Prihodi od indirektnih poreza, naplaćeni s leđa osiromašenih građana, nezaustavljivo rastu i u prvom polugodištu su bili veći za 329 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine. Samo u junu prikupljeno je više od 1,1 milijarde KM. S gotovo šest milijardi KM, koliko je ubrala Uprava za indirektno oporezivanje BiH, uz sadašnji način raspodjele, entiteti imaju najviše razloga da zadovoljno trljaju ruke. S jedinstvenog računa FBiH je uplaćeno 2,8 milijardi, RS 1,5 milijardi KM, za finansiranje državnih institucija raspoređeno je 498 miliona, dok je Brčko distrikt BiH dobio 154 miliona KM.<h2>Uzrok rasta</h2>Apsurdno je da je silovit rast prihoda posljedica najvećim dijelom poskupljenja, a ne sposobnosti vlasti da ojača ekonomiju i suzbije sivo tržište. O kakvoj silini inflatornog udara na standard građana se radi dovoljno govori podatak da su poreski prihodi u pet godina porasli za više od dvije milijarde KM. Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Muharem Karamujić pojašnjava da je u pitanju fiktivni rast prihoda, te da novca, ustvari, nema dovoljno. - Za višak prihoda potrebna vam je pozitivna ekonomska aktivnost, dodatna vrijednost, povećanje proizvodnje, rast izvoza, a mi to nemamo. Kod nas se to smanjuje. Ovo je samo fiktivni rast, koji se “utopi” u inflaciju. Imamo privid da se više para “vrti”, a u suštini smo sve siromašniji i kvalitet života je bitno lošiji – dodaje Karamujić. <h2>Pogubne posljedice </h2>Posljedice ekonomskog pada i nedostatka sredstava vlasti pokušavaju nadomjestiti skupim kreditima, stvarajući još veći problem, koji na kraju uvijek dođe na naplatu građanima.- Sistem ne može da izdrži taj javašluk, kojeg je do sada izdržavao. Zato je neophodno zakonom zabraniti svaki oblik neinvesticionog zaduživanja, osim u situacijama prirodne nepogode. Ovo ovako ne može dalje, jer zaduže se, bacaju maglu u oči, a to će neko drugi da vraća i tu nema kraja.Karamujić smatra da će nas ovakva vlasti neminovno dovesti do pobune, jer ljudi ne mogu živjeti od trave ili have. Ovaj sistem proizvodi sve lošiji rezultat. Poput starog auta koje će stati, ili ćemo morati promijeniti vozača i početi voditi računa o autu, ističe Karamujić. Podsjeća da su komparativne prednosti BiH snalažljivost i dijaspora, te se moraju pronaći ljudi koji će ponuditi konkretne programe i početi da štite narod.

Ovdje će se na kraju desiti pobuna, kaže profesor Muharem Karamujić

rana: Rast prihoda debelo kaska za rastom cijena hrane

Poreski prihodi porasli za više od 2 milijarde KM u pet godina: Budžeti sve deblji, novčanici građana sve tanji

Međunarodni aerodrom Tuzla od 9. jula proširuje svoju mrežu letova uvođenjem direktne aviolinije prema Cirihu, čime započinje saradnju sa švicarskom aviokompanijom Chair Airlines.Nova linija predstavlja značajno proširenje ponude letova iz Tuzle, posebno za veliki broj građana Bosne i Hercegovine koji žive i rade u Švicarskoj.Letovi između Tuzle i Ciriha saobraćati će dva puta sedmično i to četvrtkom i nedjeljom, prema važećem redu letenja.Prodaja karata već je počela putem zvaničnih kanala aviokompanije i međunarodnih rezervacijskih sistema, a početna cijena jednosmjerne karte iznosi oko 75 eura.Jedna od pogodnosti za putnike jeste da osnovna cijena karte uključuje i predati prtljag, uz ručni prtljag, što ovu ponudu čini konkurentnijom u odnosu na brojne niskobudžetne aviokompanije koje čekirani prtljag naplaćuju posebno.Nova aviolinija uvodi se kao odgovor na dugogodišnje potrebe putnika, prije svega brojne bh. dijaspore u Švicarskoj, kojoj će direktna veza sa Tuzlom značajno olakšati putovanja.Istovremeno, očekuje se da će linija doprinijeti razvoju turizma, privrede i jačanju poslovnih veza između Tuzlanskog kantona i jednog od najvažnijih evropskih finansijskih i saobraćajnih centara.Ministar trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona Almir Žilić ističe da je unapređenje avio-povezanosti jedan od prioriteta resornog ministarstva.Nova linija dolazi u periodu kada Međunarodni aerodrom Tuzla bilježi oporavak poslovanja nakon ponovnog uspostavljanja baze Wizz Aira krajem prošle godine.Uz povećanje broja letova i dolazak novog avioprijevoznika, očekuje se dodatno jačanje pozicije tuzlanskog aerodroma kao jednog od ključnih regionalnih zračnih čvorišta u Bosni i Hercegovini.

Prodaja karata već je počela putem zvaničnih kanala aviokompanije i međunarodnih rezervacijskih sistema

Dobre vijesti za putnike: Tuzla dobija direktne letove za Cirih

Primjena dugo najavljivanog sistema instant plaćanja u Bosni i Hercegovini zvanično počinje 20. jula 2026. godine, potvrđeno je iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.Uvođenjem ovog sistema domaći platni promet ulazi u novu fazu digitalizacije, jer će prijenos novca između računa fizičkih i pravnih lica biti izvršavan gotovo trenutno.Novi sistem omogućit će da se transakcije realizuju u roku od svega nekoliko sekundi, bez obzira na to da li je riječ o radnom danu, vikendu ili prazniku. U prvoj fazi primjene instant plaćanja odnosit će se isključivo na međubankarske transfere unutar Bosne i Hercegovine.Maksimalni iznos pojedinačne transakcije iznosit će 5.000 KM, dok će komercijalne banke imati mogućnost da, u skladu sa svojim internim pravilima i procjenama rizika, odrede i niže limite za svoje klijente.<h2>Plate i penzije zasad ostaju u postojećem sistemu</h2>Iako novi servis počinje s radom već ovog mjeseca, isplata plata, penzija i drugih masovnih uplata u početnoj fazi neće biti obuhvaćena sistemom instant plaćanja. Razlog je potreba za postepenim prilagođavanjem bankarskog sistema novom modelu obrade velikog broja transakcija.Planirano je da se u narednim fazama projekta i ovaj segment modernizuje, što bi u budućnosti omogućilo da plate i penzije budu uplaćene na račune korisnika u svega nekoliko sekundi.Sistem je razvijen u skladu sa standardima Evropske centralne banke i njenim TIPS modelom (Target Instant Payment Settlement), što bi u narednom periodu trebalo otvoriti mogućnost uvođenja dodatnih digitalnih usluga, uključujući i prekogranična instant plaćanja.<h2>U planu i plaćanje putem QR koda</h2>Jedna od narednih faza razvoja sistema predviđa uvođenje mogućnosti plaćanja na prodajnim mjestima i u internet trgovinama skeniranjem QR koda.Takav način plaćanja predstavljao bi povoljniju alternativu klasičnim kartičnim transakcijama, jer bi trgovcima smanjio troškove provizija. Stručnjaci smatraju da bi niži troškovi poslovanja dugoročno mogli imati pozitivan utjecaj i na cijene proizvoda.Od 20. jula uslugu će moći koristiti klijenti banaka koje su uspješno završile sve tehničke pripreme i testiranja. Budući da se radi o potpuno novoj tehnologiji na domaćem tržištu, očekuje se da će u prvim mjesecima biti dostupna ograničenom broju korisnika radi praćenja stabilnosti sistema.Ostale banke će se priključivati postepeno, nakon završetka potrebnih tehničkih nadogradnji, čime će građanima i privredi biti omogućeno obavljanje platnog prometa 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, tokom cijele godine. Ovim projektom Bosna i Hercegovina pravi značajan iskorak ka modernijem, bržem i efikasnijem digitalnom platnom sistemu.

Uvođenjem ovog sistema domaći platni promet ulazi u novu fazu digitalizacije, prijenos novca između računa fizičkih i pravnih lica biće trenutan

Instant plaćanja u BiH od 20. jula: Novac će stizati za nekoliko sekundi i vikendom i praznicima

Ether i Solana predvodili su široki kripto rast, s bitcoinom koji se približio 62.000 dolara u najjačoj sedmici na tržištu od sredine juna, jer su glavni tokeni zabilježili značajne tjedne dobitke.Bitcoin se trgovao oko 61.360 dolara, što je porast od 2,5% u sedam dana, prema podacima CoinDeska. Ether je porastao za 4,2% u 24 sata na oko 1.702 dolara i porastao je za 9,7% u tjednu, dok se Solana držala blizu 80 dolara sa sedmičnim dobitkom od 18,6%, najjačim među glavnim valutama. XRP je dodao 5,7% tokom tjedna na 1,09 dolara, a Hyperliquidov HYPE porastao je za 5,1% u danu.Trgovci koji su se kladili protiv kriptovaluta izgubili su 281 milion dolara zbog likvidacija u posljednja 24 sata, u odnosu na 159 miliona dolara dugih pozicija, od ukupno 440 miliona dolara prisilnih zatvaranja kod 95.690 trgovaca, prema podacima Coinglassa.Kada su kratke pozicije prisiljene zatvoriti se, oni otkupljuju imovinu, a ta kupovina gura cijene u sljedeću tranšu kratkih pozicija, petlju koja skroman skok pretvara u squeeze.Najveća pojedinačna likvidacija bila je pozicija ethera na Hyperliquidu od 18,2 miliona dolara, što se uklapa u dan kada je ether predvodio štetu medvjedima sa 157 miliona dolara u obrisanim pozicijama u odnosu na 103 miliona dolara bitcoina u neobičnom preokretu.

Glavni tokeni zabilježili značajne dobitke u danima za nama


Kripto tržište snažno raste na kraju sedmice

Hiljade radnika Mercedes-Benza spremaju se danas na proteste širom Njemačke protiv napora proizvođača automobila da smanje troškove, a sindikat inženjera IG Metall upozorava na "vruće ljeto" industrijskih akcija u automobilskom sektoru.Okupljanja su planirana u Mercedesovim pogonima u Sindelfingenu i Untertürkheimu blizu Stuttgarta, kao i u Rastattu, Kuppenheimu, Bremenu, Berlinu, Hamburgu i Germersheimu, rekao jeportparol sindikata u Frankfurtu.Šefica IG Metalla Kristina Bener (Christiane Benner) trebala bi govoriti na događaju u Dizeldorfu.Demonstracije su zamišljene kao uvodni udarac u široj kampanji sindikata.- IG Metall i radnici kod proizvođača i dobavljača će šefovima automobilske industrije pružiti vruće ljeto i jesen sve dok se budu oslanjali na otpuštanja i preseljenja umjesto da traže prava rješenja, saopštio je sindikat uoči dana akcije.Donosioci odluka u proizvođačima automobila i dobavljačima su prošle godine ukinuli 50.000 radnih mjesta u automobilskoj industriji - i nastavili bi to činiti ako bi bili prepušteni sami sebi, naveo je sindikat.- Ali zaboravljaju jednu stvar: radnici nisu odgovorni za krizu - poručuju iz sindikata.

Demonstracije su zamišljene kao uvodni udarac u široj kampanji sindikata

Hiljade radnika Mercedes-Benza spremaju se na proteste širom Njemačke

Na sjednici Skupštine J.P. Međunarodni aerodrom „Sarajevo“ d.o.o. Sarajevo, u utorak, usvojen je Izvještaj o poslovanju sa finansijskim izvještajima J.P. Međunarodni aerodrom „Sarajevo“ za 2025. godinu.Ukupni prihodi Društva u 2025. godini premašili su 94 miliona KM, uz rast od 12 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno je ostvarena neto dobit od 24,28 miliona KM, što predstavlja povećanje od 15 posto u odnosu na 2024. godinu.Tokom 2025. godine opsluženo je rekordnih 2.226.692 putnika, što predstavlja rast od 22 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je realizovana 19.671 aviooperacija, odnosno 17 posto više u odnosu na 2024. godinu.Finansijski izvještaji sačinjeni su u skladu sa važećim zakonskim propisima, a nezavisni eksterni revizor dao je pozitivno mišljenje bez rezerve, potvrđujući da finansijski izvještaji istinito i fer prikazuju finansijski položaj i rezultate poslovanja Društva.Pozitivno mišljenje o finansijskim izvještajima dao je i Odbor za reviziju, ističući da su izvještaji sastavljeni u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja te da realno i objektivno prikazuju poslovanje Društva.- Ostvareni rezultati u 2025. godini potvrđuju kontinuiran rast poslovanja, finansijsku stabilnost i uspješnu realizaciju razvojnih ciljeva Međunarodnog aerodroma Sarajevo, koji nastavlja jačati svoju poziciju vodećeg aerodroma u Bosni i Hercegovini. Iako globalna kretanja u zrakoplovnoj industriji, uključujući geopolitičke okolnosti i volatilnost cijena goriva, predstavljaju izazove za sve aerodrome u Evropi i svijetu, Međunarodni aerodrom Sarajevo ostaje opredijeljen očuvanju stabilnog poslovanja i daljnjem unapređenju usluga i u 2026. godini - saopćeno je iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Istovremeno je ostvarena neto dobit od 24,28 miliona KM, što predstavlja povećanje od 15 posto u odnosu na 2024. godinu

Aerodrom Sarajevo: Prihodi veći od 94 miliona KM, više od 2,2 miliona putnika u 2025.

Evropska komisija namjerava preraspodijeliti novac namijenjen poticanju reformi na Zapadnom Balkanu i usmjeriti ih prema zemljama koje prednjače u procesu pristupanja Evropskoj uniji.Za <a href="https://www.euronews.com/my-europe/2026/07/02/exclusive-eu-set-to-reallocate-western-balkans-funding-in-favour-of-accession-frontrunners">Euronews</a> su dva zvaničnika EU potvrdila da bi Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija trebale bi dobiti veći dio finansijskog kolača, dok se ostale zemlje u regiji suočavaju s posljedicama zbog kašnjenja u provedbi reformi.Riječ je o Instrumentu za reformu i rast za Zapadni Balkan, uspostavljenom 2024. godine. Cilj instrumenta je pružiti finansijsku podršku zemljama kandidatkinjama, ali uz stroge uvjete koji se prvenstveno odnose na provedbu reformi nužnih za članstvo u Uniji.Instrument pokriva period od 2024. do 2027. godine, a njegova je ambicija udvostručiti veličinu ekonomija Zapadnog Balkana u narednom desetljeću. Međutim, prema podacima Komisije, od ukupno šest milijardi eura, dosad je isplaćeno tek blizu 673 miliona. Gotovo sav taj iznos otišao je u samo tri od šest zemalja kandidatkinja.Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija najdalje su odmakle u pristupnom procesu zahvaljujući svojim reformskim agendama. Nasuprot njima, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija u tom se pogledu smatraju zemljama koje zaostaju. <h2>Godina za ispunjavanje uvjeta</h2>Instrument funkcionira tako da se reforme moraju provesti unutar dogovorenih rokova. Ako se rok propusti, Komisija može uskratiti dio ili cjelokupna sredstva predviđena za taj uvjet.Korisnice imaju godinu za ispunjavanje uvjeta prije nego što se novac preraspodijeli, s izuzetkom prve godine, kada je taj rok produžen na dvije godine. To znači da je kraj juna ove godine bio prvi takav rok za preraspodjelu.- Kao što je i naglašeno u uredbi, ako reformski koraci nisu ispunjeni u zadanom roku, uključujući i dodatni period, pripadajući novac može se preraspodijeliti drugim korisnicima - izjavio je portparol Komisije.- Što se tiče koraka čiji je rok bio 30. juni 2026, Komisija će sada provesti sveobuhvatnu i objektivnu procjenu za sve korisnike - dodao je. Drugim riječima, Komisija će neiskorišteni novac preusmjeriti onim zemljama za koje procijeni da najbolje napreduju s reformama, takozvanim predvodnicama.<h2>Upozorenje Marte Kos</h2>Najveći gubitnik u ovoj situaciji bit će Bosna i Hercegovina, koja dosad nije primila nikakva sredstva iz instrumenta jer nije uspjela provesti nijednu od traženih reformi, uglavnom zbog složenog institucionalnog ustroja. U nepovoljnom položaju naći će se i Kosovo te Srbija.Na takav scenario upozorila je još u aprilu komesarka za proširenje Marta Kos, koja je u pismu svim zemljama Zapadnog Balkana apelirala da ubrzaju reforme ili će riskirati gubitak novca koji im se nudi u sklopu instrumenta.Zvaničnici EU naglašavaju da je riječ o poticajnom finansiranju. Komisija, kažu, ne oduzima novac, jer zemlje na njega nikad nisu ni imale pravo ako nisu provele odgovarajuće reforme.- To je kao rad na sat - rekao je jedan zvaničnik EU koji je želio ostati anoniman.- Plaćeni ste samo za posao koji stvarno obavite - dodao je.Očekuje se da će Komisija kasnije ovog mjeseca državama članicama iznijeti više detalja o ovom pitanju, uključujući i tačan iznos novca koji će biti preraspodijeljen.- Reforme moraju ostati prioritet za korisnike kako bi maksimalno iskoristili ono što Plan rasta nudi - poručio je portparol Komisije.

BiH nije uspjela provesti nijednu od traženih reformi, uglavnom zbog složenog institucionalnog ustroja

EU zavrće pipu zbog nerada na Zapadnom Balkanu, BiH najveći gubitnik

Krajem juna, odnosno početkom jula 2026. godine u Bosni i Hercegovini je evidentiran 109.121 blokirani račun poslovnih subjekata ili 263 više u odnosu na mjesec ranije, pokazuju podaci Centralne banke BiH.U novom izvještaju koji sadrži 4.421 stranicu (9 više nego prethodnog mjeseca) navedeno je i da je krajem juna, odnosno početkom jula ove godine 59.566 firmi imalo najmanje jedan blokiran račun, što je više za 94 računa u odnosu na prethodni mjesec. U ovom, ažuriranom izvještaju blokiranih računa navedenih u Jedinstvenom registru računa Centralne banke BiH, pobrojana su pravna lica iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi...U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.

U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038

Broj blokiranih računa poslovnih subjekata povećan na 109.121

Jedan naizgled haotičan i neobičan incident u malom njemačkom gradu Burgsinu pretvorio se u jedan od najzanimljivijih primjera modernog marketinga u posljednjih nekoliko godina, kako navodi Guardian.Sve je počelo kada je stado od više od 50 ovaca, iz još uvijek nejasnih okolnosti, ušlo u prodavnicu lanca PENNY u ruralnom dijelu Bavarske i napravilo potpuni haos u supermarketu.Na prvi pogled, klasičan incident, nered, šteta i logistički problem. Međutim, ono što je uslijedilo postalo je školski primjer kako brend može da preokrene krizu u svoju korist i viralni uspjeh.<h2>Kada “problem” prilika</h2>Umjesto da ignoriše događaj ili ga tretira kao negativan incident, marketinški tim njemačkog lanca PENNY odlučuje da iskoristi situaciju. I tu počinje priča pod nazivom: “Sheep Happens”.Umjesto da pokušaju da kontrolišu narativ ili ga “ugase”, oni ga prihvataju i transformišu u kampanju koja se širi organski, kroz humor, lokalnu zajednicu i digitalne kanale.<h2>Viralna priča</h2>U narednim danima, brend je krenuo u seriju poteza koji dodatno pojačavaju pažnju. Lokalna prodavnica u Burgsinu simbolično se preimenuje u “PENNY Schafsinn” (igra riječi sa značenjem “ovca”), a uključuju se influenseri i kreatori sadržaja koji istražuju “šta se zapravo dogodilo”.Nastao je sadržajni lik i simbol kampanje “Benny the Sheep”, a ovce postaju dio komunikacije brenda na društvenim mrežama i u samoj prodavnici.&nbsp;Umjesto klasične PR odbrane, brend ulazi u potpuno drugačiji model, upravljanje haosom kroz humor i kontekstualni marketing.

<h2>Na kraju, priča dobija i emotivan završetak. Kompanija, prema navodima, preuzima brigu o cijelom stadu i finansira njihovu ishranu tokom godine.Ovaj slučaj se danas često koristi kao primjer u marketinškoj zajednici jer pokazuje nekoliko ključnih stvari.Kriza ne mora uvijek nužno biti problem, može biti sadržaj. U eri društvenih mreža, svaka situacija ima potencijal da postane priča.Brzina reakcije je ključna. Brend koji reaguje brzo može da oblikuje narativ prije nego što to urade drugi.</h2>

Humor i kontekst pobjeđuju kontrolu. Umjesto rigidnog PR-a, ovdje je pobijedio “ljudski” i lokalni pristup.Neki bi sjeli i plakali, drugi su to iskoristili vrhunski.“Sheep Happens” danas se navodi kao jedan od modernih primjera kako realan događaj može da preraste u globalno prepoznatu marketinšku studiju slučaja.<h2>"Sheep Happens"</h2>U vremenu kada se brendovi bore za pažnju, ovakvi primjeri pokazuju da ponekad najveći viralni efekat ne dolazi iz planirane kampanje, već iz neočekivanog trenutka koji se iskoristi na pravi način.Prema navodima iz marketinških studija i industrijskih analiza ovog slučaja, efekti kampanje bili su izuzetno snažni, oko +13 posto rasta prometa u lokalnoj prodavnici u Burgsinu i približno 30 miliona eura vrijednosti “besplatnog medijskog reklamiranja” (earned media value).Najveća dobit je značajan rast prepoznatljivosti brenda na nacionalnom nivou, gdje se navodi i do +69 posto u pojedinim analizama kampanje. Za jednu manju lokalnu sredinu, to je ogroman uspjeh.

Na prvi pogled, klasičan incident, nered, šteta i logistički problem

Video / Ovce "upale" u prodavnicu i napravile haos: Nevjerovatna priča o njemačkom stadu i lekciji iz biznisa

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj sjednici donijela je odluke o raspodjeli dijela budžetskih sredstava planiranih za 2026. godinu, s fokusom na obrazovanje, socijalnu pomoć i infrastrukturne projekte.Za troškove prevoza učenika osnovnih škola u kantonu izdvojeno je 395.000 KM, uz realizaciju sredstava kroz ugovore s gradovima i općinama.Za pučke kuhinje namijenjeno je 130.000 KM, dok je dodatnih 70.000 KM odobreno za programe u okviru Dječije sedmice, uključujući nabavku školskih torbi i pribora za socijalno ugroženu djecu.Vlada je također odobrila transfer od 500.000 KM za Međunarodnu zračnu luku Mostar, koju ocjenjuje kao strateški važnu za razvoj povezanosti i turizma u regiji.

Usvojene odluke o raspodjeli budžetskih sredstava za socijalne i infrastrukturne projekte u 2026. godini

Vlada HNK izdvojila sredstva za prevoz učenika, pučke kuhinje i Zračnu luku Mostar

Prihodi od indirektnih poreza za šest mjeseci ove godine iznosili su 6 milijardi i 76 miliona KM i veći su za 329 miliona KM ili 5,73 posto u odnosu na isti period 2025. godine kada su iznosili 5 milijardi i 747 miliona KM. Uprava je u prvih šest mjeseci 2026. izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 1 milijardu i 61 miliona maraka.Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za šest mjeseci 2026., a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 5 milijardi i 14 miliona KM i veći su za 7,72 posto u odnosu na prihode raspoređene korisnicima za šest mjeseci 2025. godine.U junu ove godine prikupljena je 1 milijarda i 113 miliona KM indirektnih poreza što je za 80 miliona KM više u odnosu na juni 2025. godine.Za finansiranje državnih institucija u prvih šest mjeseci 2026. raspoređen je iznos od 498 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila 2 milijarde i 762 miliona KM, Republika Srpska 1 milijardu i 546 milion KM i Brčko distrikt 154 miliona KM, saopćeno je iz UIO BiH.

U junu ove godine prikupljena je 1 milijarda i 113 miliona KM indirektnih poreza što je za 80 miliona KM više u odnosu na juni 2025. godine

UIO BiH: U junu prikupljeno više od milijardu KM

Volkswagen bi iduće sedmice mogao donijeti jednu od najvažnijih odluka u svojoj gotovo 90-godišnjoj historiji.Uprava kompanije, prema pisanju njemačkog Manager Magazina, razmatra zatvaranje četiri fabrike u Njemačkoj i ukidanje do 100.000 radnih mjesta.Plan bi predstavljao najradikalnije restrukturiranje najvećeg evropskog proizvođača automobila, ali za njegovu provedbu potrebna je suglasnost nadzornog odbora, koji bi o njemu trebao odlučivati 9. jula.Volkswagen nije želio komentirati navode uoči sjednice., a najave kažu da bi to bilo dvostruko više od ranije najavljenih 50.000 otkaza.Volkswagen je posljednjih mjeseci već najavio velike mjere štednje i novu ofanzivu modela kako bi odgovorio na sve jaču konkurenciju kineskih proizvođača električnih automobila, ali i na američke carine.Plan je izazvao snažan otpor sindikata i njemačkih političara. Glavno radničko vijeće Volkswagena i najveći industrijski sindikat IG Metall poručili su da će učiniti sve kako bi spriječili zatvaranje pogona i masovna otpuštanja.

Razmatraju zatvaranje četiri fabrike u Njemačkoj i ukidanje do 100.000 radnih mjesta

Volkswagen najavljuje dramatične rezove: Sindikati kažu da će se suprotstaviti

Međunarodni aerodrom Tuzla od 9. jula proširuje svoju mrežu letova uvođenjem direktne aviolinije prema Cirihu, čime će ujedno započeti saradnju sa švicarskom aviokompanijom Chair Airlines.Letove između Tuzle i Ciriha obavljat će Chair Airlines, koja ovu destinaciju uvodi u okviru širenja svoje mreže za ljetnu sezonu.Prema važećem redu letenja, avioni će na ovoj relaciji saobraćati dva puta sedmično, četvrtkom i nedjeljom.Prodaja karata već je počela putem zvaničnih kanala aviokompanije i međunarodnih rezervacijskih sistema, a početna cijena jednosmjerne karte iznosi oko 75 eura.Jedna od pogodnosti za putnike jeste da osnovna cijena karte uključuje i predati prtljag, uz ručni prtljag, što ovu ponudu čini konkurentnijom u odnosu na brojne niskobudžetne aviokompanije koje dodatno naplaćuju čekirani prtljag.Kako je navedeno, nova linija prema Cirihu uvodi se i kao odgovor na dugogodišnje potrebe putnika, posebno zbog velikog broja građana Bosne i Hercegovine koji žive u Švicarskoj.Direktna avionska veza s jednim od najvažnijih evropskih saobraćajnih i poslovnih centara trebala bi olakšati putovanja dijaspore, ali i doprinijeti razvoju poslovne saradnje i turizma.Nova destinacija dolazi u periodu kada Međunarodni aerodrom Tuzla bilježi oporavak poslovanja nakon ponovnog uspostavljanja baze Wizz Aira krajem prošle godine.Proširenjem mreže letova aerodrom nastavlja jačati svoju ponudu međunarodnih destinacija i učvršćivati poziciju jednog od važnijih regionalnih zračnih čvorišta.

Letove između Tuzle i Ciriha obavljat će Chair Airlines, koja ovu destinaciju uvodi u okviru širenja svoje mreže za ljetnu sezonu

Aerodrom Tuzla dobija novu liniju: Od 9. jula direktni letovi za Cirih

Kineski tehnološki gigant Alibaba pristao je platiti 600 miliona dolara kako bi okončao spor s američkom vladom zbog optužbi da su putem njegovih platformi prodavani i u Sjedinjene Američke Države uvoženi ilegalni lijekovi i druga zabranjena roba.Nagodba se odnosi na navode da su preko platformi Alibaba.com i AliExpress.com prodavani farmaceutski proizvodi, kontrolisane supstance, regulisane hemikalije i oprema za izradu pilula čiji je uvoz u SAD zabranjen.<h2>Prekršeni savezni propisi&nbsp;</h2>Američke vlasti tvrde da je Alibaba-in procesor plaćanja u SAD, AUS Merchant Services, prekršio savezne propise jer nije spriječio trgovce da preko ovih platformi prodaju i izvoze zabranjene proizvode u Sjedinjene Američke Države.Prema sporazumu postignutom s Ministarstvom pravde, Alibaba je priznala da između januara 2016. i decembra 2024. godine nije spriječila oko 80.000 prodaja povezanih s nezakonitim uvozom, čime su prekršeni Federal Food, Drug, and Cosmetic Act i drugi savezni zakoni.U saopćenju o nagodbi navodi se da su zaposlenici kompanije ranije upozoravali kako postojeće kontrole usklađenosti nisu bile dovoljno efikasne da spriječe prodaju ilegalnih proizvoda. U pojedinim slučajevima trgovci su, kako se navodi, koristili Alibaba-in servis za razmjenu poruka kako bi kupce usmjeravali na platforme trećih strana radi dogovaranja nezakonite prodaje.<h2>Tajne kupovine</h2>Istražitelji američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), Federalne korporacije za osiguranje depozita (FDIC), Kriminalističke službe Porezne uprave (IRS-CI) i drugih agencija obavili su više od 40 tajnih kupovina farmaceutskih proizvoda i opreme čiji je uvoz u Sjedinjene Američke Države zabranjen.Alibaba je s Ministarstvom pravde postigla sporazum o neprocesuiranju.Šef Kriminalističke službe Porezne uprave Džarod Kupman (Jarod Koopman) poručio je da nagodba „naglašava posvećenost IRS Criminal Investigationa praćenju novca i osiguravanju da kompanije koje posluju u Sjedinjenim Američkim Državama u potpunosti poštuju savezni zakon.”

U pojedinim slučajevima trgovci su, kako se navodi, koristili Alibaba-in servis za razmjenu poruka

Alibaba platila 600 miliona dolara: Nagodbom okončan spor zbog ilegalne prodaje lijekova u SAD

Rusija je počela uvoziti benzin morskim putem iz Indije kako bi ublažila sve izraženije nestašice goriva izazvane ukrajinskim napadima na energetsku infrastrukturu zemlje, navode industrijski izvori na koje se poziva Reuters.Prema informacijama jednog industrijskog izvora, iz Indije je u Rusiju već isporučeno najmanje 60.000 metričkih tona benzina. Drugi izvor navodi da su upućena dva tankera, svaki s količinom između 30.000 i 40.000 metričkih tona benzina. Treći izvor tvrdi da Moskva planira uvoz do 400.000 metričkih tona benzina mjesečno od više stranih dobavljača, među kojima je i Bjelorusija, koja već izvozi gorivo na rusko tržište.<h2>Stabilizacija domaćeg tržišta</h2>Tokom ljetnih mjeseci potrošnja benzina u Rusiji doseže najmanje 110.000 metričkih tona dnevno, kada je sezonska potražnja na vrhuncu.Dana 24. juna objavljeno je da se Rusija priprema za početak velikog uvoza benzina iz Indije kako bi stabilizovala domaće tržište i nadoknadila sve veći manjak goriva izazvan napadima ukrajinskih dronova na naftnu prerađivačku infrastrukturu. Industrijski podaci koje je prenio Reuters pokazuju da je ruska proizvodnja u rafinerijama pala za oko 25 posto, što je dovelo do deficita procijenjenog na približno petinu domaće potražnje za benzinom.Prema pisanju The Moscow Timesa, ljetna potrošnja goriva u Rusiji iznosi oko 110.000 metričkih tona benzina dnevno, dok preostale aktivne rafinerije proizvode oko 85.000 metričkih tona dnevno, što ostavlja manjak od približno 25.000 metričkih tona. Navodi se i da postojeći uvoz iz Bjelorusije nije dovoljan da pokrije taj deficit.<h2>Izmjene Poreznog zakona&nbsp;</h2>Kako bi ublažile nestašice i spriječile rast maloprodajnih cijena goriva, ruske vlasti pripremile su izmjene Poreznog zakona kojima bi naftnim kompanijama koje uvoze benzin iz inostranstva bile omogućene državne subvencije.Ovaj potez uslijedio je nakon višemjesečnih ukrajinskih napada dugog dometa na ruske rafinerije i infrastrukturu za distribuciju goriva. Prema procjenama, ukrajinske snage su od početka 2026. godine izvele više od 20 napada na rafinerije, pri čemu su neka postrojenja pogođena i više puta, uključujući osam od deset najvećih u Rusiji.Moskovska rafinerija u okrugu Kapotnja pretrpjela je jednu od najtežih šteta nakon što je pogođena 16. i 18. juna.Nekoliko drugih rafinerija obustavilo je rad, smanjilo proizvodnju ili pretrpjelo ozbiljne poremećaje, uključujući postrojenja u Moskvi, Saratovu, Volgogradu, Kiriškom (KINEF), Rjazanju, TANECO-u, Kujbiševu, Novokujbiševu, Sizranju, Tuapseu i Jaroslavlju, među ostalima. Ovi napadi dio su šire ukrajinske kampanje usmjerene na slabljenje ruskih logističkih lanaca, sistema komandovanja i kontrole, te infrastrukture za snabdijevanje i koordinaciju.Prema zvaničnim navodima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odobrio je 40-dnevnu stratešku operaciju utjecaja koju provodi Sigurnosna služba Ukrajine, s ciljem pojačavanja pritiska na Rusiju da okonča rat.

Moskovska rafinerija u okrugu Kapotnja pretrpjela je jednu od najtežih šteta nakon što je pogođena 16. i 18. juna

Rusija uvozi benzin iz Indije: Nestašice goriva nakon udara na rafinerije

Stečajni upravnik Metala, nekadašnjeg banjalučkog privrednog giganta, Radomir Predojević za svoj rad će dobijati neto plaću 6.000 maraka, odlučio je stečajni sudija Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci Siniša Bosnić.Ova plaća je na nivou one koju prima premijer Republike Srpske Savo Minić, a koja je veća od one u kojoj uživaju ministri.U rješenju u koje je <a href="https://capital.ba/stecajni-upravnik-metala-nagradjen-platom-od-6-000-km-radomir-predojevic/">Capital</a> imao uvid, Bosnić navodi se da je Predojević poduzeo čitav niz radnji radi očuvanja stečajne mase.- Angažovao je nadležne službe da odvezu smeće iz prostorija stečajnog dužnika, izdao nekretnine u zakup u skladu sa tržišnim uslovima i time ostvario mjesečni prihod koji služi u cijelosti za izmirenje troškova postupka i djelimično za isplatu potraživanja radnika. Zbog ovako efikasnog rada stav suda je da je potrebno upravnika dodatno nagraditi u skladu sa Pravilnikom - navodi se u rješenju.Predojević je u svom zahtjevu naveo da će aktivno raditi na poslovima davanja u zakup nekretnina uz popratne aktivnosti zbog čega smatra da ima pravo na ovu naknadu.Osnovna naknada Predojeviću je 4.800 KM, ali je onda uvećana za još 25 posto što je dozvoljeno Pravilnikom, koji u slučaju složenosti poslova dozvoljava bonus i do 40 posto, a što je u ovom slučaju iskorišteno.Ovo je daleko veća naknada od onih koje imaju drugi stečajni upravnici u također složenim postupcima. Primjera radi Saša Zubović, stečajni upravnik preduzeća Ekvator, ima naknadu od 4.792 KM, ali u bruto iznosu.Goran Radivojac, stečajni upravnik Banke Srpske mjesečno dobija blizu 3.500 KM.Stečaj u Metalu je otvoren sredinom aprila ove godine, po zahtjevu Porezne uprave RS-a, kojoj preduzeće duguje 1,6 miliona KM.Po ocjeni stručnjaka, riječ je o veoma složenom stečajnom postupku koji bi mogao potrajati godinama.

Poreski prihodi porasli za više od 2 milijarde KM u pet godina: Budžeti sve deblji, novčanici građana sve tanji

Dobre vijesti za putnike: Tuzla dobija direktne letove za Cirih

Instant plaćanja u BiH od 20. jula: Novac će stizati za nekoliko sekundi i vikendom i praznicima

Kripto tržište snažno raste na kraju sedmice

Hiljade radnika Mercedes-Benza spremaju se na proteste širom Njemačke

Aerodrom Sarajevo: Prihodi veći od 94 miliona KM, više od 2,2 miliona putnika u 2025.

EU zavrće pipu zbog nerada na Zapadnom Balkanu, BiH najveći gubitnik

Broj blokiranih računa poslovnih subjekata povećan na 109.121

Video / Ovce "upale" u prodavnicu i napravile haos: Nevjerovatna priča o njemačkom stadu i lekciji iz biznisa

Vlada HNK izdvojila sredstva za prevoz učenika, pučke kuhinje i Zračnu luku Mostar

UIO BiH: U junu prikupljeno više od milijardu KM

Volkswagen najavljuje dramatične rezove: Sindikati kažu da će se suprotstaviti

Aerodrom Tuzla dobija novu liniju: Od 9. jula direktni letovi za Cirih

Alibaba platila 600 miliona dolara: Nagodbom okončan spor zbog ilegalne prodaje lijekova u SAD

Rusija uvozi benzin iz Indije: Nestašice goriva nakon udara na rafinerije

Stečajni upravnik nekadašnjeg giganta zarađuje kao premijer, bonus mu još povećao plaću

Biznis

Poreski prihodi porasli za više od 2 milijarde KM u pet godina: Budžeti sve deblji, novčanici građana sve tanji

Dobre vijesti za putnike: Tuzla dobija direktne letove za Cirih

Instant plaćanja u BiH od 20. jula: Novac će stizati za nekoliko sekundi i vikendom i praznicima

Kripto tržište snažno raste na kraju sedmice

Hiljade radnika Mercedes-Benza spremaju se na proteste širom Njemačke

Aerodrom Sarajevo: Prihodi veći od 94 miliona KM, više od 2,2 miliona putnika u 2025.

EU zavrće pipu zbog nerada na Zapadnom Balkanu, BiH najveći gubitnik

Broj blokiranih računa poslovnih subjekata povećan na 109.121

Video / Ovce "upale" u prodavnicu i napravile haos: Nevjerovatna priča o njemačkom stadu i lekciji iz biznisa

Vlada HNK izdvojila sredstva za prevoz učenika, pučke kuhinje i Zračnu luku Mostar

UIO BiH: U junu prikupljeno više od milijardu KM

Volkswagen najavljuje dramatične rezove: Sindikati kažu da će se suprotstaviti

Aerodrom Tuzla dobija novu liniju: Od 9. jula direktni letovi za Cirih

Alibaba platila 600 miliona dolara: Nagodbom okončan spor zbog ilegalne prodaje lijekova u SAD

Rusija uvozi benzin iz Indije: Nestašice goriva nakon udara na rafinerije

Stečajni upravnik nekadašnjeg giganta zarađuje kao premijer, bonus mu još povećao plaću