U Federaciji Bosne i Hercegovine, bruto proizvodnja električne energije&nbsp; u martu 2026. godine iznosila je 690 GWh, dok je u istom mjesecu prošle godine iznosila 724 GWh.Hidroelektrane su učestvovale sa 52,2 posto, termoelektrane sa 40,0 posto, a vjetroelektrane sa 7,8 posto u ukupnoj bruto proizvodnji električne energije.&nbsp;Proizvodnja mrkog uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine u martu 2026. godine iznosila je 222.825 t, dok je u periodu prošle godine iznosila 292.008 t.

Počelo gašenje koksne baterije u Lukavcu: Koksara prestaje s radom, stotine radnika ostaje bez posla

Proizvodnja lignita u Federaciji u tekućem mjesecu 2026. je 104.201 t, a u istom mjesecu 2025. godine bila je 117.201 t.Proizvodnja koksa u martu 2026. je nula t, a u martu 2025. godine 35.322 tona.Uvoz naftnih proizvoda u martu 2026. godine je 103.868 t, a u istom mjesecu 2025. je 101.210 t. Od ukupnog uvoza, u martu je uvezeno dizel goriva 75,2 posto, bezolovnog motornog benzina 12,1 posto, mazuta i lož ulja ekstra lakog 5,3 posto, a ostalih derivata 7,4 posto, podaci su Federalnog zavoda za statitiku.&nbsp;&nbsp;

Uvoz naftnih proizvoda u martu 2026. godine je 103.868 t, a u istom mjesecu 2025. je 101.210 t

Rudnici i koksare u padu: Uporedni podaci proizvodnje za mart 2025. i 2026. godinu

Nova željezara Zenica i gašenje dijela proizvodnje bili su top tema protekle sedmice u BiH.Zamršeni odnosi, uključivanje Vlade FBiH, kao i sukob na relaciji sindikat-uprava NZŽ, na kraju su rezultirali ključnim pitanjem: hoće li padom ove kompanije domino-efektom pasti i kompletna industrija u Bosni i Hercegovini, piše N1.Kao kula od karata počela se urušavati industrija u BiH. Krenulo je sa Koksarom Lukavac, pa problemima u Rudniku Ljubija i na kraju je došla Nova željezara Zenica, koja je tokom prošle sedmice počela gasiti dijelove proizvodnje.Svetlana Cenić, ekonomistkinja, ukazuje šta znače problemi u zeničkoj Željezari za bh. privredu.– Zatvaranje (ili čak i dugotrajna obustava integralne proizvodnje) u Željezari Zenica ima sistemske posljedice za cijelu privredu BiH, jer se radi o jednom od rijetkih preostalih velikih industrijskih sistema, sa jakim lancem dobavljača. U ovoj državi ljudski život nije ništa i ne vrijedi nikome u vlasti, ali red je pomenuti prvo direktni gubitak radnih mjesta i pad potrošnje. Bez posla ostaje oko 600 radnika, a indirektno je ugroženo više od 10.000 radnih mjesta (dobavljači, transport, usluge) To za ekonomiju znači pad plata, potrošnje, manji promet u trgovinama, a i slabiji prihod u budžetima – navela je ona <a href="https://n1info.ba/vijesti/ekonomija/cenic-u-ovoj-drzavi-ljudski-zivot-nije-nista-i-ne-vrijedi-nikome-u-vlasti/#dmid=4622197f-f217-41ba-948b-59764d531f26">za N1.</a>Takođe, pad zeničke Željezare, prema riječima Cenićeve, sa sobom nosi i velike probleme i u drugim oblastima.– Željezara nije izolovan sistem; ona “vuče” pola industrije: energetika, rudarstvo, transport i logistika Željeznice FBiH i Željeznice Republike Srpske gube ključne terete – čak do 60% teretnog prometa moguće da je vezano za ovaj sistem. Zatim, metalna i prerađivačka industrija, jer će biti nedostatak domaćeg čelika, rast cijena sirovina, pad konkurentnosti domaćih firmi. Gašenjem se smanjuje industrijska baza BiH i BiH se dodatno pretvara u uvozno zavisnu ekonomiju. BiH gubi tešku industriju (čelik) i zavisnost od uvoza postaje trajna, odnosno smanjuje se industrijska sigurnost zemlje – istakla je ona.Kako je kazala Svetlana Cenić, postoji rješenje za cijelu ovu situaciju a to je zeleno restrukturiranje. Ono, navodi, košta, a postoji način i kako naći finansijska sredstva za to.– Od svih rješenja, tzv. zeleno restrukturiranje bi bilo najbolje. Ono košta, ali ako se pare mogu dati za sve troškove koje su posljedica neodgovornosti vlasti, ako se može ulaziti u ogromne dugove na potpuno neproduktivne stvari, ovo bi bilo isplativo ulaganje u budućnost. Ako pitate gdje naći pare, onda pitajte i zašto tržište kapitala ne radi, zašto se reforme uporno odgađaju i zašto svi okreću glavu od nečega što bi oživjelo našu skapavajuću privredu. Međutim, nećete dobiti odgovor od ljudi kojima je javni interes na zadnjem mjestu. Samo privatni dilovi i talovi ih rukovode – kategorična je Cenićeva.

Ako pitate gdje naći pare, onda pitajte i zašto tržište kapitala ne radi, zašto se reforme uporno odgađaju i zašto svi okreću glavu od nečega što bi oživjelo našu skapavajuću privredu

Cenić o zeničkoj Željezari: Postoji rješenje, ali vlastima su privatni talovi važniji od javnog interesa

Kol Tomas Alen, koji je osumnjičen za napad na večeri Udruženja dopisnika iz Bijele kuće, poslao je opširan manifest članovima svoje porodice samo 10 minuta prije subotnjeg napada.To je prvi otkrio američki predsjednik Donald Tramp, a američki mediji su ubrzo prenijeli i cijeli manifest i napadača koga je Tramp opisao kao "vrlo bolesnog čovjeka koji mrzi hrišćane".U tekstu od 1.052 riječi, koji je objavio New York Post i koji je potpisao da "Prijateljski savezni ubica", napadač je iznio svoja "pravila djelovanja" za napad i naveo da vjeruje kako mu je dužnost da cilja zvaničnike administracije.Manifest prenosimo u cjelosti:Pozdrav svima!Možda sam danas mnoge iznenadio. Dozvolite da započnem sa izvinjenjima svima čije sam povjerenje iznevjerio.Izvinjavam se svojim roditeljima što sam rekao da imam razgovor za posao, a nisam precizirao da je riječ o "Najtraženijima". Izvinjavam se kolegama i studentima što sam rekao da imam ličnu hitnu situaciju (dok ovo neko pročita, vrlo vjerovatno ću ZAISTA morati da idem u hitnu, ali teško to mogu nazvati nečim što nisam sam izazvao).<h2>Ne očekujem oproštaj</h2>Izvinjavam se svim ljudima pored kojih sam putovao, svim radnicima koji su rukovali mojim prtljagom i svim ostalim osobama u hotelu koje nisam ciljao, a koje sam doveo u opasnost samim time što sam bio blizu njih.Izvinjavam se svima koji su prije ovoga bili zlostavljani i/ili ubijeni, svima koji su patili prije nego što sam mogao da pokušam ovo i svima koji će možda patiti nakon ovoga, bez obzira na moj uspjeh ili neuspjeh.Ne očekujem oproštaj, ali da sam vidio bilo koji drugi način da se približim ovako blizu, iskoristio bih ga. Još jednom, iskreno mi je žao.Što se tiče razloga zašto sam ovo učinio:Ja sam građanin Sjedinjenih Američkih Država. Ono što moji predstavnici rade odražava se na mene. I više nisam spreman da dopuštam da pedofil, silovatelj i izdajnik prlja moje ruke svojim zločinima. (Da budem potpuno iskren, već dugo nisam bio spreman na to, ali ovo je prva prava prilika da nešto preduzmem).Kad sam već kod toga, iznijet ću i svoja očekivana pravila djelovanja (vjerovatno u lošem formatu, ali nisam vojnik, pa eto).Zvaničnici administracije (osim Kaša Patela): Oni su mete, prioriteti od najvišeg ranga prema nižem.Tajna služba: Oni su mete samo ako je nužno, i po mogućnosti onesposobiti bez smrtnog ishoda.Hotelsko osiguranje: Nisu mete ako je ikako moguće (osim ako pucaju na mene).Kapitolska policija: Isto kao hotelsko osiguranje.Nacionalna garda: Isto kao hotelsko osiguranje.Hotelsko osoblje: Uopće nisu mete.Gosti: Uopće nisu mete.Kako bih smanjio žrtve, koristit ću sačmu umjesto pojedinačnih metaka (manje probijanja kroz zidove).Ipak bih prošao kroz većinu ovdje prisutnih da dođem do meta ako bi to bilo neophodno (jer je većina ljudi odabrala da prisustvuje govoru pedofila, silovatelja i izdajnika i time su saučesnici), ali nadam se da do toga neće doći.<h2>"To je saučesništvo"</h2>Odgovori na prigovore:Prigovor 1: Kao hrišćanin, trebalo bi da okrenem drugi obraz.Odgovor: Okretanje drugog obraza važi kada si ti lično ugnjetavan. Ja nisam silovan u pritvorskom kampu. Nisam ribar pogubljen bez suđenja. Nisam školarac raznesen bombom, niti dijete koje gladuje, niti djevojka zlostavljana od strane kriminalaca u ovoj administraciji.Okrenuti drugi obraz kada je neko drugi ugnjetavan nije hrišćansko ponašanje, to je saučesništvo.Prigovor 2: Ovo nije prikladno vrijeme za to.Odgovor: Svijet nije oko vas. Treba li da ignorišem silovanja i ubistva jer je nekome "nezgodno"?Ovo je bio najbolji trenutak i prilika za uspjeh koju sam mogao da smislim.Prigovor 3: Nisi ih sve uhvatio.Odgovor: Negdje se mora početi.Prigovor 4: Kao osoba miješanog porijekla, ne to trebalo da učinim.Odgovor: Ne vidim nikoga drugog da to radi.Prigovor 5: Dajte caru carevo.Odgovor: Sjedinjene Američke Države vode se zakonom, a ne bilo kojom osobom ili grupom ljudi. U mjeri u kojoj predstavnici i sudije ne poštuju zakon, niko nije dužan da im da išta što je tako nezakonito naređeno.Također bih želio da izrazim zahvalnost velikom broju ljudi, budući da vjerovatno više neću moći da razgovaram s njima (osim ako je Tajna služba zapanjujuće nesposobna).<h2>Prisluškivanje sobe</h2>Hvala mojoj porodici i onoj biološkoj i onoj crkvenoj, na vašoj ljubavi tokom ove 31 godine. Hvala mojim prijateljima na vašem društvu tokom mnogo godina. Hvala mojim kolegama na mnogim poslovima, na vašoj pozitivnosti i profesionalnosti. Hvala mojim učenicima na vašem entuzijazmu i ljubavi prema učenju. Hvala brojnim poznanicima koje sam upoznao, lično i online, na kratkim interakcijama i dugotrajnim vezama, na vašim perspektivama i inspiraciji. Hvala vam svima na svemu.S poštovanjem,Kol "coldForce" "Prijateljski savezni ubica" AlenP.S. U redu, sada kad su sve sentimentalne stvari gotove, šta, dođavola radi Tajna služba? Oprostite, sad ću se malo izduvati i odbaciti formalni ton. Mislim, očekivao sam kamere na svakom uglu, prisluškivane sobe, naoružane agente na svakih par metara, detektore metala svuda. A šta sam dobio (ko zna, možda se zafrkavaju sa mnom!) – ništa. Nema nikakvog obezbjeđenja. Ni u prevozu. Ni u hotelu. Ni na samom događaju.Jedina stvar koju sam odmah primijetio pri ulasku u hotel bio je osjećaj bahatosti.Ušao sam s više komada oružja i niko tamo nije ni pomislio da bih mogao da budem prijetnja.Obezbjeđenje je napolju, fokusirano na demonstrante i one koji tek stižu. Očito niko nije razmislio o tome šta se događa ako se neko prijavi dan ranije. Ovaj nivo nesposobnosti je lud i iskreno se nadam da će se to ispraviti dok ova zemlja ponovno ne dobije istinski sposobno rukovodstvo.Da sam iranski agent, a ne američki državljanin, mogao sam ovdje da unesem je*eni "Ma Deuce" (mitraljez) i niko ne bi ni trepnuo.Stvarno ludo. I ako ikoga zanima kakav je osjećaj učiniti ovako nešto – užasan je!Povraća mi se, plače mi se zbog svega što sam htio da učinim, a nikad neću, zbog svih ljudi čije povjerenje ovim izdajem, osjećam bijes kad pomislim na sve šta je ova administracija učinila.Stvarno ne preporučujem! Ostanite u školi, deco!

Jedina stvar koju sam odmah primijetio pri ulasku u hotel bio je osjećaj bahatosti, rekao je

Pojavio se kompletan sadržaj manifesta koji je napadač iz Bijele kuće poslao porodici: Potpisao se kao "Prijateljski savezni ubica"

Republici Srpskoj u ponedjeljak, 27. aprila, dospijeva na naplatu obaveza od čak 300 miliona eura, odnosno oko 600 miliona KM, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/republika-srpska-u-ponedjeljak-mora-vratiti-600-miliona-maraka/">BiznisInfo.ba</a>.Riječ je o isplati glavnice na obveznice koje je ovaj entitet emitovao na Londonskoj berzi prije pet godina.Obveznice emitovane 2021. godine nosile su kamatnu stopu od 4,75 posto. Kamata se isplaćivala u redovnim intervalima, dok se glavnica vraća jednokratno po dospijeću – upravo u ponedjeljak.<h2>Novo zaduženje za vraćanje starog duga</h2>U međuvremenu, Republika Srpska je prošlog mjeseca emitovala nove obveznice u iznosu od 500 miliona eura. Cilj ove emisije bio je prvenstveno vraćanje postojećeg duga, dok će ostatak sredstava biti iskorišten za finansiranje budžetskog deficita.U praksi, to znači da se entitet ne samo dodatno zadužuje, već i refinansira postojeće obaveze – odnosno uzima novi dug kako bi otplatio prethodni.<h2>Zaduženje sve skuplje</h2>Nova emisija nosi kamatnu stopu od 6,25 posto, ali je stvarni trošak još veći. Obveznice su, naime, prodate ispod nominalne vrijednosti, pa efektivni prinos za investitore iznosi oko 6,5 posto godišnje.To jasno pokazuje da se Republika Srpska danas zadužuje znatno skuplje nego prije pet godina.<h2>Više od 150 miliona eura kamata</h2>Na iznos od 500 miliona eura, uz kamatu od 6,25 posto, godišnji trošak kamata iznosi oko 31,25 miliona eura. Tokom pet godina, koliko traje ovaj dug, ukupno će samo na kamate biti isplaćeno oko 156 miliona eura.Kada se uzme u obzir efektivni prinos od oko 6,5 posto, stvarni trošak zaduženja je i viši.Drugim riječima, Republika Srpska će investitorima vratiti ukupno oko 650 miliona eura – glavnicu od 500 miliona i više od 150 miliona eura kamata.

Kamata se isplaćivala u redovnim intervalima, dok se glavnica vraća jednokratno po dospijeću – upravo u ponedjeljak

RS u ponedjeljak mora vratiti 600 miliona maraka

Nakon još jednog neuspješnog pokušaja da na sjednici Vijeća ministara BiH budu usvojene dopune zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i nacrt zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom, Bosna i Hercegovina je sve bliže sivoj listi MONEYVAL-a.&nbsp;Ministar pravde BiH Davor Bunoza povukao je ove zakone s dnevnog reda posljednje sjednice, nakon što su ministri iz SNSD-a Staša Košarac i Srđan Amidžić zaprijetili blokadom. Ovi zakoni su ključni da naša zemlja izbjegne sivu listu, koja bi dodatno zakomplicirala život privredi i građanima.- Potencijalna reklasifikacija Bosne i Hercegovine na „sivu listu“ MONEYVAL-a nosila bi izražen reputacijski i operativni rizik, koji bi se mogao direktno odraziti na povećane troškove međunarodnih transakcija, strožije kontrole, duže vrijeme obrade plaćanja i oprezniji pristup korespondentskih banaka. Iako uzroci eventualne reklasifikacije nisu direktno vezani za poslovanje banaka, koje u velikoj mjeri primjenjuju savremene AML/CFT standarde, negativna percepcija države kao cjeline mogla bi imati realne i mjerljive posljedice po građane i privredu. Stoga je od ključne važnosti da Bosna i Hercegovina ostane snažno i kontinuirano usmjerena na otklanjanje identifikovanih slabosti, kako bi se umanjili reputacijski i finansijski rizici - kazao je za "Avaz" direktor Agencije za bankarstvo FBiH, Jasmin Mahmuzić.

Stoga je od ključne važnosti da Bosna i Hercegovina ostane snažno i kontinuirano usmjerena na otklanjanje identifikovanih slabosti, rekao je 

Jasmin Mahmuzić za "Avaz": "Siva lista" MONEYVAL-a može povećati troškove transakcija

Općina Bužim pokrenula je realizaciju projekta unapređenja sistema javnog vodosnabdijevanja, za koji je iz ekoloških naknada Unsko-sanskog kantona osigurano 34.368,66 KM. Riječ je o investiciji usmjerenoj na povećanje efikasnosti, tačnosti i održivosti vodovodne mreže, s posebnim fokusom na smanjenje gubitaka vode i pravedniji obračun potrošnje.Projekt „Jačanje kapaciteta vodovodne mreže kroz zamjenu mjernih uređaja“ u cijelosti finansira Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, a implementira se na postojećoj vodovodnoj mreži, kroz zamjenu mjernih uređaja na priključcima domaćinstava i pravnih subjekata. Prema informacijama nadležne općinske službe, u toku su procedure javnih nabavki, dok je rok za realizaciju devet mjeseci.Partner Općini Bužim u provedbi projekta je JKP „KOMB“ Bužim, a planirana je nabavka i ugradnja 336 novih, MID-certificiranih vodomjera. Očekuje se da će time biti smanjeni neregistrirani gubici vode za tri do pet posto, uz istovremeno povećanje tačnosti obračuna, tako da najmanje 95 posto korisnika dobija račune na osnovu stvarnog očitanja.Projekt se posebno bavi i problemom zastarjele opreme, s obzirom na to da značajan broj postojećih vodomjera nije mijenjan niti kalibriran više od 20 godina, što direktno utiče na pouzdanost mjerenja i ukupno upravljanje sistemom.- Cilj projekta je unaprijediti komunalnu infrastrukturu i osigurati dugoročnu održivost sistema javnog vodosnabdijevanja, uz racionalnije upravljanje vodnim resursima i veću zaštitu okoliša. Precizno mjerenje potrošnje omogućava smanjenje gubitaka i osigurava pravedniji obračun za sve korisnike - istakli su iz Općine Bužim, naglašavajući važnost modernizacije sistema za dugoročno upravljanje resursima.Dodaju i da se realizacijom projekta očekuju konkretni tehnički i ekonomski efekti – smanjenje pritiska na vodne resurse, stabilniji pritisci u mreži te povećanje finansijske održivosti komunalnog preduzeća, što je, kako navode, ključno za kontinuirano i kvalitetno snabdijevanje građana pitkom vodom, istakli su iz Općine Bužim.Direktnu korist od projekta imat će 336 domaćinstava i pravnih subjekata, dok će indirektni efekti biti vidljivi kroz poboljšanu uslugu za sve korisnike javnog vodovoda u Bužimu, uključujući stabilnije snabdijevanje i racionalnije korištenje resursa.Projekt je usklađen s Federalnom strategijom zaštite okoliša 2022.–2032., a njegovom realizacijom očekuju se mjerljivi tehnički, ekonomski i društveni rezultati koji će doprinijeti unapređenju komunalne infrastrukture i zaštiti okoliša.Dugoročno, planirana ulaganja stvaraju osnovu za širenje prakse ugradnje savremenih mjernih uređaja na preostale priključke, jačanje kapaciteta komunalnog preduzeća i daljnji razvoj održivog upravljanja vodnim resursima.Općina Bužim, koja se prostire na oko 129 kvadratnih kilometara i ima približno 20.000 stanovnika, i ranije je realizirala niz infrastrukturnih i ekoloških projekata, uključujući unapređenje vodovodne i kanalizacione mreže, sanaciju puteva i projekte energetske efikasnosti, čime potvrđuje kapacitet za provedbu složenih razvojnih inicijativa.

Precizno mjerenje potrošnje omogućava smanjenje gubitaka i osigurava pravedniji obračun za sve korisnike, istakli su iz Općine Bužim

Općina Bužim pokrenula realizaciju projekta unapređenja sistema javnog vodosnabdijevanja, osigurano 34.368,66 KM

Pojačan inspekcijski nadzor, hiljade kontrola na terenu i višemilionski finansijski efekti obilježili su rad Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Unsko-sanskog kantona (USK) u 2025. godini, uz istovremeno upozorenje da nedostatak kadra i opreme i dalje predstavlja ozbiljan izazov za efikasnije djelovanje.Prema podacima iz Izvještaja o radu, koji je naknadno dobio podršku Skupštine Unsko-sanskog kantona, tokom godine izvršeno je ukupno 12.372 inspekcijskih nadzora, što je za 2.302 više u odnosu na planirani broj, uz dodatnih 4.309 veterinarsko-zdravstvenih pregleda.Kontrolama su utvrđene nepravilnosti kod 3.129 subjekata nadzora, doneseno je 1.768 rješenja o otklanjanju nedostataka, te izdano 1.945 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 2.593.645 KM. Privremena zabrana rada izrečena je za 96 subjekata, dok je nadležnim sudovima upućeno 180 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka, a tužilaštvu 19 krivičnih prijava.Tokom inspekcijskih kontrola zatečeno je i 115 radnika angažovanih bez ugovora o radu i prijave na obavezno osiguranje, što potvrđuje prisutnost rada „na crno“ na području kantona.Ukupan finansijski efekat rada Uprave u izvještajnoj godini iznosi više od 3,4 miliona KM, uključujući prihode od prekršajnih naloga, sudskih postupaka, taksi i drugih naknada.U cilju unapređenja rada, Uprava je u 2025. godini osigurala dva nova službena vozila i dodatnu informatičku opremu, te riješila pitanje adekvatnog smještaja, što je ranije predstavljalo ograničavajući faktor za funkcionisanje i zapošljavanje novih inspektora.- Za daljnje unapređenje rada i približavanje standardima Evropske unije nužna je snažnija institucionalna podrška, prije svega kroz zapošljavanje nedostajućih inspektora i dodatna ulaganja u opremu i logistiku, jer bi se time značajno povećala efikasnost rada na terenu i unaprijedio rad pratećih službi. - istakli su iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove.Ipak, kadrovski deficit ostaje ključni problem. Od predviđena 102 radna mjesta popunjeno je svega 46, uključujući 30 od planiranih 80 kantonalnih inspektora, dok osam vrsta inspekcija uopće nema izvršioce.

Tokom inspekcijskih kontrola zatečeno je i 115 radnika angažovanih bez ugovora o radu i prijave na obavezno osiguranje

Inspekcije u USK pojačale kontrole: Više od 12 hiljada nadzora, milioni KM efekta i problem nedostatka kadra

Inspektori Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine – Kantonalnog poreznog ureda Sarajevo 24. aprila 2026. godine, izvršili su 34 inspekcijska nadzora kod poreznih obveznika koji obavljaju djelatnost ugostiteljstva - nargila barova na području Kantona Sarajevo.Predmet kontrola bila je provjera poštivanja odredbi Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, Zakona o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH, Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, Zakona o doprinosima i drugih poreznih propisa.Tokom inspekcijskih nadzora zatečeno je 45 prijavljenih radnika i 11 neprijavljenih radnika te 8 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.Zbog utvrđenih nepravilnosti, poput angažiranja neprijavljenih radnika i neevidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćeno je 10 objekata i u 19 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 47.800,00 KM.Porezna uprava Federacije BiH će i u narednom periodu nastaviti s kontrolama poreznih obveznika iz oblasti ugostiteljstva, uključujući nargila barove, i na području drugih kantona, te poziva porezne obveznike da svoje poslovanje usklade s važećim zakonima.Zakonska obaveza svakog poreznog obveznika je da prijavi svakog radnika u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa, uredno evidentira sav promet putem fiskalnih uređaja te redovno izmiruje porezne obaveze u skladu s propisima, kako bi izbjegli sankcije.

Porezna uprava Federacije BiH će i u narednom periodu nastaviti s kontrolama poreznih obveznika iz oblasti ugostiteljstva

Poreznici "češljali" nargila barove: Zatvoreno 10 objekata

Gašenje Koksare u Lukavcu i Željezare u Zenici predstavlja ne samo kraj jedne industrijske ere i svega onoga što je stvarano u bivšoj Jugoslaviji, već i ozbiljan ekonomski i tehnološki poremećaj za cijelu ekonomiju BiH, izjavio je za “Avaz” univerzitetski profesor iz Tuzle i član Evropske akademije nauka i umjetnosti, Nedim Suljić.&nbsp;On tvrdi da će gašenje ovih industrijskih giganata pokrenuti opasan domino-efekat, koji će direktno pogoditi hiljade radnika i desetine hiljada članova njihovih porodica, prvenstveno transportni sektor i stotine malih i srednjih preduzeća, koja su poslovno bila vezana za njih.- Ovi industrijski sistemi su decenijama bili okosnica bh. privrede. Samo doprinos Željezare u BDP-u BiH iznosio je blizu 3 posto. Industrijski lanac čelika i koksa nekada je generirao oko 1,5 milijardi KM izvoza godišnje, čime je cijela država na ogromnom gubitku. Po mom mišljenju, doveden je u pitanju ekonomski opstanak zemlje – kaže akademik Suljić.Nakon što je u pitanje dovedeno, direktno i indirektno, oko 12.000 radnih mjesta, on najavljuje period velike nesigurnosti zbog očekivanog socijalnog udara, uz istovremeni pad uplata doprinosa u fondove i budžete. Najdirektnije će biti pogođena željeznička preduzeća u oba entiteta.- Blizu 600 firmi u oblasti logistike, održavanja i energenata zavisi od rada Željezare u Zenici i njihova sudbina zavisi od brzine prilagođavanja novim tržištima ili uspjeha državne konsolidacije. S obzirom kako rade Vlada FBiH i Vijeće ministara BiH, mislim da nas očekuju veoma teški dani, pa i godine. Bez jasne i brze strategije države, prijeti nam trajna deindustrijalizacija i ekonomski slom, a ja ne vidim da vlade oba entitata, a pogotovo Vijeće ministara BiH imaju bilo šta konkretno ponuditi kao izlaz iz ove situacije, u koju smo došli zbog višegodišnje loše politike svih koji su sada i ranije bili u vlasti na entitetskom i na državnom nivou – ističe Suljić.

Blizu 600 firmi u oblasti logistike, održavanja i energenata zavisi od rada Željezare u Zenici, kaže Suljić 

Nedim Suljić za "Avaz": Prijete nam trajna deindustrijalizacija i ekonomski slom

Wizz Air, prijevoznik s niskim tarifama sa sjedištem u Budimpešti, u četvrtak je izjavio da je ranije osigurao opcije za veliki dio svojih potreba za kerozinom, ograđujući se od nestabilnih promjena cijena.&nbsp;- Wizz Air je ranije osigurao opcije za veliki dio svojih potreba za kerozinom, u većoj mjeri od drugih zrakoplovnih kompanija, i zaštićen je od brzo promjenjivih cijena goriva - rekao je Wizz Air za MTI.

Još četiri aviona za slovenačke državljane sa Bliskog istoka u narednim danima

Kriza u zraku: Aviokompanije mogle ostati bez mlaznog goriva zbog sukoba u Iranu

Wizz Air je dodao da više od 75% njegove flote čine avioni Airbus A320neo „koji imaju najnižu potrošnju kerozina po putničkom kilometru u industriji“.Wizz Air je odbacio sugestije u medijima izvršnog direktora Ryanaira Majkla O'lerija (Michaela O'Learyja) da je Wizz Air među europskim avio kompanijama koje bi se mogle suočiti s financijskim problemima kasnije ove godine ako cijene goriva ostanu visoke, nazivajući komentare „očito neistinitima“.- Finansijska pozicija Wizz Aira je stabilna i ima značajnu likvidnost. Finansira svoje avione18 mjeseci unaprijed, što omogućuje veliku konkurenciju među pružateljima financijskih usluga. Ovu stabilnost pokazuju i dugogodišnji odnosi Wizz Aira s vodećim leasing firmamai proizvođačima te kontinuirano nesmetano provođenje strategije flote - izjavila je avio-kompanija.

Finansijska pozicija Wizz Aira je stabilna i ima značajnu likvidnost, kažu iz aviokompanije

Wizz Air demantovao navode Ryanaira o poteškoćama uzrokovanim visokim cijenama

Cijene nafte na međunarodnim tržištima danas su se kretale blizu nivoa od 105 dolara, dok investitori pažljivo prate moguće nove runde pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, ali i procjene o usporenom normalizovanju saobraćaja kroz Hormuški moreuz.<h2>Londonsko i američko tržište</h2>Na londonskom tržištu barel nafte je poslijepodne trgovao po cijeni od oko 104,90 dolara, što je gotovo jednako kao pri jučerašnjem zatvaranju. Na američkom tržištu cijena je bila niža za 1,78 dolara i iznosila je 94,07 dolara.<h2>Sedmica obilježena blokadama</h2>Ovu sedmicu na tržištima obilježile su tenzije oko Hormuškog moreuza, nakon iranskih poteza i američkih ograničenja vezanih za iranske luke.Iran je prethodno objavio otvaranje moreuza, uz napomenu da brodovi moraju koordinisati prolaz s iranskom mornaricom. Sjedinjene Američke Države nastavile su blokadu iranskih luka u Omanskom zaljevu i Arapskom moru, uprkos produženom primirju.Teheran je zatim upozorio da takvi potezi predstavljaju kršenje dogovora i ponovo pooštrio kontrolu kroz Hormuz. Iranske snage su presrele nekoliko brodova koji su pokušali proći kroz moreuz i preusmjerile ih prema iranskoj obali.U isto vrijeme, američke snage su izvršile operaciju na iranskom kontejnerskom brodu u Omanskom moreuzu, a zaustavljen je i jedan tanker u blizini Šri Lanke.<h2>Diplomatski signali</h2>Dodatnu pažnju tržišta privukla je najava da će iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Arakči) u petak navečer otputovati u Islamabad, Muskat i Moskvu radi razgovora o regionalnoj situaciji, prema izvještaju agencije Mehr.Pakistan i Oman već su ranije bili posrednici u pregovorima između SAD-a i Irana. Aragči je ranije razgovarao s pakistanskim zvaničnicima, uključujući ministra Ishaka Dara i načelnika vojske Asima Munira, koji su učestvovali u prethodnim pregovorima u Islamabadu.Neimenovani američki zvaničnik potvrdio je da bi u Pakistan mogli otputovati i specijalni izaslanici predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof i Džared Kušner. Potpredsjednik Džej Di Vens trenutno ne planira put, ali ostaje spreman da se uključi ako pregovori napreduju, objavio je CNN.<h2>"Čep" koji neće nestati brzo</h2>- Zastoj u Hormuškom moreuzu stvorio je složen logistički problem koji se neće riješiti brzo… Otklanjanje zagušenja će trajati sedmicama jer se brodovi usmjeravaju u manjim grupama kroz već opterećene luke - upozorio je Ole Hansen iz Saxo Banke.Prema odvojenim podacima Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), cijena njihove naftne korpe u četvrtak je porasla za 3,22 dolara i iznosila 106,28 dolara po barelu.

Ovu sedmicu na tržištima obilježile su tenzije oko Hormuškog moreuza, nakon iranskih poteza i američkih ograničenja vezanih za iranske luke

Cijene nafte blizu 105 dolara

Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo danas je održan sastanak predstavnika hrvatskog nacionalnog avioprevoznika Croatia Airlines i uprave Aerodroma Sarajevo, s ciljem daljnjeg jačanja partnerskih odnosa, unapređenja operativne i komercijalne saradnje te razmjene iskustava u kontekstu savremenih izazova i razvojnih prilika u zračnom saobraćaju.Predstavnici kompanije Croatia Airlines upoznali su domaćine sa svojim razvojnim planovima, a tokom konstruktivnog i otvorenog razgovora istaknuta je važnost dugogodišnje, stabilne i uspješne saradnje između Aerodroma Sarajevo i Croatia Airlinesa, koja predstavlja jedan od temelja regionalne avio-povezanosti.Posebno je naglašena historijska uloga Croatia Airlinesa, kao prve aviokompanije koja je 1996., neposredno nakon okončanja opsade Sarajeva i ponovnog otvaranja Aerodroma Sarajevo, uspostavila redovnu liniju Zagreb - Sarajevo. Ta linija je u to vrijeme imala ne samo saobraćajni, već i snažan simbolički značaj, jer je Sarajevo ponovo povezala s Evropom i svijetom.Od tada pa do danas Croatia Airlines kontinuirano održava dva dnevna leta na ovoj relaciji, potvrđujući dugoročnu posvećenost bh. tržištu, a uz Sarajevo, kompanija leti i na Zračnu Luku Mostar.Na sastanku je razgovarano o aktuelnim tržišnim prilikama, uzimajući u obzir intenzivnu ljetnu sezonu koju očekuje glavni grad Bosne i Hercegovine. Sarajevo će tokom ljeta biti domaćin niza velikih međunarodnih događaja koji privlače turiste iz cijelog svijeta, uključujući seriju koncerata Dine Merlina na Olimpijskom stadionu „Asim Ferhatović Hase“ – Koševo, 32. Sarajevo Film Festival, kao i brojne sportske i kulturno-zabavne manifestacije, što dodatno naglašava značaj pouzdane i frekventne zračne povezanosti.Na sastanku je potvrđeno da će u septembru 2026. biti zajednički obilježena 30. godišnjica saradnje Aerodroma Sarajevo i Croatia Airlinesa, kroz posebne događaje, promotivne aktivnosti i zajedničke medijske kampanje.Taj vrijedan jubilej bit će prilika da se još jednom istakne snaga i kontinuitet partnerstva između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, članice Evropske unije, ali i da se zajednički definišu budući pravci razvoja avio-saobraćaja, unapređenja regionalne povezanosti te mobilnosti ljudi, roba i usluga, saopćeno je iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.Delegaciju Croatia Airlinesa predvodio je Jasmin Bajić, predsjednik Uprave, uz prisustvo Slavena Žabe, direktora komercijalnih poslova, Snježane Krpan, direktorice Croatia Airlines Sarajevo, te Tomislava Mihotića, državnog sekretara za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju te zračni promet Republike Hrvatske, a sastanku je prisustvovao i Želimir Babogredac, predsjednik Uprave Croatia Records.Aerodrom Sarajevo predstavljali su članovi Uprave, predvođeni v.d. direktorom Dinom Selimovićem i v.d. izvršnim direktorom za razvoj Slobodanom Kadijevićem, uz direktoricu Sektora aerodromskih usluga Vedranu Vikić Musić.

Od tada pa do danas Croatia Airlines kontinuirano održava dva dnevna leta na ovoj relaciji, potvrđujući dugoročnu posvećenost bh. tržištu

Predstavnici Croatia Airlines i Aerodroma Sarajevo o jačanju partnerskih odnosa i saradnje

Sindikat Nove Željezare Zenica i Sindikat metalaca Zeničko-dobojskog kantona pozvali su menadžment te zeničke kompanije da napusti kompaniju i tako omoguće da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine sprovede svoj plan. To je na današnjoj pres-konferenciji rekao predsjednik Sindikata metalaca ZDK-a Kenan Mujkanović, koji je, zajedno s predsjednikom Sindikata NŽZ-a Rašidom Fetićem, napustio zajednički sastanak s menadžmentom ove zeničke kompanije.-U svjetlu novih informacija i aktivnosti Vlade FBiH na sanaciji stanja u NŽZ, preuzimanja i nastavka integralne proizvodnje, donijeli smo odluku da umjesto 30. aprila u Sarajevu, 1. maj obilježimo u Zenici velikim skupom podrške radnicima NŽZ-a i njihovom zahtjevu da se očuva integralna proizvodnja čelika i radna mjesta.Odluka je donesena jednoglasno, od strane članova Upravnog odbora Sindikata metalaca FBiH, svih 37 sindikalnih organizacija. Zajedno s njima su i naši bratski sindikati, koji su pružali i pružaju podršku u našoj borbi.Očekujem i veliki broj porodica naših radnika, ali i građana Zenice - kazao je Mujkanović. Naglasio je da svi znaju značaj ove kompanije za grad, ali i privredu BiH.O povjerenje ili nepovjerenju između sindikata i Uprave NŽZ-a, dodaje, nema se šta razgovarati, jer su se iz kompanije „jasno izjasnili da ne žele pokretati integralnu proizvodnju“. - Za nas je to neprihvatljivo. Mi smo njima jasno rekli da je to za nas neprihvatljivo i mi ćemo svim silama nastojati i boriti se da se integralna proizvodnja nastavi i da se očuva. Oni su na to odgovorili, a to su i jučer ponovili na pres-konferenciji, da ako Vlada FBiH ponudi rješenje, da će izaći. Evo, Vlada FBiH nudi rješenje i znači da oni trebaju da izađu i ispune to svoje, obećanje.Više smo puta čuli od direktora Hamzića kako je on veliki patriota i evo najbolji način da pokaže svoj patriotizam je da izađu i da Vlada FBiH preuzme i da se nastavi integralna proizvodnja - poručio je Mujkanović.Što se tiče povjerenja u plan Vlade FBiH, podvukao je, vjerovat će samo djelima, ali u ovom trenutku više nemaju „pet opcija“ te je ovo „svjetlo ka kraju tunela“. -Mislim da su u Vladi FBiH shvatili da je pad ove kompanije 100 puta skuplji, nego nastavak njenog rada, čak i sa gubitkom. Industrija čelika mora opstati, sve evropske, svjetske države subvencioniraju, pomažu svoju industriju čelika.Evropska unija je, u zadnjih četiri godine, 15 milijardi i 100 miliona eura dala subvencija privatnim željezarama, čeličanama - kazao je Mujkanović i istakao kako su ove države svjesne važnosti ove proizvodnje.Vlada FBiH, dodaje, u narednim će danima objaviti svoj kompletan plan, ali i ono što im je do sada predstavljeno, smatra, mogao bi biti mega projekat.

Mi smo njima jasno rekli da je to za nas neprihvatljivo i mi ćemo svim silama nastojati i boriti se da se integralna proizvodnja nastavi i da se očuva

Mujkanović: Neka direktor Ahmed Hamzić pokaže svoj patriotizam i napusti Novu Željezaru Zenica

Na Sarajevskoj berzi (SASE) danas je realizovana višemilionska transakcija kojom je grupacija predvođena Rusmirom Hrvićem preuzela dominantnu poziciju u vlasničkoj strukturi Sarajevo-osiguranja.U okviru ove velike trgovine prometovan je paket od približno 405 hiljada dionica, što predstavlja oko 8,7 posto vlasničkog udjela u ovom osiguravajućem društvu.Dionice su prodane po cijeni od 15,5 KM po komadu, čime je ukupna vrijednost transakcije dostigla oko 6,27 miliona konvertibilnih maraka. Dosadašnji vlasnici ovog paketa bili su investicijski fondovi ZIF Prof-plus i ZIF Naprijed.Ova kupovina donosi značajne promjene na vrhu vlasničke strukture Sarajevo-osiguranja. Do sada je najveći dioničar bila Vlada Federacije BiH s udjelom od 45,5 posto. Nakon najnovije akvizicije, grupacija Rusmira Hrvića povećava svoj udio na više od 47 posto.Time bi Hrvić, poznat kao suvlasnik i glavni izvršni direktor AS Holdinga, jedne od najvećih poslovnih grupacija u Bosni i Hercegovini, trebao preuzeti poziciju najvećeg dioničara, dok bi Vlada FBiH pala na drugo mjesto.U narednim danima očekuje se da nadležne institucije, nakon provođenja potrebnih procedura, i zvanično potvrde sve detalje ove značajne vlasničke promjene.

Ova kupovina donosi značajne promjene na vrhu vlasničke strukture Sarajevo-osiguranja

Rusmir Hrvić postaje većinski vlasnik Sarajevo-osiguranja

Nakon 130 godina kičma industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini uništena je. Ovo je najteži dan za radnike i sve koji su živjeli sa Zeničkom željezarom i od nje. Obustavljena je integralna proizvodnja čelika u Novoj Željezari Zenica. Trojka je uspjela sahraniti kompaniju koja je preživjela dva rata i agresiju. Uništenje privrednih giganata, Željezare i Koksare, kompanija koje su godinama na listama najvećih bh. izvoznika, uzdrmat će kompletnu ekonomiju države. Nije u pitanju samo nestanak gotovo 2.500 radnih mjesta, već i desetine miliona KM poreznih i drugih prihoda budžetima, a posebno lančani udar na stotine kompanija s ukupno više od 10.000 radnih mjesta, koje su direktno ili indirektno zavisile od Željezare i Koksare.&nbsp;&nbsp;<h2>Najgore za Lukavac</h2>Od gotovo 600 radnika Koksare 130 je uspjelo pronaći novi posao, dok ostali čekaju da počnu raditi u firmama koje su iskazale interes da ih prime. - Slobodno možemo kazati da je šteta neprocjenjiva. U ovom trenutku je ne možemo izračunati zbog nedostatka podataka, jer kompletne informacije nismo dobijali od uprave. Imamo i desetak firmi koje su bile direktno vezane i više od 90 posto svog poslovanja ostvarivale s Koksarom. S obzirom na to da su izvozno orijentisani, te jedan od najvećih industrijskih giganata, automatski će se umanjiti punjenje budžeta. Najviše će biti pogođen grad Lukavac – kazao je za “Avaz” Edin Duraković, ministar privrede Tuzlanskog kantona.

Nova Željezara Zenica upošljava približno 1.900 radnika, a većina njih će od ponedjeljka na prinudni odmor. Nakon gašenja integralne proizvodnje čelika, plan uprave je da zadrži oko 400 uposlenih, dok je sudbina njih 1.500 neizvjesna. Posljedice zaustavljanja Visoke peći i proizvodnje čelika su zastrašujuće, a prema riječima premijera ZDK Nezira Pivića štete po cjelokupni sistem države tek će se sabirati.<h2>Ogroman novac</h2>- NŽZ državi je uplaćivala značajne iznose sredstava. PDV 32 miliona godišnje, za plate i doprinose oko 68 miliona godišnje, dok je za troškove željezničkog transporta izdvajala 25-30 miliona KM samo u prošloj godini. NŽZ sarađuje s 550 lokalnih firmi. Ukupna cirkulacija novca između dobavljača i kupaca iznosi gotovo 1,5 milijardi KM. To je ogroman novac koji je cirkulisao zahvaljujući NŽZ. Posebno je bitno da ova kompanija doprinosi ukupnom BDP-u države čak 2,5 posto. Zamislite šta će značiti za nedovoljno razvijenu državu da njen BDP padne za 2,5 posto – ističe Pivić.On navodi da su i prihodi u kantonalni budžet iz NŽZ iznosili približno 16,68 miliona KM u posljednje četiri godine.Nakon višemjesečnih apela s različitih adresa, protesta radnika i upozorenja da će posljedice biti katastrofalne, Vlada FBiH je tek u momentu gašenja pogona željezare najavila konsolidaciju i restrukturiranje. Činjenica da privredni giganti padaju domino efektom otvara prostor sumnjama da se radi o smišljenom ekonomskom udaru na državu. Pivić kaže da nema informacije kojima bi takvu tvrdnju potkrijepio, ali posljedice jesu ozbiljne.

- Posebno zabrinjava indolentnost FBiH, koja se apsolutno u ovaj problem nije unijela ni na najmanji mogući način. To zaista onda stvara sumnju u čitav ovaj proces. Ako imate egzaktne parametre i brojke, a da to njih apsolutno ne zanima, onda to zaista izaziva sumnju u sve moguće varijante. Najavljeni plan Vlade nije predočen javnosti, novi vlasnici kažu da uopšte nisu ni kontaktirani. Po meni, najveća greška je napravljena kada je Vlada FBiH dopustila da Mittal proda željezaru, jer vlasnik je osam posto kapitala, a u tom momentu je imala pravo preče kupnje. Ona ga nije iskoristila, a trebala je ako je mislila zaštititi ovako važnog giganta – ističe Pivić.

Za plaće i doprinose u fondove je išlo gotovo 68 miliona godišnje

Preživjela dva rata i agresiju: Trojka ugasila Željezaru

Bosna i Hercegovina sigurnim korakom korača ka zloglasnoj sivoj listi MONEYVAL-a. Propao je još jedan pokušaj da Vijeće ministara BiH usvoji dopune Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Nacrt zakona o oduzimanju i upravljanju nezakonito stečenom imovinom.Ministri iz Dodikovog SNSD-a, Staša Košarac i Srđan Amidžić, zaprijetili su blokadom sjednice ako ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ) ne povuče ove teme s dnevnog reda, što je Bunoza i učinio. Ovi zakoni su ključni uslov da BiH izbjegne sivu listu, koja bi značajno otežala život privredi i građanima.

- Ja ne mogu reći jesmo li blizu sivoj listi, jer smo dosta preporuka ispunili, ali određene preporuke nismo. Vjerujem da bi usvajanje ova dva zakona, koje je Ministarstvo pravde BiH pripremilo, znatno poboljšalo položaj BiH u pogledu ispunjavanja obaveza prema MONEYVAL-u. Zakon o oduzimanju i upravljanju nezakonito stečenom imovinom bi uz to bio i snažan alat u borbi protiv kriminala – kazao je za “Dnevni avaz” ministar Bunoza.<h2>Riječ eksperata</h2>Ekonomistica Svetlana Cenić smatra da za posljedice treba pitati prvenstveno Milorada Dodika i SNSD, koji je tražio da se povuku dva ključna zakona.

- Ako završimo na toj listi, neka objasni privrednicima, koji su već u teškoj situaciji, zašto im je život dodatno zakomplikovan i kod uvoza i izvoza. Jer, biti na toj listi znači da strane banke uvode strožije kontrole, transferi novca traju duže, skuplji su i ponekad se odbijaju. Za građane i firme to znači više papirologije i nerviranja. Strane investicije padaju, jer investitori izbjegavaju zemlje s reputacionim rizikom. Imat ćemo manje novih projekata, sporiji ekonomski rast, kreditiranje će biti skuplje, jer međunarodne finansijske institucije i banke dižu kamate i traže dodatne garancije – ističe Cenić.Dodaje da će BiH biti percipirana kao država slaba i institucionalno nepouzdana u borbi protiv kriminala, da će sve utjecati i na pregovore o evropskim integracijama, te da strane banke mogu i zatvoriti račune domaćim bankama i smanjiti poslovanje s našom zemljom.<h2>Znat ćemo u junu</h2>BiH je trebala do februara ispuniti gotovo 70 preporuka Komiteta eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL). Tada je istekao rok za njihovu implementaciju, koju nadzire MONEYVAL. Za juni je zakazana plenarna sjednica, na kojoj se očekuje zvanična odluka o tome hoće li BiH na sivu listu ili ne. Na teške posljedice koje bi nam to donijelo je „Avaz“ već upozoravao.

- Ulazak BiH na sivu listu FATF-a i MONEYVAL-a imao bi vrlo konkretne posljedice po građane i kompanije. Međunarodne platne transakcije bi bile usporene, skuplje i pod pojačanim nadzorom. To je posebno važno za veliki broj građana BiH, koji žive i rade u inostranstvu. Značaj njihovih transfera za domaću ekonomiju je velik – rekao je ranije za “Avaz” predsjednik Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.Dodatne provjere svih transakcija, povećana administracija, kašnjenja u plaćanjima i veći troškovi poslovanja ugrozili bi konkurentnost domaćih kompanija, investicije i ukupnu ekonomsku aktivnost.

Rudnici i koksare u padu: Uporedni podaci proizvodnje za mart 2025. i 2026. godinu

Cenić o zeničkoj Željezari: Postoji rješenje, ali vlastima su privatni talovi važniji od javnog interesa

Pojavio se kompletan sadržaj manifesta koji je napadač iz Bijele kuće poslao porodici: Potpisao se kao "Prijateljski savezni ubica"

RS u ponedjeljak mora vratiti 600 miliona maraka

Jasmin Mahmuzić za "Avaz": "Siva lista" MONEYVAL-a može povećati troškove transakcija

Općina Bužim pokrenula realizaciju projekta unapređenja sistema javnog vodosnabdijevanja, osigurano 34.368,66 KM

Inspekcije u USK pojačale kontrole: Više od 12 hiljada nadzora, milioni KM efekta i problem nedostatka kadra

Poreznici "češljali" nargila barove: Zatvoreno 10 objekata

Nedim Suljić za "Avaz": Prijete nam trajna deindustrijalizacija i ekonomski slom

Wizz Air demantovao navode Ryanaira o poteškoćama uzrokovanim visokim cijenama

Cijene nafte blizu 105 dolara

Predstavnici Croatia Airlines i Aerodroma Sarajevo o jačanju partnerskih odnosa i saradnje

Mujkanović: Neka direktor Ahmed Hamzić pokaže svoj patriotizam i napusti Novu Željezaru Zenica

Rusmir Hrvić postaje većinski vlasnik Sarajevo-osiguranja

Preživjela dva rata i agresiju: Trojka ugasila Željezaru

BiH sve bliže sivoj listi MONEYVAL-a

Biznis

Rudnici i koksare u padu: Uporedni podaci proizvodnje za mart 2025. i 2026. godinu

Cenić o zeničkoj Željezari: Postoji rješenje, ali vlastima su privatni talovi važniji od javnog interesa

Pojavio se kompletan sadržaj manifesta koji je napadač iz Bijele kuće poslao porodici: Potpisao se kao "Prijateljski savezni ubica"

RS u ponedjeljak mora vratiti 600 miliona maraka

Jasmin Mahmuzić za "Avaz": "Siva lista" MONEYVAL-a može povećati troškove transakcija

Općina Bužim pokrenula realizaciju projekta unapređenja sistema javnog vodosnabdijevanja, osigurano 34.368,66 KM

Inspekcije u USK pojačale kontrole: Više od 12 hiljada nadzora, milioni KM efekta i problem nedostatka kadra

Poreznici "češljali" nargila barove: Zatvoreno 10 objekata

Nedim Suljić za "Avaz": Prijete nam trajna deindustrijalizacija i ekonomski slom

Wizz Air demantovao navode Ryanaira o poteškoćama uzrokovanim visokim cijenama

Cijene nafte blizu 105 dolara

Predstavnici Croatia Airlines i Aerodroma Sarajevo o jačanju partnerskih odnosa i saradnje

Mujkanović: Neka direktor Ahmed Hamzić pokaže svoj patriotizam i napusti Novu Željezaru Zenica

Rusmir Hrvić postaje većinski vlasnik Sarajevo-osiguranja

Preživjela dva rata i agresiju: Trojka ugasila Željezaru

BiH sve bliže sivoj listi MONEYVAL-a