Njemačka planira postati najjača konvencionalna vojna sila u Evropi do 2039. godine, izjavio je ministar odbrane Boris Pistorius.&nbsp;Nova strategija predviđa jačanje Bundeswehra i dostizanje najmanje 460.000 borbeno spremnih vojnika, uključujući aktivne i rezervne snage.Pistorius je naveo da je fokus na povećanju spremnosti i modernizaciji vojske, uz jačanje uloge u NATO savezu, posebno u oblasti protuzračne odbrane.Prema planu, prioritet će biti sistemi za borbu protiv dronova, raketa i hipersoničnih projektila, kako bi se osigurala bolja zaštita Njemačke i saveznika.

Berlin jača vojsku i protuzračnu odbranu NATO-a

Njemačka planira najjaču vojsku u Evropi do 2039. godine

Današnja napetost između američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) i pape Lava XIV predstavlja nastavak duge historijske tradicije kompleksnih odnosa između katoličkih poglavara i ključnih svjetskih lidera, navodi Politico.Aktuelni spor proizašao je iz rata na Bliskom istoku i papinih upornih apela za uspostavljanje mira.&nbsp;<h2>Molitve onih koji vode rat</h2>Vatikan je izazvao oštre reakcije Vašingtona (Washington) papinim tvrdnjama da se Bog "ne osvrće na molitve onih koji vode rat" te ocjenom da je Trampova prijetnja uništenjem "čitave civilizacije neprihvatljiva".&nbsp;Američki predsjednik je na ove kritike uzvratio porukom da je papa "slab po pitanju kriminala i užasan po pitanju vanjske politike", dok su Trampovi saradnici ratne operacije na Bliskom istoku opravdavali kao "pravedni rat" koji se vodi "u ime Isusa Krista".<h2>Od "Biča Božijeg" do Napoleona</h2>Autor podsjeća da ovakve situacije imaju duboke korijene. Papa Lav I (440–461) suočio se s Atilom, poznatijim kao "Bič Božiji", nakon što je ovaj osvajač ušao u Italiju.&nbsp;Bez vlastite vojne sile, papa je iskoristio pregovaračku vještinu i prijetnju božanskom kaznom.&nbsp;Prema zapisima historičara Priska, Atila je bio toliko uzdrman tim susretom da se povukao u Njemačku, gdje je ubrzo i preminuo.Burno je bilo i u vrijeme Napoleona Bonaparte. Francuski car je kao mladi general osvojio dijelove Italije, porazio papinske snage i utamničio osamdesetogodišnjeg papu Pija VI, koji je umro u zatočeništvu u Francuskoj.&nbsp;Njegov nasljednik, Pio VII, pokušao je naći zajednički jezik s Parizom, prisustvujući Napoleonovoj krunidbi, gdje je prešutio čin u kojem se car sam okrunio. Međutim, odnosi su ponovo pukli kada je papa odbio blokadu britanske robe, zbog čega je i on završio u zatvoru, iz kojeg se trijumfalno vratio u Rim tek nakon Napoleonovog pada 1815. godine.<h2>Kontroverze Drugog sv. rata i "Ostpolitik"</h2>Posebno složeno razdoblje bio je pontifikat Pija XII (1939–1958).&nbsp;On je 1933. godine sudjelovao u sklapanju sporazuma koji je nacističkom režimu Adolfa Hitlera dao legitimitet, uz obavezu svećenstva na političku suzdržanost tokom progona Jevreja.&nbsp;Iako je kritiziran što nije glasnije osudio nacizam, njegovi branitelji ističu rezultate diskretne diplomatije. Nakon Musolinijevih (Mussolini) rasnih zakona, papa je ugrožene naučnike zaposlio u Vatikanu, pregovarao s Brazilom o prihvatu izbjeglica i sakrio hiljade ljudi u rimskim samostanima.&nbsp;Izraelska ministrica Golda Meir nazvala ga je po smrti "slugom mira" koji je "podigao glas da osudi progonitelje i suosjeća sa žrtvama".Tokom Hladnog rata, papa Pavle VI (1963–1978) uveo je politiku Ostpolitik, dijalog s komunističkim državama kako bi se izbjegao nuklearni sukob.&nbsp;Iako osporavana unutar Crkve, ova politika slanja izaslanika u istočnu Europu poboljšala je položaj vjernika. Njegov nasljednik Ivan Pavao II (1978–2005) nastavio je tim putem uz čvršći stav, pružajući moralnu podršku poljskom pokretu Solidarnost dok je istovremeno gradio odnose s Mihailom Gorbačovom.<h2>Od Franje do Lava XIV</h2>Neposredni prethodnik današnjeg pape, papa Franjo (2013–2025), fokusirao se na kritiku politika radije nego na direktne sukobe s osobama.&nbsp;Pred Trampovu inauguraciju 2017. izjavio je da "osoba koja misli samo na izgradnju zidova nije kršćanin", što je Vatikan kasnije pojasnio kao opći princip, a ne direktan napad na Trumpov plan zida prema Meksiku.&nbsp;Franjo se oštro protivio Trampovom povlačenju iz Pariškog sporazuma o klimi, ali je zadržao diplomatski ton.Politico zaključuje da današnji razdor između Lava XIV i Trampa samo potvrđuje dugovječnost vatikanske strategije.&nbsp;U svijetu koji se stalno mijenja, Sveta Stolica i dalje nastoji balansirati između svog moralnog autoriteta i nevidljivih diplomatskih kanala, koristeći javne poruke i tajne intervencije u odnosima s najmoćnijim liderima svijeta.

Trampovi saradnici ratne operacije na Bliskom istoku opravdavali kao "pravedni rat" koji se vodi "u ime Isusa Krista"

Crkveno-državni okršaji: Kako su pape kroz historiju parirale moćnim vladarima

U Teheranu je na Revolucionom trgu javno prikazana balistička raketa dugog dometa Khorramshahr-4, a okupljeni građani su mahali zastavama dok je oružani sistem bio izložen ispred pozornice.Snimci koje je objavila državna radiotelevizija prikazuju raketu na specijalnoj platformi, uz prisustvo zvaničnika i sigurnosnih snaga. Manifestacija je, prema svemu sudeći, usmjerena na isticanje raketnih kapaciteta Irana.Khorramshahr-4 je najnaprednije iranska balistička raketa srednjeg do dugog dometa, s procijenjenim dosegom od oko 2.000 kilometara. Prema medijskim izvještajima, bojna glava može nositi više od jedne tone visokorazorne bojeve glave, što je svrstava među najveće konfiguracije bojevih glava razvijenih u Iranu.Prikaz rakete dolazi u trenutku kada se dodatno komplikuje sudbina drugog kruga mirovnih razgovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država. Američki potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) ostao je u Vašingtonu umjesto da otputuje u Pakistan, što je protumačeno kao signal zastoja u diplomatskim naporima.Istovremeno, iranski zvaničnici poručuju da neće nastaviti pregovore dok se ne riješi pitanje pomorske blokade. Član predsjedništva iranskog parlamenta Ahmad Naderi izjavio je za Iransku studentsku novinsku agenciju da će razgovori ostati na čekanju dok se blokada ne ukine, naglašavajući da je ovaj uslov ključan za svaki naredni diplomatski korak.

Prikaz rakete dolazi u trenutku kada se dodatno komplikuje sudbina drugog kruga mirovnih razgovora

Teheran se javno pohvalio svojim najubojitijim oružjem: Izložili raketu na trgu

U Londonu je počeo dvodnevni sastanak vojnih planera iz više od 30 zemalja na kojem se razrađuje plan za misiju ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza.&nbsp;Do sastanka dolazi sedmicu nakon što su se više od deset država, predvođenih Velikom Britanijom i Francuskom, obavezale na učešće u međunarodnoj odbrambenoj misiji s ciljem zaštite plovidbe čim to uslovi dozvole.Britanski ministar odbrane Džon Heli (John Healey) poručio je da je cilj sastanka pretvoriti diplomatski konsenzus u konkretan zajednički plan kojim bi se osigurala sloboda plovidbe i podržao trajni prekid vatre.Velika Britanija je saopćila da će se na razgovorima dalje razrađivati vojni aspekti misije, uključujući kapacitete, zapovjednu strukturu i raspored snaga u regiji. Misija bi, prema planu, bila aktivirana nakon uspostave stabilnog prekida vatre.

Više od 30 država razrađuje vojnu misiju za osiguranje plovidbe

Međunarodni plan za Hormuški moreuz: Počeo sastanak lidera više od 30 zemalja

Više od šest sedmica nakon što je proglašen novim vrhovnim vođom uslijed atentata na njegova oca, Modžtaba Hamenei (Mojtaba Khamenei) ostaje potpuno odsutan iz javnosti.&nbsp;Dok se režim suočava s egzistencijalnom prijetnjom, umjesto živog obraćanja, 56-godišnjem kleriku pripisuju se izjave koje se čitaju na televiziji ili objavljuju na mrežama.&nbsp;Korištenje videozapisa generiranih umjetnom inteligencijom dodatno je potaknulo sumnje da je vođa onesposobljen ili u inozemstvu, što je u potpunoj suprotnosti s njegovim ocem, Alijem Hameneijem (Khamenei), pod čijim vodstvom "nije prošla ni sedmica bez govora, odluke ili pažljivo tempirane intervencije".<h2>Ko zapravo donosi odluke?</h2>Spekulacije o njegovom stanju variraju od izvora koji tvrdi da je Hamenei pretrpio "prijelom stopala, nagnječenje lijevog oka i manje posjekotine na licu" u toku napada, do izvješća Reutersa prema kojem on ipak sudjeluje na sastancima putem audio konferencija.Ali Vaez, direktor iranskog projekta u Međunarodnoj kriznoj skupini, nudi dublji uvid u ovu situaciju.&nbsp;On kaže kako se čini da "Modžtaba nije u stanju donositi ključne odluke ili mikroupravljati pregovorima", ali da ga "sistem koristi kako bi ishodio konačno odobrenje za ključne općenite odluke, a ne za pregovaračke taktike".&nbsp;Prema njegovim riječima, "sistem namjerno naglašava Modžtabinu uključenost jer to pruža štit od unutarnjih kritika", zaključujući da je "Modžtaba nestao s javne scene pa pripisivanje stavova njemu služi kao dobar zaklon iranskim pregovaračima od kritika".<h2>Pregovori i "razumni ljudi"</h2>Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) situaciju vidi kao promjenu režima, hvaleći nove pregovarače kao razumne te je izjavio:&nbsp;- Poslujemo s drugačijim ljudima nego ikad prijeMeđu tim ljudima ističe se Mohamed Bager Halibaf (Mohammad Bagher Ghalibaf), koji je vodio pregovore u Islamabadu uz ministra Abasa Aragčija (Abbasa Aragchija).Ipak, pregovarački proces je otežan.&nbsp;Deni Citrinovic (Danny Citrinowicz), stručnjak s izraelskog Instituta za studije nacionalne sigurnosti, ističe:&nbsp;- Iran se suočava sa sve decentraliziranijim, tvrđim i ideološki rigidnijim sistemom, onim koji svoju otpornost u sukobu tumači kao oblik božanske pobjede.&nbsp;Potpredsjednik SAD, Džej Di Vens (JD Vance) dodao je da se iranska delegacija nakon neuspjelih pregovora morala vratiti kući po odobrenje od vrhovnog vođe ili "nekog drugog".<h2>Unutarnja zbunjenost i bitka za opstanak</h2>Odsutnost vođe stvorila je vakuum u kojem političari poput predsjednika Mesuda Pezeškijana (Masouda Pezeshkiana) i ministra Aragčija trpe žestoke kritike domaće baze.&nbsp;Hamidreza Azizi, saradnik na Njemačkom institutu za međunarodnu sigurnost, objašnjava:&nbsp;- Jako je teško time upravljati… to je pokazatelj stvarne dileme. Moraju hodati po tankoj žici, balansirajući između svih tih domaćih i vanjskih pritisaka.Čak su i državni mediji zbunjeni; Fars News je objavio da je "iransko društvo ostalo u stanju zbunjenosti", dok su drugi mediji naglasili da ključni potezi "zahtijevaju odobrenje vodstva".Unatoč svemu, Halibaf nastoji prikazati koheziju, upozoravajući da "ovaj režim još nije izvan opasnosti".&nbsp;Za sada, nestanak vođe služi kao koristan politički alat, jer kako Vaez zaključuje:&nbsp;- Nema protuargumenata od čovjeka koji je nestao s javne scene.

Iranska delegacija nakon neuspjelih pregovora morala vratiti kući po odobrenje od vrhovnog vođe ili "nekog drugog", kaže Vens

Mojtaba Hamnei, sin preminulog bivšeg vođe Irana

Iza zatvorenih vrata Teherana: Ko zaista drži poluge moći u Iranu

Kina je prvi put ove godine snizila maksimalne maloprodajne cijene benzina i dizela, nakon što su globalne cijene nafte pale s ranijih vrhunaca povezanih s ratnim dešavanjima u Iranu.Kineska Nacionalna komisija za razvoj i reforme saopćila je da se cijena benzina smanjuje za 555 juana po toni (oko 72 eura), dok dizel pojeftinjuje za 530 juana (oko 69 eura). To za vozače znači uštedu od oko tri eura pri točenju punog rezervoara od 50 litara.Cijene goriva u Kini su ranije u više navrata rasle od marta, nakon što su napetosti i vojni udari na Bliskom istoku podigli cijene nafte na svjetskom tržištu. Međutim, slabija potražnja i višak zaliha u međuvremenu su doveli do pada veleprodajnih cijena.Kineske vlasti korigiraju cijene goriva svakih deset radnih dana, prateći kretanja na globalnom tržištu nafte.Iako su cijene nafte u padu nakon privremenog primirja između SAD i Irana, situacija ostaje nestabilna. Dodatne tenzije oko Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi oko petina svjetske nafte i plina, i dalje izazivaju zabrinutost na tržištu. Analitičari upozoravaju da bi novi poremećaji mogli ponovo gurnuti cijene nafte ka višim nivoima u narednom periodu.

Pad cijena nafte donio je pojeftinjenje benzina i dizela

Kina snižava cijene goriva

NATO je presreo ruske strateške bombardere i borbene avione koji su letjeli iznad Baltičkog mora, u operaciji koja je ponovo podigla tenzije na istočnom krilu Saveza.Francuski borbeni avioni Rafale poletjeli su iz baze u Litvaniji, gdje su stacionirani u okviru NATO misije nadzora zračnog prostora. U akciji su učestvovali i avioni iz Švedske, Finske, Poljske, Danske i Rumunije, koji su pratili rusku formaciju.Prema navodima francuskog kontingenta, ruski bombarderi su letjeli više od četiri sata iznad neutralnih voda, dok je Moskva saopćila da je riječ o planiranom letu u skladu s međunarodnim pravilima.NATO redovno podiže avione kako bi presreo ruske letove koji se približavaju njegovom zračnom prostoru, posebno jer često ne koriste transpondere niti šalju planove leta.Ovakve situacije nisu rijetkost od 2004. godine, kada su baltičke zemlje ušle u NATO, Savez kontinuirano nadzire ovaj zračni prostor, a ruski avioni se presreću stotine puta godišnje.Nedavni incident dodatno potvrđuje nastavak visokih napetosti između NATO-a i Rusije, posebno u osjetljivom području Baltičkog mora.

U napetoj zračnoj operaciji iznad Baltičkog mora, NATO avioni iz više zemalja pratili ruske strateške bombardere

NATO digao avione u zrak: Francuski Rafale presreo ruski bombarder iznad Baltika

NATO digao avione u zrak: Francuski Rafali presreli ruski bombarder iznad Baltika

Broj migranata koji borave u Evropskoj uniji dostigao je rekordnih 64,2 miliona u 2025. godini, što je povećanje od oko 2,1 milion u odnosu na godinu ranije, pokazuje izvještaj Centra za istraživanje i analizu migracija pri RFBerlinu.Za poređenje, 2010. godine u EU je živjelo oko 40 miliona osoba rođenih u inostranstvu, što ukazuje na snažan rast migracija u posljednjih 15 godina. Podaci se temelje na statistikama Eurostata i Agencije UN-a za izbjeglice.Njemačka i dalje prednjači kao zemlja s najvećim brojem stranog stanovništva gdje je gotovo 18 miliona ljudi rođenih izvan zemlje, od kojih je većina radno sposobna. S druge strane, Španija bilježi najbrži rast, s povećanjem od oko 700.000 ljudi, čime je broj stranaca dostigao 9,5 miliona.Migracijski trendovi nisu ravnomjerno raspoređeni širom Evropske unije. Manje države poput Luksemburga, Malte i Kipra imaju znatno veći udio migranata u odnosu na ukupnu populaciju.Zahtjevi za azil koncentrisani su u nekoliko država - Španiji, Italiji, Francuskoj i Njemačkoj, koje zajedno čine gotovo tri četvrtine svih prijava. Njemačka ujedno ima i najveći broj izbjeglica, njih oko 2,7 miliona.

Broj stranaca porastao na 64,2 miliona, dok se najveći pritisak i dalje bilježi u nekoliko ključnih zemalja

Rekordan broj migranata u Evropskoj uniji: Njemačka i dalje glavna destinacija

Na Salvadorskom sudu započelo je kolektivno suđenje za 486 članova bandi, a tužioci kažu da optužbe protiv članova bande Mara Salvatrucha, poznate i kao MS-13, obuhvataju više od 47.000 zločina počinjenih između 2012. i 2022. godine.Optužbe uključuju ubistvo, femicid, iznudu i trgovinu oružjem.Tokom vanrednog stanja koje je stupilo na snagu 2022. godine i više puta je obnavljano, snage sigurnosti su pritvorile više od 91.500 ljudi, a Kongres je donio uredbu kojom se omogućavaju masovna suđenja.Grupe za ljudska prava upozorile su da kolektivni progoni krše pravičan postupak i sprečavaju optužene da pristupe pravnom savjetovanju.Međuamerička komisija za ljudska prava danas je ponovila zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava tokom dugotrajnog vanrednog stanja i pozvala na prestanak njegovog korištenja kao strategije za borbu protiv kriminala.- Ovaj režim suspenduje prava na pravnu odbranu i nepovredivost komunikacija, a također produžava rokove administrativnog pritvora - navodi se u saopćenju komisije.Optuženi u ovom slučaju nalaze se u pet zatvora, uključujući Cecot, ozloglašeni zatvor s maksimalnim obezbjeđenjem koji je otvorila administracija 2023. godine, a koji je postao utjelovljenje salvadorske politike nulte tolerancije prema bandama.Salvadorsko tužilaštvo je kao dokaze predočilo rezultate autopsija, balističkih analiza i iskaza svjedoka te zatražilo od sudije da izrekne maksimalnu zatvorsku kaznu za svaki zločin.Pojedinačni optuženi mogao bi dobiti do 245 godina zatvora ako se proglasi krivim po više tačaka optužnice.Među onima koji se suočavaju s optužbama su navodne dugogodišnje vođe bandi koji su učestvovali u primirju između vlade i bandi od 2012. do 2014. godine tokom predsjedništva bivšeg vođe Mauricija Funesa.

Optužbe uključuju ubistvo, femicid, iznudu i trgovinu oružjem

Započelo kolektivno suđenje za 486 članova bande: Počinili više od 47.000 zločina u deset godina

Islamska revolucionarna garda Irana pucala je na kontejnerski brod nedaleko od obale Omana. Prema izvještaju agencije Ujedinjenog Kraljevstva za pomorske trgovinske operacije (UKMTO), u napadu je nanesena "velika šteta komandnom mostu", no posada je na sigurnom, piše Guradian.Iranska vojska potvrdila je da je intervenirala protiv kontejnerskog broda, no opis događaja razlikuje se od britanskog. Poluslužbena agencija Tasnim navodi da su vojne snage provele "pomorski zakon" jer je brod ignorirao višekratna upozorenja.

<blockquote class="twitter-tweet">UKMTO WARNING 041-26 Click here to view the full Warning⤵️<a href="https://t.co/oXDfRxeBwc">https://t.co/oXDfRxeBwc</a><a href="https://twitter.com/hashtag/MaritimeSecurity?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#MaritimeSecurity</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Marsec?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Marsec</a> <a href="https://t.co/tguqtbkWRf">pic.twitter.com/tguqtbkWRf</a>&mdash; UKMTO Operations Centre (@UK_MTO) <a href="https://twitter.com/UK_MTO/status/2046813177220895098?ref_src=twsrc%5Etfw">April 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

S druge strane, prema UKMTO-u, koji se poziva na izjavu komandanta broda, plovilu se približila topovnjača iranske Revolucionarne garde, nakon čega je otvorena vatra. Incident se dogodio oko 28 kilometara sjeveroistočno od obale Omana. Uprkos velikoj šteti na mostu, nema izvještaja o požaru ni utjecaju na okoliš, a svi članovi posade su sigurni.Napad dolazi u trenutku dodatnog zaoštravanja situacije u regiji Perzijskog zaljeva. Iz Teherana istovremeno stižu nove prijetnje napadima na američke i izraelske ciljeve, uprkos produženom primirju.Istovremeno, Donald Tramp je u zadnji trenutak produžio primirje uprkos ranijim najavama o mogućem bombardiranju. Iz Vašingtona poručuju da blokada iranskih luka i izvoza nafte ostaje na snazi, a dodatni pritisak vrši se i na Irak obustavom financijskih isplata.Iranska strana tvrdi da Tramp ovim potezima samo kupuje vrijeme za mogući iznenadni napad, dok pregovori zasad stoje jer iz Teherana još nema jedinstvenog prijedloga za okončanje sukoba. Sve se to događa dok su stotine brodova i dalje blokirane u regiji, a sigurnosni rizici za pomorski promet rapidno rastu.

Uprkos velikoj šteti na mostu, nema izvještaja o požaru ni utjecaju na okoliš, a svi članovi posade su sigurni

IRCG pogodio brod kod Omana: "Ignorisali su upozorenja"

Iranski vojni komandant upozorio je južne susjede Irana da će se, ako njihovo kopno ili postrojenja budu korišteni za napad na Iran, "morati oprostiti od proizvodnje nafte u regiji Bliskog istoka", izvijestili su iranski državni mediji, prenosi CNN.Novinska agencija Fars, bliska vlastima, citirala je komandanta Zračno-svemirskih snaga Korpusa čuvara islamske revolucije koji navodi da "upozorenje dolazi jer su neke zemlje Perzijskog zaljeva prethodno dopustile da se njihov teritorij koristi od strane iranskih neprijatelja".U izvještaju se dodaje da će im, "ako se ovo nastavi, privredna žila kucavica biti ozbiljno ugrožena", no ne precizira se na koje se zemlje to odnosi.Komandant je također objavio kako se iranska "lista meta" proširila izvan vojnih instalacija te da sada uključuje velika naftna polja i rafinerije diljem Bliskog istoka. Pritom su, navodi Fars News, izričito spomenute lokacije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Kataru i Bahreinu.Mnoge od tih zaljevskih država saveznice su SAD, a na teritoriju nekih od njih nalaze se i američke vojne baze.

Upozorenje dolazi jer su neke zemlje Perzijskog zaljeva prethodno dopustile da se njihov teritorij koristi od strane iranskih neprijatelja, poručuju

Iranci zaprijetili susjednim državama: Oprostite se od nafte ako pomognete u napadima na nas 

Savjetnik glavnog iranskog pregovarača poručio je da je produženje primirja Donalda Trampa (Trump) taktika za kupnju vremena za iznenadni udar, poručio je sinoć savjetnik glavnog iranskog pregovarača.Produženje primirja američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) "taktika je za kupnju vremena" za iznenadni udar, rekao je Mahdi Mohamadi, savjetnik predsjednika iranskog parlamenta i glavnog pregovarača Mohamada Bagera Galibafa.Mohamadi je u objavi na X-u naveo da nastavak američke blokade iranskih luka "nije ništa drugačiji od bombardiranja i da se mora suočiti s vojnim odgovorom".Tramp je jučer najavio produženje primirja s Iranom kako bi Teheranu dao više vremena za pregovore, uz održavanje blokade iranskih luka.U objavi na svojoj platformi Truth Social, američki predsjednik napisao je da je odlučio "produžiti primirje" dok "Iran ne predstavi prijedlog za okončanje sukoba" te da je naredio američkim oružanim snagama da održe blokadu.Tramp je napomenuo da djeluje na zahtjev Pakistana kako bi odgodio napade dok iranski čelnici i predstavnici ne iznesu ono što je nazvao jedinstvenim prijedlogom za okončanje sukoba.

Blokada iranskih luka nije ništa drugačija od bombardiranja, navode 

Iranski brodovi otvorili vatru na tanker u Hormuškom moreuzu

Iran: Produženje primirja je Trampova taktika za iznenadni udar, na blokadu luka moramo vojno odgovoriti

Svake godine 22. aprila obilježava se Dan planete Zemlje s ciljem podizanja svijesti svjetske populacije o problemima u vezi s globalnim onečišćenjem okoliša, ali i pronalaskom najboljih rješenja za njegovu zaštitu.&nbsp;Iako je ideja obilježavanja Dana planete Zemlje prvi put predstavljena 1969. godine, službeno se obilježava od 1992., kada je na konferenciji Ujedinjenih nacija (UN) o okolišu i razvoju u Rio de Žaneiru usklađen dugoročni program za promoviranje održivog razvoja.&nbsp;<h2>Obilježava se u 190 zemalja svijeta</h2>Danas se obilježava u 190 zemalja svijeta, uz značajan angažman udruženja za zaštitu okoliša i prirode.S ciljem investiranja u Planetu svaki pojedinac može realizirati sljedeće korisne ideje:-	Posadite drvo! Istraživači procjenjuju da se blizu 15 milijardi stabala u svijetu svake godine posiječe. Koristi od drveća su mnogostruke. Drveće čisti zrak, upija ugljendioksid i oslobađa kisik. U urbanim sredinama može znatno pomoći u smanjenju ljetnjih temperatura.-	Koristite bicikl! Što je manje automobila na putu, manje emisija ugljika zagađuje zrak. -	Kupujte vrećice za višekratnu upotrebu! Jedna vrećica za višekratnu upotrebu može spriječiti upotrebu 600 plastičnih vrećica. Potrebno je 500 (ili više) godina da se plastična kesa razgradi na deponiji. Nažalost, kese se ne razgrađuju u potpunosti, već se foto-razgrađuju, postajući mikroplastika koja nastavlja zagađivati okoliš. Godišnje se, prema procjenama, plastičnim kesama ubije 100.000 morskih životinja. Ptice usitnjene plastične kese često zamjenjuju s hranom, hraneći se na taj način otrovnim otpadom. -	Koristite bočicu za vodu koja se može ponovo puniti! Plastičnim bocama treba stotine godina da se raspadnu. Recikliranjem jedne plastične boce može se uštedjeti dovoljno energije da se šest sati napaja sijalica od 60 W. Stoga, prije bacanja otpada, treba razmisliti može li se on reciklirati.-	Ugasite nepotrebna svjetla! Proizvodnja električne energije često potječe od fosilnih goriva (poput uglja, nafte ili prirodnog gasa) koja doprinose klimatskim promjenama. Međutim, električna energija se može dobiti i od obnovljivih izvora poput vjetra, vode, sunca. Bez obzira odakle potječe, treba pokušati uštedjeti električnu energiju koristeći je samo onda kada je to potrebno.<h2>Pažljivo koristite vodu!&nbsp;</h2>-	Pažljivo koristite vodu! Iako se čini da je ima svuda, čista, pitka voda ograničen je resurs. Isključivanjem slavine tokom pranja zuba može se uštedjeti do osam litara vode dnevno. Tuširanjem se potroši upola manje vode nego kupanjem u kadi.-	Zamijenite stare sijalice! Zamjenom jedne obične sijalice od 60 W za tzv. štednu sijalicu, ne samo da se može uštedjeti pri njihovoj kupovini, budući da štedne sijalice traju 10 puta duže od klasičnih, već se može uštedjeti i električna energija, jer ove sijalice troše dvije trećine energije manje od klasičnih.-	Koristite baterije koje se mogu ponovno napuniti. Svake godine se proizvede i proda više od 15 milijardi baterija i to mahom jednokratnih alkalnih, a samo se mali broj tih baterija reciklira. Potrebno je jednokratno ulaganje u punjač i paket od nekoliko punjivih baterija, ali ova se investicija višestruko isplati. Na taj način štitimo i okoliš, jer baterije spadaju u kategoriju opasnog otpada.

Cilj je podizanje svijesti svjetske populacije o problemima u vezi s globalnim onečišćenjem okoliša

Dan planete Zemlje

Nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da su popravci završeni i pozvao EU da deblokira zajam od 90 milijardi eura zaustavljen zbog spora oko naftovoda, Ukrajina će danas obnoviti tranzit nafte kroz naftovod Družba, rekao je izvor iz industrije.Transport nafte trebalo bi početi danas u vrijeme ručka, rekao je izvor iz industrije, dodajući da je mađarska naftna tvrtka MOL podnijela prvi zahtjev za tranzit.<h2>Podijeljena prva pošiljka&nbsp;</h2>Izvor, koji je želio ostati anoniman, rekao je da će prva pošiljka biti podjednako podijeljena između Mađarske i Slovačke, ali nije precizirao količinu nafte. Obustava protoka nafte kroz naftovod nakon ruskog napada na postrojenje u Ukrajini u januaru, izazvala je ljutu reakciju članica Europske unije Mađarske i Slovačke.One su optužile Kijev da namjerno odugovlači s popravcima, što je on porekao. Mađarski premijer Viktor Orban stavio je veto na dvogodišnji zajam EU-a Ukrajini unatoč tome što ga je već odobrilo Europsko vijeće, što je razbjesnilo mnoge članice 27-članog bloka.<h2>Deeskalacija krize</h2>Viktor Orban - saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina - izgubio je na izborima 12. aprila, otvorivši put deeskalaciji krize. Zelenski, koji je prethodno rekao da će se naftovod ponovno pokrenuti do kraja aprila, u utorak je objavio da su popravci završeni i da je spreman za ponovno pokretanje.U večernjem video obraćanju, ukrajinski čelnik pozvao je dužnosnike u Briselu da osiguraju isplatu.&nbsp;- Više nema osnove za blokiranje zajma. Evropska unija zatražila je od Ukrajine da popravi naftovod Družba, koji su Rusi oštetili. Popravili smo ga. Nadamo se da će i Evropska unija provesti sporazume - dodao je Zelenski.

Transport nafte trebalo bi početi danas u vrijeme ručka

Ukrajina će danas pustiti naftu kroz Družbu: Prva pošiljka podijeljena Mađarskoj i Slovačkoj

Donald Tramp (Trump) predsjednik SAD objavio je niz dramatičnih poruka na svojoj platformi Truth Social, tvrdeći da je Iran pred financijskim slomom zbog američke pomorske blokade. Prema Trampovim riječima, Teheran očajnički želi otvaranje Hormuškog moreuza jer zbog blokade gubi 500 miliona dolara dnevno.- Iran se financijski urušava! Žele hitno otvaranje Hormuškog moreuza – gladuju za gotovinom! Gube 500 miliona dolara dnevno. Vojska i policija se žale da nisu plaćeni. SOS!!! - napisao je Tramp.<h2>Golemi prihodi</h2>U drugoj objavi Tramp tvrdi da iransko vodstvo zapravo ne želi zatvoren moreuz, uprkos njihovim prijetnjama, već ga žele otvorenim upravo zbog golemih prihoda.&nbsp;- Kažu da ga žele zatvorenim samo zato što sam ga ja potpuno BLOKIRAO, pa samo žele 'spasiti obraz' - poručio je američki predsjednik.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://t.co/YbAjHUwdPF">pic.twitter.com/YbAjHUwdPF</a>&mdash; Rapid Response 47 (@RapidResponse47) <a href="https://twitter.com/RapidResponse47/status/2046750133094678548?ref_src=twsrc%5Etfw">April 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Tramp je otkrio i da su mu prije četiri dana pristupili posrednici s tvrdnjom da Iran želi odmah otvoriti moreuz.&nbsp;- Ali ako to uradimo, nikada ne može biti dogovora s Iranom, osim ako ne raznesemo ostatak njihove zemlje, uključujući njihove vođe - dodao je Tramp.<h2>Nastavak blokada</h2>Ove oštre poruke dolaze samo nekoliko sati nakon što je Tramp najavio produženje primirja s Iranom kako bi Teheranu dao dodatno vrijeme za pregovore. Ipak, naglasio je da se blokada iranskih luka nastavlja dok Iran ne predstavi "jedinstveni prijedlog za okončanje sukoba".Tramp je naveo da je odluku o odgodi napada donio na zahtjev Pakistana, koji djeluje kao posrednik.&nbsp;- Naredio sam našoj vojsci da nastavi blokadu i ostane spremna dok se ne podnese njihov prijedlog i ne završe rasprave, na ovaj ili onaj način - pojasnio je Tramp svoju strategiju "maksimalnog pritiska".S druge strane, visoki iranski dužnosnik rekao je za Reuters da je Teheran spreman na razgovore u Pakistanu, ali samo pod uvjetom da Vašington odustane od politike prijetnji. Istaknuo je da Iran odlučno odbacuje bilo kakve pregovore čiji bi cilj bila njihova predaja.Iranska strana inzistira da Pakistan, kao posrednik, uvjeri SAD u ukidanje pomorske blokade i oslobađanje kontejnerskog broda Touska. Taj je brod pod iranskom zastavom američka vojska zaplijenila u nedjelju, što Teheran smatra očitom preprekom bilo kakvom mirnom rješenju sukoba.

Iran se financijski urušava! Žele hitno otvaranje Hormuškog moreuza, gube 500 miliona dolara dnevno, navodi

Nove Trampove prijetnje: "Nikada ne može biti dogovora s Iranom, osim ako ne raznesemo ostatak njihove zemlje"

Američki arsenal ozbiljno je iscrpljen nakon sedam sedmica rata s Iranom, a zbog nedostatka ključnih projektila SAD su pod rizikom u slučaju potencijalnog sukoba s Kinom.Kao što je već poznato, Donald Tramp (Trump) je saopćio da Sjedinjene Američke Države produžavaju primirje s Iranom, i to na zahtjev pakistanskog feldmaršala Asima Munira i premijera Šehbaza Šarifa (Shehbaz Sharif). Američka administracija odlučila je sačekati "jedinstven prijedlog" iranskih vlasti, za koje je Tramp naveo da su "ozbiljno podijeljene".Iako je američki predsjednik naglasio da je naredio vojsci da nastavi blokadu Hormuškog moreuza i ostane "spremna u svim aspektima", obustava vatre i povratak ključnih pregovarača (J.D. Vancea, Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera) u Washington mogli bi biti više od običnog diplomatskog manevra.Pauza bi američkoj vojsci mogla poslužiti kao prijeko potreban predah, s obzirom na to da su skladišta naoružanja gotovo ispražnjena.<h2>Frapantne brojke</h2>Prema novoj analizi koju je proveo Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS), a koja se u potpunosti poklapa s povjerljivim podacima Pentagona, američka vojska je tokom sukoba s Iranom potrošila ogromne količine najnaprednijeg naoružanja.Brojke iz analize su frapantne. Za samo sedam sedmica borbi, američka vojska je potrošila:- Najmanje 45 posto zaliha raketa za precizne udare (Precision Strike Missiles),-Najmanje polovinu zaliha presretačkih projektila THAAD (dizajniranih za rušenje balističkih raketa),- Gotovo 50 posto zaliha raketa za sisteme protuzračne odbrane Patriot.Pored toga, ispaljeno je oko 30 posto ukupnih zaliha krstarećih raketa Tomahawk, te više od 20 posto projektila JASSM (zrak-zemlja dugog dometa), kao i SM-3 i SM-6 projektila.<h2>Veća ranjivost</h2>Iako SAD kratkoročno posjeduju dovoljno bombi i projektila za nastavak borbenih operacija protiv Irana ukoliko nestabilno primirje propadne, stručnjaci upozoravaju na mnogo veću opasnost. Broj preostale kritične municije više nije dovoljan za suprotstavljanje protivnicima slične moći u bliskoj budućnosti – prije svega Kini.- Velika potrošnja municije stvorila je prozor povećane ranjivosti u zapadnom Pacifiku - rekao je za CNN Mark Cancian, penzionisani pukovnik američkih marinaca i jedan od autora izvještaja CSIS-a.Iako je Pentagon ranije ove godine potpisao ugovore za proširenje proizvodnje, Cancian ističe surovu realnost: "Biće potrebne jedna do četiri godine samo da se zalihe obnove, a zatim još nekoliko godina da se prošire tamo gdje trebaju biti."Zvanični stav Pentagona zvuči mnogo optimističnije od analiza nezavisnih stručnjaka. Glasnogovornik Šon Parnel (Sean Parnell) poručio je da vojska "ima sve što joj je potrebno za izvršenje operacija u vrijeme i na mjestu koje predsjednik odabere", dodajući da SAD posjeduju "dubok arsenal sposobnosti".Ova računica o ispražnjenim zalihama stoji u oštrom kontrastu s nedavnim tvrdnjama Donalda Trampa da Americi ne nedostaje oružja, iako je od Kongresa zatražio dodatna sredstva upravo za nabavku novih projektila.- Municije na najvišem nivou imamo mnogo, ali je čuvamo. To je mala cijena koju moramo platiti kako bismo ostali na samom vrhu - rekao je Tramp prošlog mjeseca pravdajući zahtjev za finansiranje.&nbsp;Ipak, demokrate na Capitol Hillu i vojni vrh od samog početka upozoravaju na ovakav scenarij. Još prije početka sukoba, načelnik Združenog štaba, general Dan Caine, upozorio je Trampa da bi dugotrajna vojna kampanja mogla ugroziti zalihe, posebno one namijenjene podršci Izraelu i Ukrajini.Najbolji opis situacije dao je demokratski senator iz Arizone, Mark Kelly: "Iranci imaju sposobnost da naprave mnogo dronova Shahed i balističkih raketa, i imaju ogromne zalihe. U nekom trenutku, ovo postaje čist matematički problem. Odakle ćemo nabaviti municiju za protuzračnu odbranu?"

Njemačka planira najjaču vojsku u Evropi do 2039. godine

Crkveno-državni okršaji: Kako su pape kroz historiju parirale moćnim vladarima

Teheran se javno pohvalio svojim najubojitijim oružjem: Izložili raketu na trgu

Međunarodni plan za Hormuški moreuz: Počeo sastanak lidera više od 30 zemalja

Iza zatvorenih vrata Teherana: Ko zaista drži poluge moći u Iranu

Kina snižava cijene goriva

NATO digao avione u zrak: Francuski Rafali presreli ruski bombarder iznad Baltika

Rekordan broj migranata u Evropskoj uniji: Njemačka i dalje glavna destinacija

Započelo kolektivno suđenje za 486 članova bande: Počinili više od 47.000 zločina u deset godina

IRCG pogodio brod kod Omana: "Ignorisali su upozorenja"

Iranci zaprijetili susjednim državama: Oprostite se od nafte ako pomognete u napadima na nas

Iran: Produženje primirja je Trampova taktika za iznenadni udar, na blokadu luka moramo vojno odgovoriti

Dan planete Zemlje

Ukrajina će danas pustiti naftu kroz Družbu: Prva pošiljka podijeljena Mađarskoj i Slovačkoj

Nove Trampove prijetnje: "Nikada ne može biti dogovora s Iranom, osim ako ne raznesemo ostatak njihove zemlje"

Amerika iscrpila arsenal ratujući s Iranom: Pod velikim su rizikom u slučaju novog sukoba

Globus

Njemačka planira najjaču vojsku u Evropi do 2039. godine

Crkveno-državni okršaji: Kako su pape kroz historiju parirale moćnim vladarima

Teheran se javno pohvalio svojim najubojitijim oružjem: Izložili raketu na trgu

Međunarodni plan za Hormuški moreuz: Počeo sastanak lidera više od 30 zemalja

Iza zatvorenih vrata Teherana: Ko zaista drži poluge moći u Iranu

Kina snižava cijene goriva

NATO digao avione u zrak: Francuski Rafali presreli ruski bombarder iznad Baltika

Rekordan broj migranata u Evropskoj uniji: Njemačka i dalje glavna destinacija

Započelo kolektivno suđenje za 486 članova bande: Počinili više od 47.000 zločina u deset godina

IRCG pogodio brod kod Omana: "Ignorisali su upozorenja"

Iranci zaprijetili susjednim državama: Oprostite se od nafte ako pomognete u napadima na nas

Iran: Produženje primirja je Trampova taktika za iznenadni udar, na blokadu luka moramo vojno odgovoriti

Dan planete Zemlje

Ukrajina će danas pustiti naftu kroz Družbu: Prva pošiljka podijeljena Mađarskoj i Slovačkoj

Nove Trampove prijetnje: "Nikada ne može biti dogovora s Iranom, osim ako ne raznesemo ostatak njihove zemlje"

Amerika iscrpila arsenal ratujući s Iranom: Pod velikim su rizikom u slučaju novog sukoba