je Ryanair relativno zaštićen jer je već osigurao 80 posto potrebnog goriva, ali je upozorio da bi konkurentske kompanije s manjim stepenom zaštite mogle zapasti u "ozbiljne finansijske poteškoće".- U martu je mlazni A-1 koštao oko 80 dolara po barelu. Sada iznosi 150 dolara - rekao je O’Liri, dodajući da će, ako cijene ostanu na tom nivou tokom jula, augusta i septembra, "vidjeti propast evropskih aviokompanija".<h2>Porast cijena</h2>Prema podacima Međunarodnog udruženja za zračni prijevoz, prosječna cijena mlaznog goriva porasla je na 179 dolara po barelu u sedmici koja je završila 24. aprila.Cijene su počele rasti nakon što je Hormuški moreuz, ključna ruta za globalne isporuke energije, blokiran poslije izbijanja rata krajem februara.O’Liri tvrdi da je Ryanair "najbolje zaštićena aviokompanija u Evropi" te da kompanija ne planira uvoditi dodatne naknade za gorivo niti povećavati cijene karata uprkos rastu troškova.Naglasio je i da su zabrinutosti u vezi sa snabdijevanjem gorivom u Velikoj Britaniji ublažene posljednjih sedmica, ali da je ključno da se Hormuški moreuz ponovo otvori "što je prije moguće".Međunarodna agencija za energiju upozorila je da bi Evropa mogla ostati bez mlaznog goriva u roku od nekoliko sedmica, u zavisnosti od mogućnosti da nadoknadi izgubljene zalihe s Bliskog istoka.<h2>Već se poduzimaju mjere</h2>Pojedine evropske kompanije već poduzimaju mjere kako bi ublažile posljedice rasta cijena goriva.EasyJet je saopćio da je u martu imao dodatnih 25 miliona funti troškova goriva te očekuje gubitak između 540 i 560 miliona funti za šest mjeseci zaključno s 31. martom. Kompanija je osigurala 70 posto ljetnih potreba za gorivom, ali očekuje smanjenje kapaciteta i rast cijena karata.Lufthansa je najavio smanjenje broja kratkih letova za 20.000 do oktobra kako bi uštedio gorivo i smanjio neprofitabilne rute.Skandinavska aviokompanija SAS otkazuje 1.000 letova u aprilu zbog troškova goriva, dok nizozemski prevoznik KLM smanjuje kapacitete za 80 letova usljed rasta cijena kerozina.

Sektor avijacije se suočava s rastućim troškovima usljed rata na Bliskom istoku i poremećaja u Hormuškom moreuzu

Direktor Ryanaira upozorava: Evropske aviokompanije bi mogle propasti ako cijene goriva ostanu visoke

Kris Rajt (Chris Wright), državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država za energetiku, izjavio je danas nakon potpisivanja Sporazuma o izgradnji Južne interkonekcije da ovaj projekat označava početak nove ere saradnje sa južnom, centralnom i istočnom Evropom.- Saradnja zasnovana na energetskoj stabilnosti znači više poslova, mogućnosti i ulaganja. Sve su ovo posljedice milijardi dolara koje donosi današnje potpisivanje. Fantastična poruka za sve, radujemo se svijetloj budućnosti. Ovaj dio Evrope dobija novi smisao, više energije znači prosperitet. Predsjednik Tramp je otvorio novu eru - rekao je Rajt.

Ovaj dio Evrope dobija novi smisao, više energije znači prosperitet, poručio je

Krist Rajt, državni sekretar SAD za energetiku o Južnoj interkonekciji: Predsjednik Tramp je otvorio novu eru

U teškoj ekonomskoj situaciji cijene bankarskih usluga u BiH nerijetko su u fokusu ekonomskih stručnjaka, koji u kompliciranim cjenovnicima i mnoštvu usluga banaka vide neosnovano ubiranje profita. Primjer troškova vođenja tekućih računa u posljednje vrijeme se koristi kao ilustracija pozicije građana BiH u odnosu na zemlje regije koje se ubrzano prilagođavaju EU standardima.<h2>Prirodni monopol</h2>- U odnosu na zemlje EU, Austrija je dobar reper jer većina banaka u BiH je sa sjedištem u Austriji, neke usluge plaćamo i nekoliko puta više. Platni promet je prirodni monopol, dat je bankama i one treba da naplate naknadu za troškove koje imaju, a ne da to bude klasični trgovački odnos. Ogromni su to novci, pogotovo platnog prometa prema inostranstvu, pa i u zemlji. Na ukupan broj klijenata, 1, 2 ili 5 KM, to su strašni troškovi. Vidimo to po strukturi prihoda banaka. Kamatonosni prihodi odnose se na kredite i to je uredu, dok nekamatonosni prihodi uglavnom dolaze od investicionog bankarstva, koje je kod nas neznatno i naknada. Više od 40 posto prihoda banke ubiru iz tog izvora, a u Evropi je normalno da to bude od 2 do 5, maksimalno 10 posto – kaže profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Muharem Karamujić. Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić kaže da politike naknada naših banaka bitno ne odstupaju od politika banaka u EU i regiji.- Međutim, važno je naglasiti da se bankarske naknade u BiH za građane i privredu često doživljavaju kao skuplje zbog niže prosječne plate, kupovne moći i strukture prihoda u odnosu na zemlje EU. Upravo taj odnos između cijene usluge i realnih prihoda stvara opravdanu percepciju većeg finansijskog opterećenja – kaže Mahmuzić.Dodaje da struktura i obim transakcija na bh. tržištu ne omogućavaju direktna poređenja s tržištima EU, gdje postoje znatno veća dinamika plaćanja, veći broj korisnika, napredniji modeli bezgotovinskih transakcija i veća konkurencija među finansijskim institucijama i drugim pružaocima platnih usluga. <h2>Izbor banke</h2>- Kod usluga koje su uporedive, poput osnovnih računa, platnih kartica i domaćih bezgotovinskih plaćanja, može se reći da prosječne naknade u BiH uglavnom ne odstupaju značajnije od prakse u regiji. Ipak, percepciju cijene u velikoj mjeri oblikuje izbor same banke, jer i u postojećim uslovima, zahvaljujući određenom nivou konkurencije, postoji raspon cijena i mogućnost izbora. Naprimjer, vođenje osnovnog računa u većini banaka se ne naplaćuje, dok se raspon naknada, zavisno od banke i paketa, kreće od 0 do 4 KM – pojašnjava Mahmuzić.Ukazuje da je primjetan trend rasta troškova rada s gotovinom, koja je u BiH i dalje dominantan oblik plaćanja, a opravdava se povećanjem troškova rada, transporta, fizičke sigurnosti, osiguranja novca u manipulaciji, te rastom cijena opreme, mreže bankomata i pomoćnog materijala. S druge strane, naknade za bezgotovinske transakcije se ne mijenjaju značajno, a zabilježeni su i primjeri smanjenja ili ukidanja pojedinih naknada, posebno kroz paketiranje usluga. <h2>Kakve su provizije?</h2>Dok građani Hrvatske, zahvaljujući novim zakonskim rješenjima, imaju pravo na osnovni račun za redovna primanja - plaće, penzije, stipendije, naknade za vrijeme nezaposlenosti ... bez naknade za vođenje i zatvaranje računa, polaganje i podizanje gotovog novca ili izdavanje debitne kartice, korisnici u BiH tu uslugu mjesečno plaćaju 2,50 - 4,70 KM. Naknade u Crnoj Gori su od&nbsp;0,60 do 3,40 KM&nbsp;(0,31 – 1,75 eura), a u Srbiji od&nbsp;2,50 do 7,50 KM&nbsp;(150 – 450 dinara).Bankomati koji ne pripadaju matičnoj banci u BiH se koriste s provizijama od&nbsp;5 do 10 KM&nbsp;po transakciji, u Srbiji je minimalna naknada oko&nbsp;2,50 KM, a u Crnoj Gori oko&nbsp;4,90 KM. Mobilno bankarstvo u BiH se uglavnom naplaćuje kao zasebna usluga s cijenom od oko&nbsp;2,50 KM&nbsp;mjesečno, u Crnoj Gori oko&nbsp;2, u Srbiji je najčešće integrirana u paket od oko&nbsp;5 KM, dok je u Hrvatskoj uključena u besplatni paket.&nbsp;

Ključni iskorak za smanjenje troškova i povećanje efikasnosti bio bi pristup SEPA području

Kakve su nam sada naknade za transakcije i račune: Ulaskom u EU srezali bismo bankarske namete

Na Sarajevskoj berzi danas je ostvaren ukupan promet od 34.970.328,628 KM, uz trgovinu sa 35.479 vrijednosnih papira u sklopu 32 transakcije.Održana je 64. aukcija obveznica Federacije BiH, a radi se o trogodišnjim obveznicama sa datumom dospijeća 29. aprila 2029. godine. U sklopu 25 transakcija, metodom višestrukih cijena, upisano je ukupno 35.000 obveznica, po ponderisanoj prosječnoj prihvaćenoj cijeni 99,8790 uz kamatnu stopu 3,9943 posto, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 34.957.640,27 KM.Na Slobodnom tržištu zabilježen je promet od 12.688,36 KM, gdje su se u trgovanju izdvojila tri emitenta. BH Telecom d.d. Sarajevo ostvario je promet od 3.715,36 KM uz pad cijene od 0,24 posto na 14,34 KM, dok je Rudnik soli Tuzla d.d. Tuzla zabilježio promet od 7.263 KM uz rast od 1,23 posto na 35,43 KM. Solana d.d. Tuzla je ostvarila promet od 1.710 KM, uz rast cijene od 0,88 posto na 114 KM.Indeksna kretanja su bila relativno mirna, pa je BIFX ostao bez promjene, SASX-10 je zabilježio blagi pad od 0,02, SASX-30 je porastao za 0,06, SASX-BBI je bio u blagom minusu od 0,01, dok je SASX-FN ostvario rast od 0,10.

Ostvaren je ukupan promet od 34.970.328,628 KM

Na Sarajevskoj berzi održana aukcija obveznica Federacije BiH

Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine ponovo je upozorio na katastrofalne posljedice pasivnosti, nebrige i nesposobnosti vlasti da riješi ključna pitanja od kojih ovisi opstanak transportne industrije u BiH, s više od 47.000 zaposlenih. Prosječno vrijeme čekanja na granicama dostiže i do&nbsp;205 sati godišnje po vozaču, a s uvođenjem strožijih mjera kontrole ulaska i izlaska iz Hrvatske, te rastom troškova i dodatnim kompliciranjem procedura u BiH, stanje postaje neizdrživo.<h2>Cilj iseljavanje</h2>Koordinator Konzorcijuma Logistika BiH Velibor Peulić kaže da se gubici prijevoznika od početka godine, samo zbog čekanja na granicama, procjenjuju na blizu pola milijarde maraka.

- Posljednje decenije riječ je o milijardama KM izgubljenih zbog zastoja, procedura i neusklađenosti sistema. Ovi troškovi ne ostaju unutar kompanija, oni se direktno ugrađuju u cijene proizvoda i usluga. Svako čekanje na granici, svaka neusklađena procedura i svaka administrativna prepreka postaju trošak građana. Za razliku od EU, gdje države kroz povrat trošarina, subvencije i poreske mehanizme aktivno štite sektor, u BiH takvi instrumenti praktično ne postoje. Sve izraženiji trend je premještanje poslovanja u države EU. Svako radno mjesto koje se registruje, naprimjer u Sloveniji, znači investiciju od oko 100.000 eura koja napušta BiH – kaže Peulić.Predsjednik Udruženja drumskih prijevoznika RS Igor Beben kaže da je cilj aktuelnih vlasti iseljavanje naroda, jer o privredi i radnim mjestima niko ne vodi računa.<h2>Gašenje fabrika</h2>- Samo nam dodatno otežavaju. UIO BiH je unazad 15 dana uvela da se stavljaju carinske plombe na kamione na svakom utovaru u BiH. Moj kamion natovari paletu u Sarajevu, ima drugu u Brčkom, a treću u Bihaću. Ja moram proći tri carinske ispostave da ocarinim tu robu, umjesto da kao sav normalan svijet dobijemo carinske papire i idemo, tovarimo i na granici da možemo izaći. Samo nam otežavaju i jednostavno nas tjeraju iz države – kaže Beben.

Osim evropskog pravila 90/180, svih domaćih procedura i troškova, seobu prijevozničkih kompanija i gašenje transportne industrije ubrzava i gašenje velikih fabrika.- Bez velikih fabrika nema života. Imamo utisak da naše rukovodstvo apsolutno više ne mari za radnike, jer se od toliko molbi, zahtjeva, protesta ništa nije usvojilo. Jednostavno smo poraženi. Izgleda da je lakše pokupiti taj kapital, otići u Hrvatsku ili Sloveniju i tamo nastaviti raditi, nego ovdje izaći na kraj s ovim našima – ističe Beben.

Seobu prijevozničkih kompanija i gašenje transportne industrije ubrzava i gašenje velikih fabrika

Troškovi povećavaju cijene proizvoda i usluga: Gubici zbog čekanja na granici pola milijarde

Ujedinjeni Arapski Emirati objavili su da od 1. maja napuštaju Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) i grupu OPEC+. Državna novinska agencija WAM navodi da je odluka donesena u skladu s nacionalnim interesima, dugoročnom strategijom i aktuelnom geopolitičkom nestabilnošću.U saopćenju se ističe da je ovaj potez usklađen s dugoročnom strateškom i ekonomskom vizijom zemlje, kao i razvojem njenog energetskog sektora, uključujući ubrzana ulaganja u domaću proizvodnju energije.&nbsp;- Njome se također jača predanost UAE-a ulozi odgovornog i pouzdanog proizvođača koji predviđa budućnost svjetskih energetskih tržišta - prenosi WAM.Dodaje se da je odluka "također vođena nacionalnim interesima i predanošću zemlje da aktivno doprinese zadovoljenju hitnih potreba tržišta, posebno s obzirom na trenutnu geopolitičku nestabilnost u bliskoj budućnosti, proizašlu iz poremećaja u Arapskom zaljevu i Hormuškom moreuzu, koji utiču na dinamiku opskrbe".<h2>Snažan udarac</h2>Izlazak UAE-a predstavlja snažan udarac za naftni kartel i njegovog neformalnog lidera, Saudijsku Arabiju. Odluka dolazi u trenutku kada je rat s Iranom izazvao historijski energetski šok i poremetio globalnu ekonomiju.Zaljevske članice OPEC-a već su se suočavale s poteškoćama u izvozu nafte kroz Hormuški moreuz, ključni prolaz između Irana i Omana, kojim se inače transportuje oko petine svjetske sirove nafte i ukapljenog prirodnog plina. Izvoz je dodatno otežan zbog iranskih prijetnji i napada na plovila u tom području.<h2>Nedovoljna zaštita</h2>Ovaj potez uslijedio je nakon što je UAE, kao regionalno poslovno središte i jedan od najvažnijih saveznika Vašingtona, kritikovao druge arapske države zbog nedovoljne zaštite od brojnih iranskih napada tokom rata.OPEC, osnovan 1960. godine, ostaje jedan od najutjecajnijih aktera na globalnom tržištu nafte. Zemlje članice ove organizacije proizvode više od trećine ukupne svjetske nafte.

Odluka je donesena u skladu s nacionalnim interesima, dugoročnom strategijom i aktuelnom geopolitičkom nestabilnošću

Članice OPEC+ organizacije koju predvodi Rusija "drže" oko 40 posto svjetske sirove nafte 

UAE napušta Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC)

Prosječna maloprodajna cijena premijum bezolovnog benzina 95 nije se mijenjala u odnosu na jučer, 27. aprila dok je prosječna cijena dizela na današnji dan niža za 0,03 KM po litru u odnosu na dan ranije.Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, prosječna maloprodajna cijena premijum bezolovnog benzina 95 danas iznosi 2,94 KM po litru, a dizela 3,50 KM po litru.U Federaciji Bosne i Hercegovine još uvijek je na snazi Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate kojom je za privredna društva koja obavljaju djelatnost trgovine na veliko propisana maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata, dok je za privredna društva koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana maksimalna visina marže u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata.Kontrolu nad primjenom navedene Odluke vrše federalni i kantonalni tržišni inspektori u kontinuitetu, sve dok je ona na snazi.Fokus inspekcijskog nadzora usmjeren je na kontrolu kalkulacija veleprodajnih i maloprodajnih cijena, odnosno na kontrolu formiranja cijena propisanih mjerama neposredne kontrole cijena, navode iz Ministarstva.

Prosječna maloprodajna cijena premijum bezolovnog benzina 95 danas iznosi 2,94 KM po litru, a dizela 3,50 KM po litru

Nova kretanja cijena goriva u FBiH: Dizel bilježi blagi pad

Vlada Kantona Sarajevo na sjednici 16. aprila donijela je odluku o dugoročnom kreditnom zaduženju u iznosu od 117.062.923 KM kod pet banaka. Najveći dio odnosi se na UniCredit Bank (57 miliona KM), zatim Intesa Sanpaolo Bank (26 miliona KM), Sparkasse Bank (15,6 miliona KM), NLB Banka (9,4 miliona KM) i Union Banka (9 miliona KM).Prema objavljenoj odluci, grejs period iznosi tri godine, dok je rok otplate deset godina, a sredstva za vraćanje kredita planirana su kroz buduće budžete Kantona.Najveći dio novca, ukupno 75 miliona KM, predviđen je za pokrivanje akumuliranog deficita iz ranijih godina. Ostatak će biti usmjeren na kapitalne projekte više ministarstava, uključujući izgradnju saobraćajnica, opremanje policije, kao i projekte poput zgrade Akademije scenskih umjetnosti i Muzeja Ars Aevi.Za realizaciju i kontrolu utroška sredstava zaduženo je više institucija Kantona Sarajevo, koje će kvartalno izvještavati Ministarstvo finansija o korištenju kreditnih sredstava.

Najviše sredstava ide na pokrivanje deficita

Vlada KS zadužila kanton za 117 miliona KM

Polaganjem kamena temeljca danas je ozvaničen početak izgradnje nove zgrade Policijske uprave u Živinicama. Vrijednost projekta iznosi oko 5,7 miliona KM, a planirano je da objekat bude u funkciji u narednih 20 mjeseci.<h2>Unapređenje uslova rada</h2>Policijski službenici u Živinicama trenutno rade u neuslovnim prostorijama, dok ni administrativni kapaciteti ne zadovoljavaju potrebne standarde. Izgradnjom novog objekta očekuje se značajno unapređenje uslova rada i organizacije.- U aprilu 2023. godine kupljeno je zemljište u vrijednosti od 900 hiljada KM, a zgrada koja će biti izgrađena planirana je u dimenzijama 30 x 30 kvadratnih metara, sa podrumom, suterenom i jednim spratom. U njoj će biti smješteni Policijska uprava, policijska stanica, Odjeljenje kriminalističke policije i administrativni prostor - kazao je ministar unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona Nedžad Bistrić, dodajući:- Obezbijeđena sredstva iznosila su 6,5 miliona KM, ali je tokom aukcije izvođač radova snizio cijenu za 12 posto, pa ukupna investicija sada iznosi 5,7 miliona KM.Zgrada u kojoj trenutno djeluje policija u Živinicama izgrađena je nakon Drugog svjetskog rata, a njena adaptacija nije moguća, zbog čega je odlučeno da se pristupi izgradnji novog, savremenog objekta.- Postojeća zgrada u kojoj rade policijski službenici ne ispunjava standarde ni u pogledu kapaciteta ni u pogledu uslova rada. Izgradnjom novog objekta stvaraju se kvalitetniji uslovi za rad, ali i unapređuje nivo usluga koje policija pruža građanima - izjavio je gradonačelnik Živinica Began Muhić.<h2>Sredstva za realizaciju</h2>Sredstva za realizaciju projekta obezbijeđena su iz budžeta Tuzlanskog kantona, uz dodatno kreditno zaduženje Vlade TK.- Ovo predstavlja treću fazu naših politika u oblasti sigurnosti. Mandat smo započeli jačanjem materijalno-tehničkih kapaciteta Uprave policije, zatim smo radili na popunjavanju policijskih redova, a sada ulazimo u završnu fazu koja se odnosi na unapređenje prostornih kapaciteta - rekao je premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić.U Policijskoj upravi Živinice zaposleno je oko 250 osoba, uključujući policijske službenike, državne službenike i namještenike.

Vrijednost projekta iznosi oko 5,7 miliona KM, a planirano je da objekat bude u funkciji u narednih 20 mjeseci

Počela izgradnja zgrade Policijske uprave

Njemački poslodavci sve češće od stranih radnika traže viši nivo znanja njemačkog jezika, pokazuje nova studija Savezne agencije za zapošljavanje.Prema podacima, čak 57 posto kompanija zahtijeva najmanje nivo B2, što podrazumijeva samostalnu komunikaciju i razumijevanje u struci.Najveći zahtjevi dolaze iz finansijskog sektora i osiguranja, gdje čak 79 posto firmi traži napredno znanje jezika. Slijede obrazovanje i zdravstvo, dok su najniži kriteriji u logistici i ugostiteljstvu.Manje firme često postavljaju strožije jezičke uslove, dok u većim kompanijama oni zavise od vrste posla.Nedovoljno znanje jezika, uz manjak kvalifikacija, i dalje je glavna prepreka zapošljavanju stranih radnika u Njemačkoj.

Jedina osoba koja može smijeniti Ilona Maska s čela SpaceX je Ilon Mask

Skroman promet na Sarajevskoj berzi, trgovanje s tri emitenta

Cijene nafte naglo skočile zbog tenzija SAD-a i Irana

Izvoz namjenske industrije u BiH pao skoro 50 posto u prvom kvartalu 2026. godine

Svjetska banka upozorava: Doći će do najvećeg rasta cijena energije u posljednje četiri godine

Sarajevo dobija još jedan neboder: Poznati investitor najavio mega projekat

Direktor Ryanaira upozorava: Evropske aviokompanije bi mogle propasti ako cijene goriva ostanu visoke

Krist Rajt, državni sekretar SAD za energetiku o Južnoj interkonekciji: Predsjednik Tramp je otvorio novu eru

Kakve su nam sada naknade za transakcije i račune: Ulaskom u EU srezali bismo bankarske namete

Na Sarajevskoj berzi održana aukcija obveznica Federacije BiH

Troškovi povećavaju cijene proizvoda i usluga: Gubici zbog čekanja na granici pola milijarde

UAE napušta Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC)

Nova kretanja cijena goriva u FBiH: Dizel bilježi blagi pad

Vlada KS zadužila kanton za 117 miliona KM

Počela izgradnja zgrade Policijske uprave

Njemačka diže kriterije za zapošljavanje stranaca: Bez jezika nema posla

Biznis

Jedina osoba koja može smijeniti Ilona Maska s čela SpaceX je Ilon Mask

Skroman promet na Sarajevskoj berzi, trgovanje s tri emitenta

Cijene nafte naglo skočile zbog tenzija SAD-a i Irana

Izvoz namjenske industrije u BiH pao skoro 50 posto u prvom kvartalu 2026. godine

Svjetska banka upozorava: Doći će do najvećeg rasta cijena energije u posljednje četiri godine

Sarajevo dobija još jedan neboder: Poznati investitor najavio mega projekat

Direktor Ryanaira upozorava: Evropske aviokompanije bi mogle propasti ako cijene goriva ostanu visoke

Krist Rajt, državni sekretar SAD za energetiku o Južnoj interkonekciji: Predsjednik Tramp je otvorio novu eru

Kakve su nam sada naknade za transakcije i račune: Ulaskom u EU srezali bismo bankarske namete

Na Sarajevskoj berzi održana aukcija obveznica Federacije BiH

Troškovi povećavaju cijene proizvoda i usluga: Gubici zbog čekanja na granici pola milijarde

UAE napušta Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC)

Nova kretanja cijena goriva u FBiH: Dizel bilježi blagi pad

Vlada KS zadužila kanton za 117 miliona KM

Počela izgradnja zgrade Policijske uprave

Njemačka diže kriterije za zapošljavanje stranaca: Bez jezika nema posla